-
NACRT PRIJEDLOGA
STRATEGIJA BORBE PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI U
REPUBLICI
HRVATSKOJ (2014. - 2020.)
Materijal pripremila: Radna skupina za izradu i praenje provedbe
strategije borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti
Zagreb, 28. sijenja 2014.
MiljenkoSTRATEGIJA BORBE PROTIV SIROMATVA ISOCIJALNE
ISKLJUENOSTI U REPUBLICIHRVATSKOJ (2014. - 2020.)
-
1
NACRT PRIJEDLOGA
STRATEGIJA BORBE PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI U
REPUBLICI HRVATSKOJ (2014. - 2020.)
SADRAJ:
SAETAK
1. UVOD..... 2
2. POLAZNE OSNOVE ZA IZRADU STRATEGIJE.. 4 2.1. Drutvena i
gospodarska situacija........... 4
2.1.1. Demografska kretanja........... 4 2.1.2. Opa gospodarska
kretanja i trite rada.......... 6
2.2. Stanje siromatva i socijalne iskljuenosti te dohodovne
nejednakosti... 8 2.3. Socijalna zatita u Republici Hrvatskoj ..
9
3. STRATEKI OKVIR. 10 3.1. Pojmovi siromatva, socijalne
iskljuenosti;... 10 3.2. Najranjivije skupine stanovnitva i zatita
od diskriminacije 11 3.3. Svrha, glavni ciljevi i naela strategije
13
4. STRATEKA PODRUJA U BORBI PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE
ISKLJUENOSTI 15 4.1. Obrazovanje i cjeloivotno uenje .. 15 4.2.
Zapoljavanje i pristup zapoljavanju. 18 4.3. Stanovanje i
dostupnost energije. 21 4.4. Pristup socijalnim naknadama i
uslugama. 23 4.5. Pristup zdravstvenom sustavu i dugotrajna skrb.
27 4.6. Skrb o starijim osobama . 29 4.7. Regionalni pristup borbi
protiv siromatva i socijalne iskljuenosti .. 31 4.8. Borba protiv
zaduenosti i financijska neovisnost.. 35
5. EUROPSKA I MEUNARODNA SURADNJA.. 37 5.1. Europske i
meunarodne obveze. 37 5.2. Koritenje EU fondova 38 5.3. Koritenje
meunarodnih resursa 39
6. ULOGA DIONIKA, PRAENJE I IZVJETAVANJE 39
-
2
Saetak
Strategija borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u
Republici Hrvatskoj (2014. 2020.) temeljni je dokument koji e
omoguiti sustavan i zajedniki pristup svih relevantnih dionika u
rjeavanju problema siromatva i socijalne iskljuenosti, uz
osiguravanje minimalnog standarda najugroenijem dijelu drutva, te
sprjeavanje novih pojava siromatva i socijalne iskljuenosti. Sadri
kratku i jasnu sliku postojeeg stanja siromatva i socijalne
iskljuenosti u Republici Hrvatskoj, kao i uzroka koji su doveli do
toga stanja te drutvenu i gospodarsku projekciju kao osnovu za
djelovanje. Jasno se istie tko su najranjivije skupine drutva
izloene siromatvu i socijalnoj iskljuenosti, uz naelo
orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Strategija se
bazira na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna prioriteta:
borba protiv siromatva i socijalne iskljuenosti te smanjenje
nejednakosti u drutvu; sprjeavanje nastanka novih kategorija
siromanih, kao i smanjenja broja siromanih i socijalno iskljuenih
osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku
od siromatva i socijalne iskljuenosti. Pritom je potrebno istaknuti
da je antidiskriminacijska politika polazni princip u ostvarenju
navedenih prioriteta i ciljeva. Za ostvarenje triju navedenih
prioriteta i pripadajuih glavnih ciljeva predviene su aktivnosti u
okviru osam stratekih podruja, pri emu se prioritetnim podrujem
dugorono smatra obrazovanje i cjeloivotno uenje. Zatim slijede:
zapoljavanje i pristup zapoljavanju; stanovanje i dostupnost
energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup
zdravstvenom sustavu i dugotrajna skrb; skrb o starijim osobama;
regionalni pristup borbi protiv siromatva; borba protiv zaduenosti
i financijska neovisnost. Svako strateko podruje sadri nekoliko
glavnih stratekih aktivnosti te naine njihove provedbe koje e se
detaljnije razraditi u okviru trogodinjih programa provedbe na
nacionalnoj razini, a koji e zahtijevati izradu odgovarajuih
dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini. Dokument zastupa
aktualnu europsku i meunarodnu politiku i sadri poveznice s
europskim i meunarodnim dokumentima ovoga karaktera te planira
koritenje europskih i meunarodnih fondova za realizaciju dijela
predvienih stratekih aktivnosti.
1. UVOD
Raspoloivi statistiki podaci o stanju siromatva stanovnitva
Republike Hrvatske pokazuju da je stopa rizika od siromatva, nakon
socijalnih transfera, u 2012. godini iznosila 20,5 %, a postotak
osoba u riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti 32,3%. Veliki
dio populacije (15,4 %) ivi u uvjetima teke materijalne oskudice i
ne mogu zadovoljiti temeljne ivotne potrebe koje se smatraju nunima
za dostojanstven ivot, kao to je npr. odgovarajue grijanje. Veliki
broj nezaposlenih, ali i zaposlenih s malim primanjima ili
neredovitim primanjima, mladih koji ne rade, veliki broj djece,
starijih osoba i umirovljenika, osoba s invaliditetom, samakih
kuanstava u kojima ive ene, jednoroditeljskih obitelji, marginalnih
skupina koje su osim siromatvu izloene i raznim oblicima
diskriminacije, te socijalna iskljuenost ovih i drugih skupina i
pojedinaca koje direktno i indirektno ulaze u krug siromanih,
zahtijevaju organizirano djelovanje svih dijelova drutva. Podaci
ukazuju na velike socijalne razlike i ogranieni pristup
mogunostima. Obaveza je drave i drutva propitati uzroke koji dovode
do takve situacije i osigurati uvjete za poboljanje ivotnih uvjeta
svima, jer se u uvjetima dugorone krize siromatvo i socijalna
iskljuenost vie ne mogu smatrati problemom koji se odnosi samo na
pojedine dijelove drutva koji se smatraju marginalnima, ve je ono
prijetnja svim slojevima drutva i svim generacijama.
-
3
Obaveza borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti upisana
je i u temeljnim meunarodnim dokumentima poput Milenijske
deklaracije i Milenijskih ciljeva razvoja Ujedinjenih naroda, kao i
u dokumentima koji proizlaze iz europskih zasada solidarnosti i
socijalne drave poput Europske socijalne povelje koja navodi "pravo
na zatitu od siromatva i socijalne iskljuenosti" kao jedno od
temeljnih graanskih prava. Socijalna prava razumijevaju pravo
graana na koritenje civilizacijskih steevina drutva u kojem ive, i
spadaju u skup ljudskih prava kojem pripadaju i graanska i politika
prava te proistjeu iz Ustava i zakona, a kreiraju se i
implementiraju putem socijalnih programa i aktivnosti raznih
sudionika. U Programu Vlade Republike Hrvatske (2011.-2015.) kao i
u drugim nacionalnim dokumentima te u kljunim stratekim dokumentima
Europske unije, kao to su Europa 2020.- Strategija za pametan,
odriv i ukljuiv rast i Europska platforma protiv siromatva i
socijalne iskljuenosti, predvien je iri, strateki pristup rjeavanju
problema siromatva i socijalne iskljuenosti.
Uzimajui u obzir navedeno, pristupilo se izradi temeljnog
dokumenta Strategija borbe protiv siromatva i socijalne
iskljuenosti u Republici Hrvatskoj (2014-2020) (dalje Strategija) u
suradnji s relevantnim dionicima koji su ukljuivali predstavnike
tijela dravne i javne vlasti, predstavnike lokalne i podrune
(regionalne) samouprave1, predstavnike poslodavaca, sindikata,
organizacija civilnoga drutva i akademske zajednice. Strategija se
sastoji od 6 poglavlja u kojima se nastojalo konkretno, jasno i
kratko predoiti stanje, naglasiti problemi i predvidjeti naini
rjeavanja problema. U Polaznim osnovama za izradu strategije dan je
kratki osvrt na drutvenu i gospodarsku situaciju koja ukljuuje opa
gospodarska kretanja i trite rada te demografska kretanja, zatim
stanje siromatva i dohodovne nejednakosti kao i strukturu socijalne
zatite.
U poglavlju Strateki okvir odreeni su pojmovi siromatva i
socijalne iskljuenosti, navedeni su naini zatite od diskriminacije
i definirane su najranjivije skupine te glavni ciljevi Strategije.
Takoer su odreena tri glavna prioriteta: osiguravanje uvjeta za
borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti te smanjenje
nejednakosti u drutvu; osiguravanje uvjeta za spreavanje nastanka
novih kategorija siromanih kao i smanjenja broja siromanih i
socijalno iskljuenih osoba te uspostava koordiniranog sustava
potpore skupinama u riziku od siromatva i socijalne
iskljuenosti.
S obzirom na to da su siromatvo i socijalna iskljuenost
kategorije koje imaju vie dimenzija, to je nuno ukljuiti sva
podruja koja direktno ili indirektno mogu imati utjecaja na njihovo
suzbijanje i sprjeavanje. Stoga Strategija odreuje osam stratekih
podruja unutar kojih su odreene glavne strateke aktivnosti na
osnovi kojih e se izraivati programi provedbe za period od tri
godine. U njihovu okviru bit e navedene mjere i nositelji mjera, te
naini mjerenja uspjenosti provedbe. Kao prioritetno podruje u
suzbijanju i sprjeavanju siromatva i socijalne iskljuenosti odreeno
je obrazovanje i cjeloivotno uenje, a budui da pristup obrazovanju
te kvaliteta i razina obrazovanja znatno utjeu na ivotne prilike
pojedinaca, ono je pretpostavka razvoja gospodarstva i drutva te
time osnovni klju za borbu protiv siromatva i socijalne
iskljuenosti. Strategija se dotie europske i meunarodne suradnje i
obveza Republike Hrvatske te mogunosti za koritenje fondova
Europske unije u realizaciji stratekih aktivnosti. Takoer
1 Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje, bez obzira
na to jesu li u zakonima ili drugim propisima koriteni u mukom
ili
enskom rodu, odnose se na jednak nain na muki i enski rod -
lanak 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08)
-
4
je naznaena uloga dionika u provedbi strategije, kao i praenje i
izvjetavanje o provedbi, te sadri sastavnice za izradu programa za
provedbu strategije. Nadalje, treba napomenuti da strategija uvaava
temeljne pretpristupne strateke dokumente, poput Zajednikog
memoranduma o socijalnom ukljuivanju (JIM) i Zajednikog memoranduma
o prioritetima politike zapoljavanja (JAP), rezultate provedbe
JIM-a i JAP-a te pripadajuih Nacionalnih provedbenih planova koji
su iz njih proizlazili.
2. POLAZNE OSNOVE ZA IZRADU STRATEGIJE
2. 1. Drutvena i gospodarska situacija
Globalna kriza koja se odrazila i na stanje u gospodarstvu u
Republici Hrvatskoj (dalje RH) dovela je do velike nezaposlenosti i
pada bruto domaeg proizvoda (BDP). Uz rast nezaposlenosti,
gospodarska kriza utjecala je na rast broja zaposlenih koji ne
primaju plau ili se plae isplauju s velikim zakanjenjem.
Promatrajui probleme u gospodarstvu i drutvu te usporeujui poloaja
RH u odnosu na Europsku uniju (dalje EU) moe se uoiti da RH znaajno
zaostaje za europskim prosjecima u podruju zapoljavanja, ulaganja u
istraivanje i razvoj, smanjenja emisije staklenikih plinova,
visokog obrazovanja i borbe protiv siromatva, dok je pozicija
relativno povoljna u odnosu na EU u podruju obnovljivih izvora
energije, a znatno bolja u podruju sprjeavanja ranog naputanja
kolovanja. Identificirane2 su glavne i specifine prepreke koje
utjeu na ostvarenje ciljeva Europa 2020, a to su, izmeu ostalog:
nedovoljno sudjelovanje na tritu rada koje je povezano s pitanjem
restrukturiranja, budui da se oekuje da e postupak restrukturiranja
i privatizacije poduzea u dravnom vlasnitvu te reforma sustava
dravnih potpora kratkorono pridonijeti rastu nezaposlenosti;
neusklaenost sustava obrazovanja s potrebama trita rada, to je
povezano s nedostatnim udjelom visokoobrazovane populacije; velik
broj ljudi suoen s rizikom od siromatva i socijalne iskljuenosti,
pri emu se istie da RH ima relativno nepovoljne javnozdravstvene
pokazatelje, a starije osobe, djeca, osobe s invaliditetom i
manjine predstavljaju osjetljiviju skupinu; nedovoljno sudjelovanje
osoba u cjeloivotnom uenju, kao temeljnoj pretpostavci za izgradnju
drutva i osobnog razvitka, koje je potrebno poveati i time ublaiti
neusklaenost ponude i potranje na tritu rada; nedovoljno razvijena
infrastruktura koja zahtijeva poboljanja i nadvladavanje
neujednaenosti prometne pokrivenosti u razliitim dijelovima zemlje,
te ouvanje prirodnih i kulturnih resursa.
2.1.1. Demografska kretanja
Demografska kretanja u RH nepovoljnija su u odnosu na
razvijeniji dio Europe. Hrvatska ve dva desetljea ima smanjenje
broja stanovnika, prvenstveno zbog negativnog prirodnog prirataja.
U desetogodinjem je razdoblju (2002. 2011.) prosjeni godinji
prirodni prirataj bio negativan (-2,2 promila), to je prosjeno
godinje smanjenje broja stanovnika za 9,6 tisua godinje. U 2012.
godini prirodni prirataj je iznosio -2,3 (-9 939 osoba). Stopa
nataliteta (ivoroeni na 1 000 stanovnika) u 2012. god. iznosila je
9,8. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks
(ivoroeni na 100 umrlih), koji je iznosio 80,8. Ipak u 2012.
godini, u odnosu na 2011. godinu zabiljeen je blagi porast broja
ivoroene djece za 1,4%, odnosno roeno je 574 djece vie nego u 2011.
Stanovnitvo RH ima prosjenu dob3 41,7 godina (mukarci 39,9, ene
43,4 godine). Nadalje, prosjeno oekivano trajanje ivota u Hrvatskoj
2010. godine bilo je 73,5 godina za
2 Ekonomski program Republike Hrvatske 2013., Vlada RH
3 Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2011, DZS
-
5
mukarce i 79,9 godina za ene, ili prosjeno 76,6 godina (u EU 27
iznosilo je 79,7 godina). Nadalje, prosjeno oekivano trajanje ivota
u razdoblju 1960. 2010. godine u Hrvatskoj je ukupno poveano za 9,2
godine za mukarce (ili oko 1,8 godina po desetljeu) i 10,9 godina
za ene (ili oko 2,2 godine po desetljeu), to zorno govori o procesu
demografskog starenja. Vaan indikator starenja je udio stanovnika
starijih od 65 godina u ukupnom stanovnitvu, koji je u Hrvatskoj
2011. iznosio 17,7% (EU - 17,5%). S druge strane, indeks ovisnosti
(omjer broja stanovnika s vie od 65 godina i stanovnika radnog
kontingenta 15 64 godine) dosegao je 2011. godine 26,4% (EU 26,2%
), (Eurostat).
Struktura obitelji, ako se usporeuju popisi stanovnitva 2001.
godine i 2011. godine, pokazuju se znaajne promjene: udio samakih
kuanstava se poveao s 20,8% na 24,6% (za usporedbu 1971. god.
iznosio je 15,5%); udio jednoroditeljskih obitelji je porastao s
15% na 17,1%; parova s djecom je manje za 3,7%; dok je parova bez
djece vie za 1,6%.
Migracijska kretanja posljednjih godina takoer imaju negativan
predznak. U 2012. godini iznosila su 3 918 osoba (8 959 osoba
doselilo se u RH, a 12 877 osoba odselilo se u inozemstvo).
Tablica: Vanjska migracija stanovnitva4 Godina Doseljeni iz
inozemstva Odseljeni u inozemstvo
Migracijski saldo
Stopa migracijskog salda
2007. 14 622 9 002 5 620 1,3 2008. 14 541 7 488 7 053 1,6 2009.
8 468 9 940 - 1 472 -0,3 2010. 4 985 9 860 - 4 875 -1,1 2011. 8 534
12 699 - 4 165 -1,0 2012. 8959 12 877 -3 918 -0,9
to se tie pitanja unutarnjih migracija, prebivalite je u 2012.
godini promijenilo 68 839 osoba i to u dobi od 20 do 39 godina
starosti njih 46,0%, uglavnom iz ruralnih prema urbanim sredinama,
a razlozi su uglavnom ekonomske prirode.
Demografske promjene i projekcije pokazatelji su koji bitno
utjeu na razvoj drutva i usmjeravaju na drutvenu intervenciju.
Usporedbom rezultata popisa stanovnitva evidentirana je tendencija
pada ukupnog broja stanovnika. Projekcije broja stanovnika u
razdoblju od 2021. god. do 2061. god. govore o padajuem trendu.
Prognoze su da e 2061. godine broj stanovnika biti manji za 29,2%
(3 387 800) u odnosu na 1991. godinu (4 784 265)5. Osim ovih
negativnih demografskih trendova, RH e se suoiti i s injenicom
skorog umirovljenja tzv. 'baby boom generacije' i uincima koji e to
imati na mirovinski sustav. Ovakva zabrinjavajua projekcija dovest
e do promjena strukture stanovnitva, odnosno do starenja
stanovnitva, te time smanjene ili neadekvatne ponude radne snage,
priljeva i odljeva umirovljenika, poveane potrebe za zdravstvenom i
socijalnom zatitom itd., te je stoga zadaa Strategije voditi rauna
o potrebi izgradnje mehanizama koji mogu prepoznati i nositi se s
novim pojavama i oblicima siromatva.
4 Izvor: Statistike informacije 2013., DZS, Zagreb, 2013.
5 Izvor: Projekcije stanovnitva Republike Hrvatske od 2010. do
2061., Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2011.
-
6
2.1.2. Opa gospodarska kretanja i trite rada
Pad gospodarske aktivnosti vei je u RH nego na razini EU. Dok je
BDP na razini EU u stagnaciji, RH i dalje biljei negativni trend,
premda znatno blai. Recesija je zapoela s negativnim kretanjima
2009. godine, emu su, osim utjecaja globalne krize, pridonijele
slabosti hrvatskog gospodarstva. Nakon stagnacije realne ekonomske
aktivnosti u 2011. godini (0,0%), u 2012. godini recesija se
ponovno produbila te je BDP zabiljeio realno smanjenje od 2,0%. U
prvom polugoditu 2013. godine BDP realno je smanjen 1,1% u
usporedbi s istim razdobljem 2012. god. Grafiki prikaz: kretanje
BDP po godinama6
U usporedbi sa zemljama EU, RH je 2012. god. imala 61% prosjeka
BDP-a Europske unije. Grafiki prikaz: BDP per capita kupovni
standard 2012. god. u EU7
U prvom polugoditu 2013. god. dolo je do smanjena potronje
kuanstava za 1,2% u usporedbi s istim razdobljem 2012. god., a
slijedi negativan doprinos izvoza roba i usluga, koji je u prvom
polugoditu 2013. god. zabiljeio realno meugodinje smanjenje od
1,7%. Treba takoer istaknuti poveanje udjela javnog duga u BDP-u
koji je u drugom tromjeseju 2013. god. iznosio 59,5% dok je u istom
periodu 2012. god. iznosio 54,1%. Usporedba s ranijim razdobljima,
kada je taj postotak bio znaajno manji (29,3% u 2008. god., 40,4 u
2010. god.), nije relevantna zbog prilagodbe metoda izrauna EU
standardima kao i dodatnih zaduenja zbog ulaska RH u EU.
6 Izvor: DZS: Bruto domai proizvod prva procjena;
7 Izvor: MINGO
-
7
Prosjena inflacija mjerena indeksom potroakih cijena porasla je
i iznosi 3,4% u 2012. godini, to je 1,1 postotni bod vie nego u
2011. god. Sredinom 2013. god. stopa inflacije iznosi 2,2%, to je
malo iznad EU prosjeka, a nie od razvijenih europskih zemalja. Rast
cijena energenata najvie je pridonio inflaciji u Hrvatskoj.
Nadalje, Hrvatska ima jedan od najveih robnih deficita u EU (nakon
Malte i Cipra). U prvom polugoditu ove godine prosjene bruto-plae i
neto-plae ostvarile su realno meugodinje smanjenje od 2,2%, odnosno
2,4%, redom. Prosjena neto-plaa za kolovoz 2013. god. iznosila je 5
512 kuna. Kretanja na tritu rada u 2013. godini ukazuju na nastavak
negativnog trenda to je direktna posljedica gospodarskog stanja. U
zadnjih pet godina dolo je i do znaajnog smanjenja registrirane
zaposlenosti. U razdoblju od kolovoza 2008. god. do istog mjeseca
2013. god. broj zaposlenih smanjio se 10,6 posto. Izraeno
apsolutnim brojem, izgubljeno je 165.740 radnih mjesta, pri emu je
pad bio najizraeniji u 2009. i 2010. godini, a u 2011. i 2012.
godini se ublaava. Grafiki prikaz: Rast realnog BDP-a i
registrirane zaposlenosti8
Rast realnog BDP-a,
dvogodinjivagani prosjek
Rast registrirane
zaposlenosti
-6
-4
-2
0
2
4
6
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Ra
st (%
)
Stopa registrirane nezaposlenosti u rujnu 2013. iznosila je 19,1
% (naspram stopi od 18,4% u prethodnome mjesecu), pri emu je stopa
nezaposlenosti mukaraca bila 17,2 %, a ena 21,2 %). Prosjean broj
nezaposlenih osoba povean je za 8,9% u prvih sedam mjeseci ove
godine u usporedbi s istim razdobljem 2012. god., dok je
istovremeno prosjean broj zaposlenih smanjen za 2,8%9. Stopa
nezaposlenosti radno sposobnog stanovnitva (15-64) iznosi 17%.
Stopa anketne nezaposlenosti u drugom kvartalu 2013. god. iznosi
16,5%, dok je u istom razdoblju 2012. god. iznosila 14,5%. Ove
razlike u postocima izmeu anketnih podataka i podataka HZZ-a o
nezaposlenima proizlaze zbog toga to 26,6% (89 000) nezaposlenih,
registriranih pri HZZ-u, ne zadovoljava meunarodne kriterije
nezaposlenosti, dok s druge strane 11,4% anketno nezaposlenih nije
bilo zainteresirano za prijavu slubi za zapoljavanje.10 U periodu
do 2016. godine oekuje se oporavak gospodarske aktivnosti te
ubrzanje realnog rasta bruto domaeg proizvoda. Ekonomski program RH
2013. predvia rast BDP-a od 2,4% u 2014., te 3,5% u 2015. i 2016.
godini. U isto vrijeme druge institucije imaju drugaije prognoze pa
npr. slubena projekcija HNB-a predvia znatno blai rast BDP u 2014.
(1,2%),
8 Izvor: Smjernice za provedbu mjera aktivne politike
zapoljavanja za 2014. god. (Vlada RH)
9 Podaci o broju zaposlenih te stopi nezaposlenosti za 2013.
godinu su privremeni.
10 DZS: Priopenje, Anketa o radnoj snazi; listopad 2013; br:
9.2.7/2
-
8
2015. (1,4 %) te 2016. (1,4%). Predvianja Europske komisije11 su
jo skromnija s projekcijom blagog rasta BDP-a u 2014. god. na 0,5
te u 2015. god. na 1,2.
2.2. Stanje siromatva i socijalne iskljuenosti te dohodovne
nejednakosti12
Stopa rizika od siromatva (nakon socijalnih transfera), kao
osnovni pokazatelj siromatva koji predstavlja postotak osoba koje
imaju raspoloivi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od
siromatva, u 2012. godini u Republici Hrvatskoj iznosila je 20,5 %.
U 2011. godini ta je stopa iznosila 21,3 %. Usporedba osnovne stope
rizika od siromatva i stope rizika od siromatva prije socijalnih
transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka
utjee na poveanje postotka osoba koje su u riziku od siromatva s
osnovnih 20,5 % na stopu od 30,4 %. Ako se iz dohotka izuzmu i
socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromatva
iznosi 45,7%. Promatrano prema dobnim skupinama stopa rizika od
siromatva najvia je kod osoba starih 65 godina i vie i iznosi 26,5
%. Najnia stopa rizika od siromatva biljei se za osobe stare od 25
do 54 godine i iznosi 17,1 %. Promatrano prema najeem statusu
aktivnosti osobe, stopa rizika od siromatva najvia je za
nezaposlene osobe i iznosi 42,9 %. Za nezaposlene mukarce iznosi
48,1 %, a za nezaposlene ene 38,0 %. Kod osoba koje rade, stopa
rizika od siromatva je 6,1 %, dok za kategoriju umirovljenika
iznosi 21,8 %. Stopa rizika od siromatva definirana prema tipu
kuanstva najvia je za jednolana kuanstva u kojima ive ene i iznosi
42,7 %, a za kuanstva u kojima ivi jedna osoba stara 65 godina i
vie, stopa rizika od siromatva iznosi 41,3 %. U kategoriji
kuanstava s uzdravanom djecom najvia stopa zabiljeena je kod
kuanstava samohranih roditelja za koje stopa iznosi 40,4 %. Najniu
stopu rizika od siromatva imaju kuanstva koja ine tri ili vie
odraslih osoba i iznosi 12,9% te kuanstva koja ine dvije odrasle
osobe s jednim djetetom i iznosi 15,1 %. Stopa rizika od siromatva
prema intenzitetu rada kuanstva najvea je za kuanstva s uzdravanom
djecom koja imaju vrlo niski intenzitet rada, odnosno kuanstva u
kojima su svi radno sposobni lanovi radili do 20% ukupnog broja
mjeseci u referentnom razdoblju, i iznosi 68,4 %. Pokazatelji
materijalne deprivacije ukazuju na materijalne uvjete koji utjeu na
kvalitetu ivota kuanstava. Postotak osoba koje ive u kuanstvima
koja nisu u mogunosti platiti tjedan dana godinjeg odmora za sve
lanove svog kuanstva iznosi 71,1 %. Postotak osoba koje ive u
kuanstvima koja nisu u mogunosti podmiriti neoekivani financijski
izdatak je 67,3 %. U kuanstvima koja spajaju kraj s krajem vrlo
lako ivi svega 0,3 % osoba, dok u kuanstvima koja spajaju kraj s
krajem teko ivi 33,8 % osoba. Stopa materijalne deprivacije
prikazuje postotak osoba koje ive u kuanstvima koja si ne mogu,
iskljuivo radi financijskih razloga, priutiti najmanje tri od devet
stavki materijalnog oskudijevanja. Stopa materijalne deprivacije u
Republici Hrvatskoj u 2012. godini iznosila je 35,3 %. Pokazatelj
koji prikazuje postotak osoba koje ive u kuanstvima koja si ne mogu
priutiti, iskljuivo radi financijskih razloga, najmanje etiri od
devet stavki materijalnog oskudijevanja (osobe u tekoj materijalnoj
deprivaciji) iznosi 15,4 %. Postotak osoba u riziku od siromatva
ili socijalne iskljuenosti je pokazatelj koji predstavlja postotak
osoba koje su u riziku od siromatva ili su teko materijalno
deprivirane ili ive u kuanstvima s niskim intenzitetom rada. U
2012. godini takvih osoba je bilo 32,3 %.
11 Izvor: Gospodarska predvianja za jesen 2013; postupni
opravak, vanjski rizici; Europska komisija, 5.11.2013.
12 DZS: Pokazatelji siromatva u 2012. godini, Prethodni
podaci
-
9
Postotak osoba koje ive u kuanstvima s vrlo niskim intenzitetom
rada (pokazatelj koji predstavlja osobe koje ive u kuanstvima u
kojima su svi radno sposobni lanovi radili manje od 20% ukupnog
broja mjeseci u referentnom razdoblju) iznosio je 16,1 %. Ginijev
koeficijent je pokazatelj koji ukazuje na nejednakost raspodjele
dohotka unutar cijele distribucije i on iznosi 0,31. Kad bi
postojala savrena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki
dohodak), tad bi koeficijent iznosio 0. to je vrijednost blia 1, to
je dohodovna nejednakost vea. Ako navedene podatke usporedimo s
podacima o stanju siromatva u Europskoj uniji, Republika Hrvatska
nalazi se na 5. mjestu. Stopa rizika od siromatva za zemlje EU-28
prema procjeni Eurostata iznosi prosjeno 17,2 %. Najnia stopa
rizika od siromatva u zemljama EU biljei se u ekoj, 9,6 % i u
Nizozemskoj, 10,1 %. Najvie stope rizika od siromatva zabiljeene su
u Grkoj 23,1%, Rumunjskoj 22,6%, panjolskoj 22,2% i Bugarskoj
21,2%.
2.3. Socijalna zatita u Republici Hrvatskoj
Socijalna zatita obuhvaa sve intervencije javnih ili privatnih
tijela radi olakavanja financijskog optereenja kuanstava i
pojedinaca od definiranog niza rizika i potreba, pod uvjetom da ne
postoji istodobna uzajamna ni individualna protuinidba
(intervencija koja od primatelja socijalne zatite istodobno
zauzvrat trai neto istovjetne vrijednosti)13. Tablica: Struktura
socijalnih trokova u RH, prema ESSPROS metodologiji (% BDP) RH
2008. RH
2009. RH
2010. RH
2011 EU27
(2009.) EU27
(2010.) Ukupni izdaci socijalne zatite 18,7 20,8 20,8 20,4 29,5
29,4 ukupni izdaci za socijalne naknade prema funkcijama 18,2 20,3
20,3 20,0 28,4 28,2 bolest/zdravstvena skrb 6,3 7,1 6,9 6,8 8,4 8,3
invaliditet 3,2 3,5 3,6 3,4 2,3 2,2 starost 4,9 5,4 5,6 5,6 11,1
11,0 preivjeli uzdravani lanovi 2,0 2,1 2,1 2,0 1,7 1,7
obitelj/djeca 1,5 1,6 1,7 1,6 2,3 2,3 nezaposlenost 0,3 0,4 0,5 0,5
1,7 1,7 stanovanje 0,0 0,0 0,0 0,0 0,6 0,6 socijalna iskljuenost
koja nije drugdje klasificirana 0,1 0,1 0,1 0,1 0,4 0,4
Izvor: Za Republiku Hrvatsku: DZS. Za EU27: Eurostat.
Udio socijalne zatite u BDP-u Republike Hrvatske, u 2011.
iznosio je 20,4%1) to je za 0,4% manje u odnosu na 2010. Do
smanjenja udjela dolo je zbog porasta bruto domaeg proizvoda u
2011. god., dok su izdaci za socijalnu zatitu u apsolutnim iznosima
ostali gotovo nepromijenjeni u odnosu na 2010. Naknade socijalne
zatite inile su 97,9% ukupnih izdataka socijalne zatite u 2011.
god. Prema vrsti socijalnih naknada, prevladavaju novane naknade
(69,6%). Prema obiljejima, prevladavaju naknade socijalne zatite
(novane i nenovane) koje nisu utemeljene na provjeri materijalnog
stanja (93,1%). Gledano prema funkcijama socijalne zatite, najvei
udio naknada socijalne zatite utroen je
13 DZS, Priopenje, Socijalna zatita u Republici Hrvatskoj u
2011. god., 28.5.2013.
-
10
za olakavanje financijskog optereenja od rizika bolesti, to
jest, za potrebu zdravstvene skrbi (33,9% svih naknada socijalne
zatite), a slijedi funkcija starost (27,9%). Najmanje sredstava
utroeno je u funkciju stanovanje (0,1%). Posebno je potrebno
istaknuti da je, bez obzira na porast udjela izdataka socijalne
zatite, udio trokova socijalne zatite u podruju usluga socijalne
skrbi zadnjih godina smanjen s 2,0% u 2008. godini na 1,8% u 2011.
godini, uz dodatno realno smanjenje BDP u tom razdoblju. Tablica:
Trokovi socijalne zatite (% BDP)
Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. ukupni trokovi 19,0 21,1
21,5 21,0 20,8 poslovi i usluge zdravstva 5,6 6,2 6,4 6,2 6,2
poslovi i usluge socijalnog osiguranja 10,9 12,1 12,7 12,5 12,5
poslovi i usluge socijalne skrbi 2,0 2,2 1,9 1,8 1,8 ostali trokovi
socijalnog osiguranja i socijalne skrbi 0,5 0,5 0,4 0,4 0,3
Izvor: Ministarstvo financija (klasifikacija prema GFS Manual
1986, MMF)
Usporeujui podatke o udjelu trokova za socijalnu zatitu u
nacionalnome BDP-u s udjelom u BDP-u drava lanicama EU, Republika
Hrvatska zauzima 18. mjesto, dok za 8,6% zaostaje za prosjekom
EU-27.
3. STRATEKI OKVIR
3.1. Pojmovi siromatva i socijalne iskljuenosti
Pojmovi siromatva i socijalne iskljuenosti meusobno su ovisni i
povezani, iako nuno ne uvjetuju jedno drugo. Iako se siromatvo ne
poistovjeuje sa socijalnom iskljuenosti, ono se najee smatra
njegovim najeim uzrokom i oblikom. Socijalna iskljuenost uglavnom
se dovodi u vezu s pojmovima siromatva, nezaposlenosti i
nejednakosti, odnosno diskriminacije, pa se tako tie i pitanja
ostvarivanja ljudskih prava. Ljudi su siromani ako nemaju dovoljno
sredstava za svoje materijalne potrebe i ako ih uvjeti iskljuuju iz
aktivnog sudjelovanja u djelatnostima koje se smatraju uobiajenima
u drutvu. Siromatvo se tako oituje na razliite naine, meu kojima su
nedostatak dohotka i sredstava potrebnih da se osigura odriva
egzistencija, glad i neuhranjenost, slabo zdravlje, nedostupnost
ili ograniena dostupnost obrazovanja i drugih temeljnih usluga,
poveana smrtnost, ukljuujui smrtnost od bolesti, beskunitvo i
neodgovarajui stambeni uvjeti, nesigurno okruenje, drutvena
diskriminacija i izolacija. Viedimenzionalnost siromatva oituje se
u stanju koje obiljeava dugotrajna ili stalna uskraenost resursa,
sposobnosti, mogunosti izbora, sigurnosti i moi koje su nune za
odgovarajui ivotni standard i ostvarenje drugih graanskih,
ekonomskih, politikih, kulturnih i socijalnih prava14.
Pojam siromatva se uglavnom definira kao oskudica materijalnih
ili novanih sredstava, dok pojam socijalne iskljuenosti predstavlja
ire znaenje koje "valja razumjeti kao razmjerno trajnu, viestruko
uvjetovanu i viedimenzionalnu depriviranost pojedinca", odnosno
"podrazumijeva vie od nedostatka novca ili materijalnih dobara, te
osim ekonomske ukljuuje socijalnu, kulturnu, politiku i drugu
dimenziju, to znai da politika protiv
14 Scottish Poverty Information Unita (BBC, 2005), citirano
prema: Bejakovi, Financijska teorija i praksa, 2005,
29 (1), 135-138
-
11
iskljuenosti pretpostavlja bolji pristup institucijama i drugim
mehanizmima socijalne integracije"15.
Europska komisija definirala je socijalnu iskljuenost kao proces
koji gura pojedince na margine drutva i sprjeava ih da u potpunosti
sudjeluju u drutvu zbog osobnog siromatva, nedostatka osnovnih
kompetencija, ansi za cjeloivotno uenje ili zbog diskriminacije. Na
nju utjee niz razliitih i meusobno povezanih faktora, kao to su
regionalna nejednakost, nezaposlenost, slabe strune ili socijalne
vjetine, nizak dohodak, loi stambeni uvjeti, pripadnost manjinskoj
skupini, itd, te obuhvaa nemogunost pojedinca da pristupi javnim
slubama, da sudjeluje u ivotu zajednice i da djeluje u drutvu s
osjeajem osobnog dostojanstva.
3.2. Najranjivije skupine stanovnitva i zatita od
diskriminacije
Siromatvo je u pravilu povezano s odreenim demografskim i
socijalnim obiljejima kao to su spol, dob, ekonomska aktivnost i
sl., uvjetovano razliitim drutvenim i politikim faktorima, pa su
tako neke skupine posebno zastupljene meu siromanima.
U naelu, s obzirom na to da su uzroci siromatva i socijalne
iskljuenosti najee viedimenzionalni, skupine kod kojih postoji
poveani rizik od socijalne iskljuenosti mogue je razlikovati prema
uzroku njihove izloenosti tom riziku, ali se u stvarnosti te
kategorije uvijek meusobno preklapaju. Profil siromatva i struktura
izvora dohotka pokazuju da su najsiromaniji graani ekonomski
neaktivni, nezaposleni ili primaju niske plae (nezaposleni, starije
osobe bez mirovina, samaka kuanstva, jednoroditeljske obitelji,
obitelji s vie od dvoje djece, djeca bez roditeljske skrbi,
samohrane majke i starije ene, osobe s niim stupnjem obrazovanja).
S financijskom krizom sve je vei rizik od siromatva i meu bolje
obrazovanom strukturom stanovnitva, mladima i ekonomski aktivnim
stanovnitvom. Statistiki podaci prema Anketi o radnoj snazi (DZS) o
broju nezaposlenih u dobnoj skupini 15 -24 godine ukazuju na veliki
porast nezaposlenih u prvom kvartalu 2013. god. od 59%, to je za
13,8% vie u odnosu na isto razdoblje 2012. god.
Osobe s invaliditetom, kojih je zastupljenost u hrvatskom drutvu
visoka, s preko 12% od ukupnog stanovnitva, razlikuju se s obzirom
na vrstu i stupanj invalidnosti. Svakako, to se tie socijalne
iskljuenosti, najugroenija skupina su djeca s tekoama u razvoju.
Gospodarska kriza posebno je negativno pogodila djecu ( u dvije
godine broj siromane djece porastao je za oko 4 000 ili 10%).
Istraivanja16 pokazuju kako djeca u Hrvatskoj sve vie pue, piju i
izloenija su nasilju nego u razvijenim zemljama Europske unije, a i
vii je i postotak poroaja kod adolescenata.
Posebna kategorija graana koji su u riziku od socijalne
iskljuenosti su dio hrvatskih branitelja i dio stradalnika ratnih
zbivanja koji su suoeni s problemima poput siromatva, invalidnosti,
nezaposlenosti, bolesti, nerijeenog stambenog pitanja, oteanih
socijalnih kontakta i dr. U posljednje vrijeme evidentiran je
odreeni broj branitelja u prihvatilitima koji zbog psihikih
problema (PTSP) i drugih razloga, poput nedostatka potrebnih
dokumenata, nisu u mogunosti ostvariti mnoga prava, nemaju potporu
obitelji i slino.
15 uur, Siromatvo, nezaposlenost i socijalna iskljuenost, UNDP,
Zagreb, 2006
16 Analiza stanja i prava djece i ena u Hrvatskoj UNICEF,
Zagreb, 2011.
-
12
Izbjeglice i povratnici zauzimaju jo uvijek visoko mjesto s
postotkom siromanih i diskriminiranih osoba, osobito srpski
povratnici koji jo uvijek imaju problema s ostvarivanjem osnovnih
preduvjeta za ivot (stambeno zbrinjavanje, dostupnost energiji,
zapoljavanje).
Romi (16 975 stanovnika/popis stanovnitva 2011. god.) ine jednu
od najranjivijih skupina u pogledu diskriminacije i socijalne
iskljuenosti jer ostvaruju slabiji prosjean stupanj obrazovanja,
ive u loim stambenim uvjetima i veinom su nezaposleni.
Takoer, ranjivu skupinu u Republici Hrvatskoj predstavljaju
migranti, osobito traitelji azila. Porast broja traitelja azila u
Republici Hrvatskoj zapoeo je 2010. godine kada je evidentirano 290
traitelja azila; 2011. godine ta brojka porasla je na 807, dok je
2012. godine ona iznosila 1195. Samo u prvoj polovici 2013. godine
zabiljeeno je 716 traitelja azila.
Nadalje, ranjivu skupinu koja je suoena sa siromatvom i
socijalnom iskljuenosti u Republici Hrvatskoj ine beskunici. U RH
je u 2013. godini slubeno registrirano 12 sklonita za beskunike,
ukupnog smjetajnog kapaciteta oko 400 korisnika. Prema podacima
djelatnika i volontera koji rade s beskunicima, procjenjuje se da u
RH ima oko 1000 beskunika. Osobe izloene prezaduivanju i lihvarskim
kreditima suoavaju se sa siromatvom ili socijalnim iskljuivanjem.
Prema dostupnim podacima17 proces razduivanja stanovnitva premda
oslabljen, nastavio se i potkraj 2012. te poetkom 2013. godine, pa
je ukupni dug stanovnitva stagnirao na razini samo malo nioj od 40%
BDP-a. Pokazatelji zaduenosti i tereta otplate duga kuanstava
nastavili su se poboljavati krajem 2012. i poetkom 2013. godine. Uz
nastavak razduivanja, kuanstava su tijekom promatranog razdoblja
intenzivnije tedjela, pa je do kraja oujka 2013. god. omjer njihova
duga i depozita pao na svoju dosad najniu razinu. Dio siromanog
stanovnitva iskljuen je iz pristupa financijskim uslugama zbog ega
neki postaju rtvama lihvarenja. Socijalnom iskljuenou i siromatvom
najee su pogoene i rtve nasilja u obitelji kao i neke kategorije
ovisnika (ovisnici o drogama, alkoholu, kocki..).
S obzirom na meusobnu uvjetovanost i preklapanje navedenih
parametara, mogue je istaknuti etiri velike skupine u najveem
riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti: djeca i mladi,
starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe te osobe s
invaliditetom. Ukoliko su pri tome i ene, pripadnici nacionalne ili
neke druge manjine, poveava se i vjerojatnost viestruke
diskriminacije. Problemi socijalne iskljuenosti u raznim oblicima
kao i diskriminacije od strane drutva i pojedinaca pojavljuje se
kod svih navedenih skupina. Pritom treba istaknuti naelo kojim se
trebaju voditi svi dionici u provedbi strategije, a koje nalae da
se u realizaciji svih mjera i aktivnosti, bez obzira na odreenu
ciljnu skupinu i kategoriju stanovnitva ili vrstu potpore, trebaju
u obzir uzeti prije svega konkretni pojedinci i njihove
individualne potrebe.
Promicanje zajednike kolektivne i individualne odgovornost u
borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti18 jedna je od
odrednica politike EU, ali i Vlade RH. Socijalna iskljuenost
pojedinca ili grupe esto je posljedica diskriminatornog postupanja.
U RH je
17 Hrvatska narodna banka (2013.) Financijska stabilnost,
broj11. Zagreb: Hrvatska narodna banka. Dostupno na
http://www.hnb.hr/publikac/financijska%20stabilnost/h-fs-11-2013.pdf
18
Europska platforma protiv siromatva i socijalne iskljuenosti:
Europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju, EK, 2010
-
13
normativno i institucionalno ureena zatita od diskriminacije. U
normativnom pogledu ovo podruje ureuju Ustav RH, Ustavni zakon o
pravima nacionalnih manjina, Zakon o suzbijanju diskriminacije,
Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o istospolnim
zajednicama, Kazneni zakon i dr. Puki pravobranitelj, kao sredinje
tijelo nadleno za suzbijanje diskriminacije koji sustavno prati
sluajeve diskriminacije u RH, u Izvjeu za 2012. godinu navodi da je
rasno ili etniko podrijetlo najea osnova temeljem koje su hrvatski
graani podnosili pritube na diskriminaciju (29,7%) i to ponajvie u
podruju rada, radnih uvjeta i zapoljavanja (46,53%). Temeljem
uoenih potreba i izazova u pogledu socijalnog ukljuivanja i
antidiskriminacije svih ranjivih skupina na svim razinama -
lokalnoj, podrunoj, nacionalnoj i EU, ukljuujui strategiju Europa
2020., Vlada Republike Hrvatske donijela je nekoliko stratekih
dokumenata koji sadre ope i posebne ciljeve postavljene kao
smjernice za kreiranje javnih politika usmjerenih na socioekonomsko
ukljuivanje pojedinih ranjivih skupina. Pritom je poseban naglasak
stavljen na financiranje iz svih raspoloivih izvora, naine praenja
i vrednovanja provedenih aktivnosti, ukljuujui prikupljanje
podataka, te mehanizme ukljuenosti lokalne i podrune samouprave i
civilnoga drutva. Stoga se, primjerice Nacionalna strategija za
ukljuivanje Roma 2013.-2020., Nacionalni program zatite i
promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2013. do 2016. godine,
Migracijska politika RH za razdoblje od 2013. do 2015. godine ili
Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije 2008.-2013. mogu
smatrati komplementarnim ovom dokumentu, a njihovi ciljevi, mjere i
aktivnosti integralnim dijelom nastojanja RH za ukljuivanje
najranjivijih lanova drutva.
Takoer je potrebno istaknuti da je u svrhu osiguranja prava na
pristup sudu kao jednog od temeljnih ljudskih prava, kao i
ostvarenju vladavine prava, preduvjet donoenje i primjena novog
Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi koji e unaprijediti sustav
besplatne pravne pomoi, kroz jasno definiranje ovlatenih pruatelja
pravne pomoi, proirenje kruga korisnika besplatne pravne pomoi te
poboljati sustav pruanja primarne i sekundarne pravne pomoi.
Potrebno je nastaviti podizati svijest ire javnosti o vaeem
antidiskriminacijskom zakonodavstvu u Republici Hrvatskoj te
poticati njegovu uinkovitu primjenu, nastaviti kontinuiranu
izobrazbu strune javnosti koja se bavi suzbijanjem i prevencijom
diskriminacije te poticati i unaprjeivati suradnju svih nadlenih
tijela i organizacija civilnoga drutva koje se bave ovom
problematikom. U tom smislu, naelo nediskriminacije je polazni
princip kojim e se voditi u planiranju i provedbi svih predvienih
strateke aktivnosti.
3.3. Svrha, ciljevi i naela strategije
Svrha strategije je zajednikim pristupom postii osiguranje
minimalnog ivotnog standarda najugroenijeg dijela stanovnitva te
osigurati uvjete za sprjeavanje novih pojava siromatva i socijalne
iskljuenosti. U tom smislu strategija predstavlja osnovni okvir
koji doprinosi ostvarenju zacrtanih ciljeva, a koji je
komplementaran Europskoj platformi za suzbijanje siromatva i
socijalne iskljuenosti. U strategiji se daju osnovne smjernice i
aktivnosti u pojedinim stratekim podrujima koje e se razraivati
kroz trogodinje programe provedbe koji e sadravati mjere, nositelje
i naine provedbe mjera, uz jasne kvantitativne pokazatelje.
Ministarstvo nadleno za socijalnu politiku, u suradnji s ostalim
nadlenim tijelima dravne uprave i drugim institucijama i
organizacijama, jednom godinje e podnositi Vladi Republike Hrvatske
izvjea o provedbi strategije, odnosno predvienih stratekih
aktivnosti.
-
14
Ciljevi strategije borbe protiv siromatva i socijalne
iskljuenosti sukladni su ciljevima Europske strategije za pametan,
odriv i ukljuiv rast Europa 2020., a koji su povezani s Milenijskim
ciljevima razvoja: iskorjenjivanje siromatva djece; aktivna
ukljuenost ranjivih skupina u drutvo i trite rada; osiguravanje
prikladnog stanovanja za sve; sprjeavanje i uklanjanje uzroka
diskriminacije ranjivih skupina; sprjeavanje financijske
iskljuenosti i prezaduenosti; osiguranje integracije Roma; i drugi
ciljevi specifini za pojedina strateka podruja. Vezano za
statistiko praenje stope siromatva, Dravni zavod za statistiku
(DZS) e izraunavati pokazatelje prema dvjema linijama siromatva:
promjenljivoj (60% medijana nacionalnog dohotka) i fiksiranoj
(linija siromatva e se odrediti i fiksirati u 2012. i usklaivat e
se sa stopom inflacije).
Strateke programske aktivnosti usmjerit e se na tri prioriteta i
glavne ciljeve:
1. Osiguravanje uvjeta za uspjenu borbu protiv siromatva i
socijalne iskljuenosti te smanjenje nejednakosti u drutvu:
- u skladu s glavnim ciljem Strategije Europa 2020. Republika
Hrvatska e do 2020. godine teiti smanjenju broja osoba u riziku od
siromatva za 150 000 stanovnika (u skladu s aktualnim
sociodemografskim kretanjima uz pretpostavku gospodarskog rasta,
pozitivnih kretanja na tritu rada i osiguravanja uvjeta za
otvaranje novih radnih mjesta, kreiranju mjera usmjerenih
dugotrajno nezaposlenim osobama i drugim ranjivim skupinama (mladi,
osobe s invaliditetom, Romi) te ulaganja dodatnih napora u poveanje
adekvatnosti socijalnih naknada u sustavu socijalne skrbi,
ujednaenoj dostupnosti obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i
drugih usluga, dostupnosti stanovanja, smanjivanju regionalnih
razlika te suzbijanju zaduenosti i financijske ovisnosti
procjenjuje se da e se broj osoba koje ive u riziku od siromatva i
socijalne iskljuenosti sniziti za 150 000 do 2020. godine); -
poveanje udjela populacije u dobi 30-34 sa zavrenim tercijarnim
obrazovanjem za 35%; - smanjenje stope nezaposlenosti i nedovoljnog
sudjelovanja na tritu rada, poveati stopu zaposlenosti do 2020.
godine na 59%;
- smanjenje udjela populacije koja rano napusti kolovanje do
2020. godine sa 4,1 na 4,0 %.
2. Osiguravanje uvjeta za sprjeavanje nastanka novih kategorija
siromanih kao i smanjenja broja siromanih i socijalno iskljuenih
osoba
- osiguravanje uvjeta da od najranije dobi budu omoguene
kvalitetne i dostupne usluge za djecu /predkolske usluge, slobodne
aktivnosti, osnovno i srednjokolsko obrazovanje, te poticaji za
visoko obrazovanje i cjeloivotno uenje/kao i osiguravanje
kvalitetnih i dostupnih socijalnih usluga za sve graane (socijalna
skrb, zdravstvena zatita, obrazovanje);
- stvaranje mogunosti za podizanje stope zaposlenosti radno
sposobnih osoba te podizanje zapoljivost skupina u nepovoljnom
poloaju;
- razvoj stambene politike (osiguravanje dostupnih stanova za
mlade, socijalno ugroene, zatita nekretnine u kojoj ovjek ivi) te
spreavanje beskunitva;
- razvijanje inovativnih programa u svim podrujima (socijalna
inovacija) kao i razvoj novih vjetina za rad, te vee koritenje EU
fondova.
3. Uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u
riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti, te sustava praenja i
evaluacije
-
15
- uspostavljanje koordinacije i suradnje na svim razinama u
svrhu ujednaavanja politika te uspostave sustava prikupljanja i
razmjene podataka;
- osiguranje kvalitetne analize i istraivanja u svrhu
osiguravanja praenja i evaluacije provedbenih mjera koja e sluiti
kao podloga za donoenje stratekih odluka i kreiranja politike koja
prati europske i svjetske standarde.
Naela koja je nuno potivati u ostvarivanju ciljeva strategije i
provedbi mjera i aktivnosti koja iz nje proizlaze:
- viedimenzionalni pristup rjeavanju problema siromatva, -
solidarnost i naelo nestigmatizacije, - objektivnost u planiranju
mjera na temelju to jasnijih pokazatelja, - koordinacija i
ravnopravno i sinergijsko sudjelovanje svih dionika u izradi i
provedbi
strategije, - inovativni pristup socijalne politike te
ispitivanje primjene inovativnih pristupa
financiranju socijalnih usluga, ukljuujui sudjelovanje privatnog
sektora i financijskih instrumenata, kao to je mikrofinanciranje i
socijalno poduzetnitvo
S obzirom da su siromatvo i socijalna iskljuenost kategorije
koje imaju vie dimenzija, za njihovo suzbijanje kao i prevenciju
ukljuit e se vie stratekih podruja, kao i svi relevantni dionici
koji mogu pridonijeti ostvarivanju uvjeta za trajno smanjenje i
spreavanje siromatva i socijalne iskljuenosti.
Provedba ove Strategije financirat e se nacionalnim sredstvima
iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske u razdoblju 2014. 2020., kao
i sredstvima strukturnih instrumenata kohezijske politike EU za ije
koritenje je u tijeku proces programiranja.
4. STRATEKA PODRUJA U BORBI PROTIV SIROMATVA I SOCIJALNE
ISKLJUENOSTI
Za ostvarenje navedena tri prioriteta i pripadajue glavne
ciljeve predviene su aktivnosti u okviru osam stratekih podruja:
obrazovanje i cjeloivotno uenje; zapoljavanje i pristup
zapoljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim
naknadama i uslugama; pristup zdravstvenom sustavu i dugotrajna
skrb; skrb o starijim osobama; regionalni pristup borbi protiv
siromatva; borba protiv zaduenosti i financijska neovisnost.
4.1. OBRAZOVANJE I CJELOIVOTNO UENJE
Obrazovnu i znanstvenu politiku treba usklaivati sa sadanjim i
buduim potrebama drutva i pojedinca te sa zahtjevima trita rada u
pravcu koji e svakom pojedincu osigurati kvalitetan ivot. Pritom
treba posebnu panju usmjeriti na rane faze obrazovanja gdje poinju
socijalne nejednakosti i u iji razvoj se ulaganje viestruko
isplati.19 Stopa rizika od siromatva djece u korelaciji je sa
stupnjem obrazovanja roditelja. Prema podacima Eurostata (15.srpnja
2013.), koji su prikazani za tri dobne skupine djece (manje od 6
godina, 6 do 11 godina i 12 do 17 godina) i tri obrazovne razine
roditelja prema ISCED97 (razina 0-2, razina 3-4 i razina 5-6),
Republika Hrvatska je u odnosu na EU sa zabiljeenim znaajno loijim
rezultatima. Tako npr. stopa rizika od siromatva za djecu starosti
od 12 do 17 godina iji roditelji imaju zavrenu razinu obrazovanja
0-2 (najvii stupanj obrazovanja do zavrene osnovne kole) u EU
iznosi 57,2%, dok je ta stopa u Republici Hrvatskoj 76,2%.
19 Prema socijalnom ulaganju za rast i koheziju ukljuujui i
provedbu Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2014
2020; Rev. soc. polit., god. 20, br. 2, str. 167-190, Zagreb
2013.
-
16
Rano ukljuivanje u sustav obrazovanja od kljune je vanosti za
daljnji uspjeh djeteta u obrazovnom sustavu. Planira se od k. god.
2014./2015. uvesti sustav obaveznog predkolskog obrazovanja godinu
dana prije redovnog polaska u kolu za svu djecu. Nadalje, poticat e
se i mogunost vertikalne prohodnosti u sustavu obrazovanja, to je
do sada bio problem kod uenika koji su pohaali trogodinje programe
strukovnih kola kojima je omoguen besplatan nastavak obrazovanja u
etverogodinjim programima i time dana mogunost polaganja dravne
mature i upisa na fakultete. Nastavit e se provoditi mjera
sufinanciranja meumjesnog javnog prijevoza za uenike ime se
obrazovanje ini dostupnijim svim uenicima, a poglavito onima iz
slabije razvijenih sredina.
Posebna panja usmjerit e se na ukljuivanje uenika pripadnika
nacionalnih manjina, osobito Roma, u obrazovni sustav. Za
pripadnike romske nacionalne manjine osigurava se materijalna
potpora od predkolskog odgoja, osnovnokolskog i srednjokolskog do
visokokolskog i obrazovanja odraslih. Takoer, sukladno donesenim
zakonodavnim i stratekim dokumentima, a u svrhu integracije
izbjeglica i stranaca kojima je odobrena zatita, inzistirat e se na
provoenju programa uenja hrvatskog jezika za traitelje azila,
azilante i strance pod supsidijarnom zatitom, kao jednoj od
najvanijih mjera kojom se osigurava integracija i sprjeavaju
diskriminirajui postupci i ponaanja prema doseljenicima, te
osigurava pristup srednjokolskom obrazovnom sustavu i sustavu
obrazovanja odraslih. Djeca s tekoama spadaju u jednu od
najrizinijih skupina po pitanju siromatva i socijalne iskljuenosti.
Zbog toga e se i dalje raditi na osmiljavanju mjera kojima e se
takvim uenicima omoguiti stjecanje kvalifikacija i openito
ukljuenost u obrazovni sustav. Trenutano se na osnovnokolskoj i
srednjokolsko razini obrazuje 18.816 (5,61%) uenika s tekoama u
redovitim kolama i posebnim ustanovama, dok je u programe
predkolskog odgoja i obrazovanja ukljueno 4956 (3,23%) djece s
tekoama, od ega se sufinancira svega 2249 (1,58%). Kako bi se
uenicima olakalo svladavanje gradiva planira se osigurati
financiranje za pomonike (asistente) u nastavi i funkcioniranje
centara potpore, dok se u djejim vrtiima u manjim i ruralnim
sredinama planira zapoljavanje strunih suradnika defektologa
rehabilitatora i logopeda.
to se tie visokog obrazovanja, posebnu panju e se posvetiti
socijalnoj dimenziji studiranja i poveanju postotka zavrnosti.
Istraivanja20 ukazuju na podzastupljenost osoba nieg
socioekonomskog statusa u visokom obrazovanju. S tim u vezi,
provodit e se aktivnosti vezane uz smanjenje odustajanja od studija
prije stjecanja kvalifikacije, kao i olakanje pristupa studiju svim
studentima, radi stvaranja uvjeta za sudjelovanje i uspjean
zavretak studija bez prepreka vezanih za njihov drutveni ili
socijalni status. S istim ciljem, na javnim visokim uilitima
osigurava se besplatan studij za uspjene i redovite studente u
akademskim godinama 2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015, a
subvencioniranje trokova studija za redovite studente omoguuje
olakan pristup visokom obrazovanju i studentima slabijeg imovinskog
statusa, kao i studentima s invaliditetom. Budui da izdvajanja za
neizravnu studentsku potporu, izuzevi potporu za stanovanje, ne
ukljuuju socioekonomski status studenata, planira se uspostaviti
model u kojem bi vie sredstava bilo usmjereno na izravne
financijske potpore studentima. Studenti u Hrvatskoj ostvaruju
izravne potpore u obliku stipendija koji dobiva relativno mali broj
studenata (6% studentske populacije). Stoga e se pozicija studenata
slabijeg imovinskog statusa kao i studenata s tekoama dodatno
unaprjeivati razvijanjem sustava stipendija, u emu e se poglavito
oslanjati na sredstva iz
20 Izvor EUROSTUDENT (2010)
-
17
EU fondova (ESF). Naposljetku, Hrvatska e nastaviti sudjelovati
u buduim fazama istraivanja EUROSTUDENT-a s ciljem izgradnje
longitudinalne baze aurnih podataka o socioekonomskom statusu
studenata.
Cjeloivotno uenje preduvjet je zapoljivosti i odrivosti na tritu
rada te ostvarivanja osobnog potencijala i razvijanja aktivnog
graanstva. Znaajna uloga u provoenju politike cjeloivotnog uenja,
meu ostalim, pripada obrazovanju odraslih koje predstavlja vanu
komponentu kontinuiteta cjeloivotnog uenja. U Hrvatskoj je udio
osoba 25 64 godina starosti koje sudjeluju u obrazovanju i
osposobljavanju samo 2,9 %, dok je europski prosjek 8,9 %. Stopa
sudjelovanja odraslih u neformalnom obrazovanju vea je od
formalnog. Mjerom poticanja i unaprjeenja koncepta cjeloivotnog
uenja poseban naglasak stavljen je na obrazovanje odraslih, budui
da u usporedbi s mlaim dobnim skupinama koje su vie ukljuene u
aktivnosti uenja, pristup i sudjelovanje odraslih osoba u
aktivnostima cjeloivotnog uenja nije na zadovoljavajuoj razini.
Osobe koje ne posjeduju kvalifikacije niti odreene kompetencije,
imaju manju mogunost pronalaenja zaposlenja i vei rizik od
socijalne iskljuenosti, a time i od siromatva. Zbog toga e se
aktivnosti usmjeriti na poticanje osnovnog obrazovanja i
osposobljavanja odraslih osoba, to ukljuuje aktivnosti na poveanju
broja odraslih osoba obuhvaenih projektom opismenjavanja i poveanje
udjela osoba ukljuenih u programe za stjecanje kvalifikacija.
Vrlo vana spona izmeu obrazovnog sustava i trita rada je
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) kojega e se nastaviti
razvijati u narednom razdoblju. Nedostatnost sustava osiguravanja
kvalitete obrazovanja rezultira time da je obrazovna ponuda
viestruko neprimjerena potranji na tritu rada kao i za nastavak
obrazovanja. Obrazovne programe koji se izrauju u skladu s HKO-om
karakterizira usredotoenost na ishode uenja, odnosno na ono to
uenik/student zna i koje vjetine za rad posjeduje. Pritom, za HKO
su jednako vani svi oblici stjecanja kompetencija, ukljuujui
neformalno i informalno uenje, odnosno kompetencije steene kroz
ivot, na radnom mjestu ili kroz razliite druge organizirane ili
neorganizirane oblike uenja, uz obvezno uvoenje sustava kvalitete u
obrazovanje. U tu svrhu uspostavit e se Registar HKO-a kao sredinji
element osiguravanja kvalitete koji e pruati informacije o
standardima zanimanja, standardima kvalifikacija i pripadajuim
ishodima uenja.
Jedan od naina spreavanja socijalne iskljuenosti je osvjeivanje
drutva o pravima i dunostima graanina. U tome smislu je ukljuivanje
obrazovanja o ljudskim pravima u nastavne planove i programe od
neizmjerne vanosti, pri emu je osobito vano apostrofirati teme
kojim e biti cilj prevladavanje predrasuda i diskriminacije prema
socijalno osjetljivim skupinama, kao to su sve vrste manjina,
prevencija nasilja i promocija interkulturnih aktivnosti. Sve
navedene aktivnosti rezultirat e veim obuhvatom obrazovnog sustava
i obrazovanjem koje je prilagoeno aktualnim potrebama trita rada.
To e u konanici omoguiti bolju zapoljivost i smanjenje rizika od
siromatva i socijalne iskljuenosti.
Glavne strateke aktivnosti: 1. Poveanje dostupnosti odgoja i
obrazovanja na svim razinama neovisno o
ekonomskom statusu pojedinca: omoguavanjem ravnomjernog razvoja
predkolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu, uvoenjem obaveznog
jednogodinjeg programa predkolskog odgoja i obrazovanja za djecu u
godini prije polaska u osnovnu kolu; poveanjem udjela djece
pripadnika romske nacionalne manjine u programu predkolskog odgoja
i naobrazbe i osnovnokolskog obrazovanja; osiguranjem dostupnosti
udbenika uenicima slabijeg socioimovinskog stanja,
-
18
osiguranjem podmirenja trokova produenog i cjelodnevnog boravka
u osnovnoj koli; subvencioniranjem meumjesnog prijevoza za
srednjokolce kao i specijalnog prijevoza; poveanjem udjela
studenata slabijeg socioimovinskog stanja koji studiraju na visokim
uilitima u RH; uvoenjem sustava subvencija trokova studija za sve
uspjene studente; poveanjem broja dodijeljenih stipendija u
razliitim kategorijama; omoguavanjem vertikalne prohodnosti u
sustavu odgoja i obrazovanja, poglavito u strukovnom
obrazovanju.
2. Poticanje inkluzivnog obrazovanja: poveanjem broja djece i
uenika s tekoama ukljuenih u redoviti sustav odgoja i obrazovanja;
odranjem broja djece s tekoama u programima predkolskog odgoja i
obrazovanja; odranjem broja uenika s tekoama u razvoju kojima se
osigurava potpora za osnovno obrazovanje; poveanjem broja uenika s
tekoama u srednjem kolstvu kojima je pruena pomo u unaprjeenju
standarda; koritenjem sredstava ESF-a kako bi se poveao broj
projekata usmjerenih na potporu inkluziji djece, uenika i studenata
s tekoama; uspostavom sustava stipendiranja uenika i studenata s
tekoama uz pomo ESF-a do 2016. godine.
3. Unaprjeenje kvalitete obrazovanja na svim razinama
obrazovanja: razvijanjem i provoenjem Hrvatskog kvalifikacijskog
okvira i uspostavom registra HKO-a; poveanjem broja izraenih i
usvojenih novih strukovnih kurikuluma temeljenih na ishodima uenja;
uspostavom sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja.
4. Poticanje cjeloivotnog uenja i poveanje broja odraslih osoba
ukljuenih u programe obrazovanja: standardizacijom i poveanjem
kvalitete programa obrazovanja odraslih; poveanjem udjela polaznika
ukljuenih u programe za stjecanje strukovnih kvalifikacija u
sustavu srednjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih; poveanjem
udjela osoba ukljuenih u programe obrazovanja odraslih i
cjeloivotnog uenja ukljuivanjem u programe ERASMUS for all te punom
provedbom HKO-a.
5. Obrazovanje o ljudskim pravima razvojem programa obrazovanja
o ljudskim i graanskim pravima te njihovom implementacijom u sustav
obrazovanja.
4.2. ZAPOLJAVANJE I PRISTUP ZAPOLJAVANJU
S obzirom na to da je stopa rizika od siromatva prema najeem
statusu aktivnosti osobe najvia kod nezaposlene osobe i iznosi
42,9%, strateko podruje zapoljavanje i pristup zapoljavanju je
jedno od znaajnijih, putem kojeg se moe doprinijeti smanjenju stope
rizika od siromatva. Prosjeni broj evidentiranih nezaposlenih osoba
na Hrvatskom zavodu za zapoljavanje (HZZ) u prvih 9 mjeseci 2013.
iznosio je 341.847 nezaposlenih osoba, a registrirana stopa
nezaposlenosti za kolovoz 2013. god. je 18,4 %.
U svrhu poboljanja stanja na tritu rada i zapoljavanja namjerava
se i dalje provoditi Zakon o poticanju zapoljavanja kojim se
osigurava mogunost koritenja olakica za zapoljavanje nezaposlenih
osoba (oslobaanje od svih doprinosa na plau u iznosu od 15,4% -
doprinos za zdravstveno osiguranje, zatita na radu, za zapoljavanje
i za zapoljavanje osoba s invaliditetom) do dvije godine za
nezaposlene osobe bez radnog iskustva u zvanju za koje se
obrazovala i dugotrajno nezaposlene osobe koje su u evidenciji
HZZ-a due od dvije godine. Omogueno je struno osposobljavanje za
rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) do jedne godine i za zvanja
za koja nije potrebno polaganje strunog ispita. Propisana je
mogunost sklapanja ugovora o strunom osposobljavanju u trajanju do
36 mjeseci za odreene kategorije nezaposlenih osoba, sukladno
posebnim propisima koji ureuju uvjete za polaganje strunih ispita
za odreena majstorska i komorska zanimanja.
-
19
Osim navedenog, u podruju poduzetnitva i samozapoljavanja
poticat e se projekti i poslovne aktivnosti koji imaju cilj
dostizanje viih standarda kvalitete, produktivnosti te poboljanje
konkurentnosti kao i poticanje stratekog marketinga s ciljem ulaska
na nova i neistraena trita. Provodit e se mjere kojima se podravaju
i aktiviraju kategorije potencijalnih poduzetnika i poduzetnika
koje se nalaze u relativno neravnopravnom poloaju u trinoj
utakmici. Poticat e se razvijanje znanja i vjetina i dostizanje
potrebnih kompetencija za realizaciju poduzetnikih projekta u slubi
samozapoljavanja odnosno zapoljavanja. Po pitanju socijalne
integracije ukljuivanjem u poduzetnitvo socijalno ugroenih osoba i
osoba s invaliditetom (kao vlasnike gospodarskih subjekata) poticat
e se razvoj socijalnih zadruga koje zapoljavaju osobe s umanjenom
radnom sposobnou i ukljuuju ih u radne i gospodarske procese ili
pruaju pomo osobama u nepovoljnim osobnim, gospodarskim, socijalnim
i drugim okolnostima te ih ukljuuju u iru drutvenu zajednicu.
Posebne aktivnosti bit e usmjerene na poticanje projekata enskog
poduzetnitva, poduzetnitva mladih, Roma te osoba s
invaliditetom.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraivanja
radnika u sluaju steaja poslodavca osigurana je pravna sigurnost
radnika u sluaju steaja. Zatitu za vrijeme nezaposlenosti osobama
koje obavljaju samostalnu djelatnost (npr. obrtnici, odvjetnici,
lijenici, primalje i drugi) osigurat e se Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za
vrijeme nezaposlenosti.
U vez s problemom zapoljavanja osoba s invaliditetom pristupit e
se kvalitetnoj profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s
invaliditetom na otvorenom tritu rada i u zatienim uvjetima, te na
kvotno zapoljavanje i u realnom sektoru, to e biti regulirano novim
Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s
invaliditetom. Zbog neadekvatne obrazovne strukture osoba s
invaliditetom i nedostatnog radnog iskustva aktivnosti e se
usmjeriti na njihovo obrazovanje, struno usavravanje te
prekvalifikaciju. U rujnu 2013. god. na HZZ-u je evidentirano 6.404
osoba s invaliditetom. U prvih devet mjeseci 2013. godine zaposleno
je 1.445 osoba s invalidnou, to je 22% vie u odnosu na isto
razdoblje 2012. godine.
Takoer e se kroz zakonodavni okvir omoguiti obustava isplate
obiteljske mirovine osobi s invaliditetom dok je u radnom odnosu,
uz mogunost kasnijeg odabira povoljnije mirovine (temeljem svojega
rada ili obiteljske mirovine).
Posebni doprinos stratekom cilju zapoljavanja i ostvarivanja
pristupa zapoljavanju omoguit e uspostava registra Hrvatskog
kvalifikacijskog okvira s podregistrom standarda zanimanja koji e
sadravati skupove potrebnih kompetencija za odgovarajua zanimanja,
ime e se osigurati bolja povezanost trita rada s obrazovanjem, ali
i bolja informiranost za sve korisnike.
Iako u Republici Hrvatskoj postoje potekoe u zapoljavanju gotovo
svih kategorija stanovnitva, poticanjem zapoljavanja hrvatskih
branitelja, djece smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih
branitelja, djece hrvatskih ratnih vojnih invalida i djece
dragovoljaca Domovinskog rata, dugorono e se utjecati na status ove
posebno ranjive skupine na tritu rada. Krajem prosinca 2012. godine
u HZZ-u je evidentiran 30.251 nezaposleni hrvatski branitelj (8,4%
od ukupne nezaposlenosti u Hrvatskoj), tj. 3.295 osoba ili 12,2%
vie nego u isto vrijeme 2011. godine. U ukupnom broju nezaposlenih
hrvatskih branitelja bilo je 1.015 ena (3,4%). Istodobno, u Zavodu
su evidentirane i 573 nezaposlene
-
20
osobe sa statusom djeteta te 33 suprunika smrtno stradalog,
zatoenog ili nestalog hrvatskog branitelja. Najvei broj
nezaposlenih hrvatskih branitelja u dobi je iznad 50 godina,
odnosno prema podacima Zavoda u 2012. godini ine 49,2% od ukupnoga
broja nezaposlenih hrvatskih branitelja. Istodobno, 12.294
nezaposlena branitelja bila su u dobi od 40 do 49 godina ili 40,6%,
a najmanji broj nezaposlenih branitelja je u dobi do 39 godina
(3.085 ili 10,2%). Provoenjem Programa strunog osposobljavanja i
zapoljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece
smrtno stradalih, zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja omoguit
e se struno osposobljavanje, zapoljavanje i samozapoljavanje ovog
dijela populacije. Takoer, nastavit e se poticanje razvoja zadruga
hrvatskih branitelja kao posebnog oblika malog poduzetnitva, jaanje
njihove konkurentnosti na tritu te razvoj socijalnog poduzetnitva.
U svrhu nastavne pomoi korisnicima mjera Programa, razvit e se vie
poduzetnikih centara/poduzetnikih inkubatora, u kojima e
korisnicima biti prueni povoljniji uvjeti razvoja poslovanja.
Razvit e se model zapoljavanja djece smrtno stradalih hrvatskih
branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida i dragovoljaca iz
Domovinskog rata koji ukljuuje edukaciju i osposobljavanje za rad,
a koji e navedenoj skupini omoguiti olakan ulazak na trite
rada.
Aktivnosti u vezi s pitanjem zapoljavanja i pristupa zapoljavanu
na regionalnoj razini provode se razvojem i institucionalnom
potporom lokalnim partnerstvima za zapoljavanje (LPZ). Nadalje,
dodjelama nepovratnih sredstava Lokalne inicijative za zapoljavanje
bit e financirani projekti u skladu s prioritetima upanijskih
strategija razvoja ljudskih potencijala, projekti usmjereni na
jaanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapoljavanje te
osnivanje klubova za zapoljavanje.
Koritenjem mjera i programa kojima e RH provoditi Preporuku
Vijea EU o uspostavi Garancije za mlade, omoguit e svakoj osobi
mlaoj od 29 godina zaposlenje, naukovanje, pripravnitvo ili
nastavak obrazovanja u roku od etiri mjeseca po izlasku iz sustava
obrazovanja, tj. po zavretku formalnog obrazovanja ili u sluaju
nezaposlenosti. Po pitanju informiranja i stvaranja uvjeta za
mobilnost osigurat e se povezivanje s mreom EURES koja predstavlja
mreu europskih javnih slubi za zapoljavanje putem koje se daju
informacije, savjet i pomo u traenju posla na europskoj razini.
Takoer, za informiranje i poticanje mobilnosti koristit e se
raspoloiva sredstva u okviru Programa za socijalne promjene i
inovacije i Europskih investicijskih strukturnih fondova, a
prvenstveno Europskog socijalnog fonda (EU).
Glavne strateke aktivnosti: 1. Koritenje mjera aktivne politike
zapoljavanja i omoguavanje strunog
osposobljavanja s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene
osobe, mlade obrazovane osobe bez radnog iskustva (Garancija za
mlade), sve kategorije osoba s invaliditetom, Rome, osobe kojima
prijeti trajna nezaposlenost i socijalna iskljuenost, osobe kojima
prijeti gubitak radnog mjesta, starije osobe i dr.
2. Osiguravanje pravne i socijalne sigurnosti radnika
osiguravanjem prava za vrijeme nezaposlenosti osobama koje su
prestale obavljati samostalnu djelatnost; osiguranjem prava u
sluaju steaja poslodavca
3. Poticanje poduzetnitva i samozapoljavanja i razvoj socijalnog
poduzetnitva kroz poticanje afirmativnih projekata i poslovnih
aktivnosti; poticanjem obrazovanja za postizanje potrebnih
kompetencija za zapoljavanje i samozapoljavanje; poticanjem
poduzetnikih projekta za samozapoljavanje i zapoljavanje;
-
21
ukljuivanjem u poduzetnitvo socijalno ugroenih osoba i osoba s
invaliditetom; poticanjem socijalnih zadruga koje zapoljavaju osobe
s umanjenom radnom sposobnou i/ili pruaju pomo osobama u
nepovoljnim osobnim, gospodarskim, socijalnim i drugim okolnostima;
poticanjem projekata enskog poduzetnitva, poduzetnitva mladih, roma
i invalidnih osoba
4. Provedba i razvoj Programa strunog osposobljavanja i
zapoljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece
smrtno stradalih, zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja
provedbom mjera aktivne politike zapoljavanja razvojem poduzetnikih
centra/inkubatora; strunim osposobljavanjem, osiguravanjem uvjeta
za zapoljavanje i samozapoljavanje; daljnjim razvojem zadruga
hrvatskih branitelja
5. Uspostava registra standarda zanimanja provedbom Zakona o
Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u svrhu povezivanja trita rada i
obrazovanja
6. Regionalni razvoj zapoljavanja razvojem i institucionalnom
podrkom lokalnim partnerstvima za zapoljavanje; dodjelom
nepovratnih sredstava Lokalne inicijative za zapoljavanje
7. Informiranje i stvaranje uvjeta za mobilnost povezivanjem s
EURES mreom; stvaranjem uvjeta za koritenje raspoloivih sredstava
EU u sklopu Programa za socijalne promjene i inovacije i Europskih
investicijskih strukturnih fondova, a prvenstveno Europskog
socijalnog fonda
4.3. STANOVANJE I DOSTUPNOST ENERGIJE Stambeni status u
Republici Hrvatskoj u velikoj je mjeri uvjetovan privatizacijom
biveg drutvenog stambenog fonda te, prema podacima Dravnog zavoda
za statistiku-Popis stanovnitva 2011. godine, 89,38% kuanstava
koristi stan u privatnom vlasnitvu ili suvlasnitvu, 2,99% kuanstava
je sa slobodno ugovorenom najamninom, 4,22% kuanstava su u srodstvu
s vlasnikom ili najmoprimcem stana, 1,81% kuanstava su najmoprimci
sa zatienom najamninom, 0,95% kuanstava su podstanari u dijelu
stana, a 0,65% kuanstava koristi stan po ostalim osnovama
koritenja. Iako je to se tie stambenog statusa, podaci govore o
veinskom privatnom vlasnitvu ili suvlasnitvu, to se tie standarda
stanovanja potrebno je utvrditi karakteristike stanovanja
stvaranjem evidencije o uvjetima stanovanja (povrina, vrste
prostorija, potronja energije i energetska uinkovitost, sanitarni i
higijenski uvjeti ..)
Stambeno trite trenutano karakterizira velika ponuda neprodanih
stanova i nedovoljna potranja izazvana aktualnim stanjem u
gospodarstvu. Graani su u pravilu usmjereni na slobodno trite,
manji dio stambenih potreba rjeava se putem Programa drutveno
poticane stanogradnje i razliitih drugih stambenih programa
(stradalnici iz Domovinskog rata, povratnici). Drava e cjelovito
osmiljenom stambenom politikom osigurati svakom graaninu dostupnost
stambenog prostora adekvatnog standarda, pristojnog i sanitarno
prihvatljivog, ukljuujui osnovne infrastrukturne usluge koje su
potrebne za normalan ivot. Stambena politika e osigurati razliite
modele rjeavanja stambenog pitanja koje ovisi o materijalnom
statusu, dobi i brojnosti lanova obitelji.
U Programu stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog
rata izgraen je od 1997. godine do kraja 2012. godine 6 161 stan,
na ukupno 317 lokacija, a u fazama izgradnje i pripreme bilo je jo
158 stanova. Ovim programom omoguuje se rjeavanje problematike
stanovanja po uvjetima povoljnijim od trinih u pogledu cijene
stana, visine kamatne stope i
-
22
rokova otplate stambenih kredita. Na listi za dodjelu stambenog
kredita za kupnju stana u organiziranoj stambenoj izgradnji nalazi
se vie od 5.000 stradalnika iz Domovinskog rata. Proireno je pravo
na stambeno zbrinjavanje i na dragovoljce iz Domovinskog rata koji
su u borbenom sektoru proveli najmanje 2 godine. Meu prioritetima u
borbi protiv siromatva i socijalne iskljuenosti braniteljske i
stradalnike populacije nalazi se: proirenje alternativnih oblika
pruanja socijalnih usluga; pruanje usluga u zajednicama u kojima
korisnici ive; razvoj koncepta socijalnog stanovanja; pomo
kuanstvima s loom stambenom situacijom te izgradnja sklonita za
beskunike i dr.
Proces stambenog zbrinjavanja povratnika bivih nositelja
stanarskog prava nastavit e se i u narednom razdoblju, izmeu
ostaloga i kroz provedbu Zajednikog regionalnog stambenog programa.
U programu stambenog zbrinjavanja povratnika na podruju posebne
dravne skrbi i izvan njega, od poetka Programa do kraja 2012.
godine iz prorauna RH osigurano je ukupno 8.168 stambenih jedinica,
od ega njih 6.694 na podruju posebne dravne skrbi i 1.474 izvan
podruja posebne dravne skrbi. Preostali broj od 4.038
administrativno nerijeenih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje bivih
nositelja stanarskih prava podruju posebne dravne skrbi i izvan
njega, rjeavat e se nakon administrativnog utvrivanja prava na
stambeno zbrinjavanje, i to kroz Regionalni stambeni program. To je
zajednika inicijativa zemalja u regiji (Republika Hrvatska, Bosna i
Hercegovina, Crna Gora i Republika Srbija) i meunarodne zajednice
(EK, USA, UNHCR, OSCE) s osnovnim ciljem osiguravanja trajnih
stambenih rjeenja za osobe u statusu izbjeglica, prognanika,
povratnika i interno raseljenih osoba. Osobe u navedenim statusima
mogu se odluiti na povratak u dravu prebivalita 1991. godine ili na
integraciju u dravi trenutanog boravka. Puna provedba programa
oekuje se u narednih 4 do 5 godina.
U pripremi je novi program poticaja stanovanju na slabije
razvijenim podrujima i demografski-ugroenim podrujima Republike
Hrvatske koji e definirati poticaje u stanovanju na takvim
podrujima s ciljem smanjivanja regionalnih razlika osobito u
podruju borbe protiv siromatva. Odreeni broj nekretnina koje su
temeljem pravomonih presuda dodijeljene u korist Republike Hrvatske
koristit e se za socijalne potrebe na nain i procedurom koju e
provesti tijelo nadleno za socijalna pitanja.
U vezi sa smanjenjem energetskog siromatva Zakonom o energiji,
koji je usklaen s odredbama tzv. 3. energetskog paketa Energetske
zajednice iz Bea, propisano je donoenje Uredbe o kriterijima za
stjecanje statusa ugroenog kupca energije i Uredbe o kriterijima za
stjecanje statusa zatienog kupca energije. Takoer, Vlada je u oujku
2013. god, donijela Socijalni akcijski plan o razumijevanju
socijalnih aspekata energetske zajednice, gdje su navedene sve
aktivnosti vie ministarstava i ostalih zainteresiranih dionika u
svrhu zatite siromanih. Predstavnici RH sudjeluju u radu radne
grupe koja na nivou EU pokuava usuglasiti definicije, propisati
zajednike kriterije za stjecanje statusa ugroenog kupca energije i
naine pruanja pomoi ugroenim kategorijama stanovnitva. U obzir se
uzima vie parametara kao to su potronja energije te ulaganja u
energetsku uinkovitost stana ili zgrade energetski ugroenih
kategorija stanovnitva. U prijedlogu je nekoliko oblika
potpomaganja ugroenih kategorija stanovnitva: direktno kroz Dravni
proraun, formiranjem Fonda solidarnosti ili uvoenje socijalnih
tarifa.
-
23
Nadalje, Vlada RH je u lipnju 2013. god., donijela Odluku o
visini naknade za koritenje prostora koje koriste proizvodna
postrojenja za proizvodnju elektrine energije kojom su energetski
subjekti, odnosno vlasnici proizvodnih postrojenja za proizvodnju
elektrine energije, duni za prostore na kojima su izgraene
elektrane plaati naknadu jedinicama lokalne samouprave, odnosno
opinama i gradovima, a prikupljena sredstva e se koristiti i za
programe socijalne skrbi, odnosno pomoi energetski ugroenim
kategorijama stanovnitva.
Glavne strateke aktivnosti: 1. Unaprjeenje sustava najamnog
stanovanja donoenjem propisa kojima se regulira
sustav najamnog stanovanja, uz posebnu zatitu socijalno
osjetljivih skupina 2. Osnivanje i potpora programima prihvatilita
i programima nunog smjetaja
ostvarivanjem programa za beskunike; izgradnjom prihvatilita za
azilante; osnivanjem pukih kuhinja; koritenjem stambenih kapaciteta
u vlasnitvu RH za socijalna pitanja
3. Uinkovito gospodarenje energijom u graditeljstvu na
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini - uspostavljanjem
mehanizama unaprjeenja energetske uinkovitosti za kuanstva openito,
s ciljem smanjenja financijskog optereenja graana te osiguranje
dostupnosti energije subvencijama trokova energije za energetski
siromane graane.
4. Unaprjeenje standarda stanovanja ranjivih skupina obnovom kua
i stambenim zbrinjavanjem izbjeglica provedbom Regionalnog
stambenog programa; unaprjeenjem standarda stanovanja ostalih
ranjivih skupina osiguranjem podmirenja trokova stanovanja;
podupiranjem programa dobrosusjedske, volonterske i drugih vrsta
pomoi; provedbom ciljeva ApolitikA- Arhitektonske politike
Republike Hrvatske 2013.-2020. Nacionalne smjernice za vrsnou i
kulturu graenja
5. Osiguranje prostora i potpora programima stambenih zajednica
uz prethodnu izradu programa potreba, u skladu s planom
deinstitucionalizacije i upanijskim socijalnim planovima;
osiguranjem suradnje tijela nadlenih za upravljanje nekretninama u
vlasnitvu RH, tijela lokalne samouprave i tijela nadlenih za
provedbu socijalne politike za izradu procedure i uvjeta koritenja
objekata za programe stambenih zajednica;
6. Osiguranje stambenih jedinica za stradalnike iz Domovinskog
rata izgradnjom stanova i dodjelom kredita 7. Unaprjeenje
stanovanja na slabije razvijenim i demografski ugroenim podrujima
kroz stambene programe koji e biti definirani u Strategiji
regionalnog razvoja (primjena od 2015. god.
4.4. PRISTUP SOCIJALNIM NAKNADAMA I USLUGAMA
Sustav socijalne skrbi razumijeva socijalne naknade i socijalne
usluge, a temelji se na naelu supsidijarnosti, to razumijeva
odgovornost pojedinca i obitelji za vlastitu socijalnu sigurnost.
Uloga je drave da u tome pomae, s ciljem sprjeavanja, ublaavanja i
otklanjanja socijalne ugroenosti.
Na dan 1. sijenja 2013. godine, 110 794 osoba je ostvarivalo
pravo na pomo za uzdravanje, od ega je 49 256 radno sposobnih osoba
korisnika pomoi za uzdravanje (44,45%). I nadalje, uslijed
gospodarske krize, vei broj radnika ostaje bez zaposlenja te se moe
oekivati i odreeni porast broja korisnika prava na pomo za
uzdravanje.
-
24
Posljedice rasta nezaposlenosti, gubitka radnog mjesta obaju
roditelja dovode do problema djejeg siromatva. U tom smislu, od
ukupnog broja osoba koje su u spomenutom razdoblju ostvarile pomo
za uzdravanje, 39 216 je djece do 18 godina, to ini 35,3 %.
Nadalje, doplatak za djecu, kao novano primanje koje koristi
roditelj ili druga osoba odreena Zakonom o doplatku, radi potpore
uzdravanja i odgoja djece u 2012. godini ostvarilo je 395 771
dijete. Djeca koja odrastaju u siromatvu imaju vei rizik od
socijalne iskljuenosti i probleme sa zdravljem u budunosti te je
potrebno prekidanje kruga prijenosa manjih mogunosti u ranoj dobi.
Potrebna je bolja ciljanost socijalnih programa usmjerenih primarno
djeci i njihovim obiteljima. U RH na dan 1. sijenja 2013. godine
registrirano je 520 437 osoba s invaliditetom, to ukupno ini oko
12% stanovnitva RH. Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 292 320
(55%), u radno je aktivnoj dobi, izmeu 19 i 64 godina; djece s
tekoama u razvoju je 33 627 (do 18 godina ili 6,3 % svih osoba s
invaliditetom), a osoba starijih od 65 godina 205 559 (38,7% svih
osoba s invaliditetom). U sustavu socijalne skrbi na dan 31.
prosinca 2012. godine evidentirano je ukupno 14 778 djece s tekoama
u razvoju i 82 725 odraslih osoba s invaliditetom.
Skrb o djeci, starijim osobama, beskunicima, rtvama obiteljskog
nasilja, osobama s invaliditetom, azilantima i ovisnicima ostvaruje
se putem institucijskih i izvaninstitucijskih oblika skrbi. U svrhu
poboljanja pristupu socijalnim uslugama potrebno je unaprjeivati i
iriti mreu socijalnih usluga kako bi se stvorili preduvjeti za
provoenje procesa deinstitucionalizacije usluga za sve korisnike
socijalnih usluga. Posebna panja usmjerit e se na razvoj
udomiteljstva, uvoenje standarda kvalitete u udomiteljsku skrb te e
se postupno uvoditi profesionalizacija udomiteljstva (novi Zakon o
udomiteljstvu - predvieno donoenje u 2014. godini) ime se oekuje
vei interes i broj udomiteljskih obitelji, naroito na podrujima
gdje je ovaj oblik skrbi o djeci slabije zastupljen te u urbanim
podrujima. Centri za socijalnu skrb u sjeditu upanija pruat e
preventivne savjetodavne usluge, usluge obiteljske medijacije i
usluge posebnih zastupnika za djecu u postupcima pred sudom te
provoditi edukacije s obiteljima, udomiteljima i
posvojiteljima.
Organizacije civilnog drutva kao pruatelji socijalnih usluga
predstavljaju veliku pomo i vrijednost za djelatnost socijalne
skrbi jer odraavaju kapacitete graanstva i doprinose socijalnom
ukljuivanju i koheziji zajednice. Radi unaprjeenja razvoja mree
socijalnih usluga u Hrvatskoj, u razdoblju od 2014. do 2020.
godine, nastavit e se s procesom unaprjeenja okvira za programsku i
financijsku potporu razvoju socijalnih usluga koje pruaju
organizacije civilnoga drutva, posebno kroz trogodinji program
Razvoj i irenje mree socijalnih usluga koje pruaju organizacije
civilnog drutva. Takoer, poticat e se daljnji razvoj kapaciteta
udruga kao pruatelja socijalnih usluga kroz zapoljavanje
osposobljenih profesionalaca i angairanje zainteresiranih
volontera, s ciljem pripreme za ravnopravnije sudjelovanje u
sustavu socijalne skrbi i ciljano koritenje EU fondova. U suradnji
s organizacijama civilnoga drutva razvijat e se programi usmjereni
prevenciji ovisnosti koji e se usklaivati s nacionalnim i
meunarodnim standardima kvalitete na njihovu podruju.
Kako bi se osiguralo da novanu pomo primaju najugroenije osobe
potrebno je postii bolju ciljanost novanih naknada. Stoga je
potrebno osigurati informatiko umreavanje sustava i razmjenu
podataka s drugim sustavima radi lakeg ostvarivanja prava, te
usklaivanje statistike socijalne skrbi sa slubenom statistikom u
svrhu osiguranja kvalitetnih podloga za izradu analiza na kojima e
se bazirati razvoj sustava socijalne skrbi.
-
25
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (JLS) pruaju
pomo za razliite svrhe djeci predkolske i kolske dobi,
umirovljenicima, osobama s invaliditetom, beskunicima i osobama bez
obitelji i drugim socijalno ugroenim skupinama. U 2012. godini su
za navedeno ukupno potroile gotovo 3 milijarde kuna.
Radi olakavanja pristupa pravima i ujednaenog postupanja u svim
sustavima, valja odrediti jedinstvene kriterije za utvrivanje
oteenja i funkcionalnih sposobnosti osobe, te uspostaviti
jedinstveno tijelo vjetaenja. Takvo bi tijelo donosilo jedan
dokument na osnovi kojeg bi osobe s invaliditetom mogle ostvarivati
prava u razliitim sustavima.
U situaciji kad su oba roditelja zaposlena, usluge za djecu su
kljuan element usklaivanja profesionalnog i obiteljskog ivota.
Zakonom o dadiljama omoguuje se dobivanje odgovarajue kvalitete
usluge brige o djeci, pravna sigurnost, te zakonito obavljanje
djelatnosti.
Sukladno Planu deinstitucionalizacije i transformacije domova
socijalne skrbi i drugih pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za
razdoblje 2011. 2016. (2018.), razvija se i podupire
izvaninstitucijske modele skrbi, a osobito razvoj socijalnih usluga
u lokalnim zajednicama. U tom smislu domovi za djecu bez
odgovarajue roditeljske skrbi i domovi za djecu s poremeajima u
ponaanju transformirat e se u centre za pruanje usluga u zajednici
koji e pruati: usluge savjetovanja djeci i njihovim roditeljima te
razliite programe strune podrke djeci, biolokim obiteljima i
udomiteljskim obiteljima, usluge rane dijagnostike i rane
intervencije, usluge cjelodnevnog, poludnevnog i povremenog
boravka, usluge patronae, usluge pomoi pri integraciji u redovne
odgojno-obrazovne ustanove, uz mogunosti razvoja usko
specijaliziranih usluga koje su u toj teritorijalnoj jedinici
nedostupne ili za kojima postoji velika potranja. U domovima za
djecu s poremeajima u ponaanju osigurat e se irenje programa
produenog strunog postupka (kao izvaninstitucionalnog programa) na
to irem podruju RH.
Nadalje, ranjivu skupina koja je suoena sa socijalnom
iskljuenosti u Republici Hrvatskoj ine beskunici. Prvi put je pojam
beskunika uvrten u sustav socijalne skrbi 2011. godine u Zakon o
socijalnoj skrbi s ciljem unaprjeenja njihove skrbi. U 2013. godini
registrirano je 12 sklonita za beskunike, ukupnog smjetajnog
kapaciteta oko 400 korisnika. Prema podacima djelatnika i volontera
koji rade s beskunicima, procjenjuje se da u RH ima oko 1000
beskunika.
U okviru skrbi za rtve obiteljskog nasilja, kojima se pruaju
usluge privremenog smjetaja dok traje potreba, u pravilu do 6
mjeseci, a iznimno do godine dana, nastojanja drutva su usmjerena
na prevenciju pojave novih sluajeva nasilja u obitelji i na
osiguranje pravodobne pomoi svim rtvama nasilja. Ciljanim
aktivnostima treba postii da se rtve obiteljskog nasilja ponajprije
zatite u vlastitom domu.
Situacija vezana za kriminal i zlouporabu droga i dalje je
sloena, te je zabrinjavajui podatak o kontinuiranom poveavanju
broja ovisnika. Osim bolnikog i izvanbolnikog lijeenja i
psihosocijalnog tretmana ovisnika o drogama koji se provodi u
zdravstvenom sustavu, pojedini oblici psihosocijalnog tretmana
ovisnika provode se i u terapijskim zajednicama i domovima za
ovisnike, ali i u sklopu pojedinih udruga. U svrhu poboljanja
kvalitete usluga i programa koji se u ovom podruju provode, treba
se posvetiti aktivnostima
-
26
provoenja programa drutvene reintegracije rehabilitiranih osoba
(u pravilu u okviru stambenih zajednica najdulje do godine
dana).
Sadraj usluge smjetaja koji se osigurava azilantima i strancima
pod supsidijarnom zatitom bitno se razlikuje od sadraja usluge
smjetaja koji se osigurava korisnicima u sustavu socijalne skrbi te
se tako u sklopu prava na smjetaj zapravo rjeava stambeno
zbrinjavanje tih osoba u razdoblju do dvije godine. Potrebno je
pozornost posvetiti integraciji tih korisnika u zajednicu
razvijajui usluge koje e pridonijeti poboljanju kvalitete njihovog
ivota, a time i prevenciji i ublaavanju siromatva i socijalne
iskljuenosti.
Mladi snose velik dio posljedica gospodarske krize, esto ovise o
privremenim i slabo plaenim poslovima, trpe najvee poveanje
nezaposlenosti i stoga su izloeni pogoranju ivotnih uvjeta. Mlade
osobe karakterizira nedostatak radnog iskustva, nia obrazovna
struktura mladih bez radnog iskustva dodatno ih ini tee
zapoljivima. U svrhu podrke rjeavanju ovih problema od 1. srpnja
2013. provodi se Preporuka Garancija za mlade koja obuhvaa niz
mjera kojima se potie zapoljavanje mladih osoba, a od 2014. god.
planira se financirati iz dostupnih sredstava unutar Europske
inicijative za zapoljavanje mladih.
Jedna od bitnih aktivnosti koje se ostvaruju kroz programe i
projekte udruga jest volontiranje kojim se pozitivno doprinosi
zajednici kao i socijalnom ukljuivanju. Takoer, kroz volontiranje
se stjeu nove vjetine, graanska odgovornost i poboljava
zapoljivost. Stoga je vano ojaati volontiranje kao aktivnost na
nacionalnoj razini. Ukljuivanje radno sposobnih korisnika
socijalnih davanja u drutveni ivot putem javnih radova ili
volonterskih aktivnosti pridonosi sprjeavanju socijalne
iskljuenosti i pribliavanju svijeta rada te e se u tom smislu
pristupiti stvaranju potrebnih preduvjeta za njihovo ukljuivanje u
navedene aktivnosti.
Politika humanitarne pomoi u RH unaprjeena je Zakonom o
humanitarnoj pomoi koji odreuje naine prikupljanja materijalnih i
financijskih dobra, psihosocijalnu pomo i humanitarne aktivnosti za
zatitu i spaavanje rtava prirodnih katastrofa i rtava kriza
izazvanih ljudskim djelovanjem radi podmirivanja osnovnih ivotnih
potreba. Za sve vrste humanitarne pomoi, kao i za humanitarne
akcije, propisane su obvezne evidencije i izvjea, uz uvjet
dostupnosti javnosti kako bi se osigurala transparentnost i
poticala javna podrka. U 2012. godini evidentirano je 118 domaih i
stranih neprofitnih osoba kojima je izdana suglasnost o
prikupljanju i pruanju humanitarne pomoi, a za 142 je izdana
suglasnost za organiziranje humanitarne akcije. Tijekom 2012.
godine prikupljeno je humanitarne pomoi u iznosu od 77.050.808,73
kn (prueno je u iznosu od 58.599.419,35 kn) za ukupno 218 940
korisnika. Za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata I.
skupine invalidi sa 100% oteenja organizma, koji su s obzirom na
vrstu i teinu oteenja potpuno nesposobni za obavljanje svih ivotnih
potreba i kojima je potrebna neprekidna njega i pomo druge osobe,
Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova
njihovih obitelji propisana je mogunost koritenja usluge osobe za
pruanje njege i pomoi. S obzirom na starenje korisnika i
njegovatelja, ali i cjelokupne braniteljske i stradalnike
populacije, poveava se potreba za cjelodnevnom njegom i pomoi.
Prema raspoloivim podacima od ukupno 441 njegovatelja, jedna
etvrtina starija je od 50 godina, a oekuje se da e kroz manje od 10
godina u dobnoj skupini iznad 50 godina biti polovica njegovatelja,
od ega e znaajan dio biti u dobi iznad 60 godina. Nedostaje smjetaj
u ustanove zdravstveno-socijalnog karaktera u kojima bi se
osigurala njega i rehabilitacija za najosjetljiviji dio
braniteljske i stradalnike populacije.
-
27
Razvojem ustanova veteranskih centara i izvaninstitucionalnih
programa, korisnicima e se osigurati u sklopu stalnog ili
privremenog smjetaja stanovanje, prehrana, odravanje osobne
higijene, zdravstvena njega i psihosocijalna skrb, te programi
kojima se omoguava pomo u obavljanju svakodnevnih ivotnih
aktivnosti neposredno u njihovim kuanstvima i poboljanje kvalitete
ivljenja osoba tee naruenog zdravstvenog stanja, niskog
socioekonomskog statusa te osoba koje nisu obuhvaene postojeim
oblicima skrbi, zatim savjetovanje vezano uz ostvarivanje razliitih
prava, organiziranje slobodnih aktivnosti, edukativnih programa te
drugih programa s ciljem drutvenog ukljuivanja.
Glavne strateke aktivnosti: 1. Unaprjeenje sustava dodjele
socijalnih naknada redefiniranjem sustava novanih
naknada i unaprjeenjem i provedbom propisa u svrhu uinkovitije
zatite pojedinanih prava graana
2. Unaprjeenje dostupnosti, priutivosti i kvalitete socijalnih
usluga razvojem i irenjem mree usluga u zajednici te
intenziviranjem procesa transformacije i deinstitucionalizacije
domova socijalne skrbi; irenje mree socijalnih usluga koje podupiru
socijalnu ukljuenost i regionalnu ujednaenost, pridonose usklaenju
obiteljskog i poslovnog ivota i pridonose zapoljavanju, jaanjem
suradnje s mreama OCD-a i poticanjem volontiranja; podizanje
kvalitete socijalnih usluga - uvoenjem standarda kvalitete,
vanjskog vrednovanja;
3. Briga o ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata
osiguranjem usluga pruanja njege i pomoi, psihosocijalna podrka i
programi osnaivanja za samozapoljavanje i zapoljavanje te briga o
socijalno najosjetljivijem dijelu braniteljske i stradalnike
populacije razvojem ustanova veteranskih centara i
izvaninstitucionalnih programa;
4. Unapreenje sustava skrbi o beskunicima poticanjem
koordinacije meu dionicima (JLS, NGO, druga nadlena tijela);
osiguravanjem i unaprjeenjem usluga i programa koji potiu
zapoljavanje; osiguravanjem dostupnosti svih potrebnih usluga, a
posebice zdravstvene zatite te usluge smjetaja (osim sklonita,
osiguravanje trajnijeg oblika nunog smjetaja putem JLS za
samostalan ivot); potporom programima usmjerenih jaanju beskunika
za samostalni ivot;
5. Pruanje potpore programima psi