INSTITUT EKONOMSKIH NAUKA (IEN) – BEOGRAD Zmaj Jovina 12, 11000 Beograd Tel. +381 11 2623-055; faks: +381 11 2181-471 Web site: http://www.ien.bg.ac.rs E mail: [email protected] Beograd, 2008.
INSTITUT EKONOMSKIH NAUKA (IEN) – BEOGRAD Zmaj Jovina 12, 11000 Beograd
Tel. +381 11 2623-055; faks: +381 11 2181-471 Web site: http://www.ien.bg.ac.rs
E mail: [email protected]
Beograd, 2008.
ii
STRU NI TIM:
Rukovodilac projekta:
Prof. dr Dejan Eri
Korukovodioci projekta:
Prof. dr Jovan Popesku
Doc. dr Bojan Ze evi
Redaktori projekta:
Prof. dr Slobodan Unkovi
Prof. dr Krunoslav a i
Prof. dr Hasan Hani
Prof. dr Ognjen Baki
Saradnici:
Prof. dr Verka Jovanovi
Prof. dr Marija Maksin-Mi i
Prof. dr Vesna Spasi
Prof. dr Slobodan A imovi
Prof. dr Slobodan erovi
Doc. dr Predrag Dedei
Doc. dr Dragoljub Barjaktarovi
Slobodan Mitrovi , prostorni planer
Zorica Jovanov, dipl. ecc.
Marija Džopali , dipl. ecc.
Bojana Radovanovi , dipl. ecc.
Branko Lazarevi , dipl. ing.
iii
Sadržaj
CILJEVI I METODOLOGIJA PROJEKTA .............................................................. 11. UVODNE NAPOMENE .......................................................................................... 1
2. CILJEVI PROJEKTA............................................................................................... 3
3. METODOLOŠKE OSNOVE I ORGANIZACIJA ISTRAŽIVANJA..................... 4
4. PRINCIPI ZA IZRADU STRATEGIJE................................................................... 7
I OCENA DOSADAŠNJEG RAZVOJA TURIZMA GRADA BEOGRADA........ 11
1. OPŠTI PRISTUP DESTINACIJI ........................................................................... 111.1. GEOGRAFSKE, DEMOGRAFSKE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE.... 11
1.2. KULTURNO-ISTORIJSKO NASLE E ............................................................ 18
1.3. STANOVNIŠTVO .............................................................................................. 24
1.4. SAOBRA AJ I KOMUNIKACIJE .................................................................... 26
1.5. PRIVREDA ......................................................................................................... 46
2. RAZVOJ TURIZMA U BEOGRADU ................................................................... 582.1. KARAKTERISTIKE TURISTI KOG PROIZVODA....................................... 58
2.2. SMEŠTAJNI KAPACITETI ............................................................................... 76
3. KARAKTERISTIKE TURISTI KE TRAŽNJE ................................................. 833.1. OPŠTE KARAKTERISTIKE.............................................................................. 83
3.2. KARAKTERISTIKE STRANIH TURISTA....................................................... 89
3.3. KARAKTERISTIKE DOMA IH TURISTA..................................................... 91
3.4. BITNE KARAKTERISTIKE TURISTI KE TRAŽNJE ................................... 92
3.5. KARAKTERISTIKE ME UNARODNE TURISTI KE TRAŽNJE I NJIHOVE IMPLIKACIJE NA RAZVOJ TURIZMA U BEOGRADU............. 92
4. OCENA PROMOCIJE I NA INA PRODAJE..................................................... 974.1. INFORMISANJE I MARKETING AKTIVNOSTI NA NIVOU
DESTINACIJE ................................................................................................... 97
4.2. NA IN PRODAJE............................................................................................ 105
5. POSLOVNI SISTEM NA NIVOU TURISTI KE DESTINACIJE .................. 1105.1. PROCES PRIVATIZACIJE U TURIZMU....................................................... 112
5.2. ORGANIZACIJA TURIZMA NA NIVOU DESTINACIJE............................ 122
5.3. ODRŽIVOST RAZVOJA BEOGRADA KAO TURISTI KEDESTINACIJE ................................................................................................. 130
6. ANALIZA MAKRO OKRUŽENJA..................................................................... 1506.1. TENDENCIJE NA ME UNARODNOM TRŽIŠTU....................................... 150
6.2. POLOŽAJ SRBIJE KAO TURISTI KE DESTINACIJE UREGIONALNIM I EVROPSKIM OKVIRIMA............................................... 159
iv
6.3. EKONOMSKO OKRUŽENJE I USLOVI RAZVOJA TURIZMABEOGRADA .................................................................................................... 161
7. ANALIZA KONKURENCIJE .............................................................................. 1657.1. DEFINISANJE OSNOVA KONKURENTNOSTI........................................... 165
7.2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZVOJA KONKURENTSKIH DESTINACIJA (KONKURENTSKOG SETA)............................................... 175
7.3. BEN MARKING ............................................................................................. 194
7.4. SWOT ANALIZA KONKURENTSKE POZICIJE BEOGRADA................... 202
8. ANALIZA ZAKONSKE REGULATIVE ........................................................... 2048.1. UVODNA RAZMATRANJA: RELEVANTNA PRAVNA REGULATIVA.. 204
8.2. ZAKONI: ZAKON O TURIZMU I ZAKON O GLAVNOM GRADU........... 206
II STRATEŠKO POZICIONIRANJE TURIZMA BEOGRADA ......................... 221
1. VIZIJA I CILJEVI RAZVOJA TURIZMA ........................................................ 2211.1. OBUHVAT VIZIJE........................................................................................... 221
1.2. PRINCIPI NA KOJIMA SE VIZIJA BAZIRA................................................. 222
1.3. IZJAVA O VIZIJI ............................................................................................. 223
1.4. CILJEVI............................................................................................................. 224
2. KLJU NI TURISTI KI PROIZVODI DESTINACIJE ................................... 2262.1. TURISTI KI PROIZVODI BEOGRADA ....................................................... 226
2.2. TURISTI KA INFRASTRUKTURA BEOGRADA ....................................... 239
2.3. STRATEGIJA TURISTI KE INFRASTRUKTURE....................................... 241
3. MODEL RASTA TURIZMA U GRADU BEOGRADU DO 2018. GODINE .. 2443.1. METODOLOŠKE OSNOVE PROJEKCIJE .................................................... 244
3.2. REZULTATI MODELSKIH PROJEKCIJA..................................................... 247
4. PLAN KONKURENTNOSTI BEOGRADA KAO TURISTI KEDESTINACIJE ....................................................................................................... 2524.1. OSNOVE PROGRAMA KONKURENTNOSTI.............................................. 252
4.2. PROGRAMI KONKURENTNOSTI U ODNOSU NA OSNOVNEPROIZVODE.................................................................................................... 264
5. PLAN MARKETINŠKOG POZICIONIRANJA BEOGRADA KAO TURISTI KE DESTINACIJE ............................................................................. 2815.1. CILJEVI MARKETING PLANA ..................................................................... 281
5.2. POZICIONIRANJE BEOGRADA KAO TURISTI KE DESTINACIJE ....... 282
5.3. MARKETING PLAN PROIZVODA DESTINACIJE BEOGRAD ................. 288
6. PLAN INVESTIRANJA U SEKTOR TURIZMA .............................................. 2996.1. STRATEŠKI ZNA AJ ULAGANJA U INFRASTRUKTURU
KAO PRETPOSTAVKA RAZVOJA TURIZMA ........................................... 299
v
6.2. PREDLOG INVESTICIONOG ULAGANJA U SAOBRA AJNUI DRUGU TEHNI KO – KOMUNALNU INFRASTRUKTURU SA CILJEM RAZVOJA PRIVREDE I UNAPRE ENJATURIZMA BEOGRADA ................................................................................. 304
6.3. PREDLOG INVESTICIONIH ULAGANJA U TRGOVA KEKAPACITETE SA CILJEM POVE ANJA TURISTI KE PONUDE BEOGRADA .................................................................................................... 317
6.4. VREMENSKE ODREDNICE AKTIVIRANJA KONKURENTNIH TURISTI KIH PROIZVODA ......................................................................... 324
6.5. PREGLED RELEVANTNIH PLANSKIH REŠENJA OD DIREKTNOG UTICAJA NA RAZVOJ TURIZMA BEOGRADA ........................................ 336
7. JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA ............................................................................................................... 346
8. UPRAVLJANJE BEOGRADOM KAO TURISTI KOM DESTINACIJOM 352
PREDLOG STRATEŠKIH I OPERATIVNIH MERA – PLAN AKTIVNOSTI 356
LITERATURA ........................................................................................................... 359
1
CILJEVI I METODOLOGIJA PROJEKTA
1. UVODNE NAPOMENE
Pred Vama se nalazi kona na verzija „Strategije razvoja turizma grada Beograda“. Re
je o studiji koju je realizovao Institut ekonomskih nauka (IEN) iz Beograda za potrebe
Grada Beograda – Sekretarijata za privredu Grada u skladu sa ugovorom broj 477/2 od
16.12.2007. godine. Ugovor je zaklju en na osnovu lana 2. ta ka 1. Zakona o javnim
nabavkama i u skladu je sa Zaklju kom v.d. Gradona elnika grada Beograda broj
3/3615/07-G od 21. decembra 2007. godine.
Studija je rezultat višemese nog rada mnogobrojnog stru nog tima na elu sa
direktorom IEN prof. dr Dejanom Eri em i dva korukovodioca prof. dr Jovanom
Popeskuom i dr Bojanom Ze evi em. Ova verzija Strategije predstavlja izmenu i
dopunu radne verzije koja je Sekretarijatu za privredu dostavljena sredinom novembra
2008. godine, koja je predstavljena na ve em broju javnih skupova – tribina i
prezentacija, koja se nalazila na internet sajtu IEN i na koju su svi zainteresovani
steikholderi mogli da daju svoje primedbe, predloge i sugestije u roku od skoro dva
meseca. Možemo konstatovati da smo imali veliki broj sugestija i komentara, koje smo
u odre enoj meri, gde god je to bilo mogu e, opravdano i prihvatljivo uklju ili u ovaj
finalni tekst.
Stru ni tim IEN trudio se da Strategija bude ura ena uz poštovanje i primenu
savremenih nau nih saznanja iz ove oblasti i uz uvažavanje vrhunskih akademskih i
stru nih standarda u izradi ovog tipa projekata. Posebno se vodilo ra una i uzimane su u
obzir mogu nosti primene predloga pojedinih mera i realizacije aktivnosti u realnim
uslovima na teritoriji grada Beograda. U tom smislu treba ista i da su polazne osnove za
formulisanje ove Strategije predstavljala dva bitna dokumenta:
Strategija razvoja turizma Republike Srbije i
Strategija razvoja grada Beograda.
Otuda, ova studija nije izolovana i nezavisna od navedenih dokumenata, ve je njihov
svojevrstan nastavak i konkretizacija na podru ju grada Beograda u oblasti turizma. Gde
2
god je bilo mogu e, ukazano je na aktuelne probleme i dati su predlozi za njihovo
otklanjanje i poboljšanja, a u cilju ostvirivanja osnovnog cilja Strategije - da doprinese
da Beograd bude što bolje pozicioniran u turisti kom i poslovnom smislu me u
gradovima i prestonicama Evrope. Od momenta predavanja radne verzije do
kompletiranja ove finalne verzije u svetu su se desile velike promene izazvane
nezapam enom ekonomskom krizom. Pojedini elementi te krize su po eli da se ose aju
i u privredi Srbije, pa i Beograda i stru ni tim je pokušao da pojedine nalaze i elemente
prilagodi tim novonastalim uslovima.
Kako bi se ostvario vrhovni cilj da Beograd postane lider i u sferi turizma u ovome delu
Evrope u ovoj Strategiji primenjena je ben marking analiza koja je obuhvatila nekoliko
evropskih prestonica i afirmisanih turisti kih destinacija kao što su Be , Budimpešta,
Bukurešt, Varšava, Sofija i druge. Koriš ena su i dostupna iskustva drugih gradova
(Glazgov, Helsinki, Toronto) i širih destinacija (Isto na Engleska, Zagreba ka Županija)
u cilju uporedne analize kako njihovih turisti kih sadržaja i na ina na koje ih razvijaju,
tako i metodoloških postavki i obuhvata u odgovaraju im razvojnim dokumentima
kojima raspolažu (strategijama turizma, akcionim planovima u turizmu i sl.).
Pored prethodno navedena dva strategijska dokumenta koja su poslužila kao polazne
osnove za izradu ove Startegije, koriš eni su i drugi relevantni doma i i inostrani izvori.
U prvom slu aju to se odnosi na brojna normativna i razvojna dokumenta koja su na
snazi ili u izradi i koja ure uju odnose u pojedinim bitnim sektorima (npr. ure enje
prostora kroz odgovaraju e prostorne planove, razvoj trgovine, saobra aja i dr.), a u
drugom slu aju pre svega na izvore Svetske turisti ke organizacije (WTO) u kojima se
obra uje gradski turizam (npr. seminar „Budu nost gradskog turizma u Evropi“ održan
u Portugaliji juna 2005. godine i drugo).
Posebno treba napomenuti da je opredeljenje u slu aju Beograda bilo da se uradi
Strategija razvoja turizma kao dokument kojim e se otvoriti vizija, odrediti ciljevi i
ukazati na osnovne sadržaje sa kojima se u razvojnom smislu realno može ra unati u
narednoj deceniji i dalje. To istovremeno zna i da ova studija nema karakter razvojnog
dokumenta u kome se detaljno operacionalizuju zadaci i njihovi nosioci u investicionom
i upravlja kom pogledu, ve da se radi o dokumentu u kome se strategijskim pristupom
3
i opredeljenjima odre uju podru ja aktivnosti u kojima treba izvršiti dalju razradu i
preciziranje konkretnih razvojnih poteza.
2. CILJEVI PROJEKTA
Osnovni cilj ovog projekta je da kroz izradu kvalitetnog i obuhvatnog planskog
dokumenta u formi strategije, doprinese sprovo enju i dinamici primene Strategije
razvoja turizma u Republici Srbiji. Opravdanost tako postavljenog cilja treba tražiti u
strateškim opredeljenjima naše zemlje da razvija turizam kao jednu od podloga
privrednog i ukupnog razvoja, kao i u injenici da Beograd u tome predstavlja jednu od
klju nih destinacija, naro ito u inostranom turizmu. Stoga su u Strategiji razvoja
turizma grada Beograda inkorporirani ciljevi iz spomenute Strategije razvoja turizma
Republike Srbije sadržani u: podizanju konkurentnosti turizma u ovom slu aju
Beograda i Srbije, pove anju deviznog priliva, rastu doma eg turisti kog prometa,
pove anju zaposlenosti, razvoju pozitivnog imidža Srbije i Beograda kao turisti kih
destinacija, dugoro noj zaštiti resursa, poboljšanju kvaliteta života i zaštiti turisti kih
potroša a.1
Drugi zna ajan dokument koji smo imali u vidu prilikom formulisanja ciljeva vezan je
za sam grad Beograd, odnosno strategiju njegovog ukupnog razvoja. To je logi no
imaju i u vidu da je turizam sastavni i zna ajni deo privrede i ukupne strukture grada
Beograda. Pored toga, to je i predvi eno lanom 5. Ugovora o izradi „Strategije razvoja
turizma grada Beograda“, gde je sadržana obaveza IEN da Strategiju „izradi u skladu sa
ciljevima, koncepcijom i strategijskim prioritetima turizma koji su odre eni u Strategiji
razvoja grada Beograda“2. Navedeni dokument je u odnosu na ovu Strategiju dokument
šireg opsega u kome su sadržani bazi ni principi za sagledavanje i formulisanje ciljeva
razvoja turizma Beograda.
Polaze i od onoga što je nazna eno u Strategiji razvoja grada Beograda, osnovni cilj je
da se „Beograd što bolje pozicionira me u metropolitenskim gradovima i prestonicama
centralne, isto ne i jugoisto ne Evrope“. Da bi se ovo ostvarilo neophodno je da se
1 Strategija razvoja turizma Republike Srbije, Horwat Consulting Zagreb i Ekonomski fakultet Beograd, 2005-2006, str. 3.
2 Ugovoru izme u Sekretarijata za privredu grada Beograda i IEN.
4
ekonomski, kulturni i svaki drugi razvoj našeg grada ostvari kroz „neprekidan,
dinami an, uskla en i konkurentan rast i razvoj uklopljen u globalne vizije i trendove
razvoja Evrope i sveta, transregionalne integracione tokove i me unarodnu podelu
rada, zasnovan na principima održivosti i isplativosti, znanju, tržišno potvr enom
kvalitetu roba i usluga, strateškim komparativnim prednostima Grada i prepoznatljivom
identitetu u regionalnim okvirima“3.
U pogledu razvoja privrede posebno zna ajno mesto se pridaje razvoju tercijarnih
delatnosti u koje spada i turizam. Kao osnovni cilj razvoja turizma u Strategiji razvoja
grada Beograda isti e se „reafirmacija turizma kao zna ajne privredne i kulturne
delatnosti koja e doprineti razvoju Beograda kao zna ajne i atraktivne metropole
jugoisto ne Evrope i metropole na Dunavu, konkurentne drugim metropolama na
Dunavu“.4
Na bazi svega do sada re enog ciljevi projekta iz koga proizlazi Strategija razvoja
turizma grada Beograda vezani su kako za njeno uklapanje u šira razvojna dokumenta
grada i Republike, tako i za ukupna opredeljenja u odnosu na poziciju koju turizam u
Beogradu treba da ima u narednim godinama, odnosno, vezani su za utvr ivanje
klju nog razvojnog dokumenta koji otvara perpektivu ove važne privredne i društvene
oblasti. Odluka u Strategiji razvoja grada Beograda da se u njegovom ekonomskom
razvoju nekoliko prioritetnih projekata u celini ili delimi no veže za turizam, najbolja je
potvrda zna aja i uklopljenosti ovog projekta u ukupna razvojna opredeljenja grada i
Republike.
3. METODOLOŠKE OSNOVE I ORGANIZACIJA ISTRAŽIVANJA
U skladu sa uobi ajenom praksom izrade nau nih studija kakva je ova, kao i lanom 4.
potpisanog Ugovora primenjeni su relevantni metodološki postupci. Oni su obuhvatili
koriš enje razli itih izvora dostupnih podataka. Me u najzna ajnije sekundarne izvore
podataka možemo ista i one od:
Svetske turisti ke organizacije - WTO,
3 Strategija razvoja grada Beograda – Ciljevi, koncepcija i strateški prioriteti održivog razvoja, Beograd, maj 2008, str. 45.
4 Isto, str. 48.
5
Republi kog zavoda za statistiku – statistika turizma,
Turisti ke organizacije Srbije (TOS),
Turisti ke organizacije Beograde (TOB),
Zavoda za statistiku Beograda,
Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj Republike Srbije,
Prethodnog Ministarstva za turizam i usluge Republike Srbije (Strategija
razvoja turizma Srbije i druga relevantna dokumenta),
Publikacije Asocijacije evropskih (kongresnih) gradova (TUR MIS),
Udruženja hotela Srbije,
Agencije za privredne registre,
Ferijalno hostelskog udruženja,
Internih materijala opština koji se ti u razvoja turizma,
Urbanisti kog plana razvoja Beograda,
Zakona o turizmu,
Izvora iz grada Beograda i iz mnogih drugih.
Ekspertska analiza predstavljala je bazi ni metod u istraživanju. Ona je
podrazumevala:
koriš enje navedenih sekundarnoh izvora, kao i drugih relevantnih podataka
(npr. ranije sprovedenih anketnih istraživanja u gradu i Republici);
koriš enje posebnih ekspertskih izvora podataka i informacija, pojedina nih i
grupnih konsultacija koje su imali lanovi istraživa kog tima;
koriš enje stavova i predloga iznetih na održanim radionicama i na više drugih
stru nih skupova tokom izrade ove Strategije.
Deduktivni pristup uz koriš enje uobi ajenih metoda i tehnika kao što su statisti ki
metodi (zavisnosti, analize strukture i dr.), SWOT i PEST analiza, ben mark analiza i
druge tehnike, primenjen je u ispitivanju odgovaraju ih tendencija i odnosa, uz upotrebu
i induktivnog pristupa u slu ajevima kada je bilo neophodno da se pojedina ne pojave
uopšte i u analizi formulišu generalni stavovi i ocene.
U skladu sa l. 6 Ugovora za izradu ove Strategije, organizacija istraživanja obuhvatila
je odgovaraju e pripreme, neposredni tok istraživanja na gore navedenim metodološkim
6
osnovama, formiranje Saveta projekta sa uglednim predstavnicima iz turizma i drugih
relevantnih oblasti i stalne konsultacije kako sa lanovima istraživa kog tima, tako i sa
Savetom projekta i predstavnicima naru ioca. Ovim je obezbe eno potrebno
uskla ivanje aktivnosti u izradi Strategije, što je zna ajno doprinelo njenoj finalizaciji.
U tome posebno isti emo doprinos Sekretarijata za privredu grada Beograda, drugih
organa Gradske uprave, kao i Turisti ke organizacije Beograda. Svima njima dugujemo
posebnu zahvalnost za izuzetan doprinos saradnji i pomo u izradi ove Strategije.
Beograd kao turisti ka destinacija uvek je imao relativno zna ajno mesto u razvoju kako
inostranog tako i doma eg turizma u Republici Srbiji. Tokom 70-ih i 80-ih godina
prošlog veka, imaju i u vidu kako pokazatelje turisti kog prometa tako i turisti ke
potrošnje, zapaža se neprekinut kontinuitet visokog u eš a Beograda u ovim
pokazateljima. Me utim, u periodu od 90-ih godina dolazi do zna ajnog diskontinuiteta
u turisti kom razvoju grada, što je odraz kako vanekonomskih, tako i ekonomskih
faktora koji su, u ovom periodu, bili sa negativnim predznakom za grad ali i za
Republiku u celini. Strategija treba da bude shva ena kao vizija i na in «integracije»
privrednih i drugih subjekata i cele turisti ke destinacije sa me unarodnom i doma om
sredinom. Striktno razmatraju i strategija je planska odluka koja nema rigidno
obeležene vremenske granice, ve predstavlja uputstvo i «vo stvo za akciju» ( esto se
kaže da je ona na in za ostvarivanje unapred formulisanih ciljeva) na mikro i makro
nivou upravljanja a kako bi se, putem repera iz strategije, olakšao ukupan «misaoni
proces» menadžmenta u turisti koj delatnosti grada na pomenutim nivoima. Naj eš e
strategija podrazumeva period važnosti od 7 do 10 godina. Pored toga, strategija mora
da bazira i na odre enim principima kao i na unapred definisanom sadržaju, tj.
elementima koji se u tom sadržaju moraju obraditi. Imaju i u vidu posebno inostrana
iskustva i to zna ajnih turisti kih destinacija u strateškom planiranju razvoja turizma,
kao i nau no stru nu literaturu sa podru ja marketinga i menadžmenta u turizmu,
navodimo nekoliko osnovnih principa Strategije razvoja turizma grada Beograda koje
smo imali u vidu pri njenoj izradi.
7
4. PRINCIPI ZA IZRADU STRATEGIJE5
Principe treba shvatiti kao «ex ante» konsenzus razli itih subjekata u turisti koj
delatnosti oko osnovnih pravaca i ciljeva razvoja, potrebnih mera, kao i efekata koji se
tim razvojem žele posti i, a kako bi se «post festum» obezbedila neometana
implementacija strategije. Rizik koji, u prakti nom smislu, uvek postoji u poslovanju na
tržištu, pa tako i na turisti kom (koje se esto ozna ava kao turbulentno tržište),
potrebno je svesti na najmanju mogu u meru što je veoma težak zadatak koji stoji pred
menadžmentom bilo koje organizacije. Izradom strategije, tj. proaktivnim delovanjem
ka okruženju, privredni i vanprivredni subjekti, kao i svi oni direktno ili indirektno
uklju eni u razvoj turizma grada, se prakti no osposobljavaju za preuzimanje ve eg
rizika i izbegavaju situaciju pukog reagovanja na iznenadne i neo ekivane promene i
udare iz okruženja.
Imaju i prethodno u vidu, ukazujemo na nekoliko osnovnih principa:
1. Princip sveobuhvatnosti – koji podrazumeva razumevanje celine sistema
turizma, tj. složenost njegove strukture koja uti e na pojavu razli itih i esto
divergentnih cijeva u turisti kom razvoju. Otuda, u izradi Strategije razvoja
turizma grada Beograda ste ena su odgovaraju a saznanja o razli itim
interesima niza privrednih i drugih subjekata (steikholdera) uklju enih u
turisti ki razvoj grada (npr. hotelska preduze a, organizatori putovanja i
turisti ke agencije, saobra ajna preduze a, muzeji, galerije, javna komunalna
preduze a i sl). Prakti no, njihovo izjašnjavanje o sopstvenim namerama razvoja
predstavljalo je «doprinos delova celini». Strategijom su ovi interesi
odgovaraju e uobli eni i uz istovremeno pružanje repere u okviru kojih e se
oni i ostvariti i to u ekonomskoj, društvenoj, socijalnoj, psihološkoj, politi koj i
drugoj sferi.
2. Princip zajedni kog finansiranja - Postoje razli ita rešenja o finansiranju
izrade strategije kao planskog dokumenta. Nekada je to u celini državni organ za
razvoj turizma na datom makro nivou (turisti ka destinacija), nekada se radi o
5 Zasnovano na: Baki , O., „Osnovni principi i elementi sadržaja za izradu strategije razvoja turizma
Beograda“, Ekonomski vidici br. 3, 2003, Okrugli sto: ''Strateški razvoj turizma'', Društvo ekonomista Beograda, oktobar 2003.
8
paradržavnom organu (NTO ili turisti ka organizacija grada), a nekada je u
pitanju celina finansiranja od strane asocijacija turisti ke privrede. Sre e se i
kombinovani pristup, a koji se sastoji u kombinovanju finansijskih sredstava
državnih i paradržavnih organa i asocijacija turisti ke privrede uz odre ivanje
koli ine finansijskih sredstava za svakog od pomenutih u esnika. Imaju i u vidu
karakteristike Beograda kao turisti ke destinacije potrebu za izradom ovakvog
dokumenta, logi no je bilo da finansijska sredstva za realizaciju Strategije
obezbedi Skupština grada, tj. nadležni Sekretarijat za privredu.
3. Princip javnosti - ozna ava permanentan uvid u proces izrade strategije i to
prevashodno u formi «okruglih stolova» ili radionica gde su se od strane
u esnika u ovom poslu iznošene primedbe i sugestije i uz obezbe enje široke
rasprave o misiji, ciljevima, smernicama, instrumentima, strateškim pravcima i
merama koje strategija treba da definiše. Ovaj princip posebno isti emo kao
jedan od osnovnih preduslova za kasniju implementaciju pojedinih elemenata
usvojene Strategije.
4. Princip kvalitativne analize - Strategija je dokument koji naj eš e daje
kvalitativne preporuke za budu u akciju. To zna i da ona ne bi trebalo da bude
optere ena kvantifikovanim podacima kakvi se esto mogu na i u godišnjim i
petogodišnjim planovima razvoja turizma. Naj eš a greška, koja se može
dogodinti u izradi strategije je da se ona poistoveti sa dugoro nim programom
razvoja turizma i da se od nje zahteva detaljisanje i to u širokom kontekstu
obuhvata i zna enja turizma kao privredne delatnosti. Zato, pošlo se od injenice
da u esnici u poslu izrade i implementacije strategije, menadžeri (na mikro i
makro nivou) imaju brojna saznanja iz kvantitativne analize sekundarnih izvora
informacija, te da je konsenzus potreban oko kvalitativnih ciljeva razvoja (npr.
koje vidove turizma razvijati, na koje segmente i na koja tržišta plasirati
proizvode, koje potencijalne strategije primeniti i sl.). Tako e, implementacija
pojedinih rešenja iz strategije zahteva e itav niz prate ih planskih odluka u
formi programa, projekata, biznis planova, budžeta, itd.
9
5. Princip primerenog obima - Strategija je dokument koji treba da bude relativno
mali po obimu. To nije, kao što smo prethodno istakli, dugoro na studija razvoja
niti studija koja zalazi u detalje, pogotovo ne u široku analizu stanja i problema
u turisti kom razvoju. Ovo ne zna i da se strategija ne zasniva na svim
relevantnim dokumentima koja tretiraju razli ita pitanja ekonomskog i
društvenog razvoja, turizma posebno. Upravo suprotno, strategija bi trebalo da
polazi od injenica iz ovih dokumenata i projektuje viziju razvoja turizma grada.
Otuda ne treba da udi da strategije razvoja turizma npr. pojedinih uspešnih
turisti kih zemalja i turisti kih destinacija u njihovim okvirima imaju izme u 30
do 70 strana i da pružaju prvenstveno kvalitativne ocene i preporuke za budu i
razvoj. U tom smislu, sažetak Strategije razvoja turizma Beograda e biti u
navedenom obimu dok je tekst celokupne Strategije obimniji neophodna osnova
u skladu sa potrebom za obradom teme projekta i elaboracijom klju nih stavova.
11
I OCENA DOSADAŠNJEG RAZVOJA TURIZMA GRADA BEOGRADA
1. OPŠTI PRISTUP DESTINACIJI
1.1. GEOGRAFSKE, DEMOGRAFSKE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
Geografski položaj
Teritorijalno odre enje Beograda ini prostor površine 3.224 km2 podeljen na 17
opština sa 1.576.124 stanovnika. Deset opština ini jezgro grada Beograda a sedam
opština ima karakter lokalne samouprave sa posebnim pravima i nadležnostima (Sur in,
Obrenovac, Lazarevac, Mladenovac, Sopot, Barajevo, Grocka). Beograd je glavni grad i
najve a urbana aglomeracija u Srbiji. Najstariji urbani prostor Beograda je lociran na
desnoj obali Save i Dunava - velikog hidrografskog sistema Dunav-Majna-Rajna,
najdužoj evropskoj plovnoj magistrali koja je otvorena 1992. godine i koja povezuje
Atlantik sa Crnim i Sredozemnim morem. Geografski centar Beograda nalazi se na
koordinati preseka paralele 44049'14'' severne geografske širine i meridijana 20027'44''
isto ne geografske dužine.
Karta 1. Administrativno podru je Beograda (17 opština)
12
Tabela 1. Sedamnaest beogradskih opština
1. Barajevo 10. Obrenovac
2. Voždovac 11. Palilula
3. Vra ar 12. Rakovica
4. Grocka 13. Savski venac
5. Zvezdara 14. Sopot
6. Zemun 15. Stari grad
7. Lazarevac 16. Sur in
8. Mladenovac 17. ukarica
9. Novi Beograd
Reljef i hidrografija
Planine Avala (511 m) i Kosmaj (628 m) na šumadijskoj strani i Panonska nizija na
severu su dve dominantne makroceline na teritoriji Beograda. Prose na nadmorska
visina teritorije Beograda je 117 m.
Slika 1. Avala6
6 http://www.zvrk.co.yu/Zanimljivosti/Geografija/avala/index.htm
13
Slika 2. Kosmaj7
Avala i Kosmaj svojim položajem i osobinama mogu predstavljati zaseban turisti ki
proizvod. Avala je zahvaljuju i svom položaju najlepši vidikovac sa pogledom na
Dunav, Savu, pitomu Šumadiju. Na vrhu Avale je spomenik Neznanom junaku. Od
Avale preko Ralje vodi jedan od puteva ka Kosmaju i dalje ka Topoli i Oplencu jednom
od najbližih i najlepših turisti kih odredišta. Za dalju valorizaciju navedenog prostora
potrebna je znatno kvalitetnija infrastruktura i drugi neophodni sadržaji koji proizvod
ine kompletnim.
7 http://www.gc-lug.co.yu/kosmaj.htm
14
Slika 3. Panonska nizija
Reke Sava i Dunav imaju, na teritoriji grada, oko 200 km re nih obala. Prirodni i
turisti ki potencijal izuzetnih vrednosti ine: Veliko ratno ostrvo, Akvatorija Dunava sa
rukavcima i kanalima, luke i marine, reka Kolubara (v. karta 2).
Slika 4. Uš e Save i Dunava8
8 http://www.eurovisionserbia.tv/page/upoznajte
15
Slika 5. Veliko ratno ostrvo
Karta 2. Hidrografska mreža Beograda (reke, kanali, marine)
Mineralne i termalne vode - resurs koji se može koristiti višenamenski: za
toplifikaciju, izgradnju balneomedicinskih centara, sport i rekreaciju i turizam
(Skadarlijska voda, Kora ica kod Mladenovca, banja Selters, Obrenova ka banja,
Grocka, Slana ki klju ).
16
esme i fontane (52 javne esme, 22 fontane i 5 prirodnih izvora). Savsko jezero
"Ada Ciganlija"- akvatorija Save sa Savskim jezerom, ukari kim rukavcem i
zimovnikom. Vodosnabdevanje - aluvijalna ravan Save, Dunava i Kolubare.
Jezera: Markova ko i Rabrova ko jezero, jezero "Veliko Blato" (izme u Ov e i
Bor e), jezero "Duboki potok" Barajevo.
Klima
Podru je Beograda se nalazi u oblasti umereno-kontinentalne klime sa lokalnim
varijetetima. Leta su topla i uobi ajeno duga (uklju uju i i miholjsko leto po etkom
oktobra), temperature preko 300C traju u proseku 31 dan godišnje a temperature preko
250C traju prose no 95 dana. Zime su hladne i snežne sa prose no 21 danom godišnje
ispod 00C. Prole a su kratka sa povremenim smenama kišnih i sun anih dana.
Uža urbana zona Beograda je modifikator klimatskih elemenata i sa aspekta koriš enja
prostora zahteva mikroklimatsku diferencijaciju za razli ite potrebe kao što je izbor
stambenih lokacija, zelenih površina i zona za rekreaciju, raspored industrijskih
postrojenja.
Geografsko-klimatskim istraživanjima u periodu 1961-1990. godine ustanovljeno je da
je Beograd bio topliji za 10C od okolnih gradova.
Prodori kontinentalnih polarnih vazdušnih masa iz evropskog dela Rusije, koji se mogu
javiti i tokom leta, bitni su za razvoj vremena u Srbiji i Beogradu. Karpatsko-balkanski
planinski luk spre ava ovakve prodore. Njihovo pojavljivanje uzrokuje pojavu magli i
temperaturnih inverzija u dunavskoj i savskoj dolini.
Kontinentalne tropske vazdušne mase iz Severne Afrike i isto nog Mediterana naj eš e
se javljaju zimi prouzrokuju i visoke temperature. Zabeležen je izuzetan slu aj visokih
temperatura 1. novembra 1990. kada je u Beogradu izmereno 28,40C. Tokom leta njihovo
prisustvo se ogleda kroz ekstremno visoke temperature, takozvane «vru e talase».
Urbana zona Beograda predstavlja ostrvo toplote sa povišenom temperaturom vazduha
u odnosu na okolinu. Srednja godišnja temperatura vazduha iznosi 11,60C .
17
Dnevni maksimumi temperature vazduha zabeleženi su avgustu (41,80C - 1921. godine) i
septembru (41,80C - 1946. godine).
Od 2000 godine, 2003, 2004. i 2005. godine maksimalne temperature su iznad 35,00C a
broj tropskih dana u pojedinim godinama je trajao duže od 2 meseca (66 dana).
Najhladniji mesec u Beogradu je januar sa prose nom temperaturom 0,10C a najtopliji
jul sa prose nom temperaturom od 22,10C.
Klimatska kolebanja i antropogeni uticaji na klimu Beograda se mogu uo iti i iz
podataka o dekadnim vrednostima temperature u periodu od 1891-2000. godine. Na
po etku merenja, u prvoj dekadi prose ne temperature su 11,170C dok su u poslednjoj
dekadi iznosile 12,550C ili za 1,480C više, što je u skladu sa opštim trendom i globalnim
porastom temperature u XX veku.
Prose na godišnja koli ina vodenog taloga je 659 mm. Kiše ima najviše u mesecima
kada je to za vegetaciju najpotrebnije (u maju i junu). Stoga su uslovi za razvoj flore i
faune povoljni.
Srednje godišnje osun anje i dominantna vazdušna strujanja, su indikacije da se u
budu nosti može ra unati na solarnu energiju kao na ekonomski i ekološki zna aj ovih
potencijala.
U Beogradu je "košava" est vetar koji donosi vedro i suvo vreme duvaju i iz pravca
istoka i jugoistoka. Naj eš e duva tokom jeseni i zimi prose nom brzinom od 30-40
km/h.
Prose ne vrednosti atmosferskog pritiska u Beogradu su 1001 milibar, dok je srednja
relativna vlažnost 69,5 %.
18
1.2. KULTURNO-ISTORIJSKO NASLE E
Kulturno-istorijsko nasle e Beograda ima svoj odraz kroz vreme koje se meri i
vekovima i milenijumima. Nepokretna i pokretna kulturna dobra su bogato nasle e koje
se koristi na najrazli itije na ine uz njihovo o uvanje, zaštitu i revitalizaciju. Zavod za
zaštitu spomenika kulture grada Beograda, u skladu sa savremenim zakonskim
rešenjima na podru ju Beograda ustanovio je 333 nepokretna kulturna dobra odnosno 9
prostorno-kulturno-istorijskih celina, 21 arheološki lokalitet, 296 spomenika kulture
(objekti sakralne i profane arhitekture, objekti narodnog graditeljstva, javni spomenici i
spomen obeležja...) i 7 znamenitih mesta.
Svedo anstva o praistorijskom životu na podru ju Beograda su arheološka nalazišta
poput Vin e iz perioda kasnog neolita (4500 do 3200 godina pre nove ere) koji se nalazi
na putu prolaska rimske imperije i kasnije izgradnje mnogih rimskih gradova
Viminacijuma, Feliks Romulijane, Medijane, itd.
Slika 6. Arheološko nalazište
Najve a koncentracija znamentitosti razli itih vremenskih perioda koje ine osnovu za
kompleksno definisanje mogu ih turisti kih proizvoda Beograda nalazi se u najužoj
zoni grada odnosno deset gradskih opština.
Kalemegdan odnosno Beogradska tvr ava je mesto preseka duge istorije grada u kojoj
su tragovi iz perioda neolita. Obeležja urbane zone ona je dobila u vreme Rimljana koji
19
su na izvanrednoj poziciji, grebenu iznad Save i Dunava, sagradili kastrum. Podnožje
grebena je podesna zaravan na kojoj se razvijao Donji grad. Period potpunog ure enja
tvr ave se odigrao u vreme vizantijskog cara Justinijana u 6. veku i za vreme srpskog
despota Stefana Lazarevi a u 14. veku. Tvr ava je rekonstruisana u 17. veku po
Vobanovim planovima i pod rukovodstvom italijanskog inženjera Andrea Konaro.
Slika 7. Kalemegdanska tvr ava9
Danas je tvr ava deo šire urbano-centralne zone povezane sa Kalemegdanskim parkom i
predstavlja postorno-kulturno-istorijsku celinu i simbol grada Beograda. Znamenita
obeležja na ovom prostoru su i Rimski bunar sagra en u periodu izme u 1721-1731.
godine za vreme austrijske vladavine. Bunar je dubok 62 metra. Sahat kula je tako e iz
18. veka, osmougaone osnove sa baroknom kapijom. Bogorodi na crkva Ružica i kapela
Svete Petke dve male crkve u Donjem gradu, zatim skulptura "Pobednika" delo Ivana
Meštrovi a iz 1913, Vojni muzej, Spomenik zahvalnosti Francuskoj, Muzej lova i
šumarstva, izložbeni paviljon "Cvijeta Zuzori " su mesta kulturnih i turisti kih obeležja
Beogradske tvr ave.
9 http://www.eurovisionserbia.tv/page/upoznajte
20
Slika 8. Skulptura „Pobednika”
Današnji Studentski trg je najstariji Beogradski trg na kome je u 19. veku bilo tursko
groblje a potom Velika pijaca. Ulica Kralja Petra i Vase arapi a su dve najstarije ulice
i magistrale rimskog Singidunuma.
Saborna crkva gra ena u periodu 1837-1840. godine nalazi se na mestu stare crkve iz 18.
veka. Arhitektonski je oblikovana u stilu klasicizma sa izabranim baroknim elementima
u kojoj su danas mošti cara Uroša, despota Stefana, grobnice Kneza Miloša i Mihaila
Obrenovi a, Dositeja Obradovi a i Vuka Karadži a.
Naspram Saborne crkve nalazi se zgrada Patrijaršije sagra ena 1935. i Muzej
Pravoslavne crkve iz 1954. godine.
Konak Knjeginje Ljubice sagra en 1830. godine je reprezentativan primer arhitekture
prve polovine 19. veka sa tipi nim elementima srpske graditeljske tradicije. Samo
godinu-dve kasnije sagra en je Konak kneza Miloša Obrenovi a u Top ideru kao
zvani na rezidencija i centar društvenog, kulturnog i crkvenog života Kneževine Srbije.
Dositejev licej iz 1808. godine je jedna od najstarijih zgrada balkanskog stila u kojoj je
danas Dositejev i Vukov muzej.
21
Slika 9. Konak kneginje Ljubice i kneza Miloša Obrenovi a
Narodno pozorište, gra evina iz sredine 19. veka zidana je prema projektu Aleksandra
Bugarskog u vreme 1868/69. godine. Prvobitni izgled je u kasnijim vremenima
delimi no promenjen i dogra ivan. Još jedna gra evina ondašnjeg vremena, danas
kulturno dobro Beograda, je Kapetan Mišino zdanje iz 1830. godine. Od 1863. u ovoj
zgradi je bila gimnazija, zatim Velika škola, Ministarstvo obrazovanja a danas je ovde
smešten Rektorat Beogradskog univerziteta.
Slika 10. Narodni muzej i Narodno pozorište
Narodni muzej se nalazi u centru Beograda, u njegovom zašti enom kulturno-
istorijskom jezgru, u reprezentativnom zdanju sagra enom po etkom 20. veka prema
projektu arhitekata A. Stefanovi a i N. Nestorovi a, koje se štiti kao kulturno dobro od
velikog zna aja. Danas je Narodni muzej u procesu kompletne obnove prostora za
uvanje i prou avanje njegovih bogatih i dragocenih zbriki koja se sastoji od 400.000
arheoloških, numizmati kih i umetni kih dela. Me u beogradskim muzejima sa
22
bogatom praistoriskom, anti kom i srednjevekovnom zbirkom, galerijama slikarstva
nalaze se i Etnografski muzej, Galerija fresaka, Muzej Srpske pravoslavne crkve.
Stari dvor, danas Skupština grada Beograda gra evina iz 1882. godine u vreme
vladavine kralja Milana Obrenovi a, gra ena prema projektu Aleksandra Bugarskog u
duhu akademizma sa elementima italijanske renesanse. Novi dvor, gra en je u periodu
izme u 1913-1918. godine za vreme Kralja Petra I Kara or evi a. Do 1934. godine bio
je kraljevska rezidencija, potom Muzej kneza Pavla i danas zgrada predsedništva
Republike Srbije.
Slika 11. Zgrade Starog dvora i Narodne skupštine Republike Srbije
Godine 1907. zapo ela je izgradnja Narodne skupštine prema projektu arhitekte Jovana
Ilki a. Lepotu eksterijera ini skulptura "Igrali se konji vrani" Tome Rosandi a.
Mnoštvo gra evina srednjevekovne arhitekture dopunjuje crkva Svetog Marka gra ena
u periodu izme u 1931/1940. godine. Po koncepciji je sli na manastiru Gra anica.
Projektanti su bra a Petar i Branko Krsti . U crkvi se nalaze mošti cara Dušana.
Me u mnoštvom beogradskih parkova Tašmajdanski park, Uš e, Zvezdara, Top ider,
itd., nalazi se Kara or ev park. Na tom mestu knez Aleksandar Kara or evi je 1848.
godine podigao spomenik u ast srpskom narodu poginulom u borbi protiv Turaka. Po
predanju, 1594. godine na tom mestu Turci su spalili mošti Svetog Save. Danas je tu
Hram Sv. Save ija je izgradnja zapo ela 1935. godine prema projektima Bogdana
Nestorovi a i Aleksandra Deroka. Godine 1984. podignuta je kupola teška 4.000 tona sa
zlatnim krstom visine 12 metara. Hram je u danas me u najve im znamenitostima
Beograda.
23
Slika 12. Hram Svetog Save
Bez obzira što se Beograd nalazi na raskrsnici estih ratova, razaranja i seoba, tokom
više stotina godina pa i milenijuma, na istom tom prostoru je ostalo bogato kulturno
istorijsko nasle e. Raznolikost i bogatstvo kulturno-istorijskih spomenika nastalih u
prošlosti i priroda današnjeg Beograda ine ga zanimljivom teritorijom i sastavni su deo
njegove turisti ke privla nosti.
Funkcija i ure enje kulturno-istorijskog nasle a Beograda treba da doprinese kvalitetu
ukupnih životnih prilika i posebno definisanja turisti kih proizvoda u glavnom gradu
Srbije. Teritorija Beograda, urbana, centralna i šira zona, raspolaže delimi no
iskoriš enim kulturnim znamenitostima. Stoga, za donošenje odluka o sadašnjim i
budu im proizvodima turizma u Beogradu prevashodno je potreban informacioni sistem
grada koji e posedovati dostupne i ažurne baze podataka o znamenitostima, njihovom
rasporedu, osobinama, sadašnjim i mogu im funkcijama kao i stepenu koriš enja u
razvoju turizma (v. kartu 3).
24
Karta 3. Prostorni položaj znamenitosti u užoj zoni Beograda –potencijal za razvoj turizma
1.3. STANOVNIŠTVO
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, od ukupnog broja stanovnika Beograda,
najbrojnija je opština Novi Beograd (217.706), dok je najmanji broj stanovnika u opštini
Sur in, svega 14.292.
U starosnoj strukturi Beograda najzastupljenija je kategorija stanovnika u dobu od 45-
55 godina nose i obeležje duboke demografske starosti.
Na osnovu metoda vitalnog pra enja stanovništva može se zaklju iti da tokom
poslednjih decenija Beograd ima negativan prirodni priraštaj od 1992. (-93), 2000.
(-5.434) do 2006. (-3.901).
Najve i procenat stanovništva Beograda ima srednje obrazovanje (49,6%), zatim
osnovno (18,7 %), visoko (13,8 %).
25
Tabela 2. Broj i dinamika stanovnika Beograda – pregled po opštinama
Broj stanovnika Indeks rastaOpština
2002. god. 2011. god. 2000/2011 1 Barajevo 24.768 24.904 100.52 Voždovac 151.940 150.481 99
3 Vra ar 58.166 58.220 100.14 Grocka 76.087 89.075 117.15 Zvezdara 133.136 142.021 106.76 Zemun 191.951 183.965 95.87 Lazarevac 58.537 60.344 103.18 Mladenovac 52.523 57.773 110
9 Novi Beograd 217.706 247.451 113.710 Obrenovac 71.135 74.393 104.6
11 Palilula 156.438 153.070 97.812 Savski Venac 42.333 43.677 103.213 Sopot 20.430 19.296 94.414 Stari Grad 55.290 60.960 110.315 Sur in* 14.29216 ukarica 168.889 177.177 104.917 Rakovica 100.348 99.290 100.3
BEOGRAD (ukupno) 1.576.124
* Opština Sur in je formirana 2004. godine
Zaposlenost stanovništva u Beogradu se smanjuje. Tako je ukupan broj zaposlenih u
pravnim licima 2005. godine iznosio 361.167 dok je taj broj u 2006. godini bio za
25.881 manji i iznosio je 335.286.
Broj zaposlenih u delatnostima vezanim za sektor turizma kao što su hoteli i restorani se
smanjuje, tako je 2005. godini u ovoj oblasti bilo zaposleno 7.972, dok je taj broj u
2006. godini iznosio 6.738.
Tabela 3. Zaposlenost u Beogradu u sektorima neposredno vezanim za turizam
Sektor 2005. 2006. S m a n j e n j e S m a n j e n j e
u % Ukupan broj zaposlenih 361.167 335.286 - 25.881 7,2 Hoteli i restorani 7.972 6.738 - 1.235 15,5 Putni ke agencije i prate eaktivnosti
7.673 6.641 -1.032 13,5
26
Sistem naseljavanja Grada Beograda u periodu 1991-2000. godine, a u manjoj meri i
kasnije, nije bio kontrolisan. Mehani ki priliv imao vidan rast nasuprot izraženom padu
prirodnog priraštaja. Znatan broj izbeglica i raseljenih lica kao i internih migranata
usmerio se ka teritoriji Grada Beograda.
1.4. SAOBRA AJ I KOMUNIKACIJE
Ocena makro saobra ajne lokacije Beograda kao turisti ke destinacije
Zna aj razvoja saobra aja sa stanovišta uticaja na razvoj ekonomije i posebno turizma
jedne zemlje/regije nije potrebno posebno naglašavati. Saobra ajni uticaji na razvoj
turizma bilo koje destinacije se mogu predstaviti slede om slikom:
Slika 13. Saobra ajni aspekti uticaja na razvoj turizma svake destinacije
U svakoj fazi razvoja turizma saobra ajna delatnost odre enog vida prevoza je imala
kriti ne doprinose, koji su se ogledali na prethodno prezentirana etiri osnovna stuba:
mreža, prevozna sredstva, cene (troškovi) prevoza i objedinjavanje ponude prevozne
usluge kao dela ukupnog turisti kog troška / prihoda (u zavisnosti od toga da li se radi o
emitivnom ili o receptivnom turizmu).
Zna aj saobra ajnih faktora Beograda je danas uveliko determinisan njegovim
geografskim položajem i strateškom politi kom orijentacijom cele zemlje ka Evropskoj
Saobra ajna mreža
TURISTI KADELATNOST / DESTINACIJA
Prevozna sredstva
Cene (troškovi) prevoza
Prevozna usluga kao deo
marketing mix-a turisti ke ponude
27
Uniji. Zašto su ove dve stvari povezane? Zato što se saobra ajna pozicija Beograda kao
privrednog i turisti kog centra Zapadnog Balkana može oceniti veoma povoljno sa oba
aspekta posmatranja: geografske pozicije i stepena uklapanja u evropske saobra ajne
koridore.
Zacrtani Evropski koridori su najpoznatiji proizvod zajedni ke transportne politike na
nivou EU u okviru ega se Beogradska saobra ajna makrolokacija izuzetno pozicionira.
Naime, od svih Evropskih saobra ajnih koridora za našu zemlju su dva relevantna i to
Koridor X (glavna drumska i železni ka magistrala koja od severa Srbije ide ka jugu i to
u dva pravca, ka Bugarskoj i Makedoniji, odnosno Gr koj) i Koridor VII (koji prakti no
predstavlja reku Dunav, gde je za nas zna ajno 588 km toka Dunava kroz Srbiju).
Sa naredne slike se sasvim jasno uo ava kako EU vidi budu i razvoj saobra ajnog
sistema na njenom tlu i bližoj okolini, odnosno šta su to prioriteti koji prelaze preko
odre ene zemlje. Tako e, možemo videti da je Beograd strateški pozicioniran u preseku
dva bitna Evropska koridora, odnosno da su Srbija i Beograd definitivno na
najpovoljnijem putu od severa ka jugu u jugoistoku Evrope, što je verifikovano
Korodorom X, odnosno Srbija i Beograd ima tre e po važnosti mesto na Koridoru VII
kao zemlja sa zna ajnim delom Dunava. No, treba biti svestan injenice da je važan
konkurent Koridoru X Koridor IV, koji ide jednim delom preko Rumunije u Bugarske
(kao punopravne lanice EU) i koji je tako e predvi en kao panevropski koridor. Oba
koridora se završavaju u Solunu, pri emu je Koridor X kra i ali sa usporenijim
saobra ajem (mreža je nepotpuna i generalno lošija, carinski propisi usporavaju
saobra aj itd.), što se poslednjih meseci manifestuje odre enim prelivanjem saobra aja
(posebno teretnog) na Koridor IV.
Definitivno je geografsko-saobra ajna pozicija Beograda izuzetno dobra jer je on vor
dva zna ajna evropska koridora, odnosno u njegovoj široj okolini se susre u svi vidovi
saobra aja koji su relevantni sa turizam (drumski, železni ki, avio i re ni). Drugim
re ima, dostupnost Beograda kao privredne i turisti ke lokacije je odli na bilo kojim
vidom saobra aja, u bilo koje doba godine, tj. turisti ke sezone.
Ipak, jedno je geografsko-strateška pozicija Beograda kao destinacije, a drugo je
kvalitet saobra ajne mreže i ponude prevoznih sredstava, konkurentnost troškova (cene)
28
prevoza, stepen uklju enosti saobra ajne usluge u kompletnu turisti ku ponudu i obim
saobra ajne aktivnosti koji se odvija ka Beogradu i od njega, odnosno na njegovoj
teritoriji.
Slika 14. Postoje i Evropski koridori i pozicioniranje Beograda, odnosno njegove saobra ajne lokacije
Dostignuti stepen razvoja saobra aja i komunikacija u Beogradu
Saobra aj kao privredna delatnost Beograda
U kreiranju društvenog proizvoda Beograda delatnosti: saobra aj, skladištenje i veze
u estvuje sa oko 18%. Kada se rangira sa drugim delatnostima, saobra aj se nalazi na
29
tre em mestu prema u eš u u društvenom proizvodu Beograda i to posle trgovine na
veliko i malo (koja u estvuje sa 31%) i prera iva ke industrije (21%)10.
Karakteristike saobra ajne ponude Beograda
Drumski saobra aj: Na narednoj slici možemo sagledati dostupnost Beograda
drumskim putem.
Slika 15. Beogradski saobra ajni vor
U Beogradu se ukrštaju dve veome bitne relacije, koje imaju evropsku verifikaciju: 1) E
75 - kao severni i južni krak Koridora X i 2) E 70 – kao zapadni krak Koridora X i put
koji vodi ka Rumuniji. Tako e, od Beograda po inje saobra ajnica E 763 (Ibarska
magistrala). I mnogi drugi magistralni i regionalni putevi u Srbiji po inju ili se ulivaju u
beogradski saobra ajni vor.
Detaljniju sliku o stepenu rasprostranjenosti saobra ajne mreže Beograda (svih 17
opština) u odnosu celu Srbiju je mogu e sagledati iz naredne tabele:
10 Statisti ki godišnjak Beograda iz 2006. godine, podaci se odnose za 2005. godinu. Klasifikacija delatnosti je prema zvani noj statisti koj metodologiji u Beogradu.
30
Tabela 4. Stepen razvoja i struktura saobra ajne mreže drumskog saobra ajaBeograda (2006. godina)
- u km Magistralni Regionalni Lokalni
UkupnoSavremeni
kolovoz svegasavremeni
kolovoz svega
savremenikolovoz
svegasavremeni
kolovoz
Srbija 38.436 24.531 4.759 4.752 10.448 9.039 23.229 10.740
Beograd 1.174 887 237 237 678 650 259 233
Vidimo da se na teritoriji Grada Beograda nalazi 3% ukupnih puteva Srbije, odnosno
3,6% puteva sa savremenim kolovozom. Tako e, u eš a beogradskim puteva su
skromna i kada se radi o magistralnim (5%), regionalnim (skoro 7%) i lokalnim
putevima (oko 11%) Srbije.
Glavna saobra ajnica Beograda je autoput koji se pruža na pravcu severozapad –
jugoistok i gotovo da polovi urbano podru je grada. On danas predstavlja oslonac uli ne
mreže na koju se nadovezuju magistrale i saobra ajnice I i II reda. Pored autoputa
uli nu mrežu ine gradske magistrale i saobra ajnice I i II reda, koje ine tzv. osnovnu
uli nu mrežu Beograda, kao i sabirne i pristupne ulice. Ukupna dužina osnovne uli ne
mreže iznosi 1.018 km. U pore enju sa devet evropskih gradova, Beograd ima veoma
skromno razvijenu uli nu mrežu (sa 754 m/1.000 stanovnika), što se izme u ostalog
vidi iz naredne komparacije11:
Tabela 5. Izabrani pokazatelji razvoja odre enih gradova u Evropi
GradBroj
stanovnika (u 000)
BDP po stanovniku
(u EUR)
Stepenmotorizacije
(PA/1.000 st)
Udeo radnih mesta u
centralnoj zoni (u
%)
Stepenmobilnosti (dnevnih
kretanja po st. na dan)
Razvijenost osnovne
uli ne mreže (metara/1.000
stanovnika
Beograd 1.350 2.700 210 38.0 2.20 754 Budimpešta 1.760 9.840 329 10.2 2.85 2.430
Prag 1.160 15.100 536 37.2 3.71 2.910
Glazgov 2.100 20.600 345 16.7 2.96 5.800
Torino 1.470 26.700 637 11.8 3.30 2.710
Lion 1.180 27.100 489 15.5 3.37 2.470
Be 1.550 34.300 414 12.1 2.70 1.810
Kopenhagen 1.810 34.100 315 10.2 3.00 3.850
Helsinki 969 36.500 361 16.1 3.10 3.610
Minhen 1.250 45.800 542 33.0 3.20 1.830
11 Jean Vivier: Mobility and Cities, UITP, 2006. godina
31
Koncept uli ne mreže u starom delu grada je nepotpun radijalno koncentri an, gde
izrazito nedostaje efikasan koncentri ni deo. U odnosu na terazijski greben, padina na
levoj obali Save i padina ka Dor olu imaju pravilan ortogonalan koncept mreže. Isto
važi i za Novi Beograd. Kao što je ve izloženo, radijalno koncentri an koncept mreže
nije baš prikladan za masovnu upotrebu putni kog automobila, ali je veoma prikladan
za delovanje visoko efikasnog i kvalitetnog šinskog javnog prevoza. S druge strane,
pravougaoni koncept putne mreže u Novom Beogradu je prikladniji za masovniju
upotrebu putni kog automobila, dok je manje prikladan za visoko efikasan sistem
javnog prevoza12.
Sistem javnog prevoza putnika obavlja se na mreže ukupne dužine 2.418 km. U
Beogradu danas postoji: tramvajski, trolejbuski, autobuski i prigradsko – gradski
železni ki podsistemi, pri emu poslednja dva opslužuju celu teritoriju Beograda (sve
opštine Beograda). U pore enju sa 9 evropskih gradova, udeo javnog prevoza u
obavljanju ukupnih dnevnih potreba stanovnika je visok. S druge strane, ponu eni
kapaciteti i performanse sistema javnog saobra a još uvek dosta zaostaju, što pokazuje
naredna tabela13:
Tabela 6. Komparacija kvaliteta javnog prevoza u odabranim evropskim gradovima
GradBroj vozila na
milion stanovnika
U eš e putovanja javnim prevozom
(u %)
Prose na brzina sredstava javnog prevoza (km/ as)
Beograd 805 52.9 17.5 Budimpešta 1.660 43.5 21.2 Prag 2.530 43.3 28.6 Glazgov 2.100 10.6 30.7 Torino 962 21.1 19.1 Lion 1.130 13.0 24.6 Be 1.520 34.0 27.0 Kopenhagen 1.110 12.1 41.8 Helsinki 1.710 27.0 32.9 Minhen 1.280 21.9 39.4
12 Prema: Depolo. V. «Saobra aj kao faktor kvaliteta odabranih lokacija», Strategija razvoja trgovine Beograda, Ekonomski fakultet Beograd 2008. godina, radni materijal.
13 Jean Vivier: Mobility and Cities, UITP, 2006. godina
32
Dakle, i kvantitet saobra ajne mreže i njen kvalitet u Beogradu još uvek zaostaju za
referentnim evropskim gradovima, iako se poslednjih osam godina zaista dosta uradilo
na proširenju i obnavljanju kapaciteta mreže.
Gotovo isti zaklju ak se može ista i i za kvalitet i kvantitet prevoznih sredstava, iako je
primetno da se broj privatnih automobila poslednjih nekoliko godina drasti no
pove ava, ime se samo pove avaju gužve na relativnom uskim gradskim ulicama.
Poslednje evidencije registrovanih drumskih motornih i priklju nih vozila prikazuje
naredna slika14:
Slika 16. Registrovana drumska motorna i priklju na vozila u Beogradu (2006. godina)
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
400000
450000
500000
1985 1990 2000 2002 2003 2004 2005 2006
Motorcikli Putni ka vozila Autobusi Teretna vozila Ostala vozila
U Beogradu postoji 6 javnih garaža od ega je 5 u samom centru grada. Centralna zona
Beograda raspolaže sa oko 12.000 parking mesta od ega na uli nim frontovima
83,34%, na posebnim parkiralištima 1,24% i u parking garažama 15,52%.
14 Statisti ki godišnjak Grada Beograda za 2006. godinu.
33
Zoniranje centralne zone prema vremenskom ograni enju trajanja parkiranja je
prikazano na prethodnoj slici. Vremensko ograni enje definisano je na slede i na in:
Zona 1 (crvena zona): Ograni eno vreme trajanja parkiranja na opštim
parkiralištima (uli nim frontovima) je jedan sat;
Zona 2 (žuta zona): Ograni eno vreme trajanja parkiranja na opštim
parkiralištima (uli nim frontovima) je dva sata;
Zona 3 (zelena zona): Ograni eno vreme trajanja parkiranja na opštim
parkiralištima (uli nim frontovima) je tri sata.
Naredna tabela daje pregled broja i strukture parking mesta u Beogradu:
Tabela 7. Broj i struktura regulisanih parking mesta na teritoriji Beograda
Broj parking mestaZona
Uli ni front Parkirališta Garaže UKUPNO
1 1.052 53 1.075 2.181 2 2.481 330 808 3.621 3 3.354 170 0 3.527
Zona Savskog venca 2.512 0 19 2.531 Zona „11“ 460 0 0 460
Zona Hercegova ke ul. 125 132 0 257 UKUPNO 9.984 685 1.902 12.577
U me uvremenu su se tokom 2007. i 2008. godine proširivale zone ograni enog
vremenskog trajanja (crvena, žuta i zelena) i uvedena je posebna plava zona gde se
parkiranje pla a, ali se ne ograni ava vremensko trajanje tog parkiranja.
Železni ki saobra aj: ovaj vid saobra aja se u Beogradu može podeliti prema tržišno-
organizacionim karakteristika u dve velike grupe: 1) klasi an železni ki putni ki i robni
prevoz i 2) Beovoz. Naravno, sva sredstva, infrastrukturna i prevozna u obe grane
železnice su deo jednog složenog sistema koji se naziva Železnica Srbije. Ipak,
organizacija prevoza, struktura putnika, dužina pruga i sve druge tržišne karakteristike
se razlikuju na prugama kojima idu klasi ni vozovi u odnosu na «beogradski železni ki
prevoz», tj. Beovoz, kao posebnu organizacionu i tržišnu celinu Železnica Srbije koja je
specijalizovana samo za unutrašnji gradski prevoz putnika.
34
Stoga emo u narednom delu teksta biti metodološki veoma obazrivi. Naime, teško je
napraviti distinkciju izme u dva realno odvojena tržišta (Beovoza i klasi ne železnice),
koja imaju i razli itu tražnju i strukturu pruga i broj linija i modele kompozicija i broj
dnevnih polazaka. To su, ekonomski re eno, dva potpuno odvojena tržišta koja nemaju
puno ekonomske veze jedno s drugim (na primer koriste istu infrastrukturu koja je još
uvek u okviru jedinstvenog preduze a), odnosno kada bi se zajedno posmatrali onda bi
mogli da dobijemo iskrivljene zaklju ke.
Prvi takav nedovoljno precizan zaklju ak bi se mogao odnositi na broj kilometara pruga
i obim aktivnosti ova dva železni ka segmenta koja funkcionišu u Beogradu. Po nama
je neutemeljeno davati broj kilometara pruga klasi ne železnice samo na teritoriji
Beograda, pošto taj podatak ništa ne zna i, ali je dobro identifikovati broj kilometara
pruga koje koristi Beovoz. Za po etak dajemo sliku kategorija pruga na celoj teritoriji
Železnica Srbije, kao okvir za poziciju Beograda kao centra železni kog saobra aja.
35
Slika 17. Struktura pruga Železnica Srbije sa posebnim osvrtom na pruge koje gravitiraju ili se ukrštaju u beogradskom železni kom voru (oivi ena površina)
Slika sasvim jasno ukazuje da se u Beogradu ukrštaju sve najvažnije srpske pruge, od
kojih su posebno važne dve kategorije: 1) Koridor X (koji se poklapa sa drumskim
panevropskim pravcem) i 2) Veze sa susednim zemljama (Beograd – Bar i Beograd
Temišvar). Ukrštanjem ovih grupa pruga Beograd se pozicionirao kao glavni železni ki
tranzitno-pretovarni centar ovog dela Evrope. Naravno, kvalitet železni kog saobra aja,
pruga i prevoznih sredstava je daleko od potrebno nivoa, ali to nije samo problem
Beograda kao glavnog grada ve pre svega Republike Srbije koja mora u narednom
36
periodu zna ajno više novca, samostalno i/ili uz pomo EU fondova uložiti u
revitalizaciju železni kog saobra aja.
Železnica odavno nema lidersku poziciju u prevozu putnika i robe bilo gde u svetu, pa
je takva situacija i u Beogradu. U zvani nim statisti kim podacima postoji veoma mali
broj podataka o performansama klasi ne železnice u Beogradu. Mi smo pronašli ukupan
broj otputovalih putnika (za doputovale putnike nema jasne baze podataka), kao i
pokazatelje prometa robe u železni kom saobra aju, koje dajemo u slede em prikazu:
Slika 18. Dinamika prometa robe i broja otputovalih putnika iz Beograda
0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
Otputovali putnici
Promet robe (tona)
Prethodna slika potvr uje ranije iznetu konstataciju da postoje negativne tendencije u
broju putnika koji izaberu železni ki saobra aj da odu iz Beograda. Ipak, promet robe
železni kim putem pokazuje bolje rezultate i uveliko zavisi od dinamike razvoja
privrede (u ovom slu aju Beograda) ali i od opredeljenja menadžmenta preduze a koje
organizuje promet roba da izaberu železni ki vid prevoza.
37
Iako formalno još uvek u nadležnosti Železnica Srbija, Beovoz je direktno u funkciji
gradskog i prigradskog saobra aja u Beogradu. Prednost železnice u gradskom prevozu
ogleda se i u mogu nosti masovnog prevoženja, manje potrošnje goriva, ve e brzine
kretanja i ekološkoj zaštiti okruženja. Naredna slika prezentuje glavne linije Beovoza
danas:
Slika 19. Mapa linija Beovoza
Beovoz danas raspolaže sa 8 kompozicija koje prose no dnevno saobra aju na linijama
dužine od 98 km.
Najvažniji pokazatelj obima aktivnosti u svakom vidu saobra aja, pa tako i u okviru
Beovoza jeste obim prevoza. Za te potrebe mi smo pronašli ukupne, veoma relevatne
pokazatelje koji se odnose na nivo celog preduze a Železnica Srbije i stavili smo ih u
odnos samo sa performansama tzv. gradskog saobra aja (Beovoza). Ovakav
metodološki postupak je mogu i opravdan imaju i u vidu da smo imali integralne,
relativno skorašnje podatke iz Železnica Srbije. Ipak, imali smo veoma mali limitirani
broj podataka o performansama Beovoza koje dajemo u narednim prikazima.
38
Slika broj 20. pokazuje da se u analiziranom periodu rapidno pove ava broj putnika koji
se prevozi gradskim saobra ajem u odnosu na ukupan broj putnika Železnica Srbije,
dok se naravno smanjuje u eš e broja putnika u unutrašnjem prevozu (lokalnom i
zajedni kom). Odnos izme u unutrašnjeg i gradskog prevoza se prema broju putnika
stabilizovao na otprilike 50:50. Uzroke tome treba tražiti pre svega u opadanju broja
preveženih putnika u unutrašnjem saobra aju (sve osim Beovoza), sve ve oj
iskoristivosti Beovoza kao posebnog tržišta za Železnicu Srbije.
Slika 20. Odnos broja putnika u unutrašnjem (osim Beovoza) i gradskom prevozu (Beovozu)
74,66%
25,34%
70,98%
29,02%
67,69%
32,31%
59,94%
40,06%
50,39%
49,61%
49,31%
50,69%
48,25%
51,75%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
Gradski saobra aj (broj putnika)
Unutrašnji saobra aj (broj putnika)
Vidimo da je prose an prevozni put jednog putnika na linijama Beovoza u
posmatranom periodu negde oko 22,5 kilometara, što je zna ajno ispod proseka
Železnica Srbije u celini, što je i normalno imaju i u vidu ranije iznete specifi nosti
Beovoza kao gradske železnice. Ipak, nije dobra tendencija što u poslednje vreme dolazi
do pada prose nog prevoznog puta jednog putnika koji koristi usluge Beovoza.
Iako neki smatraju je Beovoz u stvari prethodnica klasi nog sistema podzemne
železnice, to je samo delimi no ta no, u zavisnosti od toga kojim se putem gradska vlast
opredeli da ide po pitanju gradnje metroa – ka standardnom podzemnom saobra aju ili
39
ka tzv. lakom metro sistemu. No svakako da je Beovoz danas veoma bitno prevozno
sredstvo za veliki broj putnika koji svakodnevno putuju na relaciji prigradske-gradske
opštine.
Re ni saobra aj: Ve je ranije istaknuto (a na slici broj 14 je i identifikovano) da je
reka Dunav definisan kao panevropski Koridor VII. Dakle, Beograd je deo ovog
Koridora i na njegovoj teoritoriji se ovaj koridor ukršta sa drumskim i železni kim
Koridorom X.
U putni kom saobra aju je postojala nekada velika i moderna Bela flota re nog
saobra aja. Ova flota je saobra ala rekama Beograda i Srbije, ali danas prakti no više
ne postoji. Iako na dve reke, Beograd nema razvijen re ni saobra aj. Prakti no, ovaj vid
prevoza je izvan o iju javnosti ali i vlasti, iako bi mogao da bude relativno dobro
iskoriš en.
Tokom letnje turisti ke sezone u Beogradu se može videti veliki broj stranih putni kih
brodova koji za jednu od svojih destinacija izaberu da se par sati ili dan-dva zadrže u
našem glavnom gradu. Odre ene procene Ministarstva za infrastrukturu (na osnovu
brojanja soabra aja) pokazuju da prose no godišnje tokom Dunava pro e oko 600 do
700 putni kih brodova, koji prose no imaju oko 150 putnika. Prema podacima Luke
"Beograd", u periodu izme u 2006. i 2008. godine broj pristajanja putni kih brodova –
kruzera ustalio se na 400 uz zadržavanje od 2 do 38 sati (srednje vreme zadržavanja u
2008. godini je bilo oko 18 sati) i prose no sa 130 putnika a oko 75% brodova-kruzera
pristaje u Beogradu i u nizvodnoj i u uzvodnoj plovidbi.
Sasvim druga dimenzija re nog saobra aja u Beogradu je uvo enje pionirskih linija
gradskog re nog saobra aja brodovima katamaranima. Naime, Beograd je u prvoj
polovini 2008. godine dobio dve nove linije gradskog prevoza P1 i P2 na reci Savi.
Linija P1 povezuje blok 70 i pristanište ispod Brankovog mosta, i saobra a na svakih sat
vremena. Vožnja linijom P1 od Bloka 70 do Ade Ciganlije traje sedam minuta. Plovidba
od Bloka 70 do Brankovog mosta traje 20 minuta, dok povratak u Novi Beograd traje
37 minuta zbog uzvodne plovidbe. Linija P2 na svakih 15 minuta plovi od bloka 70 do
Ade Ciganlije. Na obe linije za sada saobra a po jedan brod-katamaran. Re je o
eksperimentalnoj fazi, a naknadno e biti odlu eno o eventualnom proširenju kapaciteta
40
i broja plovila. Brodi i imaju kapacitet od maksimalnih 60 mesta. Me utim, klju ni
problemi u daljem razvoju re nog linijskog putni kog saobra aja leže u lošoj
povezanosti mesta polaska i dolaska ovih brodova sa klasi nim autobuskim linijama, ali
i nedovoljnoj navici Beogra ana da mnogo više koriste ovaj vid prevoza.
Vazdušni saobra aj: Ukupna koncentracije ponude Beograda u ovom vidu saobra aja
danas leži na dva javna preduze a: Aerodromu «Nikola Tesla» i preduze u «Jat
Airways». No, treba re i i to da sve ve i deo ponude naro ito mobilnih kapaciteta u avio
saobra aju obezbe uju inostrane avio kompanije, koje sa beogradskog aerodroma imaju
sasvim solidan broj letova za razli ite destinacije sveta. Svakako da bi se u budu nosti
moglo o ekivati i proširenje mreže infrastrukture koja se koristi za avio saobra aj tako
što bi se za sada vojni aerodrom u Batajnici kraj Beograda mogao pretvoriti u vazdušnu
luku za civilne potrebe (no o ovoj temi i svim potencijalnim mogu nostima za
investicije u saobra aju koje bi mogle da pospeše razvoj turizma nešto više u drugom
delu Studije).
Dakle, osnovni prevoznik u linijskom avio saobra aju ije je sedište u Beogradu je
nacionalna avio kompanija Jat Airways. To je preduze e sa dugom tradicijom, koje je
nekada poslovalo na mnogo ve em tržištu i koje je zauzimalo sasvim solidnu tržišnu
poziciju na evropskom nebu. No, godine ratova i sankcija su zna ajnim delom
onesposobile preduze e za brži razvoj, pri emu se osnovnim problemom danas može
smatrati dugoro na devastacija kapitala, odnosno investiciono mrtvilo. Kratak pregled
nekih klju nih performansi jedine doma e avio kompanije se daje narednom tabelom:
Tabela 8. Infrastrukturne i tržišne osnove beogradskog avio prevoznika15
God. Broj aviona Broj putni kihmesta u avionu
Dužina linija (km)
1990. 43 6.135 486.420 1995. 37 5.026 46.550 2000. 34 4.379 87.725 2003. 25 3.227 76.310 2004. 25 3.246 85.510 2005. 17 2.060 90.735 2006. 15 1.694 63.965
15 Statisti ki godišnjak Beograda.
41
Od kompanije koja je do pre dvadesetak godina poslovala na mnogo ve em doma em i
me unarodnom tržištu, avio prevoznika koji je bez problema leteo na sve kontinente,
danas je Jat skroman u esnik na regionalnom avio tržištu, sa skoro 2/3 manje aviona
nego što je imao 1990. godine, sa avionima manje veli ine koji imaju skoro 3/4 manje
mesta nego što je imala flota pre 18 godina i sa linijama koje su uglavnom bliže
evropske i pre svega regionalne (dužina linija na kojima danas leti Jat je samo 13% od
dužine linija od pre 18 godina). Svi ovi pokazatelji upu uju na zaklju ak da je danas
Jatairways kompanija sa prili no limitiranom ponudom, koja ograni ava brži razvoj
avio saobra aja i generalno turizma u Beogradu. Kao što smo ranije istakli, ponudu na
beogradskom avio tržištu upotpunjuju strane avio kompanije, ali rekli bismo ni to nije
dovoljno da podmiri visoko narastaju u tražnju za avio uslugama, posebno u letnjem
periodu, bilo da se radi za potrebe emitivnog ili receptivnog turizma. JAT-u predstoji
proces privatizacije i ozbiljnijeg ulaganja u novu flotu, koja e biti sposobna da od ove
posrnule kompanije napravi regionalnog lidera.
Dugogodišnja erozija kapaciteta Jat-a i nepostojanje volje za njegovo restrukturiranje
odlaže primenu tzv. Politike otvorenog neba (Open Sky Agreement) kao ugovora koji je
Srbija potpisala sa EU ali sve vreme odlaže njegovu primenu. Potpuna primena ovog
dokumenta kojim se odobrava slobodna konkurencija na tržištu bi zna ila dolazak ve eg
broja avio kompanija, posebno onih koji posluju na low-cost principima, što bi imalo za
posledicu pove anje obima prevoza, snižavanje cene karata i samim time mnogo lakše,
jeftinije i brže otvaranje beogradskog tržišta kao turisti ke destinacije.
Relativno sli nu sudbinu beogradske i srpske avio kompanije je pratila jedina
beogradska (i najve a doma a) avio luka. Aerodrom «Nikola Tesla» je tokom
prethodnih dvadesetak godina prolazio kroz probleme ratova, sankcija, izolacije,
jednom re ju smanjenog obima saobra aja. Nakon polti kih promena od pre 8 godina
doma a vazdušna luka zapo inje «novi život» sa dolaskom ve eg broja stranih avio
kompanija i delimi nim oporavkom Jat-a. Osnovne performanse Aerodroma «Nikola
Tesla» dajemo u narednoj tabeli16:
16 Zvani na Internet prezentacija beogradskog aerodroma, www.beg.aero.
42
Tabela 9. Osnovne performanse beogradskog aerodroma
GodinaAvio operacije
(poletanja / sletanja) Broj putnika Roba (t) Pošta (t)
2002. 28.872 1.621.798 6.827 760 2003. 32.484 1.849.148 6.532 1.065 2004. 36.416 2.045.282 8.946 1.121 2005. 37.614 2.032.357 7.728 885 2006. 42.360 2.222.445 8.200 930 2007. 43.448 2.512.890 7.926 879
2008. (6m.) 21.218 1.181.448 3.909 512
Ulazak Srbije i Beograda u «normalne ekonomske i polti ke vode» zna io je ubrzani
rasta svih aktivnosti beogradskog aerodroma. Kada kompariramo klju ne aktivnosti na
Aerodromu «Nikola Tesla» u periodu 2007/2002. godina vide emo da je:
broj avio operacija porastao za 50% i što je najbitnije da ima stalnu godišnju
tendenciju porasta;
broj prevezenih putnika tako e u zna ajnom, kontinuiranom rastu za
posmatrani period – 55%;
obim prevezene robe varira iz godine u godinu i da se kre e na nivo od 7-8
hiljada tona;
obim poštanskog saobra aja nakon prvobitnog porasta opada tokom poslednje
3-4 godine.
Ipak, sve navedene performanse Aerodroma «Nikola Tesla» su još daleko (otprilike na
50%) od performansi ostvarenih s kraja osamdesetih godina prošlog veka. Aerodrom je
tokom prethodnih godina zna ajno uradio na renoviranju postoje ih i izgradnji novih
kapaciteta (zgrada za me unarodni saobra aj) i time je napravio infrastrukturnu
pretpostavku za mnogo ve i broj operacija i putnika koji se može o ekivati u narednom
periodu (posebno sa turisti kim motivima putovanja).
Bitan nedostatak beogradskog aerodroma jeste njegova loša povezanost sa gradom (ne
postoji železnica) kao i dugogodišnje odlaganje gradnje kargo centra kojim bi se
Aerodrom «Nikola Tesla» u pravom smislu pozicionirao kao lider u robnom avio
prevozu regiona. Ova doma a luka može da bude lider na regionalnom tržištu ne samo
robe nego i putnika, imaju u u vidu njegovu geografsku lokaciju i dobru povezanost sa
Koridorima X i VII.
43
Pošta i telekomunikacije: Ovaj veoma važan vid saobra aja svake zemlje ima svoja
dva podsegmenta: poštanski saobra aj i telekomunikacioni saobra aj. Naravno da je za
turisti ku ponudu mnogo zanimljiviji spektar telekomunikacionih usluga. No,
infrastrukturna vrednost poštanskih kapaciteta i njihova ponuda su zna ajni sa šireg
privrednog aspekta.
Poštanski saobra aj je u celom Beogradu u punoj nadležnosti Javnog preduze a PTT
saobra aja «Srbija». Broj pošta kao osnovnih infrastrukturnih kapacitete ove ku e je
tokom prethodnih desetak godina varirao izme u 174 i 201, sa stalnom tendencijom
zatvaranja nerentabilnih objekata i otvaranja novih modernih i renoviranja postoje ih
objekata za poštansko-telegrafski saobra aj.
Telekomunikacije su jedan složen i heterogen sektor. Ova izuzetno propulzivna
delatnost skoro svakog dana uvodi neku novu vrstu usluge na tržište Beograda,
preslikavaju i svetske trendove. Po nekim tehnologijama ali i prema tržišnom ponderu
doma a preduze a su lideri u regionu (pre svega Telekom Srbije). I druge firme koje se
bave razli itim vidovima pružanja usluga iz domena komunikacija se priznate i poznate
firme, bilo da se radi o evropskim liderima (Telenor, Mobilkom), ili da se radi o
doma im firmama koje su specijalizovane za pružanje usluga iz domena kablovske
televizije (SBB). Izabrane infrastrukturne pokazatelje iz domena telekomunikacija na
tržištu Beograda dajemo narednom tabelom:
Tabela 10. Telekomunikacioni pokazatelji Beograda17
Fiksna telefonija Godina komutacioni
sistemiinstaliranipriklju ci
iskoriš enipriklju ci
Pretplatnici mobilnetelefonije
2000. 174 704.218 623.919 291.259 2001. 178 706.081 637.587 331.797 2002. 179 708.338 648.598 331.422 2003. 192 818.177 676.552 375.403 2004. 208 998.409 669.892 602.547 2005. 213 1.161.260 777.836 640.760 2006. 245 1.295.876 819.853 758.592
17 Isto
44
Verovatno da se najinteresantniji zaklju ci iz prethodne tabele mogu dati za:
kontinuirani porast instaliranih kapaciteta u fiksnoj telefoniji, iji je broj u
posmatranom periodu porastao za 84%, prose nom godišnjom stopom rasta od
11%;
zna ajno opadanje stepena koriš enja instaliranih kapaciteta u fiksnoj telefoniji
(pad sa 88,6% na 63,3%), što govori u prilog tome da je danas fiksna telefonija
u Beogradu veoma razvijena i široko dostupna, mnogo više nego što su zahtevi
tražnje (doduše nije ista situacija po svim opštinama, npr. na Novom Beogradu
kao novom poslovnom i stambenom centru Beograda je hroni an nedostatak
kapaciteta fiksne telefonije);
izuzetan porast pretplatnika mobilne telefonije, iji je broj za 6 godina pove an
za ak 2,6 puta, prose nom godišnjom stopom rasta od oko 19%; prakti no
svaki drugi stanovnik Beograda danas ima karticu nekog od operatera mobilne
telefonije gde vlada velika konkurencija koja se odvija izme u doma eg
Telekoma Srbija, norveškog Telenora i austrijskog Mobilkoma svetski priznatih
kompanija iz ovog domena.
45
SWOT analiza saobra aja i komunikacija Beograda
Rezime prethodno ura ene analize stepena i karakteristika razvoja saobra aja Beograda
dajemo SWOT matricom:
Slika 21. SWOT saobra aja i komunikacija Beograda
ŠANSEDalje ja anje privrede Srbije; Koriš enje predpristupnih EU fondova za zna ajna ulaganja u saobra ajnuinfrastrukturu; Pravljenje strateških povezivanja u pojedinim granama saobra aja sa firmama iz Ruske federacije (avio saobra aj,cevovodni transport); Aktivnije ulaganje u kreiranje koncesionih ugovora za dalji razvoj infrastrukture u drumskom i železni kom saobra aju;Uve ano koriš enje re nog saobra aja, uz pove anje doma e flote, kako u putni kom, tako i u robnom prevozu.
PRETNJEZatvaranje Srbije i izolovanje Beograda od EU i regionalnih integracija; Nastavak nedovoljnog i sporog ulaganja u strateške saobra ajnice na Koridorima X (drumski i železni ki) i VII (re ni);Odlaganje završetka beogradske obilaznice;Nepostajanje sredstava za gradnju barem 2 mosta koja su potrebna Beogradu; Odlaganje završetka tzv. unutrašnjeg magistralnog poluprstena; Odlaganje rešavanja izmeštanja Luke Beograd na novu lokaciju.
SNAGEIzuzetno povoljan geografski položaj koji stvara pretpostavku da Beograd može biti saobra ajni regionalni centar svih vidova prevoza;Ukrštanje panevropskih koridora X i VII na teritoriji Beograda; Beograd kao teritorija gde se prelamaju svi vidovi saobra aja;Postojanje sasvim dovoljnog broja lokacija za izmeštanje saobra ajnihobjekata (železni ke i autobuske stanice, luke) na novu kvalitetniju lokaciju koja bi bila pravo mesto razvoja multimodalnog i integralnog transporta; Blizina postoje eg aerodroma u potencijalna komercijalizacija aerodroma u Batajnici.
SLABOSTIIzuzetno slaba prohodnost postoje euli ne mreže (posebno u starom delu grada);Još uvek prolazak auto puta kroz sam centar grada; Nepostojanje 2-3 mosta koja bi zna ajnorasteretila postoje e kapacitete na Dunavu i Savi; Nedovoljno dobro razvijen javni gradski prevoz i posebno nepostojanje metroa (bilo kog vida); Nekoriš enje reke za gradski prevoz; Skupa i neorganizovana povezanost aerodroma sa gradom; Egzistencija klju nih saobra ajnihkapaciteta u centru grada (žel. i aut. stanice i luka).
46
1.5. PRIVREDA
Metodološke napomene
Turizam odre ene destinacije zavisi i od mnogih komplementarnih delatnosti. Naravno
da je osnovna indikacija dostignutog razvoja turizma Beograda njegovo u eš e u
društvenom proizvodu. Ipak, prikazati samo strukturu društvenog proizvoda i poziciju
turizma ne bi bilo dovoljno za adekvatnu analizu turisti ke ponude, pa je prema našim
procenama potrebno uraditi i dodatne analize odre enih delatnosti koje u manjoj ili
ve oj meri uti u na razvoj turizma destinacije.
U prethodnoj glavi je posebno analiziran dostignuti nivo razvoja saobra aja i
komunikacija u Beogradu. Ova delatnost je stavljena u posebnu ta ku Studije zbog svog
važnog doprinosa razvoju turizma Beograda. Na drugom mestu po važnosti za razvoj
turizma Beograda bi se svakako mogla svrstati trgova ka delatnost, pa joj stoga
posve ujemo posebnu pažnju. Tako e, razvoj «turisti ke logistike» gde se pre svega
misli na komunalne delatnosti je tema posebne ta ke obe glave studije. U okviru te
analize emo se posebno posvetiti analizi pija ne delatnosti18, dok emo ostale
komunalne delatnosti tretirati u onom obimu za koje postoje javni statisti ki i drugi
interni podaci (vodovod, odnošenje otpada, parkiranje itd.).
Ostale delatnosti koje «prave društveni proizvod» nisu do te mere važne za turisti ku
ponudu. Tu se pre svega misli na razvoj industrije, poljoprivrede itd. Svaka dublja
analiza pojedina nih delatnosti Beograda bi se mogla pretvoriti u studiju za sebe, pri
emu bi se prema našoj proceni izgubila poenta, odnosno rang delatnosti koje najviše
uti u na turizam. Kona no, radi ve e informisanosti pojedina ne statisti ke podatke o
ovim granama privrede Beograda možemo prona i u redovnim statisti kim izveštajima
koje publikuju gradski organi.
Nivo i struktura društvenog proizvoda
Osnovni pokazatelj razvoja svake privrede jeste nivo i dinamika društvenog proizvoda.
Društveni proizvod po glavi stanovnika je posebno dobar parametar za odre ene
18 Ova delatnost se može tretirati i kao trgova ka delatnosti ali i kao komunalna, a kako se najvažnije preduze e iz ove oblasti koje pokriva Beograd tretira kao komunalno preduze e mi smo ovu delatnost pozicionirali na ovom mestu.
47
komparacije. Po pravilu, društveni proizvod se meri za odre enu državu, regiju ili grad.
Metodološki posmatrano, obuhvat društvenog proizvoda, kao rezultata svih privrednih
aktivnosti je najispravniji na nivou jedne države, jer je pretpostavka da su sva preduze a
koja u njoj posluju tu i registrovana.
Po mestu registracije preduze a može do i do odre enih metodoloških neslaganja u
komparacijama društvenog proizvoda npr. grada ili pokrajine, jer je pretpostavka da
preduze a registrovana u jednom gradu svoju aktivnost imaju na teritoriji cele države, a
prakti no njihov obim prihoda ulazi u društveni proizvod samo onog mesta gde su ona
registrovana. Drugim re ima, nemogu e je razložiti teritorijalnu aktivnost preduze a iz
svih privrednih grana od njihovog mesta registracije, što zna i da je verovatno da se
društveni proizvod npr. Beograda na neki na in «metodološki pumpa» jer je ve ina
najve ih preduze a u Srbiji registrovana upravo u Beogradu, a jedan (manji ili ve i) deo
svoje aktivnosti obavljaju u celoj državi. Ipak, naša je procena da su ove metodološke
mane ne mnogo zna ajne i da je zvani na gradska statistika sasvim koretna i obuhvatna,
pa stoga mi u narednom delu dajemo prikaz obima, dinamike i strukture društvenog
proizvoda Beograda.
Slika 22. Dinamika društvenog proizvoda Beograda19
0
50.000.000
100.000.000
150.000.000
200.000.000
250.000.000
300.000.000
350.000.000
400.000.000
2000 2001 2002 2003 2004 2005
Društveni proizvod (000 dinara)
19 Statisti ki godišnjak Beograda za 2006. godinu.
48
Slika sasvim jasno ukazuje na izuzetnu privrednu ekspanziju beogradske privrede u
poslednjih nekoliko godina, koja korespondira sa otvaranjem zemlje, generalnim
oživljavanjem privrede, pove anjem zaposlenosti i svih ekonomskih pokazatelja.
Prose na godišnja stopa rasta društvenog proizvoda za period 2000-2005. iznosi 5,6%, a
što je omogu ilo višestruki rast društvenog proizvoda po stanovniku.20
Strukturu društvenog proizvoda daje naredna slika. Statisti ki posmatrano, društvenom
proizvoda Beograda najviše doprinosi trgovina na veliko i malo (30,85%), zatim
prera iva ka industrija (21,3%), saobra aj, skladištenje i veze (18%), gra evinarstvo
(9,69%), poljoprivreda (3,35%) kao i heterogena kategorija ostalo (14,42%).
Posebno izdvajamo statisti ki doprinos grupacije hoteli i restorani (2,33%) koji se mogu
podvesti pod turisti ku privredu Beograda. No, ovaj segment privrede Beograda se
nikako ne može poistovetiti sa doprinosom cele turisti ke ponude, jer je ona, kao što je
to u teoriji poznato, mnogo šira kategorija.
Slika 23. Struktura društvenog proizvoda Beograda
3,35%
21,30%
30,85%
2,33%
14,42%
9,69%18,06%
Poljoprivreda, lov i šumarstvo Prera iva ka industrija Gra evinarstvo Trgovina na veliko i malo
Saobra aj, skladištenje i veze Hoteli i restorani Ostalo
20 Nacrt Strategije grada Beograda, str. 37
49
Dostignuti stepen razvoja trgovinske delatnosti u Beogradu21
Opšti pokazatelji razvoja trgovine
Trgovinski sektor u Beogradu je u poslednjih nekoliko godina imao vrlo ubrzan razvoj.
Time je trgovinski sektor u Beogradu postao jedan od najzastupljenijih sektora u
privredi glavnog grada. Kada je re o broju registrovanih preduze a u svim granama
distributivnog sektora22 može se konstatovati da je ukupan broj registrovanih preduze a
u svih 17 opština Beograda na po etku 2008. godine iznosio 59.321 (oko 35% od broja
registrovanih u Srbiji) i 52.793 radnji (oko 22% registrovanih radnji u Srbiji).
U pogledu porekla kapitala, uo avamo da je broj trgovinskih preduze a u vlasništvu
doma eg kapitala u ukupnom broju trgovinskih preduze a iznosio 85%, mada je udeo
stranog i mešovitog kapitaka znatno ve i od 15% u trgovinskom sektoru Beograda, s
obzirom da je strani kapital uložen u manji broj velikih preduze a u trgovini
(supermarketi, megamarketi i dr.)23
Tabela 11. Broj pravnih lica u trgovini na malo i veliko u Beogradu
Oblik svojine 31.12.2006 31.12.2007 % 2007 Ukupno 17.083 18.604 100,0Društvena 128 122 0,7Privatna 16.516 17.917 96,3Zadružna 16 14 0,1Mešovita 160 59 0,3Državna 73 214 1,2Bez oznake 190 278 1,5Poreklo kapitala Ukupno 17.083 18.604 100,0Doma i 14.145 15.818 85,0Strani 1.719 1.757 9,4Mešoviti 1.039 990 5,3Bez oznake 180 39 0,2
21 O ovoj glavi su u zna ajnoj meri koriš ena istraživanja obra ena u okviru studije Strategija razvoja trgovine Beograda (2008. godina), koju je je potrebe Skuštine Grada Beograda radio stru ni tim sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu
22 Distributivni sektor se sastoji od trgovine na veliko, trgovine na malo i trgovine na veliko i malo vozilima, gorivima i rezervnim delovima
23 Statisti ki godišnjak Beograda 2006 i Saopštenje Zavoda za informatiku i statistiku Beograda 14/2008.
50
U strukturi ukupnog broja trgovinskih radnji u opštinama Beograda, najve a je
zastupljenost trgovinskih radnji u 2006. u slede im opštinama: Novom Beogradu
(31,9%), Starom gradu (15,8%), Paliluli (13,2%), Savskom vencu (10%), Zvezdari
(9,4%), i Zemunu (9%). Ukupan broj zaposlenih je u Beogradu u septembru 2007.
godine iznosio oko 617 hiljada, od ega je u preduze ima bilo zaposleno 453 hiljade
lica, a u radnjama blizu 164 hiljade lica.
Tabela 12. Broj zaposlenih u Beogradu24
Ukupno zaposleni Zaposleni u preduze ima Zaposleni u radnjama2003 571.068 454.253 116.8152004 593.101 465.378 127.723
2005 618.428 471.020 147.4082006 621.745 458.008 163.737
2007/Sept. 616.793 453.211 163.582
Rast realnog prometa robe u trgovini na malo je od 2001. do 2007. godine iznosio
123,5% ili 12,2% godišnje. U poslednje tri godine, evidentiran je rast realnog prometa i
to: 28,7% u 2005. godini; 6,9% u 2006. godini i oko 23% u 2007. godini.
Mreža trgovine na veliko Beograda
Na bazi prikupljene baze podataka o broju, strukturi i teritorijalnoj disperziji objekata
trgovine na veliko u Beogradu25 možemo izvesti razli ite analize. Na prvom mestu
dajemo strukturu veleprodajnih objekata po grupama delatnosti na svim beogradskim
opštinama:
24 Saopštenje Zavoda za informatiku i statistiku Beograda 7/2008. 25 Izvor podataka za poslovni prostor je Odluka o naknadi za koriš enje gra evinskog zemljišta
(„Službenu list Grada Beograda“, broj 37/04,40/07). Na osnovu te Odluke, Zavod za informatiku i
statistiku je do 01. januara 2008. godine, vodio bazu podataka, evidencije i obra un naknade za koriš enje gra evinskog zemljišta za poslovni prostor, a za teritoriju 11 gradskih opština (Voždovac, Vra ar, Zvezdara, Zemun, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad, ukarica i Sur in) sada je nadležna Uprava javnih prihoda grada Beograda, a u toku je preuzimanje poslova od strane Uprave i za teritoriju ostalih 6 gradskih opština na teritoriji grada Beograda. Moramo i ovde napomenuti da su za prigradske opštine podatke obezbedile nadležne službe u opštinama, ali da su za tri opštine (Barajevo, Lazarevac i Mladenovac) podaci nepotpuni jer nadležne službe u tim opštinama nisu dostavile kompletirane spiskove privrednih subjekata u oblasti trgovine, ve samo najve e objekte i one za koje su u svojoj evidenciji imali raspoložive informacije. Ovde prikazani podaci su samo mali segment informacija o mreži trgovine na veliko koje su prikupljene u cilju realizacije projekta Strategija razvoja trgovine grada Beograda.
51
Slika 24. Struktura ukupnog broja veleprodajnih objekata po grupama delatnosti
13%
14%
11%
9%2%6%
45%
POLJOPRIVREDNI PROIZVODI
HRANA I PI E
TEKSTIL, ODE A, KOŽA IOBU A
PREDMETI ZA DOMA INSTVO
GRA EVINSKI MATERIJALI
MAŠINE, URE AJI I PRIBOR
POSREDOVANJE
Od skoro 7.000 evidentiranih objekata trgovine na veliko, 45% su objekti firmi koje su
registrovane u delatnosti trgovine na veliko mašinama, ure ajima i priborom. Naredna
slika daje strukturu ukupne površine svih evidentiranih objekata trgovine na veliko u
Beogradu. Prema površini objekata se izdvajaju mašine (29%), gra evinski materijali
(20%), hrana (19%) i predmeti za doma instvo (19%) kao branše trgovine na veliko,
koji zajedno poseduju 87% svih površina gde se trguje na veliko u Beogradu:
Mreža trgovine na malo u Beogradu
Za potrebe snabdevanja gra ana i posebno za potrebe turisti ke privrede ovo je
najvažniji segment distributivnog sektora, iako se slobodno može re i da su veoma bitne
i ranije prikazane grane trgovine.
Generalno se može re i da se struktura maloprodajne mreže u prigradskim opštinama i u
užem gradskom jezgru drasti no razlikuje. Velike razlike postoje i po nivou razvijenosti
izme u pojedinih opština. U strukturi maloprodaje najve e u eš e imaju prodavnice
mešovite robe, pretežno hrane, pi a i duvana (FMCG) i to je karakteristi no za obe
grupe opština. Me utim, one u strukturi maloprodaje prigradskih opština u estvuju sa
preko 47% u ukupnom broju objekata i sa preko 32% u prodajnom prostoru, dok je to u
gradskim opštinama dosta niže, gde one u estvuju sa preko 25% i u prodajnom prostoru
52
i u broju objekata. Na nivou Grada, njihovo u eš e iznosi nešto više od 27% u broju
objekata i preko 25% po u eš u u poslovnom prostoru.
Ovi podaci ukazuju na znatno diversifikovanu maloprodajnu mrežu na užem podru ju
Beograda. Naime, u eš e drugih vrsta maloprodajnih objekata kao što su npr. robne
ku e, prodavnice ode e i obu e, specijalizovane prodavnice prehrambenih proizvoda,
apoteke i dr. je znatno niže u prigradskim opštinama nego u gradskim kada je u pitanju
njihov broj. Interesantno je da se struktura menja kada je u pitanju veli ina prodajnog
prostora, ali je to samo pokazatelj da su objekti koji prodaju prehrambene proizvode u
prigradskim opštinama mali po veli ini.
Na osnovu navedenih podataka se može re i da Grad Beograd još uvek nema dovoljno
razvijenu maloprodajnu mrežu. Naime, visoko u eš e objekata koji prodaju
prehrambene proizvode, pokazuje da je trgovina Beograda još uvek daleko od razvijenih
tranzicionih zemalja. Ukupna veli ina prodajnog prostora u Beogradu iznosi
1.228.918m2, što je 28,98% ukupnog prodajnog prostora u Srbiji. Beogradu ima ukupno
0,735 m2 po glavi stanovnika, što svedo i o velikom zaostatku za razvijenim
tranzicionim zemljama (Budimpešta naprimer ima 1,6 m2 po glavi stanovnika).
Me utim, ne treba i i u intenzivnu izgradnju da bi se statisti ki stigli razvijeniji gradovi,
ve je bitno da se gradi prodajni prostor koji e omogu iti efikasan i efektivan razvoj
trgovine.
Veliki trgovinski lanci imaju vode u ulogu na tržištu Beograda. Koriste razli ite
maloprodajne formate, a dominiraju supermarketi, superete i hipermarketi.
Specijalizovani maloprodavci su uglavnom u privatnom vlasništvu, dok su velike državne
ku e pretežno privatizovane. Prodaja ode e, obu e, sportske opreme, mobilnih telefona,
ra unarske opreme i dr. su najpopularnije kategorije za specijalizovanu maloprodaju.
Interesantno je da u Beogradu i Srbiji nema pravih category killer (ubica kategorije)
prodavaca ili kako ih druga ije nazivaju specijalista kategorije. Robne ku e su kao
format izgubile na popularnosti. Kiosci su veoma zna ajni u maloprodaji pojedinih
proizvoda, a pre svega štampe i cigareta. U poslednjih nekoliko godina male, nezavisne
prodavnice su po ele da uklju uju štampu (pre svega dnevnu) u svoj asortiman i tako
postale ozbiljan konkurent kioscima.
53
Tabela 13. Nivo razvijenosti maloprodajne mreže na podru ju Grada Beograda, 2007. godina26
Vrste maloprodajnih objekataBroj stanovnika na 1 prodajni objekat
Prodajni prostor po stanovniku
u m2
Prodavnice mešovite robe, Pretežno hrane, pi a i duvana (FMCG)* 475 0,1931Specijalizovane prodavnicePrehrambenih proizvoda 752 0,1027Robne ku e 2.437 0,1268Prodavnice ode e i obu e 600 0,1034Prodavnice trajnim potrošnim dobrima 2.441 0,0673Prodavnice knjiga, novina i pisa epribora 2.706 0,0156Prodavnice kozmeti kih proizvoda 7.055 0,0058Ostale specijalizovane prodavniceneprehrambenih proizvoda 1.628 0,0402Prodavnice „Uradi sam“ (DIY) 3.085 0,0593Apoteke i ostala medicinska oprema 3.040 0,0207UKUPNO 130 0,7350
Zaklju na ocena o postoje oj strukturi maloprodaje u Beogradu je da glavni grad
zna ajno odska e od proseka Srbije kada je u pitanju razvijenost trgovine i primena
modernih maloprodajnih formata, ali da još uvek zaostaje za prestonicama
najrazvijenijih tranzicionih zemalja kao što su Prag i Budimpešta. Ovo se pre svega
odnosi na broj hipermarketa i diskontnih prodavaca ali i na razvijenost trgovinskih
centara o emu e biti više re i u daljem tekstu. Me utim, treba naglasiti da je situacija
znatno bolja nego što je bila pre 2000. godine i da se znatno pove alo u eš e modernih
maloprodajnih formata u prometu pre svega prehrambenih proizvoda. Ovaj zaklju ak
koji se odnosi na maloprodajnu mrežu se uglavnom može konstatovati i za mrežu i
dostignuti razvoj trgovinskog sektora Grada Beograda u celini.
Bitni pokazatelji razvoja infrastrukture i komunalnih delatnosti Beogradu
Gradska infrastruktura je zasnovana na nekoliko klju nih delatnosti: uli na
infrastruktura, energetika, gasna postrojenja, odnošenje sme a, organizacija javnih
26 Izvor za ovu tabelu je ranije pomenuto terensko istraživanje u okviru Strategije razvoja trgovine Beograda, 2008 godina.
54
parking usluga (o ovoj temi je bilo re i u okviru ta ke vezane za razvoj saobra aja i
komunikacija) i, za turizam tako e bitna, organizacija pija ne delatnosti. U zavisnosti
od raspoloživih podataka27 u narednom tekstu dajemo skra eni prikaz osnovnih
pokazatelja razvoja beogradske infrastrukture i komunalnih usluga.
Uli na infrastruktura i energetika: Prema gradskim statisti kim podacima Beograd
(2005.) je imao 4.633 ulice (koje imaju 2.543 km), 21 trg i 180 mostova (dužine preko
10,5 km). Tako e, Beograd je 2005. godine imao instaliranih 4.651 km vodova visokog
i 9784 km vodova niskog napona. Javna rasveta broji 93.540 tela, ukupne snage 19.123
kW28.
Toplotna i gasovodna mreža: Toplotni izvori za grejanje svih vrsta prostorija su u
Beogradu razli iti. Instaliranih toplotnih izvora (daljinski sistem, blokovske i
individualne kotlarnice) u Beogradu ima 90 (2006/2007. godina), ukupne snage od
2.512 MW. Beograd se i dalje na žalost ponajviše greje na mazut, potom sledi ugalj,
prirodni gas i lako ulje. Toplovodna mreža je ukupne dužine 534 km, sa 5.953 predajne
stanice. Gasovodna mreža je 2006. godine imala dužinu od 618 km, od ega je 88 km
magistralnih vodova, 38 km je razvodnih vodova, 93 km je gradske mreže i 399 km je
distributivne mreže.
Javna isto a: u Beogradu radi jedno gradsko i 6 prigradskih JKP preduze a za
odnošenje sme a i iš enje ulica.
Najve e preduze e za oblast javne isto e je JKP Beograd, koje u ukupnoj površini
ulica zauzima 92% površina sa kojih se odnose sme e, pokriva 90% doma instava (od
ukupnog broja u Beogradu) i odnosi 82% od ukupnog sme a. Sme e se odnosi na 5
deponija, ukupne površine 81 ha. Najve a me u njima je deponija u Vin i sa 65 ha
površine.
Osim sme a, na teritoriji Beograda sva JKP iz domena gradske isto e su 2006. godine
prikupila i 6.027 tona sekundarnih sirovina, pri emu dominiraju papir (3.114 tone) i
27 Statistika Grada i interni podaci preduze a koja se bave nekom od delatnosti – naravno za ona preduze a gde su nam podaci bili dostupni.
28 Naravno, ove podatke treba uzeti sa rezervom jer se odnose na 2005. godinu. Na žalost novije podatke gradska statistika nije u me uvremenu objavila. No, sasvim je jasno da gradska uprava zna ajno ulaže u sve vidove infrastrukture, pa je za o ekivati da su ovi pokazatelji u me uvremenu pove ani.
55
staro gvož e (2.480 tona). Sva preduze a javne isto e su prema evidenciji iz 2006.
godine raspolagala sa 444 vozila, od ega je 300 bilo vozila za odnošenje sme a a 144
za pranje i iš enje ulica.
Proizvodnja vode i odvod otpadnih voda: Javno komunalno preduze e Beogradski
vodovod i kanalizacija je javno preduze e, u državnoj svojini, osnovano od strane
Skupštine Grada Beograda. Ima dva tehnološka sistema vezana za preradu i distribuciju
površinskih i podzemnih voda i odvo enje upotrebljenih i atmosferskih voda sa
teritorije grada Beograda. Danas je Beogradski vodovod i kanalizacija jedno od
klju nih javno-komunalnih preduze a u Beogradu i svakako jedan od najve ih
tehnoloških sistema vodosnabdevanja i sistema prikupljanja otpadnih voda u regionu.
Organizacija pija ne delatnosti: Najve e pravno lice koje se u Beogradu i Srbiji bavi
pija nom delatnoš u je Javno komunalno preduze e “Gradske pijace” iz Beograda.
Osnovna delatnost preduze a je održavanje i opremanje pijaca i objekata na pijacama i
izdavanje objekata i prostora na pijacama za prodaju poljoprivredno – prehrambenih i
drugih proizvoda na malo.
Najzna ajniji objekti koji posluju u sastavu preduze a su: Pijaca za promet na veliko
(Kvantaška pijaca), Otvoreni tržni centar (Buvljak), pijaca Zeleni Venac i pijaca
Kaleni . Sve pijace u okviru JKP „Gradske pijace” su na užem gradskom podru ju i
razvrstane u etiri zone prema lokaciji, odnosno ekskluzivnosti i to: ekstra zona, prva
zona, druga zona i tre a zona.
Generalno re eno, kvalitet pija nih kapaciteta u Beogradu nije na zavidnom nivou.
Pijace su mesta gde se po pravilu trguje svežim proizvodima koji se esto uvaju u
neadekvatnim uslovima. Proces obnavljanja nove opreme na pijacama je relativno spor,
što se posebno odnosi na pijace koje su udaljene od užeg gradskog jezgra. Stoga se u
budu em periodu o ekuju dalja ulaganja u pove anje kvaliteta postoje e mreže, kao i
ulaganja u nove objekte tržnica na malo.
56
Slika 25. Pijaca Zeleni venac
Na kraju možemo konstatovati da je primetan porast obima aktivnosti komunalnih
delatnosti Beograda u poslednjih nekoliko godina, ali da nivo kvaliteta ovih usluga još
uvek nije na onom nivou koji bi bio podstrekuju i za razvoj privrede i posebno turizma
grada.
SWOT analiza privrednih grana Beograda koje su bitne za turizam
Rezime prethodno ura ene analize stepena i karakteristika razvoja privrede Beograda,
sa posebnim osvrtom na one delatnosti koje su bitne za razvoj turizma dajemo SWOT
matricom:
57
Slika 26. SWOT privrede Beograda koja je u funkciji razvoja turizma
ŠANSEDalje približavanje zemlje i Grada
evropskim integracijama i infrastrukturno vezivanje za ruske sirovinske izvore;
Pove anje ulaganja stranih investitora u trgovinsku (što ve postoji) i posebno komunalnu oblast privrede Beograda (koncesije stranim firmama za bavljenje javnom isto om, proizvodnjom i distribucijom vode, javnim parking uslugama itd.);
Ve a ulaganja u infrastrukturu iz samog budžeta grada.
PRETNJEUsporavanje privrednih i politi kih
integracija zemlje; Zatvaranje zemlje i grada za brži ulazak
stranih investitora, posebno u komunalne delatnosti (gde je npr. primena tzv. ugovora PPP, tj. javnog i privatnog parstenrstva odli no rešenje i za privatni i za javni sektor);
Zaustavljanje razvoja konkurencije u trgovinskom sektoru i dalja koncentracija tržišnog u eš a u rukama malog broja lanaca;
Neulaganje u gradnju veletržnice, kao trgovinsko-komunalne institucije koja nedostaje u kanalima distribucije lako kvarljivih proizvoda;
Usporavanje razvoja komunalnih preduze a.
SNAGEStalni porast ukupne privredne
aktivnosti Beograda; Korektan nivo razvoja mreže i
aktivnosti trgovine na veliko; Nove tendencije u rasporedu mreže i
prisutnost skoro svih relevatnih robnih marki u domenu trgovine na veliko vozilima i rezervnim delovima;
Dobra osnova za dalji razvoj pija nedelatnosti i ulazak u neki oblik PPP saradnje;
Sasvim solidne performanse u proizvodnji vode i odvo enju otpadnih materija;
Korektan nivo razvoja tercijalnog finansijskog sektora, uz prisutnost skoro svih oblika bankarskih usluga, kao i usluga iz domena osiguranja.
SLABOSTIMali procenat u eš a šire i uže
turisti ke privrede u «pravljenju» društvenog proizvoda;
Još nedovoljan nivo razvoj trgovinske mreže, posebno u trgovini na malo, kao i zna ajno ve i stepen koncentracije u domenu svakodnevnih kupovina;
Nekvalitetna organizacija poslova iz domena javne isto e i potencijalni problemi sa nepostojanjem centra za recikliranje otpadnih materija;
Još uvek relativno mali nivo ulaganja u javna kumunalna preduze a iz budžeta grada i vezivanje sufinansiranja i posebno investiranje u ove delatnosti samo iz ovog jednog izvora.
58
2. RAZVOJ TURIZMA U BEOGRADU
2.1. KARAKTERISTIKE TURISTI KOG PROIZVODA
Prema Strategiji razvoja turizma Republike Srbije, postoji devet klju nih proizvoda za
Srbiju kao turisti ku destinaciju i to:
Gradski odmor
Kružna putovanja (turing)
Poslovni turizam i MICE
Zdravstveni turizam SPA+Wellness
Planine i jezera
Nautika
Doga aji
Ruralni turizam
Specijalni interesi
Što se ti e Beograda kao klastera odnosno Grada Beograd, Strategijom razvoja turizma
Srbije je izdvojeno šest klju nih proizvoda i to:
Poslovni turizam i MICE
Gradski odmori
Kružne ture
Doga aji
Specijalni interesi
Nautika
Osnovama za rad na Strategiji razvoja turizma grada Beograda utvr eno je da se u
formulisanju ove Strategije prihvataju osnovni zaklju ci Strategije razvoja turizma
Srbije, što predstavlja i uobi ajeni pristup pri izradi regionalne u odnosu na nacionalnu
strategiju. S tim u vezi, u ovom delu projekta bi e predstavljene i bitne karakteristike i
trendovi na me unarodnom tržištu vezani za klju ne proizvode Beograda kao turisti ke
destinacije, prvenstveno na osnovu zaklju aka Strategije razvoja turizma Srbije.
59
A. POSLOVNI TURIZAM I MICE
OPIS proizvoda
Proizvod poslovnog turizma uklju uje individualna lica koji putuju u odre ene
destinacije iz profesionalnih razloga. S druge strane, MICE proizvod predstavlja
organizovan oblik putovanja tako e povezan s poslovnim motivima. Ovaj proizvod
uklju uje, sve ljude s poslovnim motivima, isklju uju i radnike na privremenom radu.
Glavni motivi dolaska:
individualna poslovna putovanja/sastanci
seminari, programi obrazovanja, treninzi, incentive (podsticajna) putovanja
konvencije i korporativni sastanci
poslovni sajmovi i izložbe
Trajanje
Do 3 dana, re e do 7 dana – blaga sezonalnost (maj-jun, septembar-oktobar)
Rezervacija
Organizovan oblik putovanja (konferencijski centri i hoteli)
Tržište
(Evropska iskustva)
Najve i podsegment – individualna poslovna putovanja
Podsegmenti
o individualna poslovna putovanja i sastanci
o motivacijska ("incentive") putovanja, seminari, programi obrazovanja i
treninga
o konvencije i korporativni poslovni sastanci, kao i
o poslovni sajmovi i izložbe
U evropskim hotelima
individualni poslovni gosti ine 33%
u esnici kongresa, konferencija i sajmova – 17%
odmorišni gosti i ostali – 50%
Naj eš e traženi MICE sadržaji:
gradski hoteli 69%
kancelarijski prostor – 34%
60
konferencijski centar 32%
hoteli izvan urbanih naselja – 31%
rezorti – 31%
posebni prostori – 21%
brod – 8%
Klijenti/Turisti
25-55 godina – pretežno muškarci
63% zara uje preko 100.000 $/god.
putuju avionom i automobilom
40% rezerviše smeštaj putem interneta
50% odseda u hotelima visoke ili više klase
61% daje prednost hotelima iz poznatog lanca brenda
2% nezavisni ili porodi ni hoteli
Odsedanje u hotelima – poslovni susreti, SPA centar, ose aj sigurnosti
Glavni klijenti
korporativni gosti
individualni poslovni gosti
vlada, državne, regionalne i globalne agencije
avio posade
Potencijal proizvoda
o ekuje se premanentni rast MICE gostiju (ukupna potrošnja 2003-2013. ve a
za 73,4%) usaglašen sa promenama u dinamici globalnih i regionalnih
poslovnih aktivnosti
kvalitet/kapacitet hotelskog smeštaja
konferencijski centar/kapaciteti
business/convention biro
Distribucija/komercijalizacija – prodaja
Baza razvoja MICE proizvoda
usaglašeni hotelski kapaciteti 4 i 5* sa maksimalnim konferencijskim
kapacitetima
61
poseban gradski biro za MICE aktivnosti u sprezi sa organizatorima doga aja i
turisti kim agencijama
dostupnost svih važnih podataka na internetu (konferencijski kapaciteti, hoteli,
prevoz, informacije o destinaciji)
B. GRADSKI ODMORI
Opis proizvoda
Kratki (gradski) odmor ili "City break" proizvod je kratki odmor, koji obi no traje
izme u jednog i etiri dana, ponekad i duže, a predstavlja drugi, tre i ili etvrti odmor u
godini. Glavni motivi su: posao, istorijsko nasle e, kultura, šoping, doga aji i no ni
život.
Tržište kratkih (gradskih) odmora je podeljeno izme u organizovanih paketa (prevoz,
smeštaj) i individualno organizovanog odmora. Zbog sve ve eg broja tzv. "low-cost"
avioprevoznika koji ine sve više evropskih destinacija dostupnima, potencijalni turisti
sve više samostalno organizuju sve aspekte putovanja, od prevoza, preko smeštaja u
hotelu kao i ostalih usluga u destinaciji.
Glavni motiv dolaska:
istorijsko nasle e
kultura
šoping
doga aji
no ni život
Trajanje
1-4 dana - cele godine
3-5 dana – april-maj/jun-avgust/septembar-oktobar
Rezervacija
Samostalna putem interneta, sopstveni prevoz, smeštaj, hotel
Tržište
(Evropska iskustva)
Odmor u gradu – 60%
62
Poseta prijatenjima i rodbini – 23%
Poslovni razlozi – 17%
Deo kružnih putovanja
Usputne stanice ka ili destinaciji glavnog odmora
Klijenti
pojedinci
parovi bez dece/sa odraslom decom
mladi 15-25 godina
Potencijal proizvoda
dostupnost direktnim letovima „low cost“ aviokompanije
paketi gradskih odmora 2-3 komplementarna grada
Distribucija/komercijalizacija – prodaja
saradnja sa organizatorima putovanja – brošure
snažna DMO
internet portal gradske destinacije
saradnja sa low cost avio-kompanijma
lokalni asopisi, sajmovi, internet oglasi
C. KRUŽNE TURE
Opis proizvoda
Postoje dve osnovne vrste ovog proizvoda:
Turing više zemalja/destinacija
Turing unutar jedne zemlje/destinacije
Ve ina tura traje 2-3 no enja.
Obi no svaka tura ima neku svoju temu, pri emu je uobi ajeno, zavisno od karaktera
ture nabrojati 5 glavnih kategorija ovog proizvoda:
Turing uživanja – bez specijalne teme
Turing scenografije – prou avanje prirodnih, istorijskih i kulturnih atrakcija
Istraživa ki turing – istraživanje sopstvenih mogu nosti i posebnih interesa
63
Egzoti an turing – sli an istraživa kom sa ekstremnijim na inom provo enja
vremena
Kruzing – upoznavanje destinacije na druga iji na in
Tržište
Turing užitka – 40%
Turing scenografije – 16,6%
Istraživa ki turing – 15%
Egzoti ni turing – 15%
Kruzing – 13,4%
Turing ima potpuno definisano ciljno tržište i s toga je vrlo lako penetrirati se na tržište.
Klijenti
Stariji parovi bez dece, mla i parovi bez dece, grupe, individualni turisti
(penzioneri).
Uživaju u predelima i društvu, vole umetnost (balet, operu), specijalne prirodne
atrakcije, šoping, gastronomija/vina, kvalitetan smeštaj u hotelima, u estvuju u
peša enju, biciklizmu, posmatranju ptica; jedrenje, golf.
Potencijal proizvoda
Izuzetno velika baza potencijalnih korisnika.
Male infrastrukturne potrebe za lansiranje turing proizvoda
Distribucija/komercijalizacija – prodaja
Organizatori putovanja
Turisti ke agencije
Internet.
D. DOGA AJI
Opis proizvoda
Doga aj je specifi an proizvod koji se održava samo jednom godišnje i ima jak uticaj
na kreiranje imidža o nekoj destinaciji odnosno promoviše turizam odre ene destinacije
putem autonomne privla ne snage samog doga aja i podsti e goste na direktno
64
u estvovanje i uklju enost. Da bi postali deo turisti ke ponude neke destinacije,
doga aji, po pravilu, moraju da privla e u esnike i/ili posmatra e koji nisu deo lokalne
zajednice. Turisti ke destinacije nastoje da kreiraju celogodišnji kalendar razli itih
doga anja kako bi ostvarile celogodišnju ponudu.
Trajanje doga aja kao proizvoda 3-5 dana – dodatna aktivnost tokom glavnog odmora.
Tipovi doga aja
Kultura - festivali, karnevali, verske manifestacije, parade, istorijske
komemoracije
Umetnost i zabava - koncerti, ostale javna izvo enja, izložbe, ceremonije,
dodele nagrada
Ekonomija i trgovina - sajmovi, berze, potroša ki sajmovi, izlaganja, sastanci
i konferencije, doga aji publiciteta, doga aji prikupljanja pomo i
Sportska takmi enja - profesionalna, amaterska
Obrazovanje i nauka - seminari, radionice, kongresi, interpretativni doga aji
Rekreacija - igre i sport za zabavu, razonoda
Politika i država - inauguracije, investicijske konferencije, VIP posete,
sednice, skupovi
Privatni doga aji - godišnjice, porodi na okupljanja, zabave
Tržište
1-4 miliona dolazaka po jednom doga aju
preko 80% u esnika se ponovo vra a
Klijenti
Doga aj za turiste predstavlja obi no tre e ili etvrto putovanje u godini i traje,
u proseku, od jednog do tri dana
18-55 godina
Individualci 18-25 godina
grupe 25-35 godina
parovi 45-55 godina
Zainteresovani i za atrakcije, šoping, gastronomiju, no ni život
Vreme ostajanja 3-5 dana
65
Potencijal proizvoda
Ovaj proizvod je izuzetno privla an i zbog višestrukih, esto nemerljivih, koristi koje
donosi lokalnoj zajednici/destinaciji, posebno u slede im kategorijama:
Imidž - širenje pozitivnih vibracija o zemlji
Ekonomske koristi - pove ana potrošnja turista i stvaranje novih radnih mesta
Turisti ke/komercijalne koristi - pove ano znanje o regiji kao turisti koj
destinaciji, pove ano znanje o potencijalu investiranja i komercijalnh aktivnosti
Materijalne koristi - izgradnja novih sadržaja kao i unapre enje lokalne
infrastrukture
Socio-kulturne koristi - pove anje nivoa lokalnog interesa i u estvovanja u
aktivnostima vezanim za doga aj, poja avanje tradicionalnih regionalnih
vrednosti i obi aja
Psihološke koristi - pove ani lokalni ponos i duh zajednice, pove ani nivo
razumevanja druga ijih percepcija i pogleda na život
Politi ke koristi - pove ana me unarodna poznatost regije/zemlje i njenih
vrednosti; promocija politi kih vrednosti.
Distribucija/komercijalizacija – prodaja
internet
turisti ke agencije
brošure
E. SPECIJALNI INTERESI
Opis proizvoda
Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša, a predstavlja odmorišnu
aktivnost koja se doga a u neobi nom, egzoti nom, udaljenom ili divljem okruženju.
Usko je povezan sa visokim nivoom u estvovanja u aktivnostima od strane turista, a
naj eš e se doga a na otvorenom prostoru. Proizvodi posebnih interesa su ve inom
vezani za odre enu sezonu, ali pošto postoji veliki broj tržišnih niša u sklopu ovog
proizvoda, proizvod je atraktivan tokom cele godine. Ovaj proizvod obi no predstavlja
tre i odmor u godini, ili dodatnu aktivnost tokom glavnog odmora.
66
Blage aktivnosti
kampovanje
peša enje
bicikizam
re na ekspedicija
vožnja 4x4
aktivnosti vezane uz prirodu
jahanje
ribolov
lov
Snažne aktivnosti
kanu/kajak
prou avanje kanjona
prou avanje pe ina
planinski biciklizam
kros-kantri skijanje
planinarenje i peša enje/treking
paraglajding
rafting
slobodno penjanje
džip safari
Trajanje 3-5 dana ili jedan dan ukoliko je u pitanju dodatna aktivnost tokom glavnog
odmora
Tržište
Individualni putnici – 44%
Organizovane grupe – 56%
Klijenti
36-55 godina starosti (blage aktivnosti) – spremni na lošiji smeštaj i
kampovanje.
67
Individualci, grupe prijatelja, porodice sa decom.
Potencijal proizvoda
Posebni interesi su sve više u standardnoj ponudi velikih agenata i organizatora
putovanja/dodatak glavnom proizvodu.
Distribucija/komercijalizacija – prodaja
Specijalizovane turisti ke agencije, novine, magazini, asopisi, internet, li na
preporuka
F. NAUTIKA
Opis proizvoda
Nauti ki proizvod vezan uz mirne vode je plovidba rekama i jezerima, koji osim
glavnog motiva plovidbe uklju uje i koriš enje svih objekata nauti ke infrastrukture i
komplementarnih proizvoda i usluga u funkciji turizma (marine, pristaništa i vezovi,
smeštaj, prehrana, zabava, kultura). Ovaj proizvod predstavlja drugi ili tre i odmor u
godini, a traje, u proseku, izme u 5 i 10 dana.
Glavne grupe proizvoda su:
plovidba malih brodova po rekama i jezerima – 2-4 osobe
rent-a-boat – iznajmljivanje malih i srednjih brodova i jedrilica, reke i jezera 4-
12 osoba
kruzing – ve i i veliki brodovi od 200-300 osoba
baržing – teglja i adaptirani za turisti ku plovidbu
Kružna putovanja rekama kroz više zemalja 7-21 dan (danju plovidba, no u na
vezu/pristanu)
Razgledanje mesta i destinacije, izleti u okolinu, ponuda posebnih interesa
(posmatranje ptica, biciklizam i peša enje).
68
Tržište Dunav je najpopularnija od svih reka.
Prose no trajanje krstarenja – 9,7 no enja (5-6 dana 46%; 8-14 dana - 40%; 1-5
dana - 6%.
Prose na cena krstarenja po danu iznosi 160 EUR.
Klijenti
Iz urbanih sredina, više ili visoko obrazovanje, 25-55 godina, grupe prijatelja
25-35 godina, individualci 35-45 godina, parovi 45-55 godina.
Dodatno žele: obilazak mesta u okolini, kulturne i istorijske atrakcije, posebni
interesi radi ponovnog povratka radi nekog drugog turisti kog proizvoda.
Potencijal proizvoda
Visok trend rasta, sve ve i broj mladih, otvaranje novih plovnih puteva u
novim destinacijama Evrope.
Distribucija/komercijalizacija – prodaja
Za individualne korisnike važna je kvalitetna nauti ka infrastruktura (marine,
benzinske stanice, privezišta i pristaništa na pravim mestima)
Za rent-a-boat pored nauti ke infrastrukture više rent-a-boat kompanija sa
sopstvenom flotom brodi a.
Za kruzing/baržing – uska saradnja sa specijalizovanim operatorima da se reka
uklju i u njihovu ponudu.
U eš e na me unarodnim sajmovima turizma i specijalizovanim sajmovima,
snažna destinacijska menadžment kampanja, koja e koordinirati sve aktivnosti.
Specijalizovani organizatori putovanja, arter agencije, internet.
Imaju i u vidu klasterski pristup razvoju turizma Srbije bi e prikazan pristup koji je
primenjen u Strategiji razvoja turizma Srbije i mesto Beograda, kao predmeta ove
studije, u okviru takvog koncepta.
69
Teritorija klastera Beograd prema Strategiji razvoja turizma Srbije
Ve i gradovi/opštinski centri u okviru klastera su i Sremska Mitrovica, Stara i
Nova Pazova, Pan evo, Smederevo, Kovin, Požarevac, Bela Crkva i Golubac
Dužina zapad/istok 185 km, širina sever/jug 50 km
Površina teritorije 9.250 km2
70
Površina teritorije koju je Strategija razvoja turizma definisala kao Klaster
Beograda iznosi oko 9.250 km2.
Površina teritorije koja je tretirana Regionalnim prostornim planom
administrativnog podru ja grada Beograda iznosi 3.224 km2.
Površina teritorije koja je tretirana Generalnim urbanisti kim planom Beograda
iznosi oko 776 km2 (77.602 ha).
Površina centralne zone u kojoj su usredsre eni najvredniji turisti ki resursi
Beograda iznosi oko 32 km² (3.206 ha) što iznosi 4,12% od površine GUP-a,
odnosno 1% od teritorije administrativnog podru ja, a tek 0,34% od definisane
teritorije Klastera Beograda.
Strategijom razvoja turizma Srbije ukazano je da vizija turisti kog razvoja predstavlja
funkcionalnu i inspirativnu idealnu sliku turizma u nekoj destinaciji u vremenskom
periodu za koji se donosi. U tom smislu ona predstavlja ne samo osnovno polazište ve i
najkriti niju komponentu turisti ke politike neke zemlje. Ovo ukazuje da se, pored
prostornog obuhvata, mora definisati i vremenski horizont predmetne strategije.
71
Kao jedno od bitnih uporišta formulisanja strategije razvoja turizma Beograda
koriš ena je Strategija razvoja grada Beograda koja obuhvata razdoblje od 2008 –
2012. godina i odnosi se na 17 gradskih opština (10+7). Ova Strategija u domenu
turizma postavlja kao osnovni cilj reafirmaciju turizma kao zna ajne privredne i
kulturne delatnosti koja e doprineti razvoju Beograda kao zna ajne i atraktivne
metropole jugoisto ne Evrope na Dunavu konkurentne ostalim dunavskim
metropolama. To zahteva sistematsku valorizaciju svih raspoloživih potencijala grada,
skladno povezanih u poteze i celine konkurentne na evropskom tržištu. S tim u
vezi, u nastavku je predstavljeno sadašnje stanje razvoja u oblikovanja turisti kog
proizvoda:
Turisti ki resursi i formirani turisti ki proizvodi povezuju se u portfolije
proizvoda koji ine tržišno konkurentne komercijalne celine.
Vremenski se svrstavaju u zavisnosti od pripremljenosti za izlazak na tržište
turisti ke tražnje u tri grupe:
1 – odmah (2009. god.)
2 – u bliskoj budu nosti (2013. god.)
3 – u ciljnom roku (2018. god.)
Prostorno - portfoliji se formiraju vezano za: koridore - zone - reone
Imaju i u vidu sadašnje stanje u nastavku su predstavljeni primeri portfolija turisti kih
proizvoda koridora:
Prva Avenija Beograda
- auto kamp (hotel Nacional)
- sportski centar 11. april, Bežanijska Kosa
- veza Tošinim bunarom za staro jezgro Zemuna sa Gardošem
- Beogradska arena
- Sava centar
- hotel Continental
- hotel Hyatt
- most Gazela – Mostarska petlja
- veza Bulevarom Vojvode Miši a sa Beogradskim sajmom, Hipodromom,
Adom Ciganlijom
72
- veza Savskom ulicom – Savski amfiteatar, Kalemegdan, jezgro Starog grada
- veza Top iderska zvezda, Dedinje, Beli Dvor
- Autokomanda – veza stadion Partizan, stadion Crvena Zvezda – sportsko –
rekreacioni centar Banjica
Koridor Beogradske dijagonale
- Kalemegdan sa spomenikom Pobedniku
- Knez Mihailova/Studentski trg
- Trg Republike
- Terazije/Trg Nikole Paši a
- Skupština Srbije/grada Beograda
- Kralja Milana
- Slavija
- Bulevar oslobo enja/spomenik Kara or u, hram Svetog Save, Biblioteka
Srbije/Kara or ev park
- Autokomanda, stadion Partizan, stadion Crvena Zvezda, Banji ka šuma,
sportsko-rekreacioni centar Banjica
- Bulevar JNA
- Memorijalni centar Jajinci
- Motel „1000 ruža“
- Restoran „Kumbara“
- Memorijalni kompleks Avala – spomenik Neznanom junaku
- Hotel „Avala“
- arapi ev brest
- Avalski toranj u izgradnji
73
Zna ajne turisti ke zone Beograda
Urbane zone:
1 – Staro jezgro Beograda
2 – Staro jezgro Zemuna
3 – Savski amfiteatar
4 – Priobalje Dunava
Akvati ke zone:
1 – akvatorija Dunava sa rukavcima i kanalima
2 – akvatorija Save sa Savskim jezerom, ukari kim rukavcem i zimovnikom
3 – jezero Veliko Blato (izme u Ov e i Bor e)
4 – jezero Duboki Potok – Barajevo
Parkovsko – rekreativne zone:
1 – Košutnjak/Top ider
2 – Banjica/Banji ka šuma
3 – Zvezdara/park šuma
4 – Stepin Lug/park šuma
74
Ekološko – turisti ke zone:
1 – Ada Ciganlija/Ada Me ica/Makiš
2 – Ratno ostrvo/ostrvo aplja
3 – Ada Huja sa bezimenom adom (Velikoselski rit)
4 – Avala sa dolinom Zavojni ke reke
Ruralne zone:
1 – Sremsko/Banatska
2 – Podavalsko/Gro anska
3 – Lipova ko/Obrenova ka
Ukupno etiri koridora kroz tkivo grada sa obiljem turisti kih proizvoda i 19 atraktivnih
turisti kih zona u pet grupacija proizvoda karakteristi nih prostornih celina od urbanih
do ekoloških sa osobenostima turisti kih proizvoda grupisanih u svojevrsne portfolije
koji ih ine karikama u lancu turisti ke ponude.
75
Kao zna ajne turisti ke zone Beograda namenjene prevashodno lokalnom, odnosno
doma em tržištu, treba pomenuti i zone sedam prigradskih opština sa bogatom
ponudom kulturno-istorijskih spomenika, institucija kulture, manifestacija, prirodnih
atrakcija i mogu nosti za bavljenje turizmom posebnih interesa.
1. Turisti ka ponuda opštine Sur in, potencijali i manifestacije
Manastir Fenek, spomenik „Zlatni krst“, šuma Boj in, jezero Živa a, lovište Crni lug,
sportsko rekreativni centar, Ergela Sur in, Arheološko nalazište Kormandin, salaš i
konji ki klub Stremen, ribnjak Bešmen, šuma Gibovac, Obedska bara, Progarska ada,
Etno ku a Dacevi , 10 crkava (7 pravoslavnih, 2 evangelisti ke, 1 katoli ka),
manifestacije: Srema ki preskok, Fijekerijada, Dani Srema, Strašilijada, Pozorišni
festival male forme.
2. Turisti ka ponuda opštine Obrenovac, potencijali i manifestacije
Obrenova ka banja, Jozi a koliba, Kompleks otvorenih i zatvorenih terena, Sportsko
kulturni centar Obrenovac, Crkva Brvnara, Zabran (šuma, izletište, rezervat, tr anje,
šetnja, plaža, ribolov, 3 restorana, Grin hotel, trim staza), manastir Sv. Nikolaj, esni
dom porodice Mihailovi , etno radionica, Kajak kanu kljub Bora Markovi , Stari mlin,
manifestacije: Pile i ustanak, Ve e nacionalne kuhinje, Vidovdanska regata, Frizbi
open, Savezna izložba pasa svih rasa, Leto pod platanima, Fišerov memorijal,
Me unarodno otvoreno prvenstvo u šahu.
3. Turisti ka ponuda opštine Lazarevac, potencijali i manifestacije
Crkva Sv. Dimitrija, Moderna galerija, arobni vrt, Kamengrad, Vra e brdo, Sportski
centar, površinski kopovi Kolubara (pošumljeni, 200 malih jezera, teren za trke moto-
kros i egzibiciona takmi enja), crkva brvnara kod Brajkovca, manifestacije: Festival
humora za decu, Me unarodni sajam poljoprivrede, ekologije i seoskog turizma, Uli na
trka, Likovni susreti Grujice Lazarevi a, Dan p elarstva, Okreni pedalu (celodnevni
boravak u prirodi), industrijsko nasle e (rudarstvo i energetika).
4. Turisti ka ponuda opštine Barajevo, potencijali i manifestacije
Veliki borak, Akumulaciono jezero „Duboki potok“, restorani na Ibarskoj magistrali,
Crkva brvnara u Vrani u, Mati a ku a, Ljubinkova ku a, Ku a Jevti a, Milovanovi eva
76
ku a, KUD Vrani , 13 fudbalskih klubova, manifestacije: Dani Budimira Buce
Jovanovi a, Ilije i Milije Spasojevi a i Radomira Mitrovi a Barajevca, Dani kneza Sime
Markovi a, Sabor u Vrani u (Atelje Pavle i Branka Stajevi a).
5. Turisti ka ponuda opštine Sopot, potencijali i manifestacije
Planina Kosmaj, Sporsko rekreativan centar „Babe“, šumski kompleks sa lovištem
„Izletište Trešnja“, vešta ko jezero, Manastir Tresije, Kleopatrina esma, Ruševine
manastira Kastaljan (selo Nemaniku a), Drveni zvonik, Spomenik vojvodi Janku
Kati u, Doksat (konak kneza Miloša), ku a porodice Žujovi , 10 restorana,
manifestacije: Sofest (filmski festival posve en producentima), Dani Milovana
Vidakovi a, Sabor frulaša…
6. Turisti ka ponuda opštine Mladenovac, potencijali i manifestacije
Selters banja, Kora i ka ku a, Planina Kosmaj, Manastir Pavlovac, Spomen park esma
Crkvenac, Spomen komleks Crkvine, Crkva Uspenije Presvete Bogorodice, Spomenik
ratnicima, Spomen kompleks Varovnice, manifestacije: Izložba cve a, Me unarodni
de iji festival folklora, Parada automobila W, Takmi enje u uli noj košarci,
Me unardoni festival folklora u selu Vlaška, Likovna kolonija, Pozorišni festival...
7. Turisti ka ponuda opštine Grocka, potencijali i manifestacije
Nalazište u Vin i, Varoške i seoske ku e, Manastir Rajinovac, Centar za kulturu
(Ran i eva ku a i dvorište - Etnovaroš Grocka), Vila profesora Bogdana Gavrilovi a,
ribolov, manifestacije: Spasovdanski sabor harmonikaša Srbije, Uskršnje nadigravanje,
Me unarodni festival folklora “Kreni kolo”, Likovna kolonija “Radmilovac”,
Gro anske sve anosti (7 dana sportskih sve anosti, muzike, igre, riblja orba “Zlatni
kotli Srbije”), Saborovanje...
2.2. SMEŠTAJNI KAPACITETI
Podaci o broju strukturi smeštajnih kapaciteta razlikuju se u zavisnosti od koriš ene
metodologije i vremena obuhvatanja. Žele i da prikažemo relativno skorije stanje
koristilo smo se podacima Turisti ke organizacije Beograda, prema kojima, podru je
Grada Beograda, na kraju prve polovine 2008. godine raspolaže slede im smeštajnim
kapacitetima:
77
- Hoteli 5* - 4 hotela (1 u širem podru ju grada: „President” Kovilovo)
- Hoteli 4* - 12 hotela
- Hoteli 3* - 19 hotela (2 u širem podru ju grada: „Country Club Babe” na
Kosmaju i „Su evi M” na Avali)
- Hoteli 2* - 10 hotela (3 u širem podru ju grada: „Avala” na Avali,
„Obrenovac” u Obrenovcu i „Radmilovac” u Vin i)
- Hoteli 1* - 3 hotela
- Dizajn hoteli – 1 hotel
- Moteli – 2 motela
- Vile, pansioni i apartmanski objekti – 5 objekata
- Kampovi – 1 kamp (kamp ''Dunav'' u Zemunu)
- Kona išta (preno išta) – 5 objekata
- Hosteli – 46 hostela
Aktuelni podaci za vile, kona išta, preno išta i drugi nekategorizovani smeštaj ukazuju
da takvih smeštajnih jedinica ima oko 30.
Struktura hotela na podru ju grada Beograda prema kategorijama je slede a:
Tabela 1. Struktura hotela po kategorijama – podru je grada Beograda
Kategorija hotela Broj hotela U eš e % ***** 4 8,2 **** 12 24,5 *** 19 38,8 ** 10 20,4 * 3 6,1 Ostalo 1 2,0 Ukupno 49 100,0
Izvor: Podaci Turisti ke organizacije Beograda (www.tob.co.yu)
Iz tabele se vidi da u strukturi hotela po kategorijama prednja e hoteli sa 3*, slede hoteli
sa 4* i 2*, dok je najmanje hotela sa 5* i 1*.
U Tabeli 2. dat je pregled smeštajnih kapaciteta beogadskih hotela po kategorijama, kao
i vlasni ki status hotela (stanje sredinom 2008. godine).
78
Tabela 2. Hotelski kapaciteti na podru ju grada Beograda, po kategorijama
Hotel Broj soba Broj ležaja Vlasni ki status 5* 374 517 Aleksandar Palas 9 18 P Hyatt Regency Belgrade 301 360 Hotelski lanac Zlatnik 37 50 P President - Kovilovo 27 89 P 4* 1.647 2.461 Admiral Club 17 20 P Balkan 87 159 P Best Western M 180 300 Hotelski lanac Best Western Šumadija 103 136 Hotelski lanac Continental Beograd 415 534 P IN Hotel Beograd 187 284 P Holiday Inn 140 209 Hotelski lanac Majestic 87 120 P Moskva 130 210 P Palace 86 140 D Slavija Lux 90 179 D Zira 125 170 P 3* 1.255 2.182 Astoria 69 129 D Kasina 84 150 P Le Petit Piaf 12 24 P Metropol Palace - - P Hotel N 111 170 P Nacional 58 110 P Orašac 13 35 P Park 122 200 P Pošta 32 58 P Prag 116 190 P Rex 92 151 P Royal 105 190 P Skala 16 30 P Splendid 49 84 P Slodes 26 36 P Srbija 237 390 P Union 60 101 P Country Club – Babe 41 106 P Su evi M – Avala 12 28 P 2* 762 1.335 Beograd 57 110 D Excelsior 55 100 P Lav 31 46 P Putnik 90 180 P Slavija 348 560 D
79
Taš 17 30 P Trim 25 38 P Avala 16 32 P Obrenovac 103 209 D Radmilovac 20 30 P 1* 97 189 Bristol 52 99 D Central 30 50 P Mihajlovac 17 40 P Ostali hoteli 61 122 Design Hotel Mr President 61 122 P UKUPNO: 4.196 6.806 Izvor: Podaci Turisti ke organizacije Beograda (www.tob.co.yu)
Na osnovu podataka iz Tabele 2. u slede oj tabeli je prikazana struktura smeštajnih
jedinica (soba) i ležaja po kategorijama u hotelima na podru ju Beograda:
Tabela 3. Struktura smeštajnih jedinica i ležaja po kategorijama hotela
Kategorija Broj soba U eš e % Broj ležaja U eš e % 5* 374 8,9 517 7,6 4* 1.647 39,2 2.461 36,2 3* 1.255 29,9 2.182 32,0 2* 762 18,2 1.335 19,6 1* 97 2,3 189 2,8 Ostalo 61 1,5 122 1,8
UKUPNO 4.196 100 6.806 100
Izvor: Podaci Turisti ke organizacije Beograda (www.tob.co.yu)
Kao što se vidi iz Tabele 3. u hotelima Beograda po broju smeštajnih jedinica i ležaja
dominiraju hoteli kategorije 4* i 3* (68,2% ukupnog broja ležaja), odnosno hoteli
srednje i srednje više kategorije. Hoteli visoke kategorije imaju skromno u eš e (7,6%
ukupnog broja ležaja), dok hoteli niže kategorije (1* i 2*) u estvuju sa nešto više od
jedne petine ukupnog broja ležaja (22,4%).
Ukupni smeštajni kapacitet tri beogradska motela iznosi 145 ležaja u 73 sobe.
Ukupni smeštajni kapacitet beogradskih hostela iznosi 2.910 ležaja u 786 soba. U
hostelima koji posluju u okviru studentskih i u eni kih domova i koji su dostupni
turistima samo sezonski (ima ih 9) ukupni smeštajni kapacitet je 2.165 ležaja u 592
sobe. Ostali hosteli koji posluju tokom cele godine su manjeg pojedina nog kapaciteta,
tako da u preostalih 37 hostela ima ukupno 745 ležaja u 194 sobe.
80
Smeštajni kapacitet u pansionima, vilama i kona ištima na podru ju Beograda iznosi
262 ležaja u 115 soba.
Kategorizacija privatnog smeštaja na podru ju Grada Beograda zapo eta je 2005.
godine. Objekti privatnog smeštaja kategorišu se u rasponu od 1 do 5 zvezdica. Ukupni
smeštajni kapaciteti registrovanog kategorizovanog privatnog smeštaja u Beogradu,
prema podacima Turisit ke organizacije Beograda, iznose 128 ležaja u 67 smeštajnih
jedinica (sobe, apartmani, stanovi).
Ukupni smeštajni kapacitet beogradskih kampova iznosi 84 ležaja.
Tabela 4. Struktura smeštajnih objekata u Beogradu po broju ležaja
Vrsta objekta Broj ležaja U eš e u % Hoteli 6.806 83,3 Moteli 145 1,8 Hosteli* 745 9,1 Kampovi 84 1,0 Privatni smeštaj 128 1,6 Ostali objekti 262 3,2 Ukupno 8.170 100
* Uzeti su u obzir samo hosteli koji rade preko cele godine Izvor: Turisti ka organizacija Beograda (www.tob,co.yu)
Iz prethodne tabele može se zaklju iti da po broju ležaja na podru ju Beograda
ubedljivo prednja e hotelski objekti (83,3%), dok je zadovoljavaju e i u eš e hostela
(9,1%). Kapaciteti svih ostalih objekata su zanemarljivi (ukupno 7,6%).
Tabela 5. No enja turista prema vrstama objekata za smeštaj na podru juBeograda u razdoblju 2000-2006. godine (u hiljadama), bez kola za spavanje
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Ukupno 1.926,5 1.108,8 1.195,0 1.096,8 1.165,5 1.166,7 1.147,4 Hoteli 815,8 912,6 983,3 890,1 895,8 903,3 884,5 Moteli 8,0 8,2 9,1 7,6 6,0 6,0 5,4 Preno išta 57,1 40,4 58,8 81,1 140,0 124,1 112,5 Pansioni 4,3 6,0 14,8 8,7 2,0 1,8 1,0 Kampovi 3,1 1,5 3,3 3,7 3,3 5,1 4,9 Privatni sm. - - - - - - - Ostali objekti 138,2 139,0 123,0 105,4 118,5 126,5 139,1 Radni ka od. - 1,0 2,6 0,2 - - - Izvor: Statisti ki godišnjak Beograda 2006.
81
Najve i deo turisti kog prometa u Beogradu realizuje se u hotelima u kojima je, uz
varijacije u pojedinim godinama ostvareno izme u 816 i 980 hiljada no enja. U 2006.
godini, u beogradskim hotelima je evidentirano 884,5 hiljada no enja, što predstavlja
77% ukupnog broja no enja. Na drugom mestu se nalaze ostali objekti (10%) i
preno išta (8%). Broj realizovanih no enja u motelima, pansionima i kampovima je
izrazito mali tokom celog posmatranog perioda.
Tabela 6. No enja turista prema vrstama objekata za smeštaj na podru juBeograda u 2007. godini ( hiljadama)
Vrsta objekta Ukupno Doma i Strani Ukupno 1.341,2 551,2 790,0 Hoteli 987,3 298,5 688,8 Moteli 6,3 4,6 1,7 Preno išta 117,0 100,3 16,7 Kampovi 6,6 1,3 5,3 Banjska le ilišta 135,5 135,0 0,5 Ostali objekti 9,4 4,1 5,3 Hosteli 79,1 7,4 71,7 Izvor: Zavod za informatiku i statistiku, Beograd
U 2007. godini je u hotelima ostvareno 74% ukupnog broja no enja turista. Strani
turisti su po broju no enja u 2007. godini bili dominantni u hotelima (70%), hostelima
(91%) i kampovima (80%), dok su doma i turisti preovladavali u ostalim oblicima
smeštaja.
SWOT analiza smeštajnih objekata u Beogradu:
Prednosti:
Raznovrsnost smeštajne ponude
Ve ina smeštajnih objekata se nalazi na užem podru ju grada
Postojanje hotela koji su deo me unarodnih hotelskih lanaca
Relativno zna ajan broj renoviranih hotela i novih hotela svih kategorija
Hoteli sa ponudom sadržaja za organizovanje skupova
Veliki broj hostela
Postojanje evidencije i kategorizacije privatnog smeštaja
Relativno dobra struktura zaposlenih u objektima za smeštaj
Tradicionalna uslužnost zaposlenih
82
Nedostaci:
Nedovoljan broj hotela pojedinih kategorija, pre svega visoke kategorije
Nedovoljan broj hotela srednje kategorije namenjenih turistima koji dolaze radi
provo enja odmora
Mali broj smeštajnih objekata je mogu e rezervisati preko me unarodnih
rezervacionih sistema
Neodgovaraju i pristup nekim smeštajnim objektima u centru grada
Nedostatak parkinga u ve ini smeštajnih objekata u centru grada
Neodgovaraju i kvalitet infrastrukture u smeštajnim objektima koji nisu
renovirani
Nedovoljna veli ina soba u jednom broju smeštajnih objekata
Neprimenjivanje standarda protivpožarne zaštite
Nedovoljna ure enost kampova
Objekti za smeštaj uglavnom ne nude gostima sadržaje van svojih usluga
Šanse:
Povoljne dugoro ne tendencije u me unarodnom turizmu i u regionu
Stabilizacija politi ke i ekonomske situacije u Srbiji i njeno uklju ivanje u
evropske integracije
Pozitivne promene u stavu gradskih vlasti prema razvoju Beograda kao
turisti ke destinacije
Podsticaji doma im i stranim investitorima
Uvo enje me unarodnih standarda
Pove anje broja hotela u sastavu me unarodnih hotelskih lanaca
Dugoro na pozitivna kretanja na strani turisti ke tražnje (city break, MICE)
Pretnje:
Globalna ekonomska recesija u narednih nekoliko godina
Nestabilno politi ko, pravno i ekonomsko okruženje u zemlji
Nedovoljno regulisani imovinsko-pravni odnosi u vezi sa dobijanjem razli itih
dozvola
Visoki troškovi koji su potrebni za razvoj novih smeštajnih objekata
83
3. KARAKTERISTIKE TURISTI KE TRAŽNJE
3.1. OPŠTE KARAKTERISTIKE
Beograd spada u red vode ih turisti kih destinacija u Srbiji sa u eš em u ukupnom
broju posetilaca od preko 30% i u ukupnom broju no enja blizu 20%.
Pre analize ispoljene dinamike turisti kog prometa na podru ju Beograda u periodu
2000-2007. godine, neophodno je dati slede e napomene:
dokumentacionu osnovu predstavljaju zvani ni podaci Republi kog zavoda za
statistiku objavljeni u statisti kim godišnjacima od 2000. do 2006. godine;
izuzetak predstavlja 2007. godina jer su u analizi koriš eni podaci Zavod za
informatiku i statistiku, Beograd;
neophodno je naglasiti da postoje zna ajne razlike u objavljenim podacima
gradskog i republi kog zavoda za statistiku za 2007. godinu; prema podacima
gradskog zavoda za statistiku evidentiran je ve i broj posetilaca u Beogradu za
41,9 hiljada, a broj no enja je ve i za 212,4 hiljade u odnosu na podatke
objavljene u Saopštenju Republi kog zavoda za statistiku br. 20 od 30.01.2008.
godine.
Tabela 1. Broj turista na podru ju Beograda u periodu 2000-2007. godine - u hiljadama
GodinaUkupan broj
turistaIndeks
Broj turista bez kola za spavanja
Indeks
2000. 795,8 - 404,2 - 2001. 765,1 96,1 471,8 116,7 2002. 788,6 103,1 492,9 104,5 2003. 728,1 92,3 464,0 94,1 2004. 692,9 95,2 473,2 102,0 2005. 674,8 97,3 475,2 100,4 2006. 705,4 104,5 486,4 102,4
Izvor: Statisti ki godišnjaci Beograda 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., Zavod za
informatiku i statistiku, Beograd (za turisti ki promet u 2007. godini)
84
Tabela 2. Broj no enja turista na podru ju Beograda u periodu 2000-2007. godine- u hiljadama
GodinaUkupan broj no enja
turistaIndeks
Broj no enja bez kola za spavanja
Indeks
2000. 1.418,2 - 1.026,6 - 2001. 1.402,0 98,9 1.108,7 108,0 2002. 1.409,7 100,5 1.114,0 104,8 2003. 1.360,9 96,5 1.096,8 98,5 2004. 1.384,4 101,7 1.165,5 106,3 2005. 1.366,3 98,7 1.166,8 100,1 2006. 1.366,4 100,0 1.147,5 98,3 2007. 1.563,5 98,9 1.341,1 116,9 Izvor: Statisti ki godišnjaci Beograda 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., Zavod za informatiku i statistiku, Beograd (za turisti ki promet u 2007. godini)
Analiza dinamike i osnovnih obeležja turisti kog prometa bi e prvenstveno zasnovana
na podacima o turisti kom prometu bez prometa realizovanog u kolima za spavanje koji
se statisti ki evidentira kao promet turista na podru ju Beograda. Ocenjujemo da
navedeni statisti ki indikatori koji isklju uju promet turista u kolima za spavanje
realnije odražavaju turisti ka kretanja jer se zapravo na taj na in ne obuhvataju
najve im delom turisti koji koriste ovaj vid transporta na relaciji Beograd – Bar.
Turisti ki promet na podru ju Beograda imao je pozitivnu dinamiku u periodu 2000.-
2007. godine. U 2007. godini registrovano je 542,3 hiljade posetilaca i 1.341,1 hiljada
no enja. U odnosu na baznu posmatranu godinu ukupan broj turista pove an je za preko
138 hiljada (indeks 2007/2000. – 134,2), dok je broj no enja porastao za 314,5 hiljada
(indeks 2007/2000. - 130,6). Pozitivna dinamika prisutna je u svim posmatranim
godinama, sa izuzetkom 2006. kada je došlo do pada broja no enja turista u odnosu na
prethodnu godinu i 2003. kada su zabeleženi negativni indikatori u kretanju i broja
turista i njihovih no enja.
Prema najnovijim podacima Republi kog zavoda za statistiku u periodu I-VIII 2008.
godine zabeleženi su negativni rezultati. Ukupan broj posetilaca u glavnom gradu
iznosio je 448,2 hiljade, što predstavlja pad od 7% u odnosu na isti period prethodne
godine. Sli nu tendenciju beleži i broj no enja – pad od 8% i ukupno je ostvareno 817,6
hiljada no enja29 (napominjemo da je podacima obuhva en i turisti ki promet u kolima
29 Saopštenje Republi kog zavoda za statistiku br. 282 od 1.10.2008. godine
85
za spavanje.) Navedeni rezultati prvenstveno su rezultat politi kih previranja prisutnih u
našoj zemlji u prvoj polovini godine.
Za realnu ocenu turisti kog prometa neophodno je uzeti u obzir i deo posetilaca
Beograda koji nije obuhva en zvani nom statistikom, a koji predstavlja zna ajan
segment za ocenu ukupnih razvojnih potencijala. Radi se o stranim turistima koji u
Beograd dolaze na kruzing putovanjima rekama i koji ne ostvaruju no enja tako da ih
zvani na statistika ne evidentira. Prema podacima Lu ke kapetanije Beograd broj ovih
stranih posetilaca permanentno raste, a u 2007. godini iznosio je oko 50.000.
Pored toga, treba imati u vidu da pojedini nosioci turisti ke ponude ne dostavljaju
statisti ke podatke gradskom zavodu za informatiku i statistiku što se tako e negativno
odražava na realnost ukupne ocene turisti kog prometa.
Osnovni indikatori strukture turisti kog prometa ukazuju na dominantno u eš e
inostranih turista:
u ukupnom broju posetilaca u 2007. godini odnos doma ih i inostranih turista
iznosio je 67,1% u korist inostranih,
dok je iste godine u strukturi no enja u eš e stranih turista iznosilo 58,9%, a
doma ih 41,1%.
Tabela 3. U eš e doma ih i inostranih turista u ukupnom broju turisti komprometu (mereno brojem posetilaca) u 2006. i 2007. godini
Godina Doma iIndex07/06
U eš eu %
InostraniIndex07/06
U eš eu %
2006. 183,8 37,8 302,7 62,2 2007. 178,4 97 32,9 363,9 120 67,1
Tabela 4. U eš e doma ih i inostranih turista u ukupnom broju turisti komprometu (mereno brojem no enja) u 2006. i 2007. godini
Godina Doma iIndex07/06
U eš eu %
InostraniIndex07/06
U eš eu %
2006. 527,7 46,0 619,7 54,0 2007. 551,2 104 41,1 789,9 127 58,9 Izvor: Zavod za informatiku i statistiku, Beograd
86
Od 2007. godine u statisti kim podacima je promet turista iz Crne Gore registrovan kao
promet stranih turista. U cilju uporedivosti sa prethodnom godinom, koriš eni su
statisti ki podaci Zavoda za informatiku i statistiku, Beograd u kojima su i turisti iz
Crne Gore evidentirani kao strani turisti i u 2006. godini.
Turisti ki promet u Beogradu karakterišu realtivno kratki boravci koji se u proseku
kre u oko 2,5 dana, što je kra e u odnosu na prose an boravak u Srbiji (2007. godine
prose na dužina boravka turista u Srbiji je iznosila 3,2 dana).
Tabela 5. Prose na dužina boravka turista na podru ju Beograda
Godina Prose na dužina boravka 2000. 2,5 2005. 2,5 2006. 2,4 2007. 2,5
Odgovaraju a prora unavanja na osnovu podataka Zavoda za informatiku i statistiku,
Beograd.
U 2007. godini doma i turisti su u proseku boravili na podru ju Beograda 3,1 dan, dok
je boravak stranih turista bio nešto kra i 2,2 dana.
Na podru ju Beograda ne dolazi do ispoljavanja izrazitih sezonskih oscilacija
turisti kog prometa što je u skladu sa osnovnim obeležjima gradskih turisti kih
destinacija, koje nemaju izraženu sezonalnost. Na to ukazuju i podaci iz narednih tabela.
87
Tabela 6. No enje turista na podru ju Beograda po mesecima u 2006. godini - u hiljadama
Mesec Ukupno U eš e u
%Doma i
U eš e u %
StraniU eš e u
%I 68,2 4,9 37,1 6,1 31,1 5,6 II 65,7 4,8 33,8 5,6 31,9 5,7 III 82,0 6,0 40,6 6,7 41,4 7,4 IV 83,9 6,1 39,2 6,5 44,7 8,0 V 109,9 8,0 49,9 8,2 59,9 10,7 VI 97,5 7,1 48,8 8,0 48,7 8,7 VII 102,6 7,5 61,0 10,0 41,6 7,5 VIII 111,7 8,2 68,1 11,2 43,6 7,8 IX 139,3 10,2 75,6 12,4 63,7 11,4 X 112,7 8,2 53,2 8,8 59,5 10,7 XI 100 7,3 52,0 8,6 48,0 8,6 XII 91,8 6,7 48,1 7,9 43,7 7,8
0
50
100
150
200
250
300
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Izvor: Podaci Zavoda za statistiku i odgovaraju a prora unavanja
88
Tabela 7. No enje turista na podru ju Beograda po mesecima u 2007. godini - u hiljadama
Mesec Ukupno U eš e u
%Doma i
U eš e u %
StraniU eš e u
%I 80,4 6,0 36,9 7,2 43,5 5,2 II 77,4 5,7 31,3 6,1 46,1 5,5 III 101,6 7,5 37,4 7,3 64,2 7,6 IV 111,4 8,2 44,0 8,6 67,5 8,0 V 115,8 8,6 43,8 8,6 72,0 8,6 VI 114,9 8,5 48,6 9,5 66,4 7,9 VII 158,6 11,7 62,4 12,2 96,1 11,4 VIII 124,7 9,2 53,4 10,4 71,4 8,5 IX 129,8 9,6 37,2 7,2 92,6 11,0 X 127,9 9,5 37,5 7,3 90,4 10,8 XI 111,7 8,2 42,7 8,3 69,0 8,2 XII 96,8 7,2 36,3 7,1 60,5 7,2
0
50
100
150
200
250
300
350
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Izvor: Podaci Zavoda za statistiku i odgovaraju a prora unavanja
Na osnovu analize podataka može se ukazati da:
ne postoji izrazito sezonsko variranje tražnje karakteristi no za boravišne
turisti ke destinacije (letnja ili zimska sezona), a najniži obim ukupnog broja
no enja javlja se u toku zimskih meseci;
prole ni i jesenji period posmatrani zajedno imaju ve e u eš e u ukupnom
broju no enja (2007. god. 51,6%), dok je kod stranih turista ovaj odnos još
povoljniji (54,2%) u odnosu na obim no enja u zimskim i letnjim mesecima;
najve i obim no enja u 2006. godini ostvaren je u septembru, a 2007. godine u
toku jula meseca, ove i sli ne oscilacije ukazuju da tzv. turizam doga aja
89
(events) ima zna ajnu ulogu u usmeravanju turisti ke tražnje ka Beogradu kao
turisti koj destinaciji.
3.2. KARAKTERISTIKE STRANIH TURISTA
Beograd predstavlja vode u destinaciju u Srbiji kada se radi o posetama stranih turista.
Inostrani turisti ki promet iskazan brojem dolazaka stranih turista i brojem no enja u
periodu 2000-2007. na podru ju Beograda, ima pozitivnu dinamiku. Broj stranih
posetilaca u 2007. godini dostigao je 363,9 hiljada što predstavlja pove anje od 20% u
odnosu na 2006. godinu. U istom periodu registrovano je za 27% više no enja stranih
turista, a ostvareno je 789,9 hiljada no enja. To je dovelo i do pove anja u eš e stranih
turista u ukupnom turisti kom prometu u 2007. godini i ono je iznosilo 67,1% u
ukupnom broju turista i 58,9% u ukupnom broju no enja. Pored toga, o zna aju
Beograda kao destinacije ka kojoj se usmeravaju inostrani turisti govori i indikator da je
u njemu ostvareno 53,5% od ukupnog broja no enja inostranih turista u Srbiji iste
godine.
Tabela 8. No enja stranih turista iz najvažnijih emitivnih zemalja
2005. 2006. 2007. 07/06 B i H 41,6 42,3 46,6 110 Crna Gora 64,7 57,2 59,3 104 Hrvatska 31,5 35,4 43,0 122 Makedonija 26,7 24,3 25,2 104 Slovenija 66,1 61,7 74,5 121 Austrija 19,1 21,0 27,1 129 Francuska 21,6 19,7 30,1 152 Gr ka 25,8 26,0 27,0 104 Holandija 10,3 10,9 14,7 135 Italija 39,3 38,2 43,3 123 Nema ka 38,3 36,0 44,3 123 Vel.Brit. 29,6 24,1 35,2 146 Bugarska 14,3 16,4 21,7 132
eška 9,3 8,6 13,5 157 Ma arska 8,3 10,2 12,9 127 Poljska 14,7 7,8 13,7 176 Rumunija 13,3 10,8 16,2 150 Ruska fed. 19,6 18,6 31,1 167 SAD 27,1 27,3 30,8 113 Izvor: Zavod za informatiku i statistiku, Beograd
90
U strukturi inostranog turisti kog prometa prisutni su dolasci turista iz velikog broja
zemalja, a u prethodnoj tabeli izdvojena su emitivna tržišta (19 vode ih) koja imaju
zna ajno u eš e u ukupnom broju no enja stranih turista.
Slika 1. No enja stranih turista iz najvažnijih emitivnih zemalja u 2007. godini
BiH
Hrvatska
Makedon.
Crna Gora
Slovenija
EU vodece
CiIE vodece
SAD
Ostale
b
Kao najzna ajnije emitivno tržište izdvojila se Slovenija 2003. godine, sa dinami nim
rastom broja no enja turista koji je sa 20 hiljada (2001. god.) porastao na 74,5 hiljada
(2007. god.). U ukupnom broju inostranih no enja slovena ki turisti su u 2007. godini
u estvovali sa 9,4%, a za njima slede turisti iz Crne Gore sa 59,3 hiljade no enja i
u eš em od 7,5 %. Kada se u analizu uklju e i no enja turista sa podru ja Bosne i
Hercegovine, Hrvatske i Makedonije, može se oceniti da turisti iz bivših republika SFRJ
predstavljaju najbrojniji tržišni segment i realizuju oko 31,5% ukupnih inostranih
no enja.
Me u zemljama Evropske Unije izdvajaju se turisti iz Italije (43,3 hiljade) i Nema ke
(44,3 hiljade), dok me u turistima iz vanevropskih zemalja vode e mesto zauzimaju
SAD sa 30,8 hiljada no enja u 2007. godini.
Emitivna tržišta bivših socijalisti kih zemalja izdvajaju se dinami nim rastom koji je
ostvaren poslednjih godina. Pri tome treba imati u vidu da je re o maloj bazi odnosno
po etnom broju turista što je i uslovilo visoke stope rasta. Iako se ne radi o velikom
broju no enja turista iz pojedinih zemalja, gotovo sva tržišta su (sa izuzetkom
Ma arske) u 2007. godini zabeležila rast od preko 30% u odnosu na 2006. godinu.
91
Inostrani turisti ki promet karakterišu relativno kratki boravci turista – u proseku je
boravak stranih turista 2007. godine iznosio 2,2 dana.
Analiza inostranog turisti kog prometa prema vrstama objekata za smeštaj na podru ju
Beograda u 2007. godini ukazuje da strani turisti naj eš e odsedaju u hotelima u kojima
je ostvareno 688,8 hiljada no enja (što predstavlja 87,2% ukupnog broja inostranih
no enja). Na drugom mestu se nalaze hosteli sa 71,7 hiljada no enja i u eš em od 9,1%,
a zatim preno išta sa 16,7 hiljada no enja (2%). Broj realizovanih no enja u ostalim
smeštajnim objektima (motelima, kampovima i banjskim le ilištima) je izrazito mali u
posmatranoj godini.
3.3. KARAKTERISTIKE DOMA IH TURISTA
U doma em turisti kom prometu ispoljene su tendencije stagniranja u posmatranom
periodu od 2000. godine. U 2007. godini registrovano je 178,4 hiljade dolazaka
doma ih posetilaca što predstavlja smanjenje od 3% u odnosu na 2006. (index 2007/06
– 97). Broj no enja doma ih turista, me utim, porastao je u istom periodu za 4%, tako
da je ostvareno 551,2 hiljade no enja.
Najviše su zastupljeni turisti sa podru ja uže Srbije – u 2007. godini njihovo u eš e je
iznosilo 85,3% u broju posetilaca i 88,6% u ostvarenom broju no enja. Turisti sa
podru ja Vojvodine u estvovali su sa 9,7% u broju posetilaca i sa 7% u no enjima.
Doma i turisti borave duže u glavnom gradu od inostranih – u proseku je njihov
boravak iznosio 3,1 dan u 2007. godini.
Analiza doma eg turisti kog prometa prema vrstama objekata za smeštaj na podru ju
Beograda u 2007. godini ukazuje da se preko polovina no enja doma ih turista ostvari u
hotelima u kojima je evidentirano 298,5 hiljada no enja (54,2% ukupnog broja no enja
doma ih turista). Na drugom mestu su banjska le ilišta sa realizovanih 135 hiljada
no enja doma ih turista (24,5%), a na tre em preno išta sa 100,3 hiljade no enja
(18,2%). Broj realizovanih no enja u ostalim smeštajnim objektima (motelima,
kampovima, hostelima i ostalim objektima) je zna ajno manji.
92
3.4. BITNE KARAKTERISTIKE TURISTI KE TRAŽNJE
Prema dosadašnjim istraživanjima koje je obavila Turisti ka organizacija Beograda
(TOB), neke od bitnih karakteristika profila prose nog turiste u Beogradu su slede e:30
Srednje dobi (35-50 godina)
Više ili visoko obrazovan (službenici, menadžeri i sl.)
Dolazi iz grada
Dolazi zbog posla i sajmova (64%), sportskih doga aja (10,7%), odmora i
razonode (8,1%)
Prethodno je više puta boravio na podru ju regije
Dolazak u samostalnoj organizaciji, avionom (53%), automobilom (16,9%).
dolazak preko turisti ke agencije (10,2%), na osnovu preporuka (15%)
Ostvaruje do 3 no enja i koristi hotele i hostele
Obilazi grad bez vodi a (60%) i odlazi na samostalne izlete
Izuzetno je zadovoljan lepotom prirode i ambijentom i gostoljubivoš u lokalnog
stanovništva.
Iz predstavljenih rezultata proizilazi da profesija, starosna dob, primanja i brojnost
predstavljaju primarne kriterijume za oblikovanje ponude u Beogradu. U narednim
istraživanjima treba obuhvatiti potrošnju, odnos cene i koristi, kvalitet turisti kih
informacija, kvalitet smeštaja, hranu i pi e, kupovinu i dr. To bi osiguralo pore enje
ponude sa drugim gradovima Evrope.
3.5. KARAKTERISTIKE ME UNARODNE TURISTI KE TRAŽNJE I NJIHOVE IMPLIKACIJE NA RAZVOJ TURIZMA U BEOGRADU
Potreba za dubljim profilisanjem privrednog razvoja Beograda nije samo rezultat
sigurne tržišne perspektive turizma u kontekstu postindustrijskog društva i nadolaze e
"ekonomije usluga", nego je daleko više rezultat objektivne injenice da se malim
kvantitativnim, ali zna ajnijim kvalitativnim pomakom u ovom sektoru mogu osigurati
daleko zna ajniji privredni rezultati. Uporište za ovu tvrdnju nalazimo, s jedne strane, u
dosadašnjim u incima turizma, i s druge strane, u injenici da Beograd, kao grad u
30 www.tob.co.yu - 2007.
93
"srcu" Evrope može ponuditi veoma izdašne i kvalitetne turisti ke potencijale. Nema
dileme da je strateški resurs srpskog turizma izdašan i ekološki visoko vredan prostor,
ija e vrednost dugoro no rasti. Strateška prednost Beograda prema konkurenciji
ogleda se upravo u izdašnosti turisti kih resursa i atrakcija.
Novu marketing strategiju treba bazirati na diversifikovanom i kvalitetnom turisti kom
proizvodu, u skladu sa na elima poštovanja ekološke ravnoteže i o uvanja kulturnog
nasle a. Koncept strateškog marketinga podrazumeva definisanje turisti kog proizvoda,
isti u i one aspekte koje Beograd ine druga ijim, ili u dovoljnoj meri konkurentnim u
pore enju sa drugim sli nim gradskim turisti kim destinacijama.
Globalni cilj koji treba ostvariti razvojem turizma je "blagostanje njegovih gra ana" što
za Beograd kao destinaciju zna i koordinirano delovanje u svim delovima privrede i
društva, kako bi se ostvario visok standard domicilnog stanovništva i svih zaposlenih.
Postupnim rastom standarda lokalnog stanovništva i zaposlenih, sistemskim podizanjem
ukupnog imidža destinacije ( isto a, ure enost okoline zgrada, balkona, fasada),
uskla ivanjem na ina života lokalnog stanovništva sa navikama gostiju koji pose uju
destinaciju (kultura, zabava, gastronomija i dr.), zna ajno e se pove ati integralni
kvalitet destinacije.
U valorizaciji zna aja turizma za ukupni privredni razvoj i blagostanje nacije, Beograd
mora menjati stereotipne predrasude o turizmu kao usko shva enoj privrednoj
delatnosti.
Prognoze rasta turisti kog prometa u svetu kre u se na nivou stope rasta od oko 4-5%
prose no na godišnjem nivou. Tržište se sve više diferencira u skladu sa promenama
tražnje što je posledica savremenih trendova ekonomskog i kulturnog razvoja u svetu,
kao i promena životnih stilova.
Kao direktna posledica svetskih kretanja u tražnji, masovni turizam sve više gubi na
dinamici u sudaru sa nadolaze im individualizmom u izboru tipa destinacije i modela
putovanja. Ekologija, kultura, identitet destinacija, aktivan odnos prema odmoru i
rekreaciji, novi oblici i sadržaji ponude, tematski parkovi i zdravlje, neki su od trendova
u diferenciranju turisti kih interesa. Potroša i opredeljuju tražnju na turisti kom tržištu
94
u kvantitativnom smislu i time presudno uti u na poslovne šanse svake turisti ke
destinacije.
Kada je re o perspektivnom razvoju turizma u Evropi, naglasak je na slede im
faktorima:
ukupna turisti ka potrošnja za putovanje do Evrope, unutar i u okviru nje, raš e
brže od drugih izdataka
putovanja u "udaljene destinacije" raš e brže nego putovanja u Evropi
putovanja u gradske centre ima e bržu stopu rasta od klasi nih letnjih
putovanja
putovanja izme u zemalja EU ima e ve u stopu rasta nego doma a putovanja u
ve ini zemalja EU
posete planinskim centrima u letnjem periodu, cruising putovanja i kulturni
turizam beleži e ve u stopu rasta od standardnih putovanja tokom godišnjih
odmora
avio-saobra aj e se razvijati brže nego ostali vidovi transporta, ali se o ekuje i
brzi rast železni kog saobra aja sa aspekta kvaliteta, brzine i cene
paketi (paušalna putovanja) za individualne potroša e e postati relativno
popularni
"kupovina u poslednji as" e rasti u odnosu na "rano bukiranje" i to u meri u
kojoj kompjuterski rezervacioni sistemi postanu uobi ajen na in bukiranja
putovanja
putovanja starijih osoba, kao i onih mla ih godišta, pove ava e se brže u
odnosu na ostale populacione grupe
tražnja za odmorom i razli itim aktivnostima raš e brže od ostalih formi
putovanja
grupe, uklju uju i i porodicu, posta e manje i fleksibilnije
odnos cene i kvaliteta igra e sve ve u ulogu u izboru destinacije i smeštaja, a
kvalitet okruženja posta e klju ni faktor atraktivnosti31
31 ec.europa eu/enterprise/services/tourism/studies/ecosystems_en successfactors, 2007
95
Ima autora koji isti u još neke o ekivane promene u oblasti makrookruženja za podru je
Evrope. Od politi kih faktora isti e se proširenje EU, relativna politi ka stabilnost u
zemljama tranzicije, poja ana legislativa (posebno u domenu radnih odnosa), dalja
liberalizacija, deregulacija i privatizacija i dr. Kada su u pitanju ekonomski faktori,
autori naglašavaju ja anje evropske valute, dalju harmonizaciju instrumenata turisti ke
politike u raznim oblastima, koncentraciju vlasništva i dr. Socijalni faktori obuhvataju
starenje stanovništva, poja anu ulogu medija, ja anje pokreta za ujedinjenje Evrope,
ja anje uloge žena u društvenom životu nacija itd. kona no, na kraju tehnološki faktori
koji obuhvataju razvoj novih proizvoda, razvoj direktnog marketinga, razvoj agresivnih
promocionih tehnika uz upotrebu savremene informacione tehnologije itd.32
Za o ekivati je da navedeni faktori imaju višestruki uticaj na sve ve i zna aj globalnog
marketing pristupa u oblasti turizma, na stavljanje naglaska na instrumente marketinga i
u poslovnoj i turisti koj politici, na sve ve u fragmentaciju turisti kog tržišta, ali i
rastu u dostupnost tehnologije kada je re o individualnom potroša u. Pomenuti faktori
i pojave doti u razli ite segmente turisti kog tržišta i ima e veliki uticaj na
me unarodni turizam u skorijoj budu nosti. Sve ove promene i uticaji razvijaju se pod
uticajem globalizacije ali je njihovo razmatranje neophodno za analizu specifi nih
uticaja na turizam.
Razvoj Beograda kao destinacije treba voditi na bazi savremenih trendova turisti ke
tražnje, uz uvažavanje komparativnih prednosti. Oblikovanje visokokvalitetne ponude,
koja e biti prepoznatljiva u odnosu na konkurenciju, treba bazirati i na rezultatima
istraživanjima o motivima izbora destinacije razli itih ciljnih grupa. Razli ite potrebe
pojedinaca zadovoljava razli it spektar turisti kog proizvoda, zato se mora imati u vidu
i razli ito ponašanje potroša a u pogledu izbora i kupovine proizvoda. Turisti ki
proizvod bi trebalo kreirati polaze i od tražnje, kako bi se uskladila svaka pojedina na
usluga i infrastruktura s ukupnim željama i zahtevima potroša a - turista. Svaki
poslovni subjekt mora se prilago avati potrebama potroša a kroz kreiranje takvih
proizvoda/usluga, koje e na što bolji na in zadovoljiti njihove potrebe, a sa druge
strane omogu iti poslovnom subjektu da realizuje svoje ciljeve i ostvari profit.
32 Lohmann, Martin und Danielsson, Urlaubsmotive, Hamburg, 2003.
96
Navike potroša a, kada su u pitanju putovanja, evoluiraju u velikoj meri u opoziciji
prema na inu života. U dinami nom i stresnom okruženju u kojem se kre e, »novi
potroša « traga za smirenijim ritmom i želi nove sadržaje. U putovanjima se takav trend
projektuje u izboru programa koji ostavljaju prostor za improvizaciju. Uprkos
avanturisti kom duhu, traži potpunu sigurnost i izbegava krizna podru ja, bilo da se radi
o politi kim ili bilo kojim drugim vanekonomskim problemima. Sigurnost je važna i
kada su u pitanju vrste prevoznih sredstava i smeštaja. Podaci govore da savremeni
turista ima slede e primarne kriterijume pri izboru putovanja:
Preusmeravanje na bliže i sigurne destinacije
Rast kra ih, eš ih i vikend putovanja
Rast interesa za kulturnim sadržajima
Rast interesa za aktivnim odmorom i posebnim sadržajima (orginalnost umesto
uniformnosti)
Rast zahteva za kvalitetom destinacije i usluge
"Vrednost za novac" i
Ekološki svestan (valorizacija ekološki o uvanih destinacija)33.
Kretanje ka individualizovanom životu potroša a ja a u celom svetu i postaje pravi
izazov za turisti ke destinacije, koje se nadme u u kreiranju specifi nih ponuda.
Prilago avanje ponude doprinosi razvoju, lojalnosti potroša a i stalnom proširenju
novih segmenata tražnje na tržištu. U oblikovanju turisti kog proizvoda veoma je
zna ajno realno oceniti ja inu motivacije dolaska u destinaciju. Kao motiv dolaska
odre ene populacije izdvajaju se psihi ko i fizi ko zadovoljstvo, emocionalno i
duhovno oboga enje, zdravlje, kretanje, upoznavanje sa drugim ljudima, upoznavanje
sa drugim krajevima i destinacijama, hrana, zabava, razonoda i dr.
Polaze i od navedenog ocenjuje se da bi Beograd mogao uz jasno definisane razvojne
programe osigurati željene sadržaje.
33 Tourism trends for Europe, European Travel Commission, 2006.
97
4. OCENA PROMOCIJE I NA INA PRODAJE
4.1. INFORMISANJE I MARKETING AKTIVNOSTI NA NIVOU DESTINACIJE
Osnovni nosilac informativnih i promotivnih aktivnosti na nivou Grada Beograda je
Turisti ka organizacija Beograda (TOB). TOB je javna služba Grada Beograda
osnovana sa zadatkom da prezentuje, razvija i promoviše turisti ke vrednosti srpske
prestonice (videti ta ku 5.3.) deluju i u skladu sa odredbama Zakona o turizmu
Republike Srbije.
Ostali u esnici u promociji Beograda kao turisti ke destinacije su Turisti ka
organizacija Srbije (TOS), Privredna komora Beograda, posebne organizacije koje
funkcionišu na teritorijama pojedinih gradskih opština.
Turisti ka organizacija Beograda
a) Turisti ki informativni centri
TOB ima etiri stalna turisti ko informativna centra i jedan sezonski:
Aerodrom „Nikola Tesla“ (trenutno u saradnji sa TOS)
Makedonska 5 (tržni centar)
Terazije, podzemni prolaz kod palate „Albanija“
Glavna železni ka stanica
Savsko pristanište (mart – novembar).
U turisti ko informativnim centrima TOB-a besplatno se dele slede e brošure:
„Welcome to Belgrade“, „BelGuest“, „This Month in Belgrade“, „Razgledanje
Beograda“ i „Turisti ka mapa centralnog dela Beograda“, a prodaju se brošure iz serije
„Enjoy Belgrade“, Kulturno istorijski vodi , Vodi kroz sport i rekreaciju, Vodi kroz
hotele, Zeleni Beograd i Vikend u Beogradu, kao i Turisti ka mapa Beograda. U
turisti kim informativnim centrima turistima se pružaju usluge rezervacije: hotelskog
smeštaja, organizovanog razgledanja grada autobusom, brodom ili peške, specijalnih
programa na turisti kom brodu, vodi ke službe i vikend programa. U TIC-u u
98
Makedonskoj ulici vrši se i prodaja karata za razgledanje beogradskih dvorova kao i
rezervacija mesta za razgledanje Parlamenta.
Turisti ko informativni centri TOB-a su odgovaraju e postavljeni na najvažnijim
mestima dolaska turista, pre svega stranih, u Beograd – aerodrom, glavna železni ka
stanica i Savsko pristanište. S druge strane, turisti ko informativni centri TOB-a u
centru grada (Makedonska i podzemni prolaz na Terazijama), iako se nalaze u najužoj
zoni centra grada, svojom neodgovaraju om veli inom i opremljenoš u, a pre svega
svojom nedovoljnom uo ljivoš u, ne predstavljaju rešenje koje bi odgovaralo zna aju
ove delatnosti u lancu vrednosti Beograda kao turisti ke destinacije.
Turisti ka organizacija Beograda bi trebalo da ima mogu nost da organizuje rad
turisti ko informativnog centra na lokaciji u centru grada koja je jasno uo ljiva
turistima, na mestu koje se nalazi u blizini glavnih turisti kih atrakcija (npr. Knez
Mihailova ulica, Trg Republike, Terazije, ulaz u Beogradsku tvr avu) odnosno uz tzv.
“high street visibility“; odgovaraju i prostor bi podrazumevao mogu nost za obavljanje
delatnosti informativne službe i prodaje usluga, prostor za izložbu i prodaju suvenira
kao i prostor za predstavljanje i promociju najvažnijih turisti kih atrakcija i
manifestacija Beograda.
U turisti ko informativnim centrima radi relativno kvalitetno osoblje, me utim broj
zaposlenih je nedovoljan, naro ito u sezoni prole e – jesen (npr. po jedan zaposleni u
smeni u najprometnijem TIC-u u Makedonskoj ulici). Tako e, turisti ko informativni
centri su nedovoljno opremljeni kompjuterima (samo jedan kompjuter u TIC-u u
Makedonskoj ulici). Neophodno je da svi turisti ko informativni centri budu opremljeni
kompjuterima sa stalnom internet vezom, što bi tako e omogu ilo koriš enje baze
podataka za informativnu delatnost koja još nije napravljena.
b) Grafi ka sredstva – turisti ki informativno propagandni materijal
Turisti ka organizacija Beograda izdaje slede e publikacije:
Liflet „This month in Belgrade“ (engleski jezik)
Magazin „Welcome to Belgrade“ (engleski jezik)
„Suvenir iz Beograda“ (6 jezika)
99
„Vikend u Beogradu“ (6 jezika)
Kulturno istorijski vodi (6 jezika)
Vodi kroz zabavu (6 jezika)
Vodi „Zeleni Beograd“ (6 jezika)
Vodi za sport (6 jezika)
Vodi kroz hotele (6 jezika)
Turisti ka mapa (7 jezika)
Turisti ka mapa, mala preklopna (džepna)
Prospekt razgledanja grada
Promotivne razglednice manifestacija u Beogradu
Brošura „50 stvari koje možeš da radiš u Beogradu“ (6 jezika)
Mini informator o slavama
Kongresna brošura „Belgrade Meeting Planners’Guide“
asopis „BelGuest“
Pored navedenog, TOB štampa postere i banere namenjene prezentacijama na
sajmovima i manifestacijama, kao i nalepnice za informativne centre.
TOB ima bogat program prate eg turisti ko propagandnog materijala, koji obuhvata
slede i promotivni materijal (mer endajzing): kese (papirne, PVC, platnene), zastavice,
bedževe, balone, majice, polo majice, ka kete, trakice, šolje, upalja e, papirne aše,
hemijske olovke, priveske, magnete, šibice, zna ke, plo ice, torbice, kalendare i sveske.
Opšta ocena turisti ko informativnog propagandnog materijala TOB-a je da je materijal
veoma kvalitetan, sveobuhvatan i informativan. Obra eni su gotovo svi najvažniji
segmenti turisti ke ponude Beograda (smeštaj, zabava, kultura, sport, relaksacija,
poslovne posete, manifestacije itd). Publikacije TOB-a su formata koji je prilago en
potrebama turista i dizajnerski su jasno povezane u celinu koja ini set informacija o
ponudi Beograda; znak turizma Beograda i logo TOB-a su odgovaraju e primenjeni
kako na štampanim izdanjima, tako i na prate em promotivnom materijalu. Ve ina
brošura se izražuje u 6 jezi kih varijanti, ime se pokrivaju potrebe najvažnijih ciljnih
tržišta.
100
Imaju i u vidu ciljna tržišta i njihove segmente, ono što trenutno nedostaje jedna opšta,
odnosno tzv. image brošura, koja bi na jednom mestu obuhvatila sve najvažnije
segmente obra ene u posebnim brošurama, kao i brošura koja bi obuhvatila i druge
oblike smeštaja u Beogradu (hostele, privatan smeštaj).
c) Internet prezentacije
Na oko 450 web strana internet prezentacije Turisti ke organizacije Beograda, sa preko
600 fotografija, prezentovana je turisti ka ponuda Beograda na Internetu.
Trenutno su dostupne srpska i engleska verzija sajta, uskoro e biti dostupna
i verzija na nema kom jeziku, a u planu su i verzije na francuskom,
italijanskom, španskom i ruskom jeziku. Sajt TOB-a je dostupan na dvema
adresama: www.belgradetourism.org.yu i www.tob.co.yu. Koriš enje
savremene tehnologije omogu ava brzo i jednostavno ažuriranje i unapre ivanje.
Obiman materijal o beogradskim turisti kim potencijalima je prezentovan na oko 200
stati nih web strana, zatim na preko 100 strana o smeštajnim objektima i oko 140 strana
foto galerije, uz neograni en broj strana sa vestima.
Internet prezentacija beogradskog turizma je podeljena u 9 odeljaka: Upoznajte, Putujte,
Boravite, Probajte, Razgledajte, Uživajte, Kontakt, Press info i Multimedia.
Deset tematskih foto galerija, sa oko 140 atraktivnih fotografija znamenitosti Beograda
u visokoj rezoluciji, nalaze se u odeljku "Multimedia". Tu su audio i video fajlovi za
preuzimanje, kao i grafi ki standardi i PDF izdanja.
Sajt TOB-a je povezan linkovima sa mnoštvom drugih korisnih sajtova o Beogradu, a
posebno je interesantna saradnja sa elektronskom mapom Beograda "PlanPlus", gde se
samo za posetioce sajta TOB-a automatski prikazuju na mapi i zna ajni turisti ki
objekti.
Opšta ocena posetilaca internet prezentacije TOB-a, kako iz zemlje tako i iz
inostranstva, je povoljna – ova prezentacija sadržajem, obimom i dizajnom zadovoljava
sve kriterijume koriš enja savremenih tehnologija u promotivne i informativne svrhe.
Potrebno, ipak, prilagoditi ovu internet prezentaciju zainteresovanim turistima iz
101
inostranstva kako bi bila bitan inilac u donošenju odluke o poseti Beogradu kao
turisti koj destinaciji, odnosno iz uže turisti kih razloga (odmor i rekreacija u najširem
smislu)
d) Oglasna sredstva
Turisti ka organizacija Beograda nedovoljno koristi oglašavanje kao sredstvo
promocije, kako u štampanim tako i u elektronskim medijima. TOB se ne oglašava u
doma im medijima (osim kao organizator, suorganizator ili pokrovitelj turisti kih
manifestacija koje se održavaju u Beogradu), dok je oglašavanje u stranim medijima
uglavnom sporadi no i usmereno je ka štampanim medijima namenjenim prevashodno
turisti koj industriji (npr. ABTA Magazine, specijalizovani asopisi za MICE).
Najvažniji uzrok ovakvog stanja je visoka cena oglasnog prostora, kao i pristup u
promociji koji se prevashodno bazira na odnosima s javnoš u.
e) Sajmovi u zemlji i inostranstvu
Turisti ka organizacija Beograda predstavlja turisti ku ponudu Beograda na slede im
sajmovima i izložbama:
u zemlji:
- IFT – Me unarodni sajam turizma, Beograd
- Me unarodni sajam turizma, Novi Sad
u inostranstvu:
- Vakantiebeurs – Utreht, Holandija
- Reiseliv - Lilestrom (Oslo), Norveška
- Dunavska turisti ka berza – Be , Austrija
- FITUR – Madrid, Španija
- Salon de Vacances – Brisel, Belgija
- BIT – Milano, Italija
- ITB – Berlin, Nema ka
- TRAVEL – Budimpešta, Ma arska
- MITT – Moskva, Rusija
- GLOBE – Rim, Italija
- TUR – Geteborg, Švedska
- Turizem in prosti as – Ljubljana, Slovenija
102
- IMEX – Frankfurt, Nema ka
- T&T – Varšava, Poljska
- Philoxenia – Solun, Gr ka
- WTM – London, Velika Britanija
- EIBTM – Barselona, Španija
Na sajmovima u zemlji TOB je nosilac sajamskog nastupa, dok na jednom broju ve ih
ili specijalizovanih sajmova u inostranstvu TOB predstavlja turisti ku ponudu Beograda
u okviru štanda turizma Srbije iji je nosilac Turisti ka organizacija Srbije
(Vakantiebeurs, FITUR, BIT, ITB, MITT, Turizem in prosti as, IMEX, WTM i
EIBTM).
Prilikom predstavljanja na sajmovima turizma u inostranstvu, TOB organizuje ili
u estvuje u konferencijama za novinare, a na štandu organizuje promociju hrane, pi a,
muzike i suvenira (tzv. happy hour) za medije, poslovne partnere i posetioce sajma.
f) Odnosi sa javnoš u i publicitet
Turisti ka organizacija Beograda veliku pažnju posve uje odnosima sa medijima, kako
u zemlji tako i u inostranstvu. Za doma e medije TOB izdaje redovne informacije o
radu organizacije i o novinama u ponudi, organizuje konferencije za novinare i
gostovanja u elektronskim medijima, posebno lokalnim. Što se ti e odnosa sa
inostranim medijima, TOB pored organizovanja i u eš a na konferencijama za novinare
u inostranstvu organizuje studijske posete stranih novinara i ponekad, u zavisnosti od
visine raspoloživog budžeta, u estvuje u realizaciji studijskih putovanja stranih
novinara koje organizuje Turisti ka organizacija Srbije, u delu koji se odnosi na
Beograd.
Turisti ka organizacija Beograda nedovoljnu pažnju posve uje odnosima sa
predstavnicima turisti ke privrede u zemlji i inostranstvu u cilju komercijalizacije
turisti ke ponude Beograda.
Turisti ka organizacija Beograda sara uje sa velikim brojem organizacija i institucija iz
oblasti turizma i drugih relevantih oblasti, u zemlji i inostranstvu.
103
Turisti ka organizacija Beograda je organizator, suorganizator ili promoter niza
turisti kih, sportskih i kulturnih manifestacija u Beogradu (organizator Ulice otvorenog
srca i Beogradskog karnevala brodova, suorganizator ili promoter Guitar Art festivala,
FEST-a, Beogradskog maratona, Beogradskog sportskog festivala, Svibor
me unarodnog viteškog turinira, BELEF-a, Beogradskog festivala piva, Dana evropske
baštine, BITEF-a, Radosti Evrope, BEMUS-a, itd.).
g) Propaganda na mestu prodaje
Turisti ka organizacija Beograda u svojim turisti kim informativnim centrima, pored
propagande vrši i prodaju slede ih programa: panoramsko razgledanje grada
autobusom, poseta arheološkom nalazištu Vin a, razgledanje dvorskog kompleksa,
jednodnevni izleti „Putevima Despota Stefana“, „Vinska tura“, „Etno eko“ i „Naivno
slikarstvo – Kova ica“, izleti u rubne gradske opštine. TOB u svojim informativnim
centrima tako e asistira u rezervaciji smeštaja u Beogradu.
Propagandu na mestu prodaje, u nedovoljnoj meri, obavljaju pojedine beogradske
turisti ke agencije u svojim poslovnicama. Osnovni uzrok je injenica da agencije
uglavnom nemaju u svojoj ponudi organizovanje razgledanja i izleta za posetioce
Beograda koji su ve u Beogradu, ali je u pojedinim agencijama mogu e dobiti ovu
uslugu na upit. Postoje i agencije (npr. Glob Metropliten Tours) koj imaju redovne
programe razgledanja grada.
h) Direktna propaganda / direktni marketing
Turisti ka organizacija Beograda ne koristi ovo sredstvo marketinga. Isto tako, ovim
sredstvom u cilju promocije Beograda ne bave se ni turisti ke agencije.
Turisti ka organizacija Srbije
U okviru svojih aktivnosti promocije turizma Srbije na inostranom tržištu, Turisti ka
organizacija Srbije (TOS) posve uje veliku pažnju promociji Beograda kao jedne od
najvažnijih destinacija u Srbiji. U okviru ovih aktivnosti ostvaruje se bliska saradnja sa
Turisti kom organizacijom Beograda (TOB).
104
Pored predstavljanja turisti kih potencijala Beograda na sajmovima i prezentacijama
turizma u inostranstvu, TOS posebnu pažnju posve uje organizovanju studijskih poseta
novinara sa ciljnih turisti kih tržišta (Nema ka, Italija, Velika Britanija, Francuska,
Španija, Holandija, Belgija, Rusija) što za rezultat ima niz napisa i priloga u stranim
medijima vezanih za turizam Beograda. Ove aktivnosti se povremeno obavljaju u
saradnji sa TOB-om.
TOS je tako e u prethodnih pet godina stranim medijima distribuirao, putem
angažovanih PR agencija u inostranstvu, niz informacija o beogradskim hotelima,
kulturnim, turisti kim i sportskim manifestacijama, novinama u ponudi grada, novim
brošurama i novoj internet prezentaciji TOB-a.
Jedna od najvažnijih aktivnosti TOS-a je uspostavljanje saradnje sa stranim
organizatorima putovanja, predstavljanje Beograda kao city break destinacije i
destinacije pogodne za uklju ivanje u kružne ture koje obuhvataju više
gradova/zemalja, selektiranje zainteresovanih stranih organizatora putovanja i
organizovanje njihovih studijskih poseta Beogradu i Srbiji. Kao rezultat ovih aktivnosti,
Beograd se našao u brošurama etrdesetak stranih organizatora putovanja kao što su
npr. Regent Holidays, Abercrombie & Kent, TUI France, Intermedes, Kuoni Hong
Kong.
TOS je finansirao izdavanje prvog turisti kog vodi a na nema kom tržištu „Merian
Live! Belgrad und Novi Sad“, a trenutno je u pripremi i vodi za Beograd i Novi Sad u
izdanju „Trescher Verlage“.
Kongresni biro Srbije, koji deluje u okviru TOS-a, tesno sara uje sa Kongresnim
biroom Beograda, imaju i u vidu zna aj Beograda kao kongresne destinacije i njegovu
razvijenost u ovom pogledu u odnosu na ostale destinacije kongresnog turizma u Srbiji.
Strategija TOS-a u vezi sa promocijom Beograda je da se Beograd iskoristi kao ulazna
kapija u ostatak Srbije iji su turisti ki potencijali manje poznati. Stoga se prilikom
otvaranja svakog novog tržišta na kome TOS kontinuirano promoviše turisti ke
potencijale Srbije uvek najpre kre e promocijom Beograda, koji ima i najbolju
saobra ajnu povezanost i najkompletniju turisti ku ponudu, da bi se ponuda koja u
105
po etku obuhvata Beograd tokom vremena širila na izlete van Beograda, kombinaciju
city break tura uklju uju i i Novi Sad, i dalje kroz razvoj razli itih tura po Srbiji
vezanih za kulturno-istorijsko nasle e, razne vrste posebnih interesovanja i drugo, u
zavisnosti od intresovanja sa ciljnih tržišta.
4.2. NA IN PRODAJE
Organizatori putovanja
Programi kratkog boravka (city break) u Beogradu namenjeni doma em tržištu gotovo
da se i ne nalaze u ponudi doma ih organizatora putovanja, osim organizatora putovanja
koji su specijalizovani za a ki turizam. Uzrok ovakvog stanja može se objasniti
slede im injenicama:
- kada su u pitanju doma e destinacije, turisti iz Srbije se daleko eš e odlu uju
na individualno organizovana putovanja bez posrednika (sopstveno
organizovanje prevoza i rezervacija smeštaja)
- daleko ve e interesovanje turista iz Srbije za organizovanim kratkim odmorima
u gradovima postoji za destinacije u inostranstvu, a i prihodi od inostranih tura
su ve i, što navodi doma e organizatore putovanja da u ve oj meri ulažu u
ponudu putovanja u inostranstvo.
Jedan broj agencija doma im i stranim posetiocima Beograda nudi redovne turisti ke
obilaske Beograda sa vodi em. Me utim, kada je u pitanju ponuda kratkih odmora
namenjena inostranim posetiocima, Beograd se nalazi u programima dvadesetak
doma ih organizatora putovanja. Organizatori putovanja iz Srbije sara uju sa
organizatorima putovanja iz evropskih zemalja i sa drugih tržišta, tako da se Beograd,
kao city break destinacija i destinacija koja se pose uje u okviru kružnih putovanja po
zemljama regiona, nalazi trenutno u nizu programa inostranih organizatora putovanja
(ukupno preko etrdeset organizatora putovanja iz Velike Britanije, Italije, Francuske,
Nema ke, Hong Konga, kao što su npr. Regent Holidays, Holiday Options,
Abercrombie & Kent, TUI France, Kuoni Hong Kong i sl.). Interesovanje stranih
organizatora putovanja za Beograd kao turisti ku destinaciju je u porastu.
106
Beograd se, kao kongresna destinacija na nacionalnom, regionalnom i me unarodnom
nivou, nalazi u ponudi doma ih organizatora kongresnih putovanja.
Svojim položajem na Dunavu Beograd je poslednjih godina postao destinacija u kojoj
se zaustavlja veliki broj brodova koji krstare Dunavom, a turistima s tih brodova se
organizuje program razgledanja, kulturno-umetni ki program i uživanje u
gastronomskoj ponudi Beograda. Trenutno je obilazak Beograda za turiste sa brodova u
programu petnaestak stranih organizatora putovanja, uglavnom iz Nema ke, a najvažniji
doma i organizator putovanja koji pruža usluge ovim turistima je Oscar Tours iz
Beograda.
Turisti ke agencije
Turisti ka ponuda Beograda može se na i u ponudi agencija koje predstavljaju prodajnu
mrežu stranih organizatora putovanja. Sa velikim brojem agencija sara uju npr. Regent
Holidays i Holiday Options.
Lokalne turisti ke agencije se uglavnom bave posredovanjem u izdavanju privatnog
smeštaja u sobama, apratmanima i vilama.
Rezervacioni sistemi
Što se ti e beogradskih objekata za smeštaj, on-line rezervacije u realnom vremenu
mogu se dobiti na sajtovima inostranih rezervacionih sistema www.booking.com
(1 hotel 5*, 4 hotela 4*, 6 hotela 3*, 1 hotel 2*, 8 vila i apartmanskih objekata),
www.1bigeurope.com (1 hotel 4* i 2 hotela 3*), www.catalogue.horse21.net (2 hotela
5*, 4 hotela 4*, 2 hotela 3*, 1 dizajn hotel) i www.expedia.com za rezervaciju avio
prevoza i smeštaja (1 hotel 5*, 1 hotel 4*, 3 hotela 3*, 1 apartmanski objekat).
Na doma em rezervacionom sajtu www.visitserbia.org mogu se u realnom vremenu
rezervisati 1 hotel 5*, 3 hotela 4*, 4 hotela 3* i 2 objekta svrstana u kategoriju „ostalo“.
Direktna prodaja
Imaju i u vidu da je najve i broj turisti kih poseta Beogradu individualno organizovan,
može se zaklju iti da je direktna prodaja (preko recepcije na mestu prodaje, telefonskim
107
ili pisanim upitima) najvažniji oblik prodaje. Na ovaj na in, hotelska preduze a i ostali
pružaoci usluga smeštaja u Beogradu prevazilaze i problem malog broja efikasnih i
dobro organizovanih posrednika u prodaji i njihovu nedovoljnu zainteresovanost za
pove anje obima prodaje.
I pored direktnog ostvarivanja kontakta sa potroša ima, u Beogradu su retki slu ajevi
bonifikacije i drugih oblika stimulisanja gostiju za ponovljene boravke u istim
smeštajnim objektima.
Promene u na inima prodaje
Ekonomska valorizacija Beograda kao turisti ke destinacije i formiranje novih
turisti kih proizvoda, zahteva e i primenu nove strategije distribucije. Iznalaženje
optimalne kombinacije u kanalima prodaje predstavlja jedan od odlu uju ih faktora u
postizanju postavljenih ciljeva u narednom periodu.
Me utim, ne samo da uvo enje novih proizvoda name e inovativni pristup kanalima
prodaje, ve su i promene u distribuciji na turisti kom tržištu tako dinami ne da name u
potrebu za suštinskim promenama u ovom domenu. Savremene tendencije u distribuciji
turisti kog proizvoda karakteriše pojava novih sofisticiranih vidova prodaje zasnovanih
na savremenoj informacionoj i komunikacionoj tehnologiji. Široka primena centralnih
rezervacionih i globalnih distribucionih sistema kao dominantnoj tehnologiji i u novije
vreme Interneta, govori u prilog injenice da je turisti ko tržišta formirano kao
„elektronsko” (Tourism’s Electronic Marketplace), na kome se distribucija i marketing
sve više obavljaju putem elektronskih medija (e-turizam).
Rastu a sofisticiranost globalnog tržišta, zahtevala je novu strategiju u pristupu
me unarodnoj klijenteli, a prevazilaženje barijera koje je stvarala nova tehnologija
iniciralo je me usobno povezivanje razli itih privrednih subjekata i predstavljalo je
faktor koji je uticao na formiranje velikih turisti kih poslovnih sistema, razli itih oblika
konzorcijuma itd. Vrlo esto su i osnovni ciljevi povezivanja sadržani u potrebi za
objedinjavanjem prodajnih i ukupnih marketinških aktivnosti i za koriš enjem prednosti
velikih rezervacionih sistema. U koriš enju Interneta je došlo do nagle ekspanzije na
turisti kom tržištu. Primena Interneta išla je u pravcu zadovoljenja turisti ke tražnje za
108
individualizacijom i kreiranjem turisti kih putovanja po sopstvenoj želji. "Do it
Yourself" (DiY) postaje jedan od osnovnih principa savremenih turista, a Internet
upravo omogu uje takvu fleksibilnost u koriš enju usluga razli itih u esnika u
turisti koj ponudi. Istovremeno, mogu nost direktne prodaje putem Interneta dovodi i
do rastu e konkurencije izme u destinacija iz razli itih delova sveta.
Kada se radi o doma em tržištu direktna prodaja e i u narednom periodu biti
dominantni oblik prodaje. Relativna afirmisanost turisti kog proizvoda obezbe uje
dobre rezultate u direktnoj prodaji individualnim turistima, me u kojima se izdvaja
svojim u eš em i segment redovnih posetilaca. Sigurno je da e i kod ovog segmenta
uvo enje rezervacionih sistema dati zna ajne prednosti ve u bliskoj budu nosti.
Direktna prodaja može biti zastupljena u ve oj meri i kod prodaje „velikim
potroša ima” – sportskim klubovima, preduze ima, organizacijama studenata, školama i
fakultetima, razli itim institucijama i sli nim organizacijama.
Uvo enje novih turisti kih proizvoda, a posebno onih namenjenih užim tržišnim
segmentima, zahteva e i kreiranje novih kanala prodaje zasnovanih na kombinaciji
tradicionalnih i elektronskih posrednika. Specijalizovani posrednici ve su prisutni i na
našem tržištu i mogu zna ajno unaprediti plasman takvih proizvoda. Zna ajnu ulogu u
tržišnom pozicioniranju ovih vidova turizma mogu imati i udruženja koja okupljaju
ljubitelje odre enih sportskih ili rekreativnih aktivnosti, a preko takvih asocijacija može
se ostvariti i direktno komuniciranje i prodaja.
U slu aju vrlo specifi nog proizvoda namenjenog izrazito uskim tržišnim segmentima
mogu se javiti i teško e u pronalaženju zainteresovanih posrednika. U nekim
slu ajevima ukupan obim pruženih usluga ne predstavlja dovoljnu ekonomsku osnovu
za ostvarivanje potrebnih aktivnosti i finansijska ulaganja posrednika, pa je direktna
prodaja i razvijanje neposrednog sistema komuniciranja sa specifi nim segmentima
potencijalnih turisti kih potroša a jedino mogu e rešenje, pri emu je o posebnog
zna aja kreiranje kvalitetne Internet prezentacije.
Uspešnost plasmana na inostranom tržištu e prvenstveno zavisiti od razvijanja
poslovne saradnje sa stranim organizatorima putovanja. Za formiranje kvalitetnih
indirektnih kanala prodaje neophodno je preduzeti niz aktivnosti koje imaju za cilj
109
razvijanje dobrih poslovnih odnosa, a po etni koraci moraju biti usmereni ka
obezbe enju što boljeg informisanja o samoj destinaciji (upoznavanje sa destinacijom
kroz studijska putovanja i sli no).
Sve oštrija konkurencija izme u destinacija na turisti kom tržištu ukazuje na teško e u
plasmanu, ali i na neophodnost kompleksnog pristupa kanalima prodaje da bi se postigla
konkurentska prednost. Sve ve u primenu imaju strategije zasnovane na koriš enju
ve eg broja kanala u prodaji (Multi-channel Distribution and Communication Strategy),
što ukazuje na potrebu da se za svaki turisti ki proizvod formira optimalna kombinacija
kanala prodaje i instrumenata komuniciranja sa tržištem.
110
5. POSLOVNI SISTEM NA NIVOU TURISTI KE DESTINACIJE
Kreiranje i uspešno razvijanje portfolia turisti kih proizvoda (seta usluga) i prate ih
instrumenata tržišnog nastupa je cilj ka kome teži svaka destinacija koja želi napredak
na doma em i me unarodnom tržištu. Drugim re ima, kreiranje vrednosti i njeno
isporu ivanje potroša ima je uslov tržišnog uspeha i mera je razvijenosti konkretne
destinacije, u ovom slu aju Beograda.
Lanac vrednosti kojim se zadovoljavaju potrebe savremenih potroša a i kod njih postiže
ose aj dodatne vrednosti koji nisu mogli da dožive i dobiju u drugim destinacijama, ini
konkretno odredište konkurentnim i jedinstvenim u o ima posetilaca. Taj i tako shva en
lanac vrednosti grade brojni poslovni sistemi privatnog i javnog sektora i njihovi
me uodnosi u destinaciji. Pri tom se pod poslovnim sistemom podrazumevaju svi oblici
organizovanih aktivnosti koji na raznim nivoima zaokružuju neku uslugu sa svim
strukturnim elementima prihva enim od strane tržišnih korisnika (zaposleni, sredstva,
pripadaju i potroša i, ostali relevantni stejkholderi).
U tom smislu, poslovni sistem može da bude privredni i neprivredni i to raznih veli ina,
sadržaja, tržišnih dometa i nivoa organizovanosti. Složeni odnosi izme u svih tih
u esnika ustvari ine jedinstveni poslovni sistem destinacije. Razume se da je on na
adekvatan na in povezan sa drugim nivoima, npr. sa republi kim nivoom i da u tim
relacijama ima zna ajne me uodnose i implikacije, odnosno da uvek deluje u sredini
otvorenoj za sve relevantne uticaje.
Prema tome, bitno je ne samo imati razvijene pojedina ne, parcijalne poslovne sisteme
u destinaciji (npr. razvijen saobra aj, hotelijerstvo, javne službe ili institucije kulture,
odgovaraju e tradicionalne manifestacije i tome sli no), ve i njihovo sinhronizovano,
uskla eno delovanje u odnosu na jednog (i sve druge) potroša e. Naime, jedan posetilac
Beograda je onaj isti koji e koristiti i prevoz i smeštaj i ishranu i kontaktirati javne
službe i pose ivati manifestacije i doživeti brojne ose aje i impresije. Odnosno, on je
jedan, a na drugoj strani su svi pripadnici brojnih poslovnih sistema u turisti koj ponudi
Beograda koji treba da mu obezbede adekvatan lanac vrednosti i da kod njega postignu
111
ose aj da je u našem gradu dobio nešto što je vrednije od onoga što mu je bilo pruženo
u drugim destinacijama.
Posti i da svi pripadnici svakog poslovnog sistema i podsistema to shvate i da imaju
takav pristup u odnosu na svakog potroša a, je upravo ono najsloženije i organizaciono
najteže u turisti kom poslovanju destinacije, u ovom slu aju Beograda. Iskustva velikih
evropskih i svetskih gradova i drugih uspešnih turisti kih destinacija potvr uju da je
vertikalno integrisani poslovni sistem onaj ka kome treba neprestano težiti i iji je
dostignuti stepen razvijenosti etalon uspeha u turizmu.
Nisu potrebna posebna istraživanja za dokaz da Beograd ne samo da nema tako
izgra en poslovni sistem u turizmu, ve da nema ni pojedina ne, parcijalne sisteme koji
bi u potpunosti -svaki za sebe- odgovarao potrebama i zahtevima doma ih i stranih
posetilaca. Integralni pristup podrazumevao bi da se, recimo za jedan broj prethodno
analiziranih turisti kih proizvoda Beograda, obezbedi uskla eno delovanje najvažnijih
u esnika ponude. Prema UNWTO, takvi najvažniji akteri u savremenom turizmu su:
proizvo a i atrakcija, avio prevoznici, turoperatori i agencije i hotelijeri. Njihov
partnerski doprinos realizaciji jedne atrakcije (recimo manifestacije evropskog
karaktera) trebalo bi, po našem ekspertskom saznanju i iskustvu, da ima slede u
strukturu:
Turoperator (agencija) promoter – 10%
Avio prevoznici – 20%
Hotelijeri – 20 %
Atrakcija kao cilj dolaska – 40 %
Agencija organizator – 10 %
Do sada je bilo dosta pokušaja da se upravo neki od navedenih aktera u turizmu
Beograda okupe i zajedni ki nastupaju na inostranim tržištima (npr. u plasmanu vikend
programa i city break putovanja). Nažalost, ostalo je samo na pokušajima. Stoga e
o igledno biti neophodno da se u narednim godinama organizaciono vrš e postavi
model upravljanja ovakvim i drugim odnosima izme u parcijalnih poslovnih sistema
privatnog i javnog sektora u turizmu Beograda i time obezbedi vertikalno integrisani
112
pristup (npr. kroz odgovaraju u Agenciju za razvoj turizma, odnosno turisti kog
proizvoda).
5.1. PROCES PRIVATIZACIJE U TURIZMU
Klju no pitanje po etka i trajanja korenitih promena u zemljama bivšeg socijalisti kog
sistema, gde spada i Srbija, bez sumnje je odnos prema svojini i svojinskim odnosima.
Potpuno je izvesno da je potrošen koncept bilo kog od oblika državnog ili društvenog –
samoupravnog modela gde je svojina sva ija i ni ija. Iz tih razloga proces ukupnih
promena – tranzicije u tim zemljama nema alternativu. On u suštini predstavlja snažnu
politi ku i ekonomsku volju za korenitim promenama iji je krajnji cilj vladavina
tržišta, reforma svojinskih odnosa, liberalizacija uslova poslovanja i stvaranje
efikasnijeg ekonomskog sistema. To, pored svojinskih promena, uslovljava promene i u
na inu organizovanja, upravljanja, finansijama, ljudskim resursima i uvo enju
savremenih tehnologija. Tranzicija je sveobuhvatna i kompleksna ako su izvršene
promene u svim elementima, tj. ako je izvršena svojinska (privatizacija), organizaciona,
upravlja ka, tehnološka, finansijska i kadrovska transformacija. Promene su neminovne
u na inu razmišljanja, poslovnog ponašanja, odlu ivanja i delovanja svih subjekata
privrednog i društvenog života.
Strategije i taktike promena mogu biti razli ite: brze, spore, centralizovane,
decentralizovane, po direktivi ili po volji privrednih subjekata, sa manjom ili ve om
ulogom države. Razli iti pristupi u postupku sprovo enja transformacije imaju za
rezultat i razli ite efekte, koji se mere visinom profita, prometom turista i sli no.
Iskustva iz zemalja koja su put tranzicije prošla pre nas su razli ita. U privredama gde
su se paralelno, ili u približno isto vreme, odvijale svojinska, organizaciona, upravlja ka
i ostali elementi poslovne transformacije efekti tranzicije su daleko povoljniji.
Privatizacija je “srce” ukupnih promena i podrazumeva promenu vlasništva (oblika)
državne i društvene svojine u privatnu i predstavlja prvi bitan uslov poslovne
transformacije, odnosno ukupne tranzicije. Stavovi i argumenti teoreti ara iz ove
oblasti, kao i iskustva zemalja koje su kroz ove procese prošli, idu u prilog tezi da je
113
privatna svojina efikasnija od državne i društvene u pogledu alokacije resursa, uvo enja
inovacija, tržišnog ponašanja i upravljanja ukupnim tokovima.
Efekti privatizacije su brojni, kako na mikro, tako i na makro planu, i ogledaju se, pre
svega, u:
privla enju svežeg kapitala koji se obezbe uje prodajom ili investicijama novih
vlasnika, što je posebno zna ajno ukoliko se radi o stranim investicijama,
stvaranju uslova za reinvestiranje u privredne subjekte od sredstava dobijenih
po osnovu privatizacije,
smanjivanju troškova poslovanja i ve oj efikasnosti u poslovanju preduze a,
nova upravlja ka struktura preduze a bliža je preduzetni koj filozofiji i
liderstvu kao klju nim faktorima u savremenoj tržišnoj privredi, što povla i viši
nivo stru ne osposobljenosti, kako rukovode ih kadrova, tako i svih zaposlenih,
ve oj konkurentnosti, jer državna preduze a gube monopolski položaj.
Brzina i na in privatizacije zavise od brojnih faktora, me u kojim se kao najbitniji
isti u:
privredna stabilnost zemlje,
model privatizacije i
interesovanje stranih investitora za ulaganja u ovu oblast.
U stabilnim uslovima privre ivanja, model privatizacije je taj koji opredeljuje priliv
inostranih sredstava. Pojedine zemlje koristile su razli ite modele i metode privatizacije
(akcionarstvo, vau erska privatizacija, prodaja državnih/društvenih preduze a,
konverzija dugova u imovinu, reprivatizacija-vra anje imovine starim vlasnicima).
Iskustva zemalja iz okruženja i drugih zemalja bivšeg socijalisti kog sistema kod kojih
je ovaj proces promena završen ili je pri kraju pokazala su mnoge nedostatke i apsurde u
njegovom sprovo enju. Razloge takvom stanju treba tražiti, prevashodno, u injenici što
je kod pojedinih zemalja bila izvršena samo vlasni ka transformacija, dok ostali
elementi transformacije, pre svega, organizaciona i upravlja ka nisu. Zna ajan broj tih
zemalja, nakon privatizacije, nije ostvario željene rezultate. Kod mnogih je, ak, došlo
do pada životnog standarda, smanjenja izvoza, pove anja broja nezaposlenih i drugih
114
negativnih posledica koje su se odrazile na ukupne privredne tokove tih zemalja. Tek
izvršenim promenama ostalih elemenata transformacije kod tih zemalja došlo je do
zna ajnih pozitivnih efekata u ukupnom procesu privre ivanja.
Karakteristike svojinske transformacije (privatizacije) u Srbiji
Proces ukupnih promena u Srbiji znatno duže traje nego kod ostalih zemalja iz
okruženja, zbog poznatih okolnosti u kojima se našla Srbija posle raspada bivše
zajedni ke države. U razli itim periodima Srbija je imala i decentralizovani i
centralizovani model privatizacije. Svaki od navedenih modela imao je svojih dobrih i
loših strana i dao je razli ite efekte.
Proces privatizacije, odnosno vlasni ke transformacije, kod nas je zapo eo krajem
osamdesetih godina prošlog veka, po tadašnjim saveznim propisima. Zapravo, Zakonom
o promeni vrednosti društvenog kapitala iz 1989. godine najavljeni su prvi koraci ka
stvaranju uslova za tržišno opredeljenje i korporativno upravljanje privredom. Me utim,
zbog pojave hiperinflacije proces vlasni ke transformacije je Zakonom o revalorizaciji
društvenog kapitala 1993. godine zaustavljen. Tada je došlo do brojnih sudskih sporova
oko imovine i procenjene vrednosti preduze a, zbog ega je jedan deo preduze a
poništio ve zapo ete i završene procese privatizacije, dok je drugi nastavio otplatu
deonica i sudskim putem tražio zaštitu. Me u prvim preduze ima koja su zapo ela
proces promene svojinske strukture bila su i hotelsko-ugostiteljska preduze a (npr.
Hotel M).
U toku završnih sudskih sporova 1997. godine donet je Zakon o svojinskoj
transformaciji. Zakon je predvi ao besplatnu podelu akcija zaposlenima, ranije
zaposlenim radnicima i penzionerima u visini od 60% vrednosti društvenog kapitala. Po
ovom zakonu pristupilo se transformaciji delova preduze a, ali je izostala procena i
transformacija objekata poslovnog prostora i zemljišta, što je usporilo proces
privatizacije.
Model privatizacije bio je decentralizovan, tj. organi upravljanja u preduze u odlu ivali
su kada e se i i u privatizaciju i postajala je mogu nost relativno brze privatizacije, s
obzirom da je svako preduze e samostalno odlu ivalo o sopstvenoj sudbini. Model je
115
bio neobavezan i neoro en, što mu je davalo karakteristike stihijnosti i mogu nost da se
preko raznih poslovnih transakcija obrtni kapital iz društvenih preduze a prelije u
privatne firme. Zbog nepovoljne ekonomske i politi ke situacije izostalo je
interesovanje inostranih partnera za kupovinu hotelskih preduze a. S druge strane, nije
bilo dovoljno spremnosti menadžerskih struktura da se krene u ozbiljnije procese
transformacije, jer su bile pod velikim pritiskom samoupravnih i sindikalnih struktura.
Zapravo, menadžerske strukture nisu osetile trenutak o neophodnosti promena i
prepustile su se stihiji, što je uticalo da su najve i broj hotelskih preduze a kupili oni
koji nisu iz hotelsko ugostiteljske delatnosti.
Po ovom Zakonu, u Beogradu otpo et je proces privatizacije slede ih hotela: „Moskva”,
”Majestic”, „Balkan”, kao i UP „Stari grad” u ijem sastavu su bili hoteli "Park" i
"Kasina". Da bi mogla da opstanu na tržištu ve ina ovih preduze a, prodajom ve inskog
paketa akcija strateškom partneru, prelaze u ruke ve inskog vlasnika. Pri tome klju ni
element je cena akcija koju pla a ve inski vlasnik i socijalni program, a tek onda
investicioni program.
Novi Zakon o privatizaciji iz 2001. godine, predvi a privatizaciju celokupnog
društvenog kapitala preduze a odjednom tj. nema odložene privatizacije. Ve inski paket
prodaje se jednom vlasniku ili malom broju vlasnika. Višak radnika rešava se putem
socijalnog programa, koji se finansira iz budžeta. Osnovni cilj zakona je pove anje
efikasnosti u poslovanju privatizovanih preduze a i stvaranje razvojne komponente u
toku samog procesa privatizacije kroz:
1) smanjenje troškova radne snage putem socijalnog programa i
2) obavezno investiranje u privatizovano preduze e.
Model privatizacije je centralizovan, jer celokupan postupak sprovodi država, odnosno
Agencija za privatizaciju. Prodaje se ve inski deo društvenog kapitala preduze a od
70% jednom kupcu ili konzorcijumu, dok se 30% deli zaposlenim i ranije zaposlenim u
preduze u koje se privatizuje putem aukcije, odnosno 15% u preduze u koje se
privatizuje putem tendera. Model je i konfliktan, jer se radnici teško odri u ne eg što je
bilo “njihovo” a sada drugi postaje vlasnik.
116
Zakon predvi a dva modela prodaje kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije i
to:
prodaja putem javnog tendera;
prodaja putem javne aukcije.
Po modelu tenderske privatizacije prodato je TP „Putnik” ameri koj kompaniji
“Uniworld”, iji je vlasnik našeg porekla. Zbog nepoštovanja odredaba Ugovora
(prodaja dela imovine, nepoštovanje investicionog i socijalnog programa), Agencija za
privatizaciju Vlade Republike Srbije poništila je Ugovor o prodaji ovog preduze a. TP
„Putnik” je 2007. godine ponovo prodat ruskoj firmi za nešto više od 40 miliona evra.
Po modelu aukcijske prodaje u Beogradu prodato je 14 hotelskih preduze a. Ovaj vid
prodaje kod nas se pokazao daleko uspešnijim od tenderske privatizacije.
Efekti privatizacije hotelskih preduze a u Beogradu
Od ukupnog broja hotela u Beogradu, devet hotela nije otpo elo sa procesom
privatizacije i to: Slavija lux, Slavija, Palas, Astorija, Dom, Trim, Beograd, Taš i
Obrenovac, što predstavlja približno 20% od ukupnog broja hotela u Beogradu.
U segmentu agencijske delatnosti preko 98% agencija su u privatnom vlasništvu. Za sad
nije privatizovano nekoliko agencija koje su sastavu javnih preduze a: YUGOTURS (u
sastavu Internacionala CG), EPS TURS (u sastavu JP Elektroprivreda Srbije), KSR (u
sastavu JP Železnice), Rekreaturs (Zajednica za odmor radnika)...
Ukupan iznos sredstava ostvarenih po osnovu privatizacije ukupne hotelsko-turisti ke
privrede Beograda iznosi oko 340 miliona evra, od ega se na prodaju hotela odnosi
oko 285 miliona evra (hoteli Park, Putnik, Avala, Kasina i Central prodati su u sklopu
privatizacije preduze a u ijem su sastavu).
Najve i priliv od prodaje hotela u Beogradu ostvaren je prodajom hotela „Beograd -
Continental“ 148,8 miliona evra, zatim hotela „Jugoslavija“ 31,1 miliona evra hotela
„Metropol“ 23,7 miliona evra i TP „Putnik“ 40 miliona evra.
117
Podaci Agencije za privatizaciju Vlade Republike Srbije odnose se na turisti ka,
odnosno hotelsko-ugostiteljska preduze a a ne na njihove delove, odnosno hotele u
okviru privatizovanih preduze a. Tako na primer, TP „Putnik“, koje u svom sastavu ima
turisti ku - putni ku agenciju sa više filijala, kao i nekoliko hotela, (A klub, hotel
„Putnik“ na Kopaoniku i hotel „Putnik“ na Novom Beogradu), Ostrvo Sveti Marko u
Crnoj Gori i bogat vozni park, posle poništavanja prvog ugovora (4,6 miliona eura)
prodato je na tenderu za 40 miliona evra. Ugostiteljsko preduze e „Stari grad“, u ijem
sastavu su hoteli „Kasina“ i „Park“ i nekoliko restorana, prodato je najpre Kompaniji
Midland (67% kapitala) za 6,5 mil. evra, zatim je isto preduze e prodato doma em
preduzetniku za 10 miliona evra, koje je ponovo prodalo hotel „Park“ Delta kompaniji
za 3,2 miliona evra.
Putem aukcije prodato je 14 hotela (Union, Rojal, Rex, Šumadija, Srbija, Jugoslavija,
Metropol, Excelsior, Splendid, Prag, Nacional, Kontinental, Central, Avala).
Putem akcijskog fonda prodati su hotel „Moskva“ (ve inski paket za 5,5 miliona evra),
hotel „Majestic“ (6,5 miliona evra), hotel „Balkan“ (60% akcija za 4,5 miliona evra),
UP „Stari grad“ (67% kapitala za 6,5 miliona evra).
Kupci hotelskih preduze a u Beogradu su:
1. Transnacionalne kompanije,
2. Strani investicioni fondovi,
3. Doma a preduze a u privatnom vlasništvu,
4. Doma a fizi ka lica kao preduzetnici ili udruženi u konzorcijume.
Iskustva iz dosadašnjeg procesa privatizacije u beogradskom hotelijerstvu
Brojna istraživanja i analize o dosadašnjem procesu privatizacije, odnosno svojinske
transformacije, ukazuju na zna ajne probleme i brojna otvorena pitanja koja su se
pojavila u dosadašnjem procesu privatizacije. Ta pitanja ogledaju se u slede em.
1. Proces poslovne transformacije u Beogradu, kao i u Republici, nije u potpunosti
sproveden. Naime, osim privatizacije, odnosno svojinske transformacije nisu
izvršene promene kod ostalih elemenata poslovne transformacije (organizaciona,
upravlja ka, tehnološka, finansijska i kadrovska), što se veoma negativno
118
odražava na kvalitet hotelskog proizvoda i na poziciju tih hotela na
me unarodnom turisti kom tržištu.
2. Strani investitori nisu pokazali dovoljno interesa za kupovinu hotela kod nas, što
je uticalo na veoma mali priliv inostranog kapitala po ovom osnovu.
Zanemarljivo mali broj hotelskih preduze a prodat je inostranim partnerima
(hotel ˝Metropol˝, TP “PUTNIK”, hotel „Jugoslavija“ - koji ni posle skoro tri
godine nakon privatizacije nije otpo eo sa renoviranjem), što je u suprotnosti sa
intencijama zakona i o ekivanjima pre procesa privatizacije. O ekivanja su
posebno izneverena kada je re o najatraktivnijim hotelima u starom gradskom
jezgru poput hotela „Majestic“, „Moskva“, „Balkan“ i hotela „Jugoslavija“. Za
ove hotele trebalo je prona i partnere u poznatim hotelskim lancima poput
„Hiltona“, „Šeratona“ ili “Holiday inna“. Umesto toga ovi hoteli završili su u
rukama, uglavnom, onih koji su hotele kupili da bi ih ponovo prodali.
3. Ukupni finansijski efekti od privatizacije beogradskih hotelskih preduze a
daleko su ispod o ekivanih, što je uticalo na mali priliv sredstava u budžet i
nezadovoljstvo zaposlenih u ovoj delatnosti.
4. Novi vlasnici hotelsko-ugostiteljskih preduze a, uglavnom, nisu iz delatnosti
hotelijerstva, što se veoma negativno odražava na kvalitet hotelskog proizvoda i
usluge. Ovo se, posebno, negativno odražava na sporost u promenama ostalih
elemenata ukupne transformacije (organizaciona, upravlja ka, tehnološka,
finansijska i kadrovska transformacija), koje je neophodno sprovesti da bi
hotelsko preuze e opstalo na veoma osetljivom turisti kom tržištu. Retki su
primeri da je hotel posle privatizacije obezbedio profesionalni menadžment ili
tim menadžera, koji treba da preuzme odgovornost za uspešno vo enje
preduze a. Naj eš i slu ajevi su lutanja i vrlo este promene menadžera, što se
veoma negativno odražava na imidž hotela, na zaposlene, na kvalitet usluge i
proizvoda, a samim tim i na ukupno poslovanje hotela. Promenom vlasni ke
strukture, odnosno privatizacijom preduze a, novi vlasnici smatraju da su,
ujedno, izvršili i upravlja ku i ostale elemente poslovne transformacije.
5. U zna ajnom broju privatizovanih hotela došlo je do smanjenja broja zaposlenih
(hotel „Moskva“, hotel „Kasina“, hotel „Park“, hotel „Balkan“) ili njihovog
otpuštanja (hotel „Jugoslavija“, hotel “Metropol“, koji je sa 198 radnika smanjio
119
broj na 85, da bi nakon zatvaranja hotela zbog renoviranja otpustio sve
zaposlene).
6. Kod jednog broja privatizovanih preduze a došlo je do promene namene ili
prodaje delova preduze a, odnosno njihovog otu enja, što je u suprotnosti sa
pozitivnim zakonskim propisima (TP „Putnik“, UP „Madera“, UP „Višnjica“
itd.).
7. Privatizacija se odvijla u uslovima sukoba interesa. Agencija za privatizaciju
vrši postupak za prodaju preduze a, prodaje ih i kontroliše postupak prodaje.
Zbog neblagovremene i neadekvatne kontrole u jednom broju preduze a došlo je
do nepoštovanja ugovora u delu koji se odnosi na preuzete obaveze prema
investicionim i socijalnim programima, što se veoma negativno odražava na
poziciju tih preduze a.
8. Posebni problemi u procesu privatizacije hotela u Beogradu pojavljuju se kod
nacionalizovanih hotela („Astorija“ nije još privatizovan, hoteli „Splendid“,
’’Excelsior’’ i „Prag“ su privatizovani i najavljeni su sudski procesi), hotela koji
su do sada bili u sastavu javnih preduze a (hotel „Slavija“, hotel „Slavija lux“ -
JAT, hotel „Beograd“ - železnica) i državnih hotela (hotel „Palas“ i hotel „Dom“
– Ministarstvo prosvete).
9. S obzirom da proces privatizacije nije izvršen u zakonskom roku (mart 2007.
godine), to je na predlog Vlade Republike Srbije utvr en novi rok do kraja 2008.
godine kada treba da se dozvrši proces vlasni ke transformacije odnosno objavi
javni poziv za u eš e na javnom tenderu odnosno javnoj aukciji za privatizaciju
neprivatizovanog društvenog kapitala.
10. I pored brojnih slabosti u dosadašnjem procesu privatizacije postoji jedan broj
hotelskih preduze a koja su uspešno prebrodila poteško e ovoga procesa i
predstavljaju primere koji mogu da posluže kao model za preostale hotele koji
nisu ušli u proces transformacije.
Hotel "Šumadija"
Od hotela koji je poslovao bez kategorije i koji je bio pred ste ajem, posle privatizacije
hotel je kompletno rekonstruisan, oboga en kvalitetnim sadržajima i sada posluje kao
hotel sa 4 zvezdice. Radnici su zadržani, dugovi ispla eni. Nalazi se u sistemu Best
120
Western. U hotelu je, u skladu sa promenama na tržištu, izvršena organizaciona,
upravlja ka, finansijska, tehnološka i kadrovska transformacija. Procenat popunjenosti
ovog hotela, uprkos brojnim poteško ama ekonomskog i politi kog karaktera u zemlji,
premašuje 64%, što je potvrda ispravnosti teze da je menadžment klju ukupne
transformacije. Ukupno je uloženo u rekonstrukciju hotela preko 2 miliona evra. U
planu je izgradnja garaže.
Hotel „Balkan“
Nakon privatizacije uloženo je oko 5,5 miliona evra u rekonstrukciju i adaptaciju hotela.
Pored nove opreme, inventara i drugih ure aja izgra en je i moderan restoran „Balkan
expres“. Hotel sada posluje kao hotel sa etiri zvezdice.
Hotel „Union“
U adaptaciju i rekonstrukciju hotela uloženo je oko 2 miliona evra. Hotel sada posluje
kao hotel sa tri zvezdice.
Hotel „Srbija“
U adaptaciju i rekonstrukciju hotela uloženo je preko 2 miliona evra. Hotel posluje sada
kao hotel sa tri zvezdice. Renovirani su sve sobe (osim soba na 9 i 13 spratu koje su bile
ranije renovirane).
Hotel „Majestic“
Renoviran je deo soba, ura ena nova sala za sastanke i garaža.
Zaklju na razmatranja o procesu privatizacije u hotelijerstvu Beograda
1. Analiziraju i proces sprovo enja privatizacije u hotelskoj odnosno ugostiteljskoj
privredi Beograda, može se konstatovati da on nije opravdao o ekivanja. Pre ulaska u
proces privatizacije nije se raspolagalo osnovnim elementima, statusnih, finansijskih,
organizacionih, kadrovskih i drugih pitanja u ovoj delatnosti. Zapravo, nedostajala je
Strategija privatizacije u hotelijerstvu i ugostiteljstvu sa svim komponentama poslovne
transformacije (vlasni ka, upravlja ka, organizaciona, tehnološka, finansijska i
kadrovska transformacija), koja bi uvažila specifi nosti ove delatnosti. Privatizacija je
samo jedan od elemenata ukupnog procesa transformacije i njome se ne završava proces
121
ukupnih promena. Samo promene sprovedene u svim segmentima doprinose bržem
razvoju hotelskog preduze a, uspešnijem poslovanju, kvalitetnijem i konkurentnijem
proizvodu i efikasnijem prilago avanju savremenim trendovima u turizmu i
hotelijerstvu.
2. Strani investitori nisu pokazali dovoljno interesa za kupovinu hotela kod nas, što je
uticalo na veoma mali priliv inostranog kapitala po osnovu prodaje hotela stranim
partnerima. Ovo name e obavezu pronalaženja partnera ne samo za prodaju preostalih
neprivatizovanih hotela ve i za greefield investicije poput hotela „Holliday Inn“. S tim
u vezi neophodno je da Vlada angažuje strane konsultante-eksperte za privatizaciju i u
hotelijerstvu i investicioni i bankarski konsalting.
3. Da bi privatizacija bila u ve oj meri transparentna, pored davanja ve e uloge
mati nom ministarstvu, treba uvesti i posebno nezavisno telo koje e kontrolisati rad
Agencije za privatizaciju, ime bi se izbegla dosadašnja praksa da Agencija, vrši
postupak prodaje i isti kontroliše.
Budu i da se nalazimo u drugoj polovini procesa ukupne tranzicije, ubrzanje i uspešan
završetak privatizacije je bitna pretpostavka uspešnog završetka ovog procesa i
harmonizacije sa evropskim standardima.
122
5.2. ORGANIZACIJA TURIZMA NA NIVOU DESTINACIJE
Grad Beograd Gradska uprava Sekretarijat za privredu Sektor za turizam i trgovinu
Sektor za turizam i trgovinu Gradske uprave Beograda preduzima mere i u estvuje u
svim aktivnostima koje su u funkciji stalnog unapre ivanja kvaliteta turisti ke ponude
Beograda i podsticanja razvoja turizma na celokupnoj teritoriji grada.
Sektor predlaže koriš enje budžetskih sredstava prikupljenih od boravišne takse, pre
svega Turisti koj organizaciji Beograda iji je osniva Grad Beograd, prvenstveno za
promociju Beograda kao turisti ke destinacije u zemlji i inostranstvu, ali i za razvoj,
o uvanje i zaštitu turisti kih vrednosti na teritoriji grada, unapre enje sadržaja turisti ke
ponude i poboljšanje kvaliteta turisti kih usluga.
Posebne stalne aktivnosti odnose se na sagledavanje stanja i preduzimanje mera na
turisti kom ure enju prostora i kreiranju zabavno-rekreativnih sadržaja na celokupnoj
teritoriji grada.
Od 2001 godine Sektor je inicirao aktivnosti na unapre enju turizma u prigradskim
opštinama. Grad je, na predlog Sektora i Sekretarijata, izdvojio zna ajna sredstva za
razvoj turizma u tim opštinama.
Od 2005. godine Sektor obavlja poverene poslove kategorizacije privatnog smeštaja. Za
rad na ovim poslovima je formirana Komisija, upu en je javni poziv zainteresovanim
subjektima, pripremljeni su potrebni obrasci i svakodnevno se kontaktiraju
zainteresovani vlasnici objekata privatnog smeštaja.
Sektor je, u saradnji sa Turisti kom organizacijom Beograda, pripremio Pravilnik o
programu i na inu polaganja stru nog ispita za lokalne turisti ke vodi e za teritoriju
grada Beograda.
Ovaj Sektor obavlja i slede e aktivnosti:
u estvuje u ure enju radnog vremena ugostiteljskih objekata,
123
u estvuje u organizaciji i realizaciji turisti kih i kulturnih manifestacija,
sprovodi Javni konkurs za finansiranje programa i projekata iz oblasti turizma,
u estvuje u aktivnostima kojima se na direktan ili indirektan na in unapre uju
uslovi za prihvat i boravak turista (revitalizacija Skadarlije, stajališta za
turisti ke autobuse, pristanište u Kara or evoj, podzemni sadržaji-lagumi i
tuneli, Avala i sl.).
Sektor za turizam i trgovinu svoje aktivnosti predstavlja na Me unarodnom sajmu
turizma u Beogradu. Sara uje sa stru nim institucijama, udruženjima gra ana i
pojedincima u cilju unapre enja kvaliteta i raznovrsnosti turisti ke ponude Beograda.
Turisti ka organizacija Beograda (TOB)
Turisti ka organizacija Beograda (TOB) je javna služba Grada Beograda za
prezentaciju, razvoj i promociju turisti kih vrednosti Beograda.
Misija TOB-a:
Izgradnja imidža Beograda kao lidera u regionu i atraktivne turisti ke
destinacije
Razvoj turisti kog proizvoda Beograda na principima održivog razvoja i
principima ostvarenja pozitivnog uticaja i efekata na kvalitet života
Beogra ana, uz postizanje atraktivnosti destinacije za doma e i strane turiste
Povezivanje svih usluga, proizvoda i aktivnosti, direktno i indirektno vezanih
za turizam, njihovo integrisanje u proces razvoja i promocije turisti kog
proizvoda
Delatnost TOB:
analiza doma eg i stranog turisti kog tržišta
pripremanje plana i programa razvoja beogradskog turizma
priprema i organizacija promotivnih aktivnosti Beograda
priprema i izrada turisti kog promotivnog materijala
organizovanje mreže turisti kih informativnih centara
organizovanje distributivne mreže promotivnog materijala
koordinacija svih u esnika turisti ke ponude Beograda
124
promovisanje Beograda na doma im i me unarodnim turisti kim sajmovima
saradnja sa drugim gradovima u zemlji i inostranstvu
organizovanje kongresa
Turisti ke usluge koje TOB pruža posetiocima Beograda:
rezervacija hotelskog smeštaja
razgledanje grada autobusom, brodom ili peške
specijalni programi na turisti kom brodu
služba vodi a
organizovanje vikend programa
Delatnost TOB-a (po sektorima):
Služba marketinga (promocija turisti kog proizvoda Beograda; saradnja sa
organizatorima putovanja, putni kim agencijama, hotelima, Turisti kom
organizacijom Srbije i stranim turisti kim organizacijama kao i me unarodnim
asocijacijama i institucijama; planiranje i organizacija studijskih putovanja;
organizacija nastupa i u eš e na sajmovima turizma i berzama u zemlji i
inostranstvu, kao i organizacija namenskih i specijalizovanih prezentacija;
planiranje, proizvodnja i štampa promotivnog materijala; priprema turisti kih
publikacija i drugih promotivnih izdanja; planiranje i razvoj usluga na
doma em tržištu; saradnja sa pružaocima usluga na doma em tržištu; razvoj
paketa programa za individualne i grupne posete; implementacija politike grada
Beograda vezane za organizaciju manifestacija i doga aja na javnim
prostorima; planiranje i organizacija gradskih manifestacija i doga aja).
Kongresni biro Beograda (marketing i promocija Beograda kao destinacije
opredeljene za poslovni turizam i kao destinacije pogodne za organizaciju
korporativnih skupova, seminara, kongresa; priprema i u eš e na
specijalizovanim sajmovima, berzama i radionicama; koordinacija lokalnih
pružalaca usluga u oblasti poslovnog i kongresnog turizma; prikupljanje i
objavljivanje svih relevantnih informacija vezanih za ponudu i tražnju
kongresnih kapaciteta i ostalih pružalaca usluga; pružanje podrške privredi u
podnošenju kandidatura za dobijanje me unarodnih kongresa i skupova;
koordinacija i suorganizacija dolazaka predstavnika organizatora skupova u
125
obilazak destinacije i kapaciteta; saradnja sa nacionalnim i me unarodnim
asocijacijama i Turisti kom organizacijom Srbije na polju kongresnog turizma,
marketinga i promocije).
Služba za odnose s javnoš u (planiranje i realizacija svih aktivnosti iz oblasti
odnosa sa javnoš u; pružanje informacija o turisti kim potencijalima i
turisti kom proizvodu Beograda svim ciljnim grupama; organizacija i
realizacija promotivnih dolazaka stranih organizatora putovanja i predstavnika
stranih medija u Beograd; pra enje rezultata saradnje sa medijima; organizacija
i realizacija konferencija za novinare u zemlji i inostranstvu).
Informativna služba (pružanje turisti kih informacija posetiocima Beograda
kroz mrežu turisti kih informativnih centara; usluge rezervacije; prodaja
suvenira i štampanih i elektronskih izdanja; saradnja sa pružaocima turisti kih
usluga; saradnja sa pružaocima usluga na polju razvoja paketa usluga na
poseban zahtev klijenata).
Privredna komora Beograda Udruženje ugostiteljstva i turizma
Udruženje koordinira i zastupa interese lanica, odnosno preduze a iz oblasti
hotelijerstva, restoraterstva i turisti kog poslovanja.
Aktivnosti Udruženja:
Pružanje i organizovanje stru ne pomo i lanicama radi poboljšanja uslova
privre ivanja i razultata poslovanja.
Koordinacija i pomo preduze ima u rešavanju problema u cilju ubrzavanja
procesa privatizacije, u osavremenjavanju menadžerskih timova i privla enju
stranih investicija.
Aktivnosti na realizaciji projekta "Znak kvaliteta" Privredne komore Beograda
Aktivnosti na organizovanju privrednih subjekata u okviru priprema zna ajnih
sportskih i sajamskih manifestacija.
U ešce u izradi predloga Strategije razvoja turizma.
Koordinacija i pružanje pomo i preduze ima u procesu primene novih
zakonskih propisa.
126
YUTA – Nacionalno udruženje turisti kih agencija Chapter Beograd
YUTA, neprofitna strukovna organizacija, svojim lanicama pruža tri osnovne grupe
usluga:
1. Iniciranje, prema nadležnim državnim organima, sistemskih i drugih
pretpostavki za stvaranje preduslova za uspešno i efikasno obavljanje turisti kog
prometa;
2. Ostvarivanje komunikacija sa me unarodnim organima i asocijacijama, u cilju
uspostavljanja me usobne saradnje lanica i njihovog uklju ivanja u
me unarodne turisti ke tokove;
3. Koordinacija rada i obezbe enje informati kih i drugih pretpostavki za
me usobnu uspešniju saradnju me u lanicama YUTA.
U organizacionoj strukturi YUTA pored upravnih tela (Skupština, Upravni odbor i dr.)
postoje i stru na i radna tela (chapteri, grupacije, odbori, komisije, stru ne službe) iji je
zadatak da na najadekvatniji nacin objedinjuju sve inicijative, ideje, probleme ali i
predloge rešenja.
ATAS – Poslovno udruženje turisti kih agencija
Poslovno udruženje turisti kih agencija ATAS posluje kao neprofitna organizacija koja
okuplja turisti ke agencije radi pružanje i organizovanja stru ne pomo i lanicama u
cilju poboljšanja uslova privre ivanja i razultata poslovanja.
HORES – Udruženje hotelijera i restoratera Srbije Grupacija Beohoteli
Osnovna delatnost Udruženja je:
- pra enje i sagledavanje društveno ekonomskog položaja i aktuelnih problema
ugostiteljsko - turisti ke privrede i u vezi s tim pokretanje inicijativa prema
nadležnim državnim organima i institucijama;
- predlaganje mera za poboljšanje uslova privre ivanja i adekvatniji tretman ove
grane u privrednom sistemu i merama teku e ekonomske politike i informisanje
privrednih subjekata iz ove oblasti o sudbini predloženih mera;
127
- informisanje i pružanje stru ne pomo i preduze ima iz oblasti ugostiteljstva i
turizma u tuma enju propisa od zna aja za ovu delatnost, pre svega iz oblasti
privatizacije, poreske, devizne, spoljnotrgovinske i kreditno monetarne politike;
- pra enje savremenih trendova u ugostiteljstvu i turizmu, kroz razmenu stru nih
kadrova, njihovu edukaciju i saradnju sa strukovnim i drugim sli nim
institucijama iz razvijenih turisti kih zemalja;
- povezivanje ove grane sa stru nim, nau nim i obrazovnim institucijama u cilju
inovacije znanja, specijalizacije i edukacije kadrova i sl. radi primene rezultata
stru nog i nau nog rada i podizanja stru nog nivoa zaposlenih u ovoj oblasti na
viši stepen;
- unapre ivanje standarda i normativa prema propisima o kategorizaciji radi
podizanja nivoa kvalteta ugostiteljsko turisti kih usluga;
- povezivanje ugostiteljstva i turizma sa delatnostima komplementarnim ovoj
grani;
- organizovanje zajedni kih nastupa na doma im i inostranim turisti kim
sajmovima.
Aktivnosti Udruženja realizuju se preko organa asocijacije - Skupštine, Upravnog
odbora, radnih tela (grupacije, odbori i strukovne sekcije) i stru ne službe.
Opšte udruženje ugostitelja Beograda
Udruženje je formirano kao strukovno udruženje svih privatnih ugostitelja sa teritorije
grada Beograda.
Organizacija za unapre enje hotelijerstva i gastronomije Srbije (HGS)
HGS je organizacija osnovana sa ciljem da unapredi kvalitet usluga u sektoru
hotelijerstva i gastronomije Srbije. Metod rada HGS-a se zasniva na promovisanju
saradnje ugostiteljskih i svih prate ih uslužnih delatnosti. HGS teži ka prilago avanju
postoje ih objekata (hotela, motela, restorana i drugih ugostiteljskih objekata) novim,
savremenim standardima poslovanja. HGS se fokusira na tri osnovna polja, a to su:
edukacija zaposlenih u ugostiteljstvu, formiranje jedinstvene baze podataka preduze a
128
ugostiteljske i prate e industrije, kao i organizovanje berze novootvorenih radnih mesta
i potencijalnih kadrova.
Udruženje turisti kih vodi a Beograda
Ovo Udruženje je u fazi formiranja, kao odgovor na probleme funkcionisanja Udruženja
vodi a Srbije. Delatnost Udruženja je, izme u ostalog, formiranje baze podataka
licenciranih vodi a, uspostavljanje saradnje izme u vodi a i korisnika njihovih usluga,
kao i objedinjavanje obra una i naplate vodi kih usluga po jedinstvenom tarifnom
sistemu.
Turisti ka organizacija Mladenovca
Turisti ka organizacija opštine Mladenovac bavi se promocijom turiti ke ponude ove
opštine. U okviru promocije, posebnu pažnju posve uje brojnim kulturnim i turisti kim
manifestacijama, o uvanju narodne tradicije, zdravstvenom turizmu u banji Selters,
prirodnim lepotama planine Kosmaj, Markova kog i Ribrova kog jezera i bogatoj
gastonomskoj ponudi.
Javno preduze e za turizam opštine Sur in
Preduze e opštine Sur in za unapre enje i promociju turizma opštine, organizovanje
posebnih turisti kih programa/tura uz koriš enje posebnih pristana.
Turisti ko društvo Zemun
Glavna delatnost ovog Društva je promocija turisti kih potencijala opštine Zemun, kao i
organizovanje raznovrsnih turisti kih manifestacija na teritoriji ove opštine. Posebne
aktivnosti ovog društva odnose se na promociju turisti ke ponude na Dunavu. Neke od
aktivnosti su organizovanje besplatnih poseta brodom Velikom ratnom ostrvu,
povezivanje turisti ke ponude plovidbom hidrogliserom Dunavom na potezu od
Zemuna do Grocke i sli no.
Turisti ko društvo Grocke
Misija Turisti kog društva Grocka je da pomogne Opštini Grocka u razvoju turiti ke,
ugostiteljske i druge ponude koja za osnovu ima zdrav život i dobar provod uz
minimum zagaženja životne sredine. U okviru svoje delatnosti, Turisti ko društvo
129
Grocka se bavi i organizovanjem jednodnevnih izleta koji obuhvataju arheolo ko
nalazište, crkve, manastire, muzej i gastronomsku ponudu.
Me unarodni centar za razvoj i unapre enje ugostiteljstva i turizma (SACEN)
Privredno-strukovna organizacija koja svoju delatnost bazira na me unarodnim
iskustvima i nastoji da kroz strukovne ugostiteljsko-turisti ke manifestacije, stru ne
seminare i savetovanja edukativnog karaktera, kao i trening kurseve, pomogne
ugostiteljsko-turisti koj privredi Srbije i Beograda da se uspešnije uklju i u savremene
svetske tokove. Poseban doprinos ostvaruje u organizaciji me unarodnih manifestacija
u Beogradu i me unarodnoj-turisti koj promociji istog i zalaže se da Beograd bude
regionalni turisti ki centar Jugoisto ne Evrope.
Centar za odgovorni i održivi razvoj turizma (CenORT)
Osnovan je 2001. godine sa ciljem stru nog i nau no istraživanja odgovornog i
održivog razvoja turizma, edukovanja i razvijanja svesti o zna aju i uticajima turizma
na privredni i dru tveni razvoj. Posebnim ciljevima CenORT-a može se smatrati
podsticanje razvoja posebnih oblika turizma koji su u saglasnosti sa savremenim
karakteristikama i tendencijama turisti ke tražnje i sa raspoloživim resursima Srbije kao
turisti ke destinacije.
Centar za istraživanje i prou avanje turizma (CTRS)
Centar je osnovan sa ciljem omogu avanja i proširivanja saradnje izme u studenata,
akademske zajednice i privrede, pove anja profesionalnih standarda u turisti koj i
hotelskoj privredi kao i proširivanja korporativne odgovornosti u okviru turisti ke i
hotelijerske privrede
130
5.3. ODRŽIVOST RAZVOJA BEOGRADA KAO TURISTI KE DESTINACIJE
Okviri i preporuke za održivi razvoj evropskog turizma
Polaze i od Agende 21 za turizam (UNWTO, UNEP, 2005), Strategije održivog razvoja
EU (2006) i drugih evropskih direktiva i strategija, Evropska Komisija priprema
Agendu za održivost evropskog turizma (Agenda for the Sustainability of European
Tourism). U radnim materijalima za pripremu i donošenje ove agende definisani su
ciljevi i principi i predložene su akcije za prevazilaženje izazova, mehanizmi i
odgovrnosti za implementaciju kao i indikatori održivog turizma za destinacije (Action
for More Sustainable European Tourism, 2007). Za potrebe planiranja i upravljanja
održivim razvojem turisti ke destinacije Beograd daje se kratak pregled ciljeva, izazova
i klju nih akcija za njihovo prevazilaženje.
Polaze i od ciljeva Strategije održivog razvoja EU: ekonomski prosperitet, socijalna
jednakost i kohezija i zaštita životne sredine, kao i 12 ciljeva Agende 21 za turizam
utvr eni su slede i ciljevi održivosti evropskog turizma:
1) ekonomski napredak koji:
obezbe uje dugoro nu konkurentnost, pristupa nost i prosperitet turisti kih
preduze a i destinacija;
omogu ava kvalitetne poslove, nude i korektne zarade, podjednake uslove za
sve zaposlene i izbegavaju i sve oblike diskriminacije;
2) društvena jednakost i kohezija koja:
pospešuje unapre enje kvaliteta života lokalnih zajednica kroz turizam, uz
njihovo uklju ivanje u proces planiranja i upravljanja turisti kom destinacijom;
omogu ava sigurnost i iskustvo zadovoljstva i ispunjenosti potreba turista, koje
je dostupno svima, bez ikakve diskriminacije prema polu, religiji, sposobnostima
ili na bilo koji drugi na in;
3) zaštita životne sredine i kulturnog nasle a:
minimiziranjem zaga enja i degradacije životne sredine na globalnom i
lokalnom nivou, uz ograni eno angažovanje resursa za turisti ke aktivnosti i
131
održavanjem i ja anjem kulturnog bogatstva i biodiverziteta, doprinose i
njihovom poštovanju i o uvanju.
Izdvojeno je osam klju nih izazova za održivost evropskog turizma sa predlogom
pristupa i aktivnosti za njihovo prevazilaženje:
1. Redukcija sezonalnosti tražnje – radi smanjenja koncentracije turisti kih
putovanja i pritisaka turisti kih aktivnosti na lokalne resurse i nasle e u samo
jednom delu godine, inovativnim razvojem turisti kih proizvoda, doga aja i
drugih aktivnosti i atrakcija u vansezoni, diferenciranjem cena, vremenskim
pomeranjem insentiv putovanja, školskih odmora i dr.
2. Smanjenje uticaja turisti kog transporta na klimatske promene i zaga enje
životne sredine na globalnom i lokalnom nivou – prioritetno smanjenje uticaja
avioprevoza i prevoza individualnim vozilima do i u turisti koj destinaciji i
njenom okruženju.
Za prva dva izazova predvi ene su prioritetne akcije usmerene na smanjenje uticaja
turisti kog transporta na klimatske promene i zaga enje životne sredine:
koordiniran razvoj i promocija modalne preraspodele turisti kih kretanja na
za o uvanje životne sredine prihvatljivija saobra ajna sredstva do i u
turisti koj destinaciji, uz podršku razli itih mera i instrumenata
(uklju ivanjem troškova zaštite životne sredine u poreze i cene, uvo enjem
naknada za zaštitu životne sredine, razvojem potrebne saobra ajne
infrastrukture i integracije razli itih vidova saobra aja i usluga pristupa nih
turistima i sl.);
kra a turisti ka kretanja u destinaciji – kao kriterijum razmeštaja i izbora
novih lokacija za razvoj turizma, ponude i promocije atrakcija i aktivnosti sa
kratkim tokovima kretanja i sl.;
promene tržišnih trendova – promocija manje dužih umesto više kra ih
odmora i kretanja koja smanjuju emisije ugljenmonoksida i drugih gasova;
participacija avionskog sektora u evropskom sistemu trgovine emisijama i
dr.
3. Poboljšanje kvaliteta poslova u turizmu – polaze i od Lisabonske strategije,
sektor turizma treba da nudi širok spektar kvalitetnih poslova za ljude razli itih
132
godišta i sposobnosti, da omogu i nove poslove u domenu zaštite životne
sredine i nasle a i da obezbedi integrisanje aspekta održivosti u permanentnu
edukaciju i treninge, razvoj karijere, difuziju znanja i dobrih primera iz prakse
itd.
4. Održavanje i unapre enje prosperiteta lokalne zajednice i kvaliteta života
lokalnog stanovništva – investicije u turizam uti u na ekonomski prosperitet
lokalne zajednice, s tim da uticaj na koriš enje i zaštitu prostora i vrednosti
može da bude negativan kada razvoj turizma pove ava potrošnju otvorenih
zelenih prostora i poljoprivrednog zemljišta za izgradnju i izaziva gubitak
lokalnih pejzažnih vrednosti; ili pozitivan kada doprinosi urbanoj rekonstrukciji
recikliranjem industrijskih i drugih brownfield lokacija i omogu ava valorizaciju
kulturnog nasle a.
Prioritetne akcije odnose se na planiranje i upravljanje turisti kom destinacijom:
uskla ivanjem i integrisanjem prostornog razvoja turisti kih aktivnosti sa
drugim, postoje im i planiranim aktivnostima i ukupnim razvojem lokalne
zajednice;
prilago avanjem tipa smeštaja i drugih turisti kih sadržaja lokalnim
specifi nostima i minimiziranjem uticaja na okruženje;
uklju ivanjem lokalnog stanovništva i lokalnih proizvoda i aktivnosti u
turisti ku ponudu destinacije i dr.
5. Minimiziranje koriš enja resursa i proizvodnje otpada – minimiziranje
potrošnje ograni enih lokalnih prirodnih resursa za turisti ke potrebe, prioritetno
vode za pi e i neobnovljivih energetskih izvora, kao i smanjenje proizvodnje
otpada (otpadnih voda i vrstog komunalnog otpada), uz pove ano recikliranje
vode i otpada i koriš enje obnovljivih i novih izvora energije (sunca, vetra,
biomase, geotermalne energije i sl.).
6. Zaštita i valorizacija prirodnog i kulturnog nasle a – me uzavisnost razvoja
turizma i zaštite nasle a (biodiverziteta, prirodnog i kulturnog predela,
spomenika kulture, na ina života i tradicije) ogleda se u ulozi turizma da
obezbe uje valorizaciju nasle a i direktnu i indirektnu podršku njihovoj zaštiti,
dok kvalitet i atraktivnost nasle a opredeljuje atraktivnost turisti ke destinacije,
omogu ava viši kvalitet života lokalnih zajednica i kvalitetniji turisti ki
133
proizvod i iskustvo. Izazovi uklju uju kako pritiske razvoja turizma,
koncentracije turista, intenziteta odvijanja i neadekvatnih turisti kih aktivnosti
na o uvanje i kvalitetnu prezentaciju nasle a, tako i pritiske razvoja drugih
aktivnosti, uticaje klimatskih promena na nasle e, kao i nedostatak
odgovaraju ih resursa (ljudskih i finansijskih) za zaštitu i o uvanje nasle a i sl.
Prioritetne akcije uklju uju:
podršku izdvajanju sredstava (sektor turizma, komplementarni sektori i
turisti) za investicije u zaštitu prirodnog i kulturnog nasle a i podršku
upravljanju razvojem destinacije i kvalitetom životne sredine;
prilago avanje upravljanja posetiocima u destinaciji i o uvanje nasle a;
podsticaje za razvoj tradicionalnih aktivnosti, kulturnih doga aja, proizvoda i
usluga prepoznatljivog kvaliteta zasnovanog na nasle u i njegovoj promociji
i dr.
7. Podjednaka dostupnost odmora i turisti kih iskustava - radi eliminacije
socijalne isklju enosti i nejednakosti (za siromašne, hendikepirane i druge grupe
korisnika), neophodna je podrška razvoju socijalnog turizma i integraciji
hendikepiranih osoba u turisti ke aktivnosti i koriš enje turisti kih sadržaja.
8. Koriš enje turizma kao instrumenta globalnog održivog razvoja – za
postizanje milenijumskih ciljeva razvoja (posebno za smanjenje siromaštva i
gladi), smanjenje emisije gasova koj imaju efekat staklene bašte, ostvarivanje
konvencije o zaštiti biodiverziteta i sl.
Procenjuje se da je kriti an korak u menadžmentu turisti ke destinacije identifikacija
indikatora za pra enje ciljeva održivog razvoja turisti ke destinacije i uspostavljenje
monitoringa izabranog seta indikatora. U posebnom prilogu se daje okvirna lista
indikatora, me u kojima bi trebalo izabrati indikatore za koje se monitoring može
uspostaviti kratkoro no (do 2013.), srednjoro no (do 2018.) i dugoro no (TSG, 2007).
U tabeli 1 su prikazani neki pokazatelji od zna aja za analizu i planiranje održivog
razvoja evropskih gradskih turisti kih destinacija koji predstavljaju prose ne vrednosti
indikatora i kvalitativnih ocena razvoja turizma.
134
Tabela 1. Pokazatelji od zna aja za analizu i planiranje održivog razvoja gradskih turisti kih destinacija
Pokazatelji ProsekTuristi/stanovništvo 14,01 Budžet lokalne zajednice/stanovništvo (€) 11,18 Broj zaposlenih u turizmu/broj zaposlenih u gradu (%) 7,41 Kultura i tradicija u sektoru gradskog turizma (1=potpuno nov, 3=od nedavno, 5=duga tradicija)
3,00
Partnerstvo zasnovano na (1=nimalo; 5= potpuno): Javnoj politici održivosti (kao što je agenda 21) 2,52 Turisti kom sektoru koji promoviše održivost 3,56 Javnoj svesti za primenu održivog razvoja 2,91
inioci uspešnog partnerstva subjekata razvoja turizma (1=nije uopšte bitan; 5=jako bitan):
Posve enost partnerskim aktivnostima 4,19 Politi ka podrška 4,23 Finansiranje/fondovi 4,12 Dosadašnja uspešna iskustva 3,88 Pravni okvir 3,04 Tehni ka podrška 3,2
Rezultati anketa (% odgovora sa ''da''): Da li je prisutan održivi razvoj turizma u gradu 61 Da li održivi turizam uklju uje sve aspekte zaštite životne sredine 56
Izvor: Burhin F., Paskaleva-Shapira, K., Santamaria, S. (2003.)
Klju ni problemi održivog razvoja Beograda kao turisti ke destinacije
Me uzavisnost održivog urbanog razvoja i održivog razvoja gradskog turizma
opredeljuju pristup oceni dosadašnjeg i upravljanju budu im razvojem gradske
turisti ke destinacije. Ova me uzavisnost jasno se ispoljava u dosadašnjem razvoju
Beograda kao turisti ke destinacije, koju odlikuje sli nost osnovnih tendencija –
nedovoljno usmeren i kontrolisan urbani razvoj i razvoj turizma u gradskoj destinaciji i
njenom regionalnom okruženju.
Organizovani gradski turizam, nalik na turisti ku ponudu evropskih gradova, prema
pokazateljima turisti kog razvoja (tabela 2) u Beogradu je u za etku, i to uglavnom u
podsegmentima urbanih manifestacija i poslovnog turizma, sa dominantnim hotelsko-
135
ugostiteljskim konceptom ponude i bez precizno registrovanog prometa o gradskom
odmoru (Miliji , Kruni , Panti , 2007.).
Tabela 2. Uporedni prikaz pokazatelja intenziteta turisti kog razvoja u pojedinim evropskim zemljama i gradovima i u Srbiji i Beogradu
Zemlja/ Grad
P, km2 Br.stanov.
Br. st./ km2
Brojležaja
Br.lež./ km2
Br.lež./ 100 st.*
Brojno enja
Br. no ./km2
Br.no ./
st.
Srbija 88361 7532613 85 85634 0,9 1,1 6684592 75,6 0,9
Beograd 3224
776-grad
1594977
1288745
498
1660,7
11.925
10.840
3,7
14,0
0,7
0,8
1.360.934
1.213.865
422,1
1564,2
0,8
0,9
Austrija 83859 8100779 96,6 930.835 11,1 11,5 90.710.280 1081,7 11,2
Be 414,9 1562482 3765,9 41.834 100,8 2,2 7.687.546 18528,7 4,92
Holandija 33882 15863552 468,2 1.141.823 33,7 7,2 81.262.588 2398,4 5,1
Amsterdam 219,0 734540 3354, 1 36.067 164,7 4,9 8.088.000 36931,5 11,0
Portugal 91906 10201566 111,0 487.102 5,3 4,8 41.955.089 456,5 4,1
Evora 1.307 56359 43,1 1.350 1,0 2,4 200.000 153,0 3,5
Španija 504790 39726973 78,7 2.624.908 5,2 5,2 344.670.612 682,8 8,7
Toledo 232,1 71110 306,4 2.358 10,1 3,3 500.000 2154,2 7,0
Nema ka 357020 82150302 230,1 3.070.372 8,6 3,7 298.504.422 836,1 3,6
Berlin 892,0 233128 261,3 2.850 3,2 1,2 437.462 490,4 1,9
Izvor: Schmidt, H.W., (2002/1), Opštine u Srbiji (2006.)
Polaze i od me uzavisnosti održivog urbanog razvoja i održivog razvoja gradskog
turizma i od ocene da je gradski turizam Beograda u po etnoj fazi razvoja, u ovom delu
ocene dosadašnjeg razvoja turizma Beograda pažnja je usmerena na prostorno-
envajeronmentalnu održivost, to jest podobnost dosadašnjeg razvoja destinacije i na
opredeljenja, smernice i prioritete njenog budu eg razvoja, dok su pitanja ekonomske
isplativosti i upravljanja razvojem turisti ke destinacije (politi ka podrška) obra ena u
drugim delovima ovog poglavlja.
Socijalna prihvatljivost razvoja turisti ke destinacije može se sagledati iz nekoliko
aspekata, prioritetno iz ugla: ljudskih resursa (zaposlenost i dohodak u turizmu i
komplementarnim delatnostima, edukacija i difuzija znanja i veština, informisanje i
uklju ivanje gra ana i dr.), efekata turizma na pove anje konkurentnosti grada
(privla enje novih investicija i nova radna mesta) i na efikasnost koriš enja, o uvanja i
unapre enja javnih prostora i dobara grada (nasle e, kultura, otvoreni prostori,
infrastrukturni sistemi i dr.). Oskudni raspoloživi podaci i njihova (ne)pouzdanost,
onemogu avaju davanje ocene o socijalnoj prihvatljivosti dosadašnjeg razvoja Beograda
kao turisti ke destinacije.
136
Do upostavljanja odgovaraju eg informacionog sistema o turizmu, kao i informacionih
sistema o ljudskim resursima, životnoj sredini, prostoru i drugih informacionih sistema
neophodnih za upravljanje razvojem grada i turisti ke destinacije, mogu se davati samo
okvirne procene efekata ravoja turizma na konkurentnost, koheziju, održivost i identitet
Beograda.
Formalno iskazivanje politi ke podrške održivom razvoju grada ispoljeno je u nekoliko
navrata – donošenjem Generalnog plana Beograda 2021. (2003.), Regionalnog
prostornog plana administrativnog podru ja Grada Beograda (2004.), pripremom za
donošenje Strategije razvoja Grada Beograda (Nacrt, 2008.) i drugih strateških
dokumenata. Fakti ka spremnost gradskog i opštinskih nivoa upravljanja ispoljava se
podrškom ili nedovoljnom podrškom ostvarivanju navedenih planskih dokumenata, to
jest održivog razvoja grada i u tim okvirima održivog razvoja turisti ke destinacije.
Za ocenu dosadašnjeg razvoja i ispoljenih tendencija i za strateška opredeljenja budu eg
održivog razvoja turisti ke destinacije izdvojeni su kao najzna ajniji slede i aspekti:
Pristupa nost – do i u okviru destinacije, prioritetno do najatraktivnijih zona,
otvorenih prostora, pravaca i ta kasto razmeštenih sadržaja u destinaciji javnim
i/ili specijalizovanim prevozom, peša kim i biciklisti kim kretanjem;
Identitet, itljivost i atraktivnost urbanog prostora i pojedinih o uvanih ruralnih
prostora – o uvanost i unapre enje identiteta Beograda, obala sa forlandom i
obaloutvrda sa otvorenim i izgra enim celinama u priobalnim pojasevima
vodotoka i jezera, urbaniteta centralnih gradskih zona i glavnih gradskih
pravaca; itljivost, povezanost i estetika otvorenih prostora, vizura i silueta; i
atraktivnost sadržaja i doga anja za turiste;
Autenti nost kulturnog identiteta – atraktivnost, prezentacija i dostupnost
kulturnog i prirodnog nasle a i pejzaža, atraktivnost i inventivnost kulturnih
doga anja, specifi nosti na ina i stila života;
Kvalitet životne sredine – prioritetno kvalitet vazduha i nivo buke, kvalitet
površinskih voda i vode za pi e, zdravstvena bezbednost hrane i dr. i
Infrastrukturna opremljenost prostora – kvalitet opremljenosti prostora
vodoprivrednom, energetskom, telekomunikacionom i zelenom infrastruk-
turom.
137
Pristupa nost
U odnosu na relativno dobru pristupa nost razli itim vidovima saobra aja do gradske
destinacije, koja se može unapre ivati, klju ni problem održivosti, konkurentnosti i
kohezije grada i razvoja turizma u Beogradu jeste pristupa nost u destinaciji. Problem
funkcionisanja saobra aja u gradu rezultat je kako nerealizovanih strateških
infrastrukturnih pravaca i objekata definisanih regionalnim prostornim i generalnim
planom grada i neintegrisanosti razli itih vidova saobra aja, tako i nerešenog pitanja
raspodele modaliteta saobra aja.
Iz aspekta turizma klju na je saobra ajna pristupa nost turisti ki atraktivnih prostora u
destinaciji javnim saobra ajem (autobuskim, šinskim i re nim), peša kim i drugim
vidovima kretanja, lako a pristupa i prelaska sa jednog na drugi vid saobra aja.
Poboljšanja u javnom autobuskom, trolejbuskom i šinskom saobra aju u periodu 1999-
2007. godine nedovoljna su za obezbe enje kvalitetnog i efikasnog prevoza putnika i
turista u gradu i do atraktivnih prostora u rubnoj gradskoj zoni. Eksperimentalno je
uveden javni re ni gradski saobra aj, iji razvoj treba intenzivirati i obezbediti vezu sa
ostalim modalitetima javnog gradskog saobra aja i sa pravcima peša kog i
biciklisti kog kretanja. Prvi javni turisti ki re ni saobra aj i kombinovane kružne ture
duž Save osmislila je i organizovala opština Sur in, što bi trebalo podržati i objediniti sa
ostalim beogradskim sektorima Save i Dunava.
Pomak napravljen izgradnjom mreže biciklisti kih staza na Novom Beogradu treba
nastaviti razvojem biciklisti kog kretanja u gradu i na pravcima ka zelenim i
rekreativnim prostorima u gradu i njegovoj rubnoj zoni. Najmanje je ura eno na
ure enju novih peša kih zona i pravaca koji bi omogu ili povezivanje turisti kih
prostora ovim vidom kretanja. Klimatske promene name u obavezu poboljšanja
mikroklimatskih uslova o uvanjem postoje e i podizanjem nove zelene infrastrukture
(drvoreda i zelenih površina) duž svih peša kih i biciklisti kih staza i, gde god je to
mogu e, u postoje em gradskom tkivu. Ovaj problem je skoro potpuno zanemaren u
protekle dve decenije razvoja grada.
138
Prioritet do 2013. godine bi trebalo da ima razvoj svih generalnim planom grada
predvi enih i novih modaliteta javnog gradskog i specijalizovanog prevoza, peša kih i
biciklisti kih kretanja u turisti ki najatraktivnijim zonama, potezima i na veznim
pravcima – u centralnim gradskim zonama (centar starog Beograda, centar Zemuna i
centralni deo Novog Beograda), duž priobalja Save i Dunava i na veznim pravcima tih
zona sa priobaljem. Pored toga, u istom periodu bi trebalo poboljšati pristup javnim
gradskim saobra ajem do najatraktivnijih zelenih (parkovskih, šumskih i rekreativnih)
površina u gradu. Pove anje dostupnosti i aktiviranje turisti ki atraktivnih prostora na
podru ju grada do 2018. godine direktno je uslovljeno realizacijom strateških
saobra ajnih infrastrukturnih sistema i objekata i smanjenjem saobra ajnih zagušenja i
zaga enja.
Identitet, itljivost i atraktivnost urbanog prostora i pojedinih o uvanihruralnih prostora
U Beogradu traje proces planskog i neplanskog razgra ivanja urbanog identiteta i
ambijentalnih/pejzažnih vrednosti, razli itog intenziteta. Brojni su primeri
arhitektonskog zaga enja turisti ki najatraktivnijih zona i celina, u prvom redu
centralnih gradskih zona i glavnih gradskih poteza. Eklatantan primer je intenzivno i
ubrzano razgra ivanje nasle ene urbane matrice i ambijentalnih vrednosti Vra ara, na
osnovu donetih urbanisti kih planova, koje vodi kako gubitku kvaliteta te gradske
celine i njene ekskluzivnosti, tako i slike urbanog pejzaža i memorije grada. Sli an je
primer intenzivne i, esto, arhitekturi moderne neprimerene i neprilago ene izgradnje
centralnih sadržaja i nove stambene gradnje duž glavnih novobeogradskih
saobra ajnica, kojom se razgra uju osnovne ambijentalne vrednosti tog dela grada
zasnovane na otvorenim zelenim prostorima i slobodnim vizurama ka rekama i drugim
delovima grada. Rasplinjavanju grada i urušavanju njegovog urbanog identiteta najviše
doprinosi neplanska izgradnja duž svih ulazno-izlaznih pravaca u grad i u njegovoj
rubnoj zoni.
Otvoreni javni prostori su zna ajan element ure enja grada, unapre enja njegovog
urbanog identiteta i proizvoda gradskog turizma. Zbog toga je jedan od polaznih koraka
u planiranju rekonstrukcije i razvoja evropskih metropola, lidera gradskog turizma,
upravo širenje mreže otvorenih javnih prostora i atraktivan urbani dizajn tih prostora.
139
Urbani identitet, prepoznatljivost i turisti ka atraktivnost Beograda kao turisti ke
destinacije zasniva se na otvorenim (vodenim, zelenim i izgra enim) javnim prostorima
grada, kulturnom i prirodnom nasle u. To se, u prvom redu, odnosi na zeleno srce
grada, vodotoke, ade i priobalje Save i Dunava, centralne gradske zone, glavne gradske
ulice, trgove i otvorene zelene prostore grada (parkove, šume forlanda, gradske i
prigradske šume). Jedna od najatraktivnijih i najzna ajnijih celina urbanog pejzaža
Beograda jeste tzv. „zeleno srce” grada (slika 1). Ako Beograd nema kulturno-istorijske,
umetni ke i ambijentalne resurse velikih evropskih metropola – lidera gradskog
turizma, jedini je grad na Dunavu koji raspolaže atraktivnom kombinacijom kontrasnih
ambijentalnih i pejzažnih celina na uš u dve reke. Najve i je kontrast izme u pojasa
šume na neregulisanoj levoj obali Dunava i Velikog Ratnog ostrva, s jedne strane, i
izgra enih celina na njegovoj regulisanoj desnoj obali (Zemun i celine nizvodno od
Kalemegdana), s druge. Slede i je kontrast izme u gusto izgra enog centra starog
Beograda sa fortifikacijom u zelenilu, s jedne strane, i otvorenih prostora (zelenila)
Novog Beograda sa novim centrom koji se postepeno formira na prostoru od
zgrade¸"Uš a" prema Centru "Sava" i drugim centrom koji se formira na potezu od
luke¸"Beograd" do Ade Huje.
Sticajem okolnosti zeleno srce grada je o uvano, što omogu ava intenziviranje
aktivnosti na njegovom ure enju, osmišljenjom i tematskom aktiviranju otvorenih
prostora i o uvanju njegovih kontrasnih pejzažnih odlika. Pomak je u injen po etkom
ure enja zemunskog keja.
140
Slika 1. Ambijentalne/pejzažne celine tzv. „zelenog srca” Beograda
Izvor: Maksin-Mi i M., Turizam i prostor, Fakultet za turisti ki i hotelijerski menadžment, Beograd, 2007, str. 154.
Prioritet do 2013. i 2018. godine ima plansko ure enje, aktiviranje neiskoriš enih i
neadekvatno koriš enih lokacija u zale u priobalja i pove anje atraktivnosti pet sektora
priobalja Dunava i Save na osnovu opredeljenja i koncepcije koja e se utvrditi u drugoj
fazi Studije beogradskog priobalja (slika 2). U prvoj fazi ove studije izdvojeno je 5
celina kulturnog nasle a za rekonstrukciju, revitalizaciju i razvoj atraktivnih i
adekvatnih turisti kih sadržaja i aktivnosti, 13 objekata koji se mogu rekonstruisati, a
141
pojedini i prenameniti i dve velike zone rekonstrukcije, izgradnje i transformacije
namene i fizi kih struktura.
Slika 2. Sektori beogradskog priobalja Save i Dunava
Izvor: Studija beogradskog priobalja, Prva faza, Urbanisti ki zavod Beograda, 2007, str. 9.
Prioritet do 2013. godine trebalo bi da ima širenje i ure enje postoje ih i formiranje
novih otvorenih javnih prostora u priobalju i uvo enje arhitektonskog, urbanisti kog i
komunalnog reda za sve objekte na vodi. Problem održavanja isto e otvorenih prostora
najizraženiji je duž obaloutvrda usled naplavina otpada, ije je redovno uklanjanje
neophodno odmah organizovati.
Intenzivnije koriš enje akvatorija i obala (Lido, Bela stena i druga kupališta) za
turisti ko-rekreativne aktivnosti na vodi u periodu do 2013. i 2018. godine direktno je
uslovljeno dinamikom realizacije fabrike za pre iš avanje otpadnih voda u
Velikoselskom ritu.
142
Unapre enje urbanog identiteta, prepoznatljivosti i turisti ke atraktivnosti Beograda kao
turisti ke destinacije uslovljeno je urbanom rekonstrukcijom, atraktivnim ure enjem i
osmišljenijim aktiviranjem razli itih sadržaja, intenziviranjem kulturnih aktivnosti i
doga anja u javnim objektima i na otvorenim gradskim prostorima, posebno u
centralnim gradskim zonama, duž glavnih grebenskih poteza i veznih pravaca prema
Savi i Dunavu i reperima identifikovanim generalnim planom grada i strategijom za
održivi razvoj Beograda.
Autenti nost kulturnog identiteta
Identitetu i posebnosti gradske turisti ke destinacije doprinosi autenti nost kulturnog
identiteta zasnovanog na atraktivnosti, prezentaciji i dostupnosti kulturnog i prirodnog
nasle a i pejzaža, atraktivnost i inventivnost kulturnih doga anja, specifi nosti na ina i
stila života.
Pored intenziviranja radova na rekonstrukciji i ure enju najvrednijih celina i objekata
kulturnog nasle a, a potom i obezbe enja dela prihoda od turizma za investicije u
zaštitu nasle a, neophodna je atraktivna animacija i prezentacija nasle a turistima, kao i
sadržaji i doga aji koji e omogu iti adekvatno aktiviranje i koriš enje tih prostora.
Prioritet do 2013. godine bi trebalo da ima ure enje i promocija kulturnih itinerera i
staza – rimskih imperatora i praistorije duž Dunava, starih aršija (gro anske,
obrenova ke, ostružni ke, sopotske, beljinske i dr.), srednjovekovnog i drugog
sakralnog nasle a i sl. (slika 3).
143
Slika 3. Kulturni itinereri predloženi Regionalnim prostornim planom administrativnog podru ja Grada Beograda
Izvor: Nacrt strategije razvoja Grada Beograda, Palgo center, Beograd, 2008, str. 34.
Prirodno nasle e nije uklju eno u turisti ku ponudu grada zbog loše pristupa nosti i
nedovoljne ili potpune neure enosti. Prioritet ima ure enje zašti enih prostora i razvoj
vidova turizma i rekreacije prilago enih stepenu zaštite, o uvanosti i osetljivosti
ekosistema i o uvanju prirodnog predela (Veliko ratno ostrvo, šume u forlandu Dunava,
ritovi, mo vare i ade) ili turisti ko-rekreativnom opremanju prirodi bliskih kulturnih
predela (Avala, Stepin gaj, Lipova ka šuma, gradske šume i izletišta – Košutnjak,
Zvezdarska, Top iderska, Manastirska i Banji ka šuma i dr.) i pove anje njihove
pristupa nosti odgovaraju im vidovima javnog gradskog saobra aja.
Postoje i i novi javni i alternativni objekti kulture i
kulturna doga anja, kao i razli ite vrste doga aja,
manifestacija i zabave na otvorenim prostorima i
vodenim površinama grada trebalo bi da imaju
prioritet u razvoju ukupne, a naro ito turisti ke
konkurentnosti Beograda u planskom horizontu.
Pored završetka rekonstrukcije Muzeja savremene umetnosti i Narodnog muzeja, u
144
periodu do 2018. godine pojedini objekti u priobalju Save i Dunava predvi eni za
rekonstrukciju i prenamenu (slika 4), mogu da postanu novi centri kreativnosti,
interaktivnih umetni kih prostora i zabave (primer stare elektri ne centrale sa kranom).
Slika 4. Ta ke rekonstrukcije u priobalju Save i Dunava
Izvor: Studija beogradskog priobalja, Prva faza, Urbanisti ki zavod Beograda, 2007.
Za ja anje urbanog identiteta i autenti nosti kulturnog identiteta Beograda prioritet u
periodu do 2013. godine bi trebalo da ima rekonstrukcija i ure enje o uvanih celina
tradicionalnih centara ruralnih naselja i njihovo uklju ivanje u turisti ku ponudu grada –
Ov a, Sur in, Jakovo, Progare, podavalska i druga sela, sa ponudom doma inskog
turizma i trpeze, poljoprivrednih aktivnosti i zanata, obi aja, svetkovina, naivne
umetnosti (Leskovac kod Lazarevca) i dr.
145
Kvalitet životne sredine
Zaga enja vazduha iz stacionarnih izvora najizraženija su u toku grejne sezone kada se
javljaju koncentracije sumpordioksida, a i i azotdioksida iznad dozvoljenih grani nih
vrednosti imisije u centralnoj zoni starog Beograda i Zemuna i na glavnim gradskim
saobra ajnicama. Problem zaga enja vazduha i povišenih nivoa buke (danju i no u) iz
mobilnih izvora prisutan je tokom cele godine, sa trendom porasta u turisti ki
najatraktivnijim prostorima grada – centralnim zonama Beograda i duž najfrekventnijih
ulica (slika 5), usled strukture saobra ajnih tokova. U pogledu kvaliteta vazduha
povoljnije je stanje u priobalju reka i na ve im zelenim površinama grada.
Prioritet je izmeštanje teretnih i promena modaliteta (smanjenje u eš a individualnih
putni kih vozila) saobra ajnih tokova u centralnim gradskim zonama, kao preduslov za
pove anje njihove turisti ke atraktivnosti.
Slika 5. Prekora enje GVI ugljenmonoksida, azotovih oksida i sumpordioksida po gradskim zonama, 2006.
Izvor: Kvalitet životne sredine Grada Beograda 2006. godine, Sekretarijat za zaštitu životne sredine, Beograd, 2007, str. 62,63.
Na sigurnost turisti kih kretanja do i u najatraktivnijim gradskim celinama negativan
uticaj može da ima potencijalan rizik od hemijskih udesa zbog transporta opasnih
materija drumskim, železni kim i re nim saobra ajem u priobalju i po obodu centralne
zone starog Beograda i u drugim gradskim zonama.
Kvalitet voda reka Save i Dunava ne zadovoljava II klasu kvaliteta, što zna i da ne
odgovara kvalitetu voda za kupanje i rekreaciju na vodi. Na mernim mestima u turisti ki
i rekreativno najatraktivnijim sektorima ovih akvatorija registrovana je III klasa
kvaliteta. Kvalitet vode ovih reka (naro ito Save) 2006. godine bio je me u najlošijim u
poslednjih 10 godina (slika 6) i, po prvi put, sa pojavom pove ane koncentracije teških i
146
toksi nih metala u sedimentu obe reke. Kvalitet vode reke Save bio je 2006. godine, kao
i u prethodnom periodu, nešto bolji od kvaliteta vode Dunava.
Vode skoro svih malih vodotoka i kanala konstantno su u IV klasi kvaliteta ili van
klase, me u kojima pojedini ugrožavaju užu zonu sanitarne zaštite beogradskog
vodovoda, a ve ina se može svrstati u potencijalno atraktivne vodotoke za turizam i
rekreaciju (primer degradiranog kanala Galovica, Top iderske i drugih reka). Relativno
zadovoljavaju e stanje registrovano je 2006. godine samo na reci Peštan i kanalu Vizelj,
na kojima je 50% uzoraka bilo u granicama II klase kvaliteta (Kvalitet životne sredine
Grada Beograda 2006. godine, 2007).
Slika 6. Kvalitet površinskih voda, 2006.
Izvor: Kvalitet životne sredine Grada Beograda 2006. godine, Sekretarijat za zaštitu životne sredine, Beograd, 2007, str. 71.
Beograd je najve i grad na Dunavu i Savi koji nema kompleksno rešen problem
otpadnih voda. Na celoj teritoriji grada ne postoje sistemi za pre iš avanje otpadnih,
komunalnih i industrijskih voda. Direktan izliv gradske kanalizacije (slika 7) vrši se
preko 29 ve ih izliva (od ega je gotovo polovina kišnih) i nepoznatog broja manjih
(neevidentiranih izliva). Do danas prakti no ništa nije ura eno na izgradnji ure aja za
tretman komunalnih i industrijskih otpadnih voda na podru ju Grada. Istovremeno se
147
pove ao broj zaga iva a i unošenje zaga uju ih materija njihovim spiranjem
atmosferskim vodama.
Kvalitet vode Savskog jezera na Adi Ciganliji nalazi se u granicama ili sa manjim
odstupanjima od kvaliteta vode za kupanje (prema Direktivi EU 76/160EEC), tako da je
prioritet unapre enje sanitarne zaštite, režima održavanja i kapaciteta kupališta, kao i
ponašanja kupa a. Kvalitet vode na kupalištu Lido je tokom cele kupališne sezone bio
van dozvoljenih granica. Me u potencijalno turisti ki atraktivnim akumulacijama
najbolje je stanje kvaliteta vode na akumulaciji Duboki potok, a u granicama kvaliteta
vode za kupanje i rekreaciju na akumulaciji Bela reka, dok je van dozvoljenih granica
na akumulaciji Pariguz (opština Rakovica).
Slika 7. Kanalizacioni ispusti u reke
Izvor: Studija beogradskog priobalja, Prva faza, Urbanisti ki zavod Beograda, 2007., str. 32.
Kvalitet vode beogradskog vodovoda odgovara propisanim normama, tako da se
ocenjuje kao voda zdravstveno bezbedna za pi e. Prioritet do 2013. godine je uvo enje
podsticaja i kontrole smanjenja potrošnje vode za pi e u svim sadržajima turisti ke
ponude.
Kategorizacija podru ja Grada Beograda prema stepenu zaga enosti, utvr ena je
regionalnim prostornim planom za administrativno podru je Grada. Zastupljeno je
sedam kategorija ugroženosti kvaliteta životne sredine – Beograd je u II kategoriji
ugroženosti, pojasevi duž autoputeva i železni kih pruga u III kategoriji, naselja u
rubnoj gradskoj zoni u IV kategoriji, koje predstavljaju ograni enje za održivi razvoj,
dok su ostali delovi gradskog podru ja u V-VII kategoriji predstavljaju zna ajan
ekološki potencijal za razvoj (slika 8).
148
Slika 8. Kategorije ugroženosti kvaliteta životne sredine
Izvor: Referalna karta 3, Regionalni prostorni plan administrativnog podru ja Grada Beograda, 2004.
Infrastrukturna opremljenost prostora
Beogradski vodovodni sistem se prostire na 210 km2 i podeljen je na šest podsistema
(sremski, žarkova ki, mladenova ki, centralni, bole ki i banatski). Izvorište
beogradskog vodovoda se prostore duž priobalja Save - od uš a na desnoj obali do
Ostružnice (Ada Ciganlija i Makiš) i na levoj obali do Kupinova, dok je kod naselja
Vin a oslonjeno na reku Dunav. Kanalizacioni sistem je razvijen na oko 115 km2 i
obuhvata Stari i Novi Beograd, Zemun i pojedina naselja na levoj obali Dunava.
149
Kanalizacijom se evakuišu atmosferske i upotrebljene komunalne i industrijske otpadne
vode, kao i deo drenažnih i kanalisanih voda vodotoka, koje se bez pre iš avanja
upuštaju u recipijente. Deo naselja na podru ju Grada nema rešen na in prihvatanja
otpadnih voda. Kanalizacija grada se razvija sa pet sistema (centralni, batajni ki,
banatski, ostružni ki i bole ki).
U domenu vodoprivredne infrastrukture prioritet ima uvo enje sistema upravljanja
zahtevima za vodom, politike štednje vode, kontrole njene namenske potrošnje,
recirkulacije, bilansiranja potreba i obuke radi promene navika svih potroša a, kao i
izrada i realizacija planova za rekonstrukciju i razvoj gradskog vodovodnog i
kanalizacionog sistema i izgradnju interceptora i fabrike za pre iš avanje otpadnih
voda.
U domenu energetske infrastrukture prioritet ima nastavak razvoja gradskog sistema
snabdevanja toplotnom energijom i gasovodne infrastrukture. U periodu do 2013.
godine prioritet je uvo enje podsticaja za koriš enje novih i obnovljivih izvora energije
i za pove anje energetske efikasnosti, posebno postoje ih i novih objekata, uklju uju i i
turisti ke objekte i sadržaje.
Za kvalitet turisti kog iskustva i održavanje isto e turisti ke destinacije prioritet je
razvoj sistema upravljanja otpadom na podru ju grada i njegove rubne zone, sa
rešavanjem pitanja sanitarno bezbednog odlaganja i reciklaže vrstog otpada.
150
6. ANALIZA MAKRO OKRUŽENJA
6.1. TENDENCIJE NA ME UNARODNOM TRŽIŠTU
Me unarodna turisti ka kretanja imala su izuzetno povoljnu razvojnu tendenciju u
periodu od 1950. do 2001. godine. Procenjuje se da je prose na godišnja stopa rasta
broja turista u ovom periodu iznosila 5,6%, a realna turisti ka potrošnja oko 8%. Blaga
odstupanja od ove izuzetno povoljne razvojne tendencije zabeležena su 1968. godine
kao rezultat ratnih sukoba na Srednjem Istoku i u periodu energetske krize 1974–75.
godine i blaže ekonomske recesije u svetu 1980. godine. Me utim, ova odstupanja nisu
bitnije uticala na potvrdu zakonitosti o znatno bržem razvoju me unarodnog turizma u
odnosu na ukupni privredni razvoj u svetu. To zna i da je u ovom pedesetogodišnjem
periodu turizam konstantno pove avao svoje u eš e u ukupnoj vrednosti svetskog
društvenog proizvoda, zaposlenosti stanovništva i razmeni roba i usluga u svetu.
Navedene tendencije su rezultat dinami nog privrednog razvoja, pove anja životnog
standarda stanovništva, ve eg kulturnog i obrazovnog nivoa, pove anja stepena
motorizacije i urbanizacije, demografskih kretanja i drugih važnih faktora na strani
turisti ke tražnje. Sa druge strane, mnoge zemlje u svetu, shvataju i važnost turizma za
njihov privredni razvoj, a posebno platni bilans donosile su strateške odluke o potrebi za
podsticanjem razvoja svih elemenata koji ine turisti ku ponudu. Ovde se posebno
isti u velika ulaganja u saobra ajnu i ostalu takozvanu „veliku infrastrukturu” i
stimulisanje izgradnje smeštajnih i ostalih elemenata koji ine turisti ku ponudu uz
povoljnu kreditnu i fiskalnu politiku. Tako e su ulagana velika sredstva u promovisanje
razvoja turizma za privla enje stranih turista. Ovakvu politiku podsticanja razvoja ve
od po etka 60-ih godina prošlog veka široko su koristile prvenstveno zemlje Mediterana
i neke zemlje alpskog turisti kog podru ja. Me u njima su se posebno isticale slede e
zemlje: Italija, Francuska, Španija, bivša SFRJ, Gr ka, a u poslednjim godinama
prošlog veka i Turska. Ovo se u nešto manjoj meri odnosi i na Austriju i Švajcarsku. Da
nije bilo ovakve politike u odnosu na važnost turizma ne bi došlo do tako impozantnih
rezultata od 50-ih godina prošlog veka do 2001. godine.
151
Svetska turisti ka privreda je po etkom novog milenijuma bila suo ena sa nizom
negativnih faktora (teroristi ki napad na Njujork 2001. godine i me unarodni terorizam
u drugim delovima sveta, epidemije i prirodne katastrofe), pa ipak su i u ovom periodu
zabeležene pozitivne tendencije. Krize u me unarodnom turizmu uticale su na
reduciranje turisti kih tokova i negativne stope rasta me unarodnog turisti kog prometa
u pojedinim godinama (-0,3% 2001. i -1,7% 2003. godine). Prema podacima Svetske
turisti ke organizacije, u narednim godinama ispoljeni su znaci snažnog oporavka –
2004. ostvareno je pove anje broja dolazaka stranih turista od 10,1%, a 2005. godine od
5,4%. U narednoj 2006. godini ostvareni su rekordni rezultati – me unarodni turisti ki
promet je beležio dalje pove anje od 4,9% i ostvareno je 842 miliona dolazaka stranih
turista; prihodi od me unarodnog turizma su dostigli iznos od 735 milijardi US $ (586
milijardi evra).34 Prema podacima Svetske turisti ke organizacije prethodna 2007.
godina je etvrta godina u kojoj me unarodni turizam nastavlja dalji stabilan rast –
ostvareno je pove anje od 6% i 898 miliona dolazaka stranih turista. Do sada
prikupljeni podaci ukazuju da istu tendenciju imaju i prihodi od me unarodnog
turizma.35
Pored me unarodnih treba potencirati i važnost doma ih turisti kih kretanja. UNWTO
procenjuje da je doma i turizam za oko 10 puta ve i od me unarodnog. To zna i da je u
2007. godini ostvareno u eš e od oko 9 milijardi doma ih turista u svetu. Istovremeno
se procenjuje da bi njihova turisti ka potrošnja iznosila oko 4.000 milijardi US dolara. S
obzirom na predmet interesovanja u vezi sa strategijom razvoja turizma Beograda i
injenice da su doma a turisti ka kretanja u svetu u najve oj meri rezultat tendencija u
razvoju me unarodnog turizma, u daljem tekstu ima e se ovo u vidu
Evropa je vode a turisti ka regija u svetu sa razvijenom receptivnim turizmom, ali
istovremeno i sa velikim emitivnim tržištima. Evropa je 2007. godine u ukupnim
dolascima u svetu zauzimala tržišni udeo od 53,5%, ostvarivši ukupno 480 miliona
me unarodnih dolazaka i rast od 4%. U podregiji Centralna i Isto na Evropa zabeleženo
je 2007. godine 92,8 miliona me unarodnih dolazaka, što je 19,3% ukupnih dolazaka u
Evropu, s tim što je rast u odnosu na prethodnu godinu bio ispod proseka za stari
34 UNWTO World Tourism Barometer (www.unwto.org, jun 2007.)35 UNWTO World Tourism Barometar, No 1, January 2008. (www.unwto.org, maj 2008.)
152
kontinent, odnosno svega 1,7%. Vode e zemlje u podregiji Centralna i Isto na Evropa
su: Ma arska, Poljska, Ruska Federacija i eška Republika.
Pored konstantnog rasta, bitno obeležje turisti kog tržišta predstavljaju i stalne
promene. One su uslovljene promenama u strukturi turisti ke tražnje i dinami nim
tehnološkim promenama. Kretanje u domenu turisti ke tražnje rezultat je delovanja
ekonomskih i demografskih faktora, pri emu za turizam veliki zna aj imaju strukturne
promene populacije i promene u na inu života ljudi. U razvijenim zemljama sveta
posebno je izražena tendencija starenja stanovništva. Ovaj deo stanovništva predstavlja
veoma važan izvor tražnje zbog raspoloživog slobodnog vremena (usled skra ivanja
radnog veka u najrazvijenijim zemljama) i usmeravanja velikog dela diskrecionog
dohotka ka turisti kim putovanjima. Demografske promene u visoko razvijenim
zemljama odnose se i na smanjivanje prose ne veli ine porodice, uz pove anje broja
jedno lanih doma instava; rastu i broj bra nih parova bez dece i tendenciju ka kasnijem
zasnivanju porodice, sve ve i broj zaposlenih žena, porast nivoa obrazovanja
stanovništva i druge. Posebno se prisutan dinami an porast urbane populacije.
Naravno, najzna ajniji generator pozitivnih kretanja na turisti kom tržištu predstavlja
dinami an privredni rast i pove anje nacionalnog dohotka u najve em broju zemalja u
svetu što je dovelo do daljeg porasta životnog standarda stanovništva. Ali, pored porasta
diskrecionog dohotka doma instva, zna ajne su i promene u na inu i stilu života, koje
dovode do pojave novih tržišnih segmenata, esto vrlo specifi nih u svojim zahtevima.
Tržišna istraživanja u razvijenim zemljama ukazuju na pojavu segmenata kao što su
parovi bez dece, uz zaposlenost oba partnera (couples with double incomes - DINKS),
izuzetno mobilne urbane mlade ljude (YUPPIES) i drugih. Njihovi zahtevi se
prvenstveno odlikuju visokim stepenom individualnosti. Tražnju karakteriše i sve ve i
stepen sofisticiranosti, uklju uju i i zahteve za rastu im kvalitetom turisti kih usluga.
Kona ni izbor potroša a prvenstveno je opredeljen primenom osnovnog na ela -
„vrednost za novac” (value for money). Raste opšti nivo obrazovanja potroša a u
turizmu, uklju uju i i svest o neophodnosti zaštite okruženja. Pored toga, istraživanja
tržišta ukazuju i na težnju ka individualizaciji i daleko ve oj fleksibilnosti putovanja. U
uslovima sve ve e heterogenosti turisti kog tržišta, najve e razlike se ispoljavaju
153
upravo u zahtevima za novim iskustvima i raznovrsnim sadržajima putovanja
(kulturnim, sportsko-rekreativnim, avanturisti kim, obrazovnim i drugim).
Analiti ari ukazuju da se savremena tražnja usmerava ka tzv. „6E” turizmu, odnosno
turizmu koji pruža iskustvo, uzbu enje, bekstvo, edukovanje, zabavu i ekologiju
(experience, excitement, escape, education, entertaiment, ecology). Turisti ke
destinacije koje budu prilagodile svoju ponudu ovim zahtevima, mogu o ekivati i porast
turisti ke tražnje, uz ponudu proizvoda prilago enih specifi nim tržišnim segmentima i
uz uvažavanje potrebe za individualizacijom putovanja.
Turizam tzv. posebnih interesovanja ima e, prema predvi anjima stru njaka, najve e
stope rasta u narednom periodu. Turisti ku tražnju karakteriše i rastu a svest o zdravlju
što uti e i na izbor destinacija koje mogu zadovoljiti kriterijume savremenog turiste, ali
i tražnja za uslugama wellness programa, fitness centara i sli nim. Promene u ponašanju
potroša a u turizmu odnose se i na relativno skra ivanje trajanja putovanja – sve ve i
broj turista se opredeljuje za kra a i eš a putovanja. Poslednjih godina kratki gradski
odmori (city break) postaju proizvod sa najdinami nijim rastom na tržištu (u periodu
2001-2004. godine porast je iznosio ak 108%, dok je u istom periodu tradicionalni
boravišni turizam zabeležio rast od samo 8%.). Pored toga, prisutna je i tendencija
kasnijeg donošenja odluke o turisti kom putovanju što je dobrim delom rezultat
o ekivanja niskih cena turisti kih usluga ponu enih po sistemu last minute booking-a.
U promenjene navike ponašanja potroša a treba uklju iti i potrebu za koriš enjem
odmora u letnjem i zimskom periodu kao i za vreme uskršnjih praznika. Ovo su krupne
promene u odnosu na ranija iskustva kada je odmor bio vezan isklju ivo na letnji
period. O ovome treba da vode ra una sve turisti ke zemlje s obzirom na injenicu da se
stvaraju objektivno povoljni uslovi za bitnije pove anje stepena iskoriš enosti
smeštajnih i ostalih kapaciteta u turisti kim mestima. Ovo se odnosi i na efikasno
upravljanje turisti kom destinacijom i to od zemlje kao celine do prioritetnih turisti kih
destinacija koje su važne za uspešan razvoj turizma.
Tehnološko okruženje karakterišu stalne inovacije koje predstavljaju zna ajan
podsticajni faktor u poslovanju razli itih privrednih i neprivrednih subjekata na strani
ponude, pa i turisti kih destinacija u celini, a sposobnost prihvatanja i koriš enja nove
154
tehnologije uti e na postizanje konkurentske prednosti na tržištu. Primena savremene
informacione i komunikacione tehnologije danas je neophodan uslov za efikasno
poslovanje avio-kompanija, hotelskih preduze a, putni kih agencija i drugih privrednih
subjekata, a posebno je oblast prodaje na razvijenim tržištima gotovo u celini pokrivena
centralnim rezervacionim i globalnim distribucionim sistemima.
Pored toga, prisutna je dinami na ekspanzija u koriš enju Interneta na turisti kom
tržištu. Snažne promene javljaju se prvenstveno u domenu promocije i prodaje
zahvaljuju i spremnosti sve ve eg broja turista i putnika da koriste prednosti nove
tehnologije za rezervisanje, kupovinu i pla anje turisti kih usluga, tako da se može
o ekivati i dalji porast direktne prodaje. Internet je pružio mogu nost pristupa
globalnom tržištu i malim turisti kim preduze ima i novim destinacijama i to uz
relativno niske troškove. Istovremeno, svim u esnicima na strani turisti ke ponude
nametnuta je potreba za stalnim inovacijama u kanalima prodaje u skladu sa promenama
u ponašanju potroša a i novim tehnološkim mogu nostima.
Inovacije i primena novih tehnoloških rešenja prisutne su i u nizu drugih oblasti
poslovanja, omogu uju i pojavu novih turisti kih proizvoda, viši kvalitet usluga i
sli no. Od velikog zna aja je i dinami an tehnološki razvoj u oblasti saobra aja i
saobra ajne infrastrukture koji može bitno doprineti pojavi novih proizvoda na
turisti kom tržištu, „približavaju i” pojedine daleke destinacije emitivnim tržištima
sniženjem troškova transporta. Uz ostale faktore koji uti u na stvaranje globalnog
turisti kog tržišta, i promene u oblasti saobra aja, a posebno relativno snižavanje
troškova prevoza, doprinose rastu oj konkurenciji izme u turisti kih destinacija iz
razli itih delova sveta. Na evropskom tržištu su poslednjih godina najve i uticaj imale
avio-kompanije sa niskim tarifama (tzv. low-cost avio prevoznici), kao i vozovi velikih
brzina u ve ini zemalja Evropske Unije. Promene u oblasti saobra aja, uz sve izraženiju
tražnju za kra im i eš im odmorima, uti u na favorizovanje lako dostupnih destinacija
(npr. porast tražnje za gradskim destinacijama u odnosu na planinska ili ruralna
podru ja).
U savremenim uslovima ekološko okruženje je postalo klju ni faktor razvoja turisti ke
destinacije, a posebno je zna ajno da se kreiranje svakog elementa turisti ke ponude
155
zasniva na principima održivog razvoja. O uvanje prirodne sredine, kulturno-istorijskih
dobara i specifi nih obeležja pojedinih destinacija, predstavlja kriti ni faktor u budu em
razvoju turisti kog proizvoda destinacije. Predvi anja budu ih trendova u
me unarodnom turizmu, uz sve masovniji doma i turizam, navode na potrebu za
kontrolisanjem „pritiska” koji turisti ki tokovi vrše na pojedinim destinacijama.
Primena koncepta održivog razvoja turizma zahteva visok stepen koordinacije
aktivnosti svih u esnika u turisti kom prometu, a poseban zna aj ima pravilno
planiranje razvoja pojedinih destinacija.
Turizam je, pored toga, bio suo en i sa pretnjama iz okruženja koje su bitno ugrožavale
turisti ke tokove – me unarodni terorizam i prirodne katastrofe. Brzi oporavak i
prevazilaženje krize bilo je mogu e sprovesti samo uz punu saradnju privatnog i javnog
sektora, a odgovori za minimiziranje rizika u budu nosti traže se u oblasti tzv. kriznog
menadžmenta. Sli no je i sa rizicima po zdravlje ljudi, a vlade pojedinih zemalja i
turisti ka privreda nastoje da stvore zajedni ke planove za minimiziranje negativnih
uticaja ovakvih doga aja na turizam.
Vrlo zna ajnu globalnu pretnju predstavljaju klimatske promene – za sada se kao
vidljiva posledica uo ava relativno opadanje tražnje za destinacijama koje nude klasi an
odmor „sunce i more” zbog straha od preteranog izlaganja sun evim zracima, ali je u
nekoliko proteklih godina ugrožena i ponuda u zimskim turisti kim centrima. Zbog
opasnosti od klimatskih promena u okviru UNWTO uspostavljena je me unarodna
saradnja i preduzete su aktivnosti na primeni globalne strategije sa ciljem da se umanje
negativni efekti razli itih delatnosti koje pove avaju globalno zagrevanje.
U red faktora koji mogu predstavljati ograni enje u budu em razvoju turizma analiti ari
ubrajaju i probleme u domenu snabdevanja osnovnim izvorima energije. Visoke cene
nafte predstavlja e limitiraju i faktor ne samo kada se radi o turisti kim kretanjima, ve
mogu dovesti do ozbiljne recesije u privredno najrazvijenijim zemljama, pa i do
usporavanja rasta ukupne svetske ekonomije.
Zvani ne procene su da bi 2020. godine u me unarodnom turizmu trebalo da u estvuje
oko milijardu i po ljudi, a da bi potrošnja bila preko 2 hiljade milijardi dolara,
isklju uju i inflaciona i me uvalutna kretanja. O ekuje se da e Evropa zaostajati, jer e
156
imati niže stope rasta, izuzev Srednje i Isto ne Evrope. Posebno e zaostajati Severna
Amerika, ali izuzetna ekspanzija je predvi ena za jugoisto nu Aziju i Pacifik. To su
stope rasta koje su 2-3 puta ve e od svetskog proseka. Normalno je da e i relativno
male destinacije, sa malim u eš em, kao što su Afrika i Bliski Istok sa po 4% u eš a,
imati ve e stope rasta, ali ne e bitno promeniti strukturu.
Koriste i razne izvore procenjuje se da e Evropa od sadašnjih 55% u eš a u broju
turista do i na oko 45% 2020. godine. Ali, nezavisno od toga, Mediteran, koji sada
apsorbuje jednu tre inu svetskog turisti kog prometa, e i dalje dominirati ali e
njegovo u eš e biti smanjeno na 26 – 27%. Jasno je zbog ega e Mediteran stagnirati –
iskoriš eni su prostori u najvažnijim zemljama, kao što su Španija, Italija, Francuska,
Gr ka i u drugim zemljama ovog regiona. Turska je doživela veliku ekspanziju jer je
imala dosta slobodnog prostora, privukla je strani kapital i postojala je državna politika
razvoja turizma. U godinama koje slede i dalje e kretanje prema toplim morima
Mediterana, ali i ostalim toplim morima dominirati sa relativno smanjenim u eš em.
Drugi vrlo važan pravac bi e planinski turisti ki centri koji e doživeti ve u ekspanziju
i ima e ve u stopu rasta u odnosu na Mediteran. I tre i, vrlo važan, deo masovnih
turisti kih kretanja bi e veliki gradovi, sa tzv. „events” (doga aji – kulturni, politi ki,
sportski, umetni ki, obrazovni i drugi). To su tri najvažnija pravca.
Ne treba zanemariti da je i etvrti pravac vrlo važan, a to je kretanje prema banjskim
turisti kim centrima, sa wellness i SPA ponudom. Reke i jezera kao i tranzitni turizam
su tako e vrlo važni. Ne smeju se potcenjivati manji segmenti, poput lovnog i
ribolovnog turizma, ali se oni uvek uklapaju u celinu ozbiljnih turisti kih aranžmana.
Tu su i kulturno – istorijski spomenici. Ali, relativno je malo onih koji do u samo da bi
se našli u bogatstvu, na primer, Studenice, koja je pod zaštitom UNESCO-a. Važno je
da se kroz aktivnost turisti kih agencija ova interesantna mesta pose uju u okviru dobro
organozovanih izleta i prijatnog boravka sa dobrim vodi ima koji e afirmisati sve
vrednosti ovih kulturno – istorijskih spomenika.
UNWTO potencira najvažnija pitanja od kojih zavisi uspešan razvoj me unarodnog
turizma i turizma pojedinih zemalja. Od njihovog uspešnog rešavanja zavisi da li e on
157
biti stimulativan ili limitiraju i faktor razvoja turizma u turisti kim zemljama. Prvo i
osnovno jeste pitanje održivog razvoja – treba znati kako koristiti prostor. To zna i da
sve turisti ke zemlje sveta koje ozbiljno ra unaju da u ovom velikom kola u dobiju svoj
udeo, treba da imaju prostorne planove, regulacione i detaljne urbanisti ke planove i da
se ta no zna kako e se koristiti svaki hektar. Ovo je poruka i stav UNWTO-a – održivi
razvoj kao imperativ uspešnog razvoja turizma. Ukoliko se ovo ne poštuje može da
bude ugrožen uspešan razvoj turizma u svim turisti kim destinacijama.
Drugo pitanje je savremeni menadžment turisti ke destinacije i to od nivoa zemlje do
nivoa turisti kog mesta. Pri tome važno je povezati sve one koji kreiraju i realizuju
razvoj turizma, uz posebno povezivanje javnog i privatnog sektora. Uspešan
menadžment sprovode oni koji direktno pružaju turisti ke usluge kao što su hoteli,
turisti ke agencije, trgovina, razne organizacije koje obezbe uju kvalitetnu razonodu i
zabavu i druge koje deluju u turisti kom mestu. Me utim to nije dovoljno ukoliko
turisti ko mesto kao destinacija nije organizovano. U okviru gradova kao turisti kih
destinacija neohodno je da sve funkcioniše, od ure enih zelenih površina, parking
prostora, kvalitetnog vodosnabdevanja, uspešnog regulisanja otpadnih voda, isto e,
organizacije javnog reda i regulisanja radnog vremena posebno onih koji u kasnim ili
jutarnjim satima izvode bu ne programe. Postoji još mnogo pitanja koja su važna za
uspešno funkcionisanje turisti ke destinacije me u kojima se isti e i dobro
organizovana informativna i promotivna aktivnost. Jednom re ju, samo ukoliko je
dobro organizovana turisti ka destinacija i ukoliko postoji kooperativni odnos izme u
javnog i privatnog sektora postoje i uslovi da i oni koji direktno pružaju turisti ke
usluge ostvaruju dobre rezultate, a da turisti ka destinacija bude konkurentna na
turisti kom tržištu.
Tre e pitanje koje potencira UNWTO kao vrlo ozbiljno odnosi se na ljudski faktor i
obezbe enje kvalitetne radne snage. Procenjuje se da ovo može biti ograni avaju i
faktor, imaju i u vidu izuzetno dinami an razvoj me unarodnog turizma koji se
predvi a do 2020. godine. Pitanje je kako obezbediti sposoban kadar u uslovima velike
ekspanzije i izgradnje savremene turisti ke ponude. To se odnosi ne samo na one
radnike koji direktno u estvuju u pružanju turisti kih usluga u turisti kim mestima, ve
posebno i na takozvani kadar koji obezbe uje uspešan menadžment. Zna ajan deo njih
158
treba da ima ne samo visoko školsko obrazovanje sa znanjem više svetskih jezika i
vrhunsko poznavanje rada na ra unarima ve i prakti no iskustvo. To zna i da je pored
pove anja kvaliteta školskog sistema od srednjih, visokih i fakultetskih institucija
specijalizovanih za ovu oblast potrebno obezbediti sistem stalnog obnavljanja znanja u
zemlji i inostranstvu za ove kadrove (formalno i neformalno obrazovanje).
etvrti problem koji UNWTO isti e jeste bezbednost turista. Poznato je šta se u
poslednjih nekoliko godina doga alo u turisti kim mestima ve eg broja turisti kih
zemalja kada je kao rezultat teroristi kih akcija došlo do tragi nih posledica. Ovo je
svakako negativno uticalo na razvoj turizma, ali je ta no i to da ovo nije trajnije
ugrozilo razvoj turizma u svetu i u tim zemljama. Ovo je u isto vreme veliko upozorenje
za preduzimanje preventivnih mera na nivou zemlje i u svim turisti kim destinacijama
kao i u hotelima i mestima masovnog okupljanja turista. Preventivno delovanje je
izuzetno važno da bi se turisti ose ali bezbedno tokom svog boravka u turisti kim
mestima. UNWTO je preduzeo i preventivne mere i u domenu zdravstvene zaštite
turista, s obzirom na brojne opasnosti koje mogu predstavljati pretnju uspešnom razvoju
turizma. Ova organizacija ima stalni monitoring u vezi sa ovim pitanjima zajedno sa
Svetskom zdravstvenom organizacijom.
Primena savremene informatike, o emu je ve bilo re i, isti e se kao imperativ za sve
one koji rade u turizmu na raznim nivoima i raznovrsnim delatnostima koji ine
turisti ku privredu. Prošlo je vreme u kojem su turoperatori dominantno kreirali stav
turista prema putovanju. Primena savremene elektronike i kvalitetnih softverskih
rešenja dala je mogu nost da turisti sami kreiraju svoja putovanja. Široko se primenjuje
on-line prodaja, a u ovom kompleksu se pove ala i uloga vazduhoplovnih kompanija
koje nude izuzetno niske cene prevoza. Sve ovo ne spori zna ajnu ulogu koju e i dalje
imati turoperatori. Me utim njihovi programi treba da budu druga iji i raznovrsniji.
Turisti traže aktivan odmor koji odgovara njihovom intelektualnom nivou kao i
njihovim navikama. Sve više se traže nove destinacije, a pojedini analiti ari
naglašavaju i zna aj traganja za novim iskustvima, o turisti koj industriji govore kao
“experience economy” To je poruka turoperatorima da e morati sve više da vode
ra una o tome šta stvarno potencijalni turisti traže. Ne može se primenjivati stara logika
da što bolje iskoriste zakupljene avione, autobuse ili smeštajne kapacitete nude i paket
159
aranžmane uz odgovaraju u cenu. Danas turisti/korisnici usluga turoperatora traže
znatno više - žele kvalitetan i raznovrstan boravak u turisti koj destinaciji gde se nude
raznovrsni sadržaji uklju uju i i rekreacione i kulturne aktivnosti. Posebnu ulogu kao
doma ini u turisti kom mestu imaju i kvalitetne receptivne turisti ke agencije kao i
turisti ke organizacije.
Analiza kretanja i trendova u svetskom turizmu je izuzetno zna ajna za definisanje
Strategije razvoja turizma Beograda. Uo avanje trendova i njihovo pra enje, kao i
iskoriš avanje povoljnih trendova trebalo bi da bude osnova za pozicioniranje Beograda
i Srbije kao turisti kih destinacija, prevashodno na me unarodnom turisti kom tržištu.
6.2. POLOŽAJ SRBIJE KAO TURISTI KE DESTINACIJE U REGIONALNIM I EVROPSKIM OKVIRIMA
Razdoblje od 1989. do 2000. godine karakterišu izuzetno nepovoljna kretanja u turizmu
Srbije, što je posledica delovanja niza negativnih politi kih i ekonomskih faktora. To je
prvenstveno imalo katastrofalne posledice na kretanje inostranog turisti kog prometa i
prihoda od turizma u zemlji. U razdoblju od 1989. do 2000. godine, došlo je smanjenja
ukupnog turisti kog prometa, merenog brojem no enja, za 35,6%, od ega doma eg za
30,1% a inostranog za 71,6%. Opadanje ukupnog broja dolazaka u istom periodu
iznosilo je 47,9%, od ega dolazaka doma ih turista za 37,8% a stranih turista za 82,4%.
Devizni priliv od turizma je u razdoblju od 1990. do 2000. godine smanjen za 93,6%.
Da bi razmere zaostajanja bile uo ljivije treba ista i da je u periodu od 1989. do 2000.
godine turisti ki promet u svetu, meren brojem dolazaka, pove an za 73,1%, a prihodi
od me unarodnog turizma za 127,7 %.
Politi ke, ekonomske i društvene promene koje su zapo ele 2000. godine predstavljale
su osnov za postepenu promenu pozicije Srbije kao turisti ke destinacije. Ukupan
turisti ki promet beleži stalni rast – u protekloj 2007. godini je prema podacima
Republi kog zavoda za statistiku u Srbiji registrovano oko 2,3 miliona turista koji su
ostvarili 7,3 miliona no enja, što predstavlja pove anje od 11% u odnosu na prethodnu
godinu. Dominiraju doma i turisti sa u eš em od 80% u ukupnom broju no enja
(ukupno je registrovano 5,85 miliona njihovih no enja). Pozitivnu tendenciju
predstavlja rast inostranog turisti kog prometa – sa 430 hiljada u 2000. godini na
160
1.476.000 hiljada no enja 2007. godine.36 U istom periodu devizni priliv od turizma je
prema podacima Narodne banke Srbije porastao sa 22,6 miliona US $ na 530 miliona
US $.
I pored pozitivnih tendencija, Srbija još uvek nije dostigla rezultate koje postižu
pojedine zemlje iz konkurentskog okruženja. Vode e me u njima su: Ma arska sa 9,3
miliona stranih posetilaca i deviznim prihodom od 4,5 milijardi US $, eška sa 6,4
miliona stranih posetilaca i prihodom od 5 milijardi US $ i Bugarska sa 5,2 miliona
stranih posetilaca i 2,6 milijardi US $ prihoda od inostranog turizma. Ove zemlje su
prema podacima UNWTO svrstane u 50 vode ih turisti kih destinacija u svetu u 2006.
godini.37
Najve i deo inostranog turisti kog prometa vezan je za turisti ki klaster Beograda
(poslovna putovanja, kratka turisti ka putovanja, re na krstarenja Dunavom), a manji
deo je usmeren ka klasteru Jugozapadne Srbije (Zlatibor, Kopaonik). Preko polovine
ukupnog broja no enja stranih turista u zemlji realizuje se na podru ju Beograda (u
2007. godini 56,9%).
Politi ke i ekonomske promene u Srbiji osnov su za postepeno poboljšanje pozicije
Srbije na me unarodnom turisti kom tržištu. Takve ocene budu ih kretanja zasnivaju se
na:
raspoloživoj resursnoj osnovi za razvoj turizma (prirodni faktori i izgra eni
kapaciteti turisti ke ponude) i
procesu privatizacije koji, iako kasni, ipak daje pozitivne rezultate u oblasti
turisti ke privrede.
injenica da Srbija objektivno predstavlja novu destinaciju na evropskom i regionalnom
tržištu može biti prednost u njenom tržišnom pozicioniranju. Pri tom se imaju u vidu
ispoljena obeležja tražnje savremenih turista – želja za novim destinacijama i novim
iskustvima, potreba za razli itim aktivnostima tokom putovanja, esto zasnovane na
bogatim kulturnim sadržajima, koriš enje više kra ih odmora tokom godine. Bitnu
karakteristiku predstavlja i predvi eni dalji rast tražnje na tradicionalnim emitivnim
36 Republi ki zavod za statistiku, Saopštenje br. 20 od 30.01.2008. 37 UNWTO, Tourism Highlights, Edition 2007. (www.unwto.org, april 2008.)
161
evropskim tržištima, ali posebno su zna ajni potencijali novih tržišta, kao što su Rusija i
druge zemlje Centralne i Isto ne Evrope, kao i podru je Balkana. Kao novoj turisti koj
destinaciji Srbiji tek predstoji oblikovanje niza novih turisti kih proizvoda koji treba da
budu zasnovani na uvažavanju karakteristika globalne turisti ke tražnje ali i
specifi nosti pojedinih emitivnih tržišta.
6.3. EKONOMSKO OKRUŽENJE I USLOVI RAZVOJA TURIZMA BEOGRADA
Stru njaci predvi aju dalji kontinuirani privredni rast u gotovo svim regionima sveta što
e predstavljati jednog od osnovnih generatora pozitivnih kretanja u turizmu. O ekuje
se da dalji rast cene nafte što može predstavljati ograni avaju i faktor u pogledu uticaja
na kretanje turisti ke tražnje, dok e na usmeravanje tokova u me unarodnom turizmu
više uticati me uvalutni odnosi, posebno odnos evra i ameri kog dolara. Usmeravanje
turisti kih tokova ka pojedinim regionima u svetu bi e tako e u velikoj meri uslovljeno
politi kom situacijom, a posebno strahom od me unarodnog terorizma.
Finansijska kriza iz druge polovine 2008. godine kratkoro no e negativno uticati na
turisti ka kretanja u svetu, ali opšte procene su da dugoro no ovaj uticaj ne e biti
zna ajan.
Analiza ekonomskog okruženja i uslova za razvoj turizma u našoj zemlji ukazuje na
delovanje itavog niza ograni avaju ih faktora tokom poslednje decenije dvadesetog
veka – raspad bivše SFRJ i ratna zbivanja na ovim prostorima od 1991. godine,
uvo enje sankcija Saveta bezbednosti i ekonomska izolacija, ratna razaranja na
podru ju same Srbije, teška ekonomska situacija u zemlji sa pojavom hiperinflacije.
Po etak novog milenijuma karakteriše postepena stabilizacija ukupnih ekonomskih
prilika u zemlji, oživljavanje privrednih aktivnosti uz rast primanja stanovništva. Kao
sinteti ki makroekonomski indikator može poslužiti BDP per capita koji je prema
podacima Narodne banke Srbije sa 1421 US $ (2001.) dostigao 3158 US $ (2005.).
Zna ajan indikator predstavlja i porast prose nih plata sa 91 na 208 eura u istom
periodu. Pozitivne tendencije ispoljene su i u rastu deviznih rezervi zemlje, stabilizaciji
kursa dinara i relativno umerenoj stopi inflacije.
162
Ostvareni rezultati posledica su reformskih procesa koji su se u navedenom periodu
odvijali u našoj zemlji i koji su doveli i do postepene promene privredne strukture. Iako
još nije u potpunosti okon an proces privatizacije, dobar deo privrede je privatizovan, a
posebno je turisti ka privreda karakteristi na po formiranju jakog privatnog sektora.
Procesi transfera kapitala i tehnologije su intenzivirani u vidu direktnih stranih
investicija i drugih na ina ulaska multinacionalnih kompanija na tržište Srbije. Strani
kapital je pokazao zainteresovanost i za ulaganje u kapacitete turisti ke privrede, a sa
stanovišta daljeg razvoja turizma u Beogradu posebno je zna ajno da je prvenstveno bio
usmeren ka glavnom gradu, bilo da se radilo o ve izgra enim objektima ili o novim
investicijama.
Sprovedeni procesi privatizacije u oblasti turisti ke privrede bili su pra eni i odre enim
problemima, kao što je ve prethodno istaknuto, u koje spadaju promena namene
objekata, prodaja delova privatizovanih preduze a, nepoštovanje investicionog i
socijalnog programa i otpuštanje radnika. U najve em broju slu ajeva promena
vlasni ke strukture nije bila pra ena i pojavom strateških partnera. Kao rezultat
privatizacije stvaraju se viškovi radne snage i u oblasti turisti ke privrede, ali se u celini
može re i da struktura nezaposlenih (prema nivou obrazovanja i ste enom radnom
iskustvu) ne odgovara dugoro nim razvojnim potrebama turizma.
Visoka stopa nezaposlenosti koja se u posmatranom periodu kretala na nivou od oko
30% je nepovoljan indikator i rezultat je procesa tranzicije privrede i celokupnog
društvenog sistema. U skladu sa opredeljenjima nosilaca makroekonomske politike,
okon anjem procesa privatizacije i stvaranjem uslova za dalji kontinuirni privredni rast
obezbedi e se i smanjenje nezaposlenosti i porast standarda stanovništva što predstavlja
osnov za dalje pove anje doma e turisti ke tražnje.
Privredu Beograda karakteriše postepeni oporavak u periodu od 2000. godine što je
dovelo do rasta društvenog proizvoda po prose noj stopi od 5,6% godišnje. Bitno
obeležje razvoja gradske privrede predstavlja i promena privredne strukture u korist
delatnosti koje spadaju u tercijarni i kvartarni sektor. Pored toga, proces razvoja
industrije bio je pra en modernizacijom, a zna ajna sredstva su uložena i u izgradnju
163
objekata i mreže tehni ke infrastrukture (modernizacija komunalnih sistema,
snabdevanje energijom, PTT mreža itd).
Posebno se izdvajaju slede e prednosti Beograda koje mogu bitno uticati na njegov
budu i rast:38
prirodno-geografske karakteristike, posebno položaj na rekama Savi i Dunavu,
koje ga ine zna ajnim saobra ajnim vorištem,
potencijali gra evinskog zemljišta koji mogu da doprinesu razvoju sekundarnih
i tercijarnih delatnosti,
mreža finansijskih institucija, kao i institucija iz gotovo svih privrednih i
neprivrednih oblasti,
duhovni, kulturni i intelektualni potencijali grada koji mu daju specifi nu vrstu
atraktivnosti što je zna ajno za investitore i poslovne ljude uopšte, a posebno u
oblasti turizma.
Posebno treba izdvojiti kadrovski potencijal kojim grad raspolaže i koji može doprineti
dinami nom razvoju zasnovanom na savremenim tehnološkim rešenjima. To ima veliki
zna aj i u oblasti turizma. Karakteristike savremenih turisti kih tokova na
me unarodnom tržištu, a posebno odnosi u raspodeli prihoda od me unarodnog
turizma, ukazuju na potrebu za prevazilaženjem shvatanja koja pridaju preveliki zna aj
konkurentskoj prednosti zemlje ili destinacije, zasnovanoj samo na prirodnim resursima.
Uspešno uklju ivanje u turisti ko tržište, uz punu ekonomsku valorizaciju turisti kih
potencijala jednog podru ja, pretpostavlja kvalitetnu ukupnu ponudu, sa nizom sadržaja
namenjenih turistima. Aktuelne tendencije danas u svetu idu u prilog tezi da
izgra enost turisti ke ponude, zasnovana na savremenim tehnološkim rešenjima i višem
stru nom nivou zaposlenih, obezbe uje daleko povoljniju poziciju u raspodeli prihoda
od turizma, što je logi na posledica i relativno viših cena turisti kih usluga na
destinacijama na kojima turizam ima takva obeležja.
I pored raspoloživih potencijala, još uvek ekonomsko okruženje u zemlji nije dovoljno
stimulativno, posebno kada se radi o uslovima poslovanja za mala i srednja preduze a.
Mogu nosti koriš enja razli itih izvora finansijskih sredstava za ove privredne subjekte
38 Nacrt Strategije razvoja grada Beograda (januar 2008.)
164
su relativno ograni ene, a posebno su kreditni uslovi nedovoljno stimulativni za mala i
srednja preduze a. Izvozno orijentisani programi u oblasti turizma tako e ne nailaze na
odgovaraju e podsticaje, kako u okviru poreskog sistema i kreditne politike, tako i u
okviru zajedni kih propagandnih aktivnosti.
Još uvek ne postoji dovoljna saradnja izme u javnog i privatnog sektora koja bi
obezbedila dugoro no i kvalitetno partnerstvo u podsticanju razvojno orijentisanih
programa i ja anju konkurentske sposobnosti turisti ke privrede. Transformacija sektora
turisti ke privrede u zemlji i promene na evropskom turisti kom tržištu, još uvek nisu
dovele do suštinskih promena u aktivnostima na ja anju konkurentske sposobnosti
turisti ke privrede na doma em i na najvažnijim emitivnim tržištima, a organizovanih
aktivnosti na usmeravanju inostranih turisti kih tokova ka pojedinim destinacijama u
zemlji (sa izuzetkom Beograda) gotovo i nema.
Stvaranje stimulativnog ekonomskog okruženja za razvoj turizma u Srbiji i u Beogradu
zavisi e i od uspešnosti nosilaca ekonomske politike na razli itim nivoima u realizaciji
proklamovanih ciljeva da turizam postane jedan od prioritetnih razvojnih sektora.
165
7. ANALIZA KONKURENCIJE
7.1. DEFINISANJE OSNOVA KONKURENTNOSTI
Konkurentnost turisti ke destinacije se zasniva na stavu da je iskustvo, odnosno
doživljaj koji turista sti e u turisti koj destinaciji, osnovni proizvod u turizmu.
Konkurentnost turisti ke destinacije je sposobnost destinacije da pove a turisti ku
potrošnju, da privla i više turista obezbe uju i im zadovoljavaju a iskustva koja se
pamte i da to ini na profitabilni na in uz poboljšanje dobrobiti lokalnog stanovništva i
o uvanje prirodnih i kulturnih blaga destinacije za budu e generacije.
Može se konstatovati da je neka turisti ka destinacija konkurentna onda kada investicije
povezane s turizmom imaju višu stopu profitabilnosti nego što je to slu aj u drugim
turisti kim destinacijama. Na taj na in ove destinacije postaju privla ne za investitore,
za zaposlene privrednike i za celokupnu lokalnu populaciju. Konkurentnost neke
turisti ke destinacije na globalnom tržištu je najuže povezana s razli itim elementima
turisti ke ponude kao što su npr. brojnost i kvalitet smeštajnih kapaciteta, raznovrsnost i
kvalitet ugostiteljske ponude, prirodna i kulturna baština, stanje komunalne
infrastrukture, ali i gostoljubivost, vrednost za novac, zakonska rešenja koja regulištu
turisti ku delatnost, dostupnost, turisti ka signalizacija i sl. Drugim re ima, da bi neka
turisti ka destinacija bila konkurentna, potrebno je da mnogobrojni elementi turisti ke
ponude budu složeni na adekvatan na in.
Konkurentnost Beograda kao turisti ke destinacije, posebno na inostranom tržištu,
potrebno je najpre sagledati u kontekstu konkurentosti Srbije kao turisti ke destinacije.
U okviru rada na pripremi Strategije razvoja turizma Republike Srbije izvršena je ocena
konkurentnosti turisti kog sektora Srbije na bazi anketnog istraživanja stavova
predstavnika lokalnih interesnih grupa povezanih s turizmom, sprovedenog tokom leta
2005. godine na podru ju Beograda, Niša, a ka i Vojvodine. U tabeli koja sledi dat je
sažet pregled stavova ispitanika o pojednim elementima konkurentnosti za Srbiju kao
celinu i za podru je Beograda. Mogu nost odgovora je je bila od 1 (najlošije) do 6
(odli no).
166
Tabela 1. Stanje konkurentnosti
Srbija Beograd Informacije i prezentacija 2,6 2,7 Dostupnost i prevoz 2,8 3,1 Turisti ka signalizacija 2,4 2,8 Prirodna i kulturna baština 3,7 3,6 Smeštaj 3,0 2,9 Re ni turizam 1,7 1,8 Restorani 3,8 4,1 Sadržaji 3,0 3,3 Komunalna infrastruktura 2,9 2,8 Socijalni elementi i ljudski resursi 3,9 4,0 Zakon i legislativa 2,6 2,5 Tražnja 2,8 2,9 Ostalo 2,7 2,9 Prose na ocena podru ja 2,9 3,0
Izvor: Strategija razvoja turizma Republike Srbije
Iz Tabele 1. se može videti da je ukupna konkurentnost Srbije ocenjena nešto malo
ispod prose ne ocene, dok je konkurentnost Beograda ocenjena prose nom ocenom.
Iznad proseka su ocenjeni prirodna i kulturna baština, gastronomija i ljudski resursi, iz
ega proizlazi da su ovo trenutno konkurentske prednosti Srbije, odnosno Beograda,
dok je najnižom ocenom ocenjen tzv. re ni turizam, iako za razvoj ovog oblika turizma
postoje izuzetne komparativne prednosti koje nažalost još nisu postale i konkurentske.
Tako e, me u istom grupom ispitanika izvršena je ocena dostignutog nivoa kvaliteta
turisti kog proizvoda Srbije u odnosu na klju ne faktore uspeha. Konkurentnost neke
destinacije je tim ve a što je ve i dostignuti nivo kvaliteta turisti kog proizvoda u
odnosu na svaki pojedini klju ni faktor uspeha. U ovoj analizi svaki klju ni faktor
uspeha je vrednovan na skali od 1 (izuzetno loše) do 5 (izrazito dobro).
167
Tabela 2.
Izvor: Strategija razvoja turizma Republike Srbije
Iz prethodne tabele se vidi da su najbolje ocenjeni klju ni faktori uspeha geostrateški
položaj Srbije i dostupnost iz drugih zemalja, dok su kao izuzetno loši ocenjeni kontrola
nivoa zaga enja i buke, informacije na stranim jezicima, sistem turisti kog
ozna avanja/obeležavanja, prostorna struktura urbanih podru ja i saobra ajna regulacija
u njima, kvalitet komplementarnih usluga i javni transport, organizacija destinacijskog
menadžmenta, nivo zadovoljstva klijenata i svest lokalne populacije o zna aju o uvanja
prirodne i kulturne baštine zemlje.
Konkurentnost Beograda kao turisti ke destinacije
Ekonomsku konkurentost, prema Porteru, odre uje nekoliko osnovnih sveobuhvatnih
karakteristika destinacije: turisti ke kompanije i rivalitet, uslovi tražnje, sektor podrške i
faktori proizvodnje. Ocena ekonomske konkurentnosti Beograda kao destinacije u
168
okviru proizvoda gradski odmori, poslovni turizam i MICE, kružne ture, specijalni
interesi, nauti ki turizam i doga aji, odnosno uo eni nedostaci koji se odnose na
Beograd, na osnovu analize date u Strategiji razvoja turizma Republike Srbije može se
predstaviti na slede i na in:
a) Turisti ke kompanije i rivalitet
Vrlo malo smeštajnih kapaciteta zadovoljava standarde kvaliteta, što je
preduslov za konkurentnost Beograda na me unarodnom nivou.
Nedostatak sistema kategorizacije alternativnih smeštajnih kapaciteta.
Nedostatak strateških smernica i investicija za poboljšanje kvaliteta smeštajnih
kapaciteta.
Smeštajni kapaciteti ne nude dodatne usluge za proizvode gradskih odmora,
poslovnog turizma i MICE, kružnih tura, specijalnih interesa i nauti kog
turizma.
Nedostatak saradnje i udruživanja izme u hotelskog sektora, organizatora
putovanja i putni kih agencija.
Nedostatak saradnje javnog i privatnog sektora u cilju koordiniranog razvoja
turisti kog proizvoda.
Nizak nivo procedura za kontrolu kvaliteta u smeštajnom sektoru.
Nizak nivo diversifikacije i specijalizacije turisti kih proizvoda, aktivnosti i
usluga.
b) Uslovi tražnje
Nedostatak imidža i pozicioniranja u svrhu razvoja proizvoda gradskih odmora,
poslovnog turizma i MICE, kružnih tura, specijalnih interesa, nauti kog
turizma i doga aja, i za doma u i za me unarodnu tražnju.
Nedostatak specifi nih informacija vezanih za aktivnosti i usluge u vezi sa gore
navedenim proizvodima.
c) Sektor podrške/ponude
Nedostatak specijalizovane DMC (Destination Management Company), kao
organizatora proizvoda, aktivnosti i paketa za doma e i strane turiste.
169
Nedovoljan broj specijalizovanih PCO (Professional Congress Organisers) kao
organizatora proizvoda, aktivnosti i paketa za poslovni turizam i MICE.
Nedostatak dopunskih aktivnosti i usluga za poslovni turizam i MICE.
Nedovoljna organizacija kao i promocija postoje ih doga aja na
internacionalnom tržištu (npr. beogradski sajam).
Nedostatak specifi nih paketa za promociju proizvoda gradskih odmora u
Beogradu, proizvoda poslovni turizam i MICE, kružnih tura, specijalnih
interesa, nauti kog turizma i doga aja.
Nizak nivo specijalizovanih trgovina sa lokalnim suvenirima, rukotvorinama i
sl.
Nizak nivo upotrebe lokalnih atrakcija u turisti ke svrhe, naro ito kao podrška
proizvodu kružnih tura, te nedostatak strateških smernica za njihovu dalju
promociju i razvoj.
Nedostatak pakovanja i ponude proizvoda nauti kog turizma na doma em i
stranom tržištu od strane organizatora putovanja i turisti kih agencija.
Nedostatak proizvoda nauti kog turizma za individualne turiste.
d) Faktori proizvodnje
Dostupnost drumskim putem je limitirana zbog lošeg kvaliteta saobra ajnica.
Dostupnost železnicom je limitirana zbog lošeg kvaliteta ukupne železni ke
infrastrukture.
Dostupnost vazdušnim putem je limitirana zbog nepostojanja letova
niskobudžetnih avio kompanija koje povezuju Beograd sa najvažnijim
emitivnim tržištima.
Nizak nivo kvaliteta javnog transporta (autobus, voz, tramvaj, taxi).
Nedostatak sistema javnog prevoza za turiste i posetioce.
Nedostatak re nih vezova za brodove na Dunavu i Savi.
Nedostatak re ne infrastrukture za razvoj proizvoda nauti kog turizma.
Nedostatak razvijenog re nog transporta putnika.
Nedostatak specijalizovanih vodi a.
Nizak nivo performansi sistema za poboljšanje urbane estetike, zaštitu i
o uvanje gradskog nasle a.
170
Nedovoljno koriš eni kulturni resursi u turisti ke svrhe
Nizak kvalitet sistema za zaštitu, o uvanje i održavanje kulturnih i prirodnih
resursa
Lanac vrednosti Beograda kao turisti ke destinacije i ocena lanca vrednosti
Destinacijski lanac vrednosti obuhvata razli ite aktivnosti koje obavlja turista u toku
pripreme za putovanje, u toku samog putovanja i boravka u destinaciji i nakon povratka
s putovanja. Ocena lanca vrednosti bazira se na oceni ovih aktivnosti, pri emu se
uzimaju u obzir svi njihovi pozitivni i negativni aspekti.
Ocena lanca vrednosti ima za cilj da na maksimalno efikasan na in me usobno poveže
turisti ke proizvode, usluge i aktivnosti koje se nude i da definiše sve današnje
eventualne slabosti i nedore enosti u celokupnom turisti kom sistemu Beograda, kako
bi moglo da se zapo ne s uvo enjem adekvatnih mera i akcija kojima bi se utvr ene
slabosti, odnosno nedore enosti otklonile ili umanjile.
Ocena Predmet ocene
Pozitivna Negativna I Informacije 1. Promotivni
materijal (štampani)
Predstavljanje turizma Beograda na velikom broju me unarodnih sajmova Kvalitetan štampani turisti ki informativno propagandni materijal
Postojanje štampanih vodi ana pojedinim tržištima (Velika Britanija, Nema ka)
Promotivni materijali su orijentisani ka informisanju, a ne ka prodaji Ne postoje informativni turisti ki centri u inostranstvu l, niti drugi kanali distribucije propagandnih materijala Stranim potencijalnim posetiocima je teško da na u kvalitetne štampane informacije o Beogradu u svojim zemljama
2. Internet promocija
Kvalitetna internet prezentacija TOB-a Veliki broj internet prezentacija sa informacijama o turisti koj ponudi Beograda
Nedovoljno informacija na ostalim jezicima, osim srpskog i engleskog
3. Pozicioniranje Nadležni organi i organizacije prepoznaju potrebu za pozicioniranjem Srbije i Beograda
Još uvek ne postoji jasna pozicija Srbije u celini Beograd se još uvek nije jasno pozicionirao kao turiti ka destinacija,
171
osim donekle u segmentu poslovnog/MICE turizma
II Rezervisanje i kupovina
1. Komunikacija sa putni kim agencijama i organizatorima putovanja
Sve je više organizatora putovanja koji u svojim programima imaju Beograd Sve je više organizatora putovanja koji iskazuju interes da uvrste Beograd u svoje programe
Broj organizatora putovanja koji u svojim programima imaju Beograd još uvek je nedovoljan
2. Sistemi rezervisanja
Mogu e je on-line rezervisati avio prevoz do Beograda Pokrenut je privatnom inicijativom sistem rezervisanja smeštajnih kapaciteta Prisutni su neki od klju nih globalnih distributivnih sistema
U najve em broju slu ajeva još uvek nije mogu e izvršiti on-line rezervaciju smeštaja Mali broj hotela je u me unarodnim rezervacionim sistemima Ne postoji centralizovani sistem rezervisanjaVeoma je teško izvršiti rezervaciju neke aktivnosti ili usluge (telefon, fax, e-mail)
III Dokumenta 1.Informacije o pravnim pitanjima vezanim za posetu
Za državljane ve ine evropskih zemalja nije potrebna viza Srbija je u sistemu me unarodnog osiguranja
.
IV Saobra aj 1. Gradski i me ugradski drumski i železni ki saobra aj
Relativno dobra povezanost Beograda javnim drumskim i železni kim saobra ajem Postojanje sistema gradskog prevoza (autobusi, tramvaji, trolejbusi, taksi) Cene javnog prevoza su povoljne Veliki broj taksi vozila Veliki broj pružalaca rent-a-car usluga
Javni prevoz ne zadovoljava me unarodne standarde kvaliteta Velike saobra ajne gužve u gradu – nedostatak sistema podzemnog gradskog prevoza Železni ki prevoz nije konkurentan u odnosu na autobuski Javni re ni saobra aj je nedovoljno zastupljen Taksi usluga je pretežno niskog kvaliteta usled zastarelog voznog parka Postoji ve i broj taksivozila iji vlasnici rade bez dozvola i ije cene prevoza unose konfuziju u ina e jasnu strukturu cena zvani nih taksi udruženja Osim na stanicama, teško je na i bilo kakvu
172
informaciju o uslugama javnog prevoza (red vožnje, cene itd.). Redovi vožnje na stanicama su na iriliciNema dovoljno fleksibilnosti kod rent-a- car kompanija - ograni en broj vozila po kategoriji.
2. Dostupnost Beogradski aerodrom je dobro povezan sa destinacijama u Evropi, severnoj Africi i na Bliskom Istoku Beogradski aerodrom je nedavno renoviran Kroz Beograd prolaze važni me unarodni drumski i re ni koridori VII i X Železni ki sistem povezuje Beograd sa svim glavnim gradovima u regionu
Beograd je dostupan malim brojem letova low-cost kompanija (Germanwings i Norwegian Air - sezonski) Nema dovoljnog broja avio veza sa velikim evropskim i svetskim gradovima Loša putna infrastruktura, mala propusnost glavnih saobra ajnica koje vode ka i od Beograda Zastarelost mreže železni kih pruga i voznog parka Mali kapacitet luke za pristajanje re nih brodova
3. Signalizacija Istaknuta imena ulica Konzistentan sistem ozna avanja na glavnim putnim pravcima Postojanje dvojezi ne (srpsko/engleski) turisti kesignalizacije
Imena ulica su ispisana samo irilicom Znakovi i putokazi se nedovoljno održavaju Nedovoljno znakova i oznaka za lakše snalaženje
4. Parkirališta Postojanje javnih garaža Postojanje javnih parkinga i parking zona u centru grada Postojanje mesta za parkiranje turisti kih autobusa
Nedostaju informacije o ceni i vremenskom rasporedu parkiranja Mesta za parkiranje turisti kih autobusa nisu odgovaraju e locirana
5. Odvijanje saobra aja
Osim u saobra ajnom „špicu“ saobra aj se uglavnom odvija bez ve ihzastoja
Zagušenost glavnih saobra ajnica na ulazu i izlazu iz Beograda Zagušenost saobra aja izazvana neodgovaraju im promenama režima saobra aja tokom radova Nedovoljan broj mostova
173
V Smeštajni i ostali ugostiteljski kapaciteti
1. Kvalitet ukupne ponude
Raznovrsna ponuda svih oblika smeštajnih kapaciteta Zna ajan broj smeštajnih objekata je privatizovan i delimi no renoviran Postoji znaztan broj novih smeštajnih objekata i objekata u izgradnji Veliki broj restorana sa raznovrsnom ponudom Veliki broj kafea, poslasti arnica, barova i sl.
Nedovoljno kvalitetnih hotela kategorije 3* u centru grada namenjenih turistima koji dolaze radi odmora Kategorizacija hotela ne odgovara me unarodnim standardima Skoro nigde nije uveden sistem protivpožarne zaštite u hotelima (obeležavanje, sigurnosna vrata, itd.) Nedovoljno obezbe en pristup internetu, posebno u sobama Nezadovoljavu i nivo isto e u jednom broju
smeštajnih i ugostiteljskih objekata
2. Kvalitet proizvoda i usluga
Ve ina namirnica koje se služe u restoranima je proizvedena u Srbiji i visokog je kvaliteta Postoji dobar izbor raznovrsnih pi a iz Srbije i iz inostranstva
Nedostatakpojedina nih prospekata o ponudi ugostiteljskih sadržaja U ponekim objektima zaposleni ne govore strane jezike i/ili je meni samo na srpskom jeziku Još uvek nepotpuna primena HACCP standarda
VI Informacije u destinaciji
1. Turisti kaorganizacija
U Beogradu deluje Turisti ka organizacija Beograda Zaposleni govore strane jezike, uglavnom engleski jezikPostoje 4 stalna i jedna sezonski turisti ki informativni centar Pored deljenja i prodaje promotivnih materijala, u turisti kim informativnim centrima se vrši prodaja programa obilazaka gradskih atrakcija Zaposleni su uglavnom ljubazni, uslužni, strpljivi i spremni da pomognu
Nema jasnih oznaka / putokaza kako do i do turisti kih informativnih centaraInformativni centri TOB-a u centru Beograda nisu na mestima koja su vidljiva za turiste Informativni centri TOB-a pružaju informacije samo o Beogradu, a ne i o atrakcijama u drugim delovima Srbije U turisti ko informativnim centrima TOB-a nedostaje savremena tehni kaoprema Prigovori turista se ne registruju u dovoljnoj meri
174
2. Promotivni materijal
Postoje razli iti i raznovrsni promotivni materijali koje izdaje TOB i druge organizacije koji pokrivaju najvažnije segmente turisti ke ponude Beograda
I pored postojanja raznovrsnog promotivnog materijala, esto ih nije mogu e
dobiti/kupiti u turisti kim informativnim centrima
VII Javne usluge 1. Kvalitet ukupne ponude
Beograd ulaže mnogo u skoro sve vrste javnih usluga kao što su saobra ajna infrastruktura, vodovod, kanalizacija, itd.
Nedostaju efikasni sistemi odlaganja otpada i reciklaže
2. Kvalitet proizvoda i ostalih javnih usluga
Na raspolaganju su kvalitetne sve osnovne javne usluge kao što su npr. usluge policije, javne isto e, osvetljavanja ulica,
zdravstvenih ustanova, banaka, telekomunikacija i dr.
U pojedinim delovima grada, pa i delovima samog centra, javna rasveta nije odgovaraju a
VIII Turisti ke atrakcije, kapaciteti, aktivnosti i sl.
1. Kvalitet ukupne ponude
Bogatstvo kulturno istorijskih spomenika, muzeja, galerija, pozorišta, koncertnih dvorana itd. Ambijentalne celine i kompleksi u funkciji turizma (Skadarlija, Kosan i ev venac, Dvorski kompleks) Grad zelenila i parkova Turisti ki kompleksi u blizini i okolini centra grada (Ada Ciganlija, Košutnjak, Avala, Kosmaj) Beograd je grad orijentisan ka sportu sa velikim iskustvom/znanjem u organizovanju sportskih manifestacijaBrojni stadioni i sportske hale Veliki broj tradicionalnih kulturnih manifestacija (FEST, BELEF, BITEF, BEMUS)Veliki broj turisti kih manifestacija (Ulica otvorenog srca, Belgrade Boat Carneval, Belgrade Beer Fest, itd) Kongresni centri (Centar Sava, Expo XXI), sajmišta i izložbeni prostori Obilasci Beograda s reka Bogat zabavni i no ni život
Nedovoljno je mogu nosti za organizovan obilazak prirodnih i kulturnih atrakcijaNedovoljno aktivnosti koje se organizuju za turiste i posetioce Kasno objavljivanje programa kulturnih i turisti kih manifestacija Relativno teško nabavljanje ulaznica za najvažnije manifestacije i kulturne doga ajeNepostojanje tzv. City Card koja turistima omogu ava dobijanje popusta na cene ulaznica i karata Veliki broj resursa i atrakcija nije uklju en u turisti ku ponudu Izuzetno mali broj turisti kih agencija i drugih privrednih organizacija koje se bave receptivnim poslovima
175
2. Kvalitet proizvoda i usluga
Dobro održavanje najvažnijih turisti kih atrakcijaOtvaranje prodavnica suvenira
Nema efikasnog sistema zaštite kulturno-istorijskih spomenika Mali broj prate ih uslužnih sadržaja (javni toaleti, prodavnice suvenira, turisti ki vodi i, informativni centri itd.)
7.2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZVOJA KONKURENTSKIH DESTINACIJA (KONKURENTSKOG SETA)
Prilikom odabira konkurentskog seta destinacije Beograd koriš eni su slede i
kriterijumi:
Glavni gradovi – administrativni, trgovinski, kulturni i univerzitetski centri
svojih zemalja
Gradovi Evrope, uglavnom centralne i jugoisto ne Evrope
Gradovi koji su lideri me u destinacijama gradskog i MICE turizma i gradovi
koji, kao tzv. emerging destinations, u ponudi ovih segmenata turizma
predstavljaju snažnu konkurenciju Beogradu
Razvijenost turisti ke i saobra ajne infrastrukture
Gradovi koji u okviru svojih zemalja, kao širih turisti kih destinacija, spadaju
me u nazna ajnije turisti ke destinacije
Veliki broj turisti kih, kulturnih i sportskih manifestacija
Bogata gastronomska ponuda (veliki broj restorana nacionalne i internacionalne
kuhinje)
Veliki broj kafea, pabova, klubova, diskoteka – bogat no ni život
Na osnovu ovih kriterijuma, odabran je slede i set konkurentskih destinacija:
Be (Austrija)
Bratislava (Slova ka)
Budimpešta (Ma arska)
Bukurešt (Rumunija)
Riga (Letonija)
176
Sofija (Bugarska)
Varšava (Poljska).
Podaci su prikupljani koriš enjem zvani nih internet prezentacija turizma ovih gradova
i na osnovu upitnika koji je dostavljen nadležnim organizacijama za turizam svih
gradova izuzev Be a, za koji su sve informacije dostupne na web stranici Turisti ke
organizacije Be a.
Konkurentnost ovih destinacija na me unarodnom turisti kom tržištu u velikoj meri je
povezana sa konkurentnoš u zemalja iji su glavni gradovi. Svetski ekonomski forum je
u svom izveštaju za 2008. godinu izvršio rangiranje prema konkurentnosti u turizmu za
130 zemalja sveta. Pored opšteg indeksa konkurentnosti, merena su i tri pod-indeksa: A
– Pravni okvir (Zakoni i regulativa, Održivost životne sredine, Sigurnost i bezbednost,
Zdravlje i higijena, Prioritet dat turizmu), B – Poslovno okruženje i infrastruktura
(Infrastruktura vazdušnog saobra aja, Infrastruktura kopnenog saobra aja, Turisti ka
infrastruktura, Infrastruktura komunikacionih tehnologija, Cenovna konkurentnost) i C
– Ljudski, kulturni i prirodni resursi (Ljudski kapital, Pozitivan stav prema turizmu,
Prirodni resursi, Kulturni resursi). Mesto koje zauzimaju zemlje iji su glavni gradovi
odabrani kao konkurentski set za destinaciju Beograd dati su u slede oj tabeli:
Tabela 3. Rangiranje po konkurentnosti zemalja iji su glavni gradovi izabrani za konkurentski set
Zemlja Ukupni rang A B C Austrija 2 4 8 7 Ma arska 33 19 41 50 Slova ka 38 33 46 51 Bugarska 43 50 52 31 Letonija 47 35 43 82 Poljska 56 60 62 34 Rumunija 69 72 66 73 Izvor: The Travel & Tourism Competitiveness Report 2008, World Economic Forum, 2008.
U istom izveštaju po ukupnoj konkurentnosti turizma Srbija je zauzela 78. mesto, od
ega po podindeksu A - 73. mesto, podindeksu B – 72. mesto i podindeksu C – 88.
mesto.
177
Iz gornje tabele se može videti da je konkurentost pravnog okvira u turizmu ve a od
prose ne konkurentosti turizma u Ma arskoj, Slova koj i Letoniji, da je konkurentnost
u poslovnom okruženju i infrastrukturi ve a od prose ne u Letoniji i Rumuniji, dok je
konkurentnost ljudskih, prirodnih i kulturnih resursa ve a od prose ne konkurentnosti
turizma u Bugarskoj i Poljskoj.
Tako e se može videti da se zemlje svih izabranih destinacija, osim Austrije koja
zauzima izuzetno visoko drugo mesto (posle Švajcarske), nalaze približno u drugoj
etvrtini tabele ranga konkurentnosti.
Prilikom analize konkurentskih destinacija, pored osnovnih podataka o zemlji (položaj u
Evropi, površina, broj stanovnika, dužina lanstva u EU) i samoj destinaciji – gradu
(broj stanovnika, položaj na reci i obali mora), razmatrane su slede e karakteristike:
Turisti ke atrakcije
Razvijenost MICE: - Broj organizovanih skupova u 2007. godini
Dostupnost: - Povezanost low-cost letovima
Turisti ka infrastruktura: - Broj smeštajnih objekata, po kategorijama
Rezultati: - Broj stranih turista u 2007. godini
Najvažnijih pet tržišta po broju dolazaka turista
Organizacija turizma na nivou destinacije i promotivni budžet
Logo i slogan
178
Be , Austrija
Austrija: - centralna Evropa
- površina: 83.872 km²
- broj stanovnika: 8,3 miliona
- lan EU od 1995. godine
Be
Broj stanovnika: 1,7 miliona
Reka: Dunav
Turisti ke atrakcije: - Istorijski centar Be a na listi UNESCO
- Carske palate Hofburg i Šenbrun
- Panoramski to ak u parku Prater
- Narodno pozorište
- Be ka državna opera
- Španska škola jahanja u Hofburgu – konji lipicaneri
- Be ki hor de aka
- Više od 100 muzeja
- Betovenove ku e i grob na Centralnom groblju
- Mocartov grob
179
- Crkve: Katedrala Sv. Stefana, Jezuitska crkva, Karlova crkva,
Petrova crkva, Crkva S. Trojice (delo moderne umetnosti)
- Hundertwasser ku a (1983-86.), delo moderne umetnosti
- Dunavski toranj (252 m)
- Parkovi (Gradski park, parkovi oko dvoraca Šenbrun i Hofburg,
Prater, Dunavski park, itd.)
- Arhitektura: romani ka, gotska, barokna, art nouveau, secesija,
savremena
- Balovi: palata Hofburg, Opera, itd.
Broj organizovanih skupova (MICE) u 2007. godini: 154 skupa, 118.000 u esnika
Povezanost low-cost letovima:
- Air Berlin (Berlin, Dizeldorf, Hamburg, Hanover, Ostenbrik, Nirnberg)
- Clickair (Barselona)
- easyJet (London)
- Germanwings (Keln/Bon, Dortmund, Štutgart)
- Intersky (Fridrihshafen)
- SkyEurope (Alikante, Amsterdam, Atina, Barselona, Briž, Brisel, Bukurešt, Katanija,
Kopenhagen, Dubrovnik, Krakov, Larnaka, Lisabon, Milano, Napulj, Nica, Olbija,
Pariz, Rimini, Sofija, Solun, Trevizo, Varna, Varšava, Zadar)
Smeštajni kapaciteti:
366 objekata, hoteli i pansioni, od ega 5* - 14 objekata, 4* - 149 objekata, 3* - 134
objekta, 1* i 2* - 69 objekata
Broj stranih turista u 2007. godini: 3.194.007
Najvažnijih pet tržišta po broju dolazaka: Nema ka, SAD, Italija, Velika Britanija,
Španija
Organizacija turizma na nivou destinacije: The Vienna Tourist Board (DMO):
Neprofitna organizacija, zasnovana na saradnji sa turisti kom privredom.
Osnovne aktivnosti: marketing, informativna služba, rezervacije hotela.
180
Budžet 2007: 22 miliona Evra
Struktura prihoda: 51% boravišna taksa, 24% budžet grada, 25% Privredna
komora Be a, sponzorstva i sopstveni prihodi
Raspodela budžeta: 80% marketing (oglašavanje, PR, promocija prodaje,
promotivni materijal, informativna služba)
Logo i slogan:
Bratislava, Slova ka
Slova ka: - centralna Evropa
- površina: 49.035 km²
- broj stanovnika: 5,5 miliona
- lan EU od 2004. godine
181
Bratislava
Broj stanovnika: 427.000
Reka: Dunav
Turisti ke atrakcije:
- Stari grad, Gradski breg Bratislave – kompleks od tri zgrade podignute u 14. i 15.
veku, sada Gradski muzej Bratislave
- Mihailova kapija: jedina preostala kapija srednjovekovnog utvr enja, me u najstarijim
gra evinama u Bratislavi
- Univerzitetska biblioteka
- Barokne palate: Grassalkovich palata (18. vek, danas rezidencija Predsednika),
Arhiepiskopska palata (sedište Vlade)
- Katedrale i crkve: gotska Katedrala Sv. Martina (13-16. vek), Crkva Franciskan (13.
vek), Crkva Sv. Elizabete (art nouveau)
- Mostovi: Novi most, Apollo most
- Kamzik TV toranj
- Slova ko narodno pozorište
- Slova ki filharmonijski orkestar
- Muzeji: Narodni muzej, Muzej istorije prirode, Slova ka nacionalna galerija
- Dvorci: Bratislava (10. vek, obnovljen 1950-ih), Devin (arheološko nalazište i muzej),
Rusovce (16. vek) u engleskom parku
- Parkovi: Horský park, Bratislava lesný park, Janko Král park (18. vek)
- Prirodna i vešta ka jezera: Štrkovec, Kuchajda
Broj organizovanih skupova (MICE) u 2007. godini: 6 skupova
Povezanost low-cost letovima:
- SkyEurope (Atina sezonski, Barselona sezonski, Birmingem, Briž sezonski, Katanija
sezonski, Kosek, Dablin, Dubrovnik sezonski, Istanbul, Košice, London, Malaga
sezonski, Man ester, Pariz, Split sezonski, Rim, Solun sezonski, Varna sezonski)
- Ryanair (Barselona, Birmingem, Brisel, Dablin, Edinburg, Frankfurt, London, Milano,
Stokholm)
182
Smeštajni kapaciteti: 78 smeštajnih objekata, 9.940 ležaja
- 45 hotela, od ega 5* - 1 hotel, 4* - 12 hotela, 3* - 17 hotela,
2* - 12 hotela, 1* - 4 hotela
- 3 hostela
- 19 ostalih smeštajnih objekata
Broj stranih turista u 2006. godini: 511.303
Najvažnijih pet tržišta po broju dolazaka: eška Republika, Nema ka, Velika Britanija.
Italija, Poljska
Organizacija turizma na nivou destinacije: Na nivou destinacije Bratislava postoje tri
entiteta koja se bave organizacijom turizma:
Turisti ki informativni centri grada Bratislava (4 info centra, osniva je grad,
pruža usluge informativne službe grada)
Bratislava Culture and Information Centres (osniva je grad, 4 info centra, bave
se menadžmentom manifestacija - event management)
Bratislava Tourist Service (privatna organizacija, bavi se pružanjem usluga
razgledanja grada, organizovanja izleta, rezervacija smeštaja itd.)
Budžet 2007: n/a
Logo i slogan
183
Budimpešta, Ma arska
Ma arska: - centralna Evropa
- površina: 93.030 km²
- broj stanovnika: 10 miliona
- lan EU od 2004. godine
Budimpešta
Broj stanovnika: 1,7 miliona
Reka: Dunav
Turisti ke atrakcije:
- UNESCO: etvrt dvoraca u Budi, Andraši avenija i obala Dunava
- Sinagoga u Ulici Dohany – najve a sinagoga u Evropi
- Szechenyi – najve a medicinska banja u Evropi
- Parlament – tre a po veli ini zgrada parlamenta u svetu, u kojoj se uva krunsko blago
- Esztergom Bazilika – druga najve a crkva u Evropi
- Gödöllö – drugi najve i barokni zamak na svetu
- Andrássy út – avenija prodavnica i ku a za stanovanje, zbijenih zgrada, ispod koje
prolazi najstarija podzemna železnica u kontinentalnoj Evropi
- Trg heroja, sa spomenikom vojsci i grobom neznanog junaka
184
- Muzej lepih umetnosti
- Palata umetnosti
- Gradski park sa zamkom Vajdahunyad
- Ma arska državna opera
- Carska palata, danas dom dva muzeja i Narodne biblioteke
- Palata Sándor (rezidencija predsednika)
- Ribarev bastion – terasa iznad Dunava u neogotskom i neo-romanskom stilu (kraj 18.
veka) – vidikovac
- Bazilika Sv. Stefana
- 7 ostrva na Dunavu
Broj organizovanih skupova (MICE) u 2007. godini: 90 skupova, 25.052 u esnika
Povezanost low-cost letovima:
- SkyEurope (Trst)
- easyJet (Berlin, Dortmund, Ženeva, London)
- Jet2.com (Man ester)
- Germanwings (Keln/Bon, Štutgart)
- Norwegian Air Shuttle (Oslo)
- Ryanair (Bremen, Bristol, Dablin, Frankfurt, Glazgov, Liverpul)
- Sterling Airlines (Kopenhagen, Stokholm)
- Wizz Air (Brisel, Briž, Krf, Ajndhoven, irona, Geteborg, Heraklion, London,
Malme, Milano, Oslo, Palma de Majorka, Pariz, Rodos, Rim, Stokholm, Targu Mureš,
Venecija, Varna)
Smeštajni kapaciteti: 132 smeštajna objekta, hoteli: 5* - 6 hotela, 4* - 36 hotela,
3* - 56 hotela, 2* - 4 hotela; pansioni: 3* - 16 pansiona,
2* - 5 pansiona, 1* - 1 pansion; hosteli: 8
Broj stranih turista u 2007. godini: 2.119.296
Najvažnijih pet tržišta po broju dolazaka: Nema ka, Velika Britanija, SAD, Španija,
Italija
185
Organizacija turizma na nivou destinacije: The Tourism Office of Budapest – neprofitna
organizacija koja pripada gradu Budimpešti; aktivnosti: turisti ki web site,
predstavljanje na sajmovima i izložbama, izdavanje turisti kog informativno
propagandnog materijala, PR na stranom i doma em tržištu (saradnja sa medijima),
promotivne kampanje, oglašavanje, promocija manifestacija, 6 turisti kih informativnih
centara, izdavanje turisti ke kartice.
Budžet 2007: 4,1 milion Evra (1,46 mil. Evra iz budžeta grada, 2,64 mil. Evra
sopstvenih prihoda)
Logo i slogan:
Bukurešt, Rumunija
Rumunija: - jugoisto na Evropa, Balkansko poluostrvo
- površina: 237.500 km²
- broj stanovnika: 22,2 miliona
- lan EU od 2007. godine
186
Bukurešt
Broj stanovnika: 2 miliona
Reka: Danubovita
Turisti ke atrakcije:
- Palata Parlamenta (1980) – najve a zgrada u Evropi i druga na svetu, u njoj su
rumunski Parlament i Nacionalni muzej savremene umetnosti
- Trijumfalna kapija (1935)
- Mermerni stub Memorijal obnove (2005)
- Rumunski Ateneum (1888) – koncertna dvorana (filharmonija, opera, narodno
pozorište)
- Nacionalni muzej umetnosti, Muzej istorije prirode, Muzej rumunskog seljaka, Muzej
sela na otvorenom, Muzej nacionalne istorije, Vojni muzej
- Jevrejsko državno pozorište
- Arhitektura: srednjevekovna, neoklasi na, art nueveau, komunisti ka, savremena
- Jezera: Floraesco, Tei, Colentina, Cismigiu (vešta ko jezero i park)
Broj organizovanih skupova (MICE) u 2007. godini: 9 skupova
Povezanost low-cost letovima:
- SkyEurope (Be )
- Blue Air (Arad, Barselona, Berlin, Bolonja, Brisel, Keln/Bon, Kuneo, Istanbul,
Larnaka, Lisabon, London, Lion, Madrid, Malaga, Milano, Pariz, Rim, Štutgart, Sibiu,
Trevizo, Torino, Valensija, Verona)
- Germanwings (Berlin, Keln/Bon, Štutgart)
- MyAir (Bari, Bolonja, Katanija, Milano, Napulj, Pariz, Rim, Venecija)
- Wizz Air (Barselona, Brisel, Dortmund, London, Milano, Rim, Trevizo, Valensija)
- Clickair (Barselona)
- easyJet (Madrid, Milano)
- Fly On Air (Peskara)
Smeštajni kapaciteti (2005. godina): 90 objekata, 9.648 ležaja
58 hotela, 2 vile, 26 panisona, 4 hostela
187
Broj stranih turista u 2006. godini: 508.205
Najvažnijih pet tržišta po broju dolazaka: Nema ka, Italija, Francuska, Ma arska,
Velika Britanija.
Organizacija turizma na nivou destinacije: Bucharest Tourism Information Office deluje
kao regionalni turisti ko informativni biro Turisti ke organizacije Rumunije.
Budžet 2007: n/a
Logo i slogan: nema
Riga, Letonija
Letonija: - severoisto na Evropa, Balti ko more
- površina: 64.589 km²
- broj stanovnika: 2,3 miliona
- lan EU od 2004. godine
Riga
Broj stanovnika: 800.000
Centar regiona Balti kih zemalja
Reka: Daugava
188
Turisti ke atrakcije:
- Spomenik slobodi
- Stari grad, pod zaštitom UNESCO: zgrade iz srednjeg veka i razdoblja pod uticajem
Švedske, Poljske, Rusije i Nema ke
- Art nouveau – neke od zgrada u ovom stilu su na listi UNESCO
- drvene ku e u tipi no letonskom stilu
- Nacionalna opera
- Katedrala (13. vek), najve a crkva u balti kim državama, sa orguljama iz 1844.
- Dvorac Riga: Muzej istorije Letonije i Muzej strane umetnosti
- Crkva Sv Petra (zvonik 123m) i crkva Sv. Jovana
- Barutna kula – jedini ostatak originalnih gradskih zidina, sada Vojni muzej
- Etno muzej na otvorenom
- Radio i TV toranj, tre i po veli ini u Evropi
- Domina šoping centar, najve i u balti kim zemljama
- „Lido“ rekreativni centar
Broj organizovanih skupova (MICE) u 2007. godini: 30 skupova
Povezanost low-cost letovima:
- easyJet (Berlin)
- Germanwings (Keln&Bon)
- Norwegian Air Shuttle (Oslo, Tronthajm)
- Ryanair (Bremen, Bristol, Brisel, Dablin, Frankfurt, Glazgov, Liverpul, London,
Milano, Stokholm, Tampea)
Smeštajni kapaciteti: 99 objekata, ukupno 11.347 ležaja, od ega 72 hotela, 13 pansiona,
2 motela, 10 hostela i 2 kampa
Broj stranih turista u 2007. godini: 1.932.392
Najvažnijih pet tržišta po broju dolazaka: Litvanija, Estonija, Rusija, Švedska, Poljska
Organizacija turizma na niovu destinacije: Riga Tourism Coordination and Information
Centre (RTKIC) je organizacija Gradske uprave grada Riga; osnovne aktivnosti:
189
unapre enje koordinacije u oblasti turizma, razvoj, pružanje turisti kih informacija,
izgradnja pozitivnog imidža Rige u zemlji i inostranstvu
Budžet 2007: n/a
Logo i slogan:
”Riga – city of inspiration”
Sofija, Bugarska
Bugarska: - jugoisto na Evropa, Balkansko poluostrvo
- površina: 110.993,6 km²
- broj stanovnika: 8 miliona
- lan EU od 2007. godine
190
Sofija
Broj stanovnika: 1,2 miliona
Reke: Vladaiska, Perlovska, Iskar
Mineralni i termalni izvori
Turisti ke atrakcije:
- Crkva Sv. or a (4. vek Rimljani, freske 12-14. vek)
- Crkva Sv. Sofije (6. vek)
- Katedrala Aleksandra Nevskog (po etak 20. veka)
- Crkva Sv. Nedelje, Sv. Petke (14. vek), Ruska crkva (1914.)
- Muzeji i galerije: Narodni istorijski muzej, Nacionalni arheološki muzej, Nacionalna
galerija stranih umetnosti (evropske, azijske, afri ke)
- Nacionalno pozorište „Ivan Vazov“
- Otvorena pijaca knjiga
- Nacionalna palata kulture – najve i multifunkcionalni kompleks u JI Evropi
- Spomenik caru oslobodiocu (ruskom Aleksandru II)
- Borisova gradina (1884), najve a bašta
- Planina Vitoša (skijanje, snoubording, peša enje)
- Javna mineralna kupatila
- CUM – najve a i najstarija robna ku a
- Largo – arhitektonski kompleks u centru grada
Broj organizovanih skupova (MICE) u 2007. godini: 13 skupova
Povezanost low-cost letovima:
- Airlift Service (Ohrid – sezonski)
- Aviaexpress (Skoplje)
- easyJet (London, Madrid, Milano)
- Flybaboo (Ženeva)
- Germanwings (Keln/Bon)
- MaAir (Bolonja, Milano, Venecija)
- SkyEurope (Prag, Be )
- Wizz Air (Barselona, Brisel, Dortmund, London, Milano, Rim, Valensija, Varna)
191
Smeštajni kapaciteti: 54 smeštajna objekta, 6.402 ležaja
Broj stranih turista u 2007. godini: 401.254
Najvažnijih pet tržišta po broju dolazaka: Gr ka, Nema ka, Velika Britanija, Rusija,
Makedonija.
Organizacija turizma na nivou destinacije: Ne postoji organizacija zadužena za razvoj i
promociju turizma; ove poslove za celu Bugarsku obavlja Državna agencija za turizam.
Budžet 2007: n/a
Logo i slogan: nema
Varšava, Poljska
Poljska: - centralna Evropa
- površina: 312.685 km²
- broj stanovnika: 38,2 miliona
- lan EU od 2004. godine
Varšava
Broj stanovnika: 1,7 miliona
Reka: Visla
192
Turisti ke atrakcije:
- Stari grad: Kraljevski dvor, obelisk – spomenik kralju Sigmundu, pija ni trg, ostaci
utvr enog grada
- Kraljevska ruta: klasi ne palate, Predsedni ka palata, Univerzitet Varšave, ulica Nowy
Swiat
- Ogród Saski, najstariji javni park
- Lazienski park (17. vek), najve i javni park
- Groblje Powozki – skulpture najpoznatijih poljskih vajara 19. i 20. veka
- Jevrejsko groblje, jedno od najve ih u Evropi
- Varšavski geto (II svetski rat)
- Kvart oliborz – arhitektura 1920-ih i 1930-ih
- Palata Wilanów – barokna arhitektura i ure en park
- Savremena arhitektura: Palata kulture i nauke (socrealisti ki soliter), Plac Konstytucji
(socrealisti ka arhitektura), Metropolitan, Univerzitetska biblioteka, stadion
Dziesieciolecia
Broj organizovanih skupova (MICE) u 2007. godini: 36 skupova
Povezanost low-cost letovima:
- Centralwings (Bolonja, Katanija, Dablin, Edinburg, Faro, Haugesund, Heraklion,
Lisabon, London, Rodos, Solun, Varna)
- Clickair (Barselona)
- Iceland Express (Rejkjavik)
- Volare Airlines (Milano)
- bmibaby (Birmingem, Kardif)
- easyJet (Bristol. London)
- Germanwings (Keln/Bon, Štutgart)
- Norwegian Air Shuttle (Alikante, Atina, Bergen, Birmingem, Kopenhagen, Malaga,
Oslo, Pariz, Rim, Split, Stavanger, Stokholm, Tronthajm)
- Ryanair (Dablin)
- Wizz Air (Belfast, Briž, Brisel, Krf, Kosek, Don ester/Šefild, Dortmund, Durham,
Glazgov, Geteborg, Grenobl, Liverpul, London, Malme, Milano, Oslo, Pariz, Rim,
Stokholm)
193
Smeštajni kapaciteti: 176 objekata, 31.298 ležaja
Hoteli: 5*- 11 hotela, 4*- 9 hotela, 3*- 17 hotela, 2*-16 hotela,
1*- 9 hotela, nekategorisani-65 hotela, apartmanskog
tipa – 32 hotela; hosteli-17
Broj stranih turista u 2007. godini: 6 miliona no enja, od ega poslovni turisti ine 40%
Najvažnijih pet tržišta po broju dolazaka: Velika Britanija, Nema ka, Rusija, Španija,
Ukrajina
Organizacija turizma na nivou destinacije: Warsaw Tourist Office – nezavisna
organizacija osnovana od strane gradske uprave i finansirana iz gradskog budžeta;
aktivnosti: promocija na doma em i inostranom tržištu (npr. nastupi na sajmovima,
organizovanje studijskih poseta za strane novinare i organizatore putovanja,
organizovanje promotivnih doga aja, izdavanje turisti kog informativno propagandnog
materijala), izdavanje tzv. turisti ke kartice; u okviru Warsaw Tourist Office deluje i
Kongresni biro Varšave
Budžet 2007: n/a
Logo i slogan:
194
7.3. BEN MARKING
Ben marking je proces definisanja sopstvenog podru ja poslovanja i identifikovanje i
analiziranje poslovnih aktivnosti konkurenata, radi utvr ivanja njihovih prednosti i
sopstvenih nedostataka, kako bi se utvr ene prednosti konkurenata primenile na
sopstvene poslovne aktivnosti a sve u cilju obezbe ivanja što ve eg udela na tržištu.
Za potrebe ben markinga turizma Beograda koriš ena je kombinacija pristupa po
principu eksternog konkurentskog ben markinga (pore enje sa direktnim konkurentima,
u ovom slu aju Bratislava, Bukurešt, Riga, Sofija, Varšava) i po principu
konkurentskog funkcionalnog ben markinga (pore enje ne samo sa konkurentima ve i
sa najuspešnijim u sli nim delatnostima, u ovom slu aju Be i Budimpešta).
Kvalitativnom pore enju su podvrgnuta turisti ka iskustva u destinacijama koje su
predmet ben markinga, najvažnija emitivna tržišta za ove destinacije i organizacija
turizma u analiziranim destinacijama.
Iz pregleda datog u poglavlju 7.2. vidi se da sve posmatrane destinacije raspolažu nizom
turisti kih atraktivnosti, pre svega bogatim kulturno-istorijskim nasle em, vrednom i
zanimljivom arhitekturom, bogatom ponudom sadržaja vezanih za umetnost, što ih ini
destinacijama zanimljivim za provo enje kratkih odmora ili obilazak u okviru kružnih
putovanja. Posebno su zanimljivi gradovi koji imaju lokalitete na listi UNESCO (Be ,
Budimpešta, Riga) i time privla e i veliki broj turista iz vanevropskih zemalja. Pored
toga, sve posmatrane destinacije obiluju velikim brojem raznovrsnih kulturnih,
turisti kih i sportskih manifestacija, bogatom gastronomskom ponudom i raznovrsnim i
zabavnim no nim životom, ime se pove ava njihova atraktivnost za razli ite ciljne
grupe posetilaca.
U pore enju sa konkurentskim gradovima, Beograd ne zaostaje mnogo ili uopšte po
vrednosti turisti kih atrakcija, ali je primetan zaostatak u na inu predstavljanja tih
atrakcija turistima. Lokaliteti kulturno istorijskog nasle a u Beogradu nisu na
odgovaraju i na in pripremljeni za posete turista, nedostaju prate i sadržaji i
organizovano razgledanje sa vodi ima. Beograd, osim sporadi no u letnjoj sezoni, ne
nudi autobusko razgledanje grada. Najvažniji gradski muzeji su ili zatvoreni na duži rok
195
radi renoviranja (Narodni muzej, Muzej savremene umetnosti) ili ne organizuju
postavke na na in koji bi bio zanimljiv turistima (Vojni muzej, Etnografski muzej).
Programi kulturnih manifestacija i redovnih kulturni programa (npr. repertoar Narodnog
pozorišta) nisu dostupni do samog po etka manifestacije ili sezone, te ih strani
organizatori putovanja ne mogu uklju iti u svoje programe. Nedovoljno se turistima
prezentuju vrednosti beogradske arhitekture. Osim u informativnim centrima TOB-a ne
mogu se na i informacije o turisti koj ponudi Beograda (npr. u hotelima).
Jedan od ve ih nedostataka Beograda, posebno u odnosu na vode e konkurente, je
nepostojanje tzv. Gradske kartice (City Card) ijom bi kupovinom turisti obezbe ivali
popuste na ugostiteljske usluge, cene ulaznica, gradski prevoz, cene u objektima
maloprodaje. Od gradskih atraktivnosti u Beogradu najbolje su organizovane posete
Dvorskom kompleksu i aktivnosti vezane za sport, rekreaciju i zabavu na Adi Ciganliji,
odnosno Savskom jezeru. Pored toga, Beograd ne zaostaje za konkurentima u
gastronomskoj ponudi i ponudi zabavnog i no nog života.
Najuspešnije konkurentske destinacije, Be i Budimpešta, imaju najve i broj dolazaka
stranih turista (prvih pet) sa istih emitivnih tržišta – iz Nema ke, Italije, Velike
Britanije, Španije i SAD. Turisti iz Nema ke i Velike Britanije, dva najve a emitivna
tržišta u Evropi, me u vode im su dolaznim destinacijama i za ostale posmatrane
gradove, izuzev Rige. Riga je, od svih posmatranih destinacija, još uvek u najve oj meri
okrenuta zemljama regiona i susednim državama. Ubrzani razvoj Rige kao turisti ke
destinacije poslednjih godina i velika ulaganja u promociju na glavnim emitivnim
tržištima dovode Rigu u red novih destinacija gradskog turizma koja privla i sve više
turista iz itave Evrope.
Glavna emitivna tržišta za Beograd su zemlje bivše SFRJ (posetioci iz ovih zemlja ine
tre inu ukupnih poseta Beogradu poslednjih godina). Me u njima su me u prvih pet
Crna Gora, Slovenija i Bosna i Hercegovina. Turisti iz Nema ke i Italije su tako e
me u prvih pet po broju dolazaka u Beograd. Šansu za pove anje broja dolazaka turista
u Beograd predstavlja mogu nost pove anja broja dolazaka turista iz susednih zemalja,
odnosno zemalja regiona, ali i u velikoj meri dolazaka turista sa najvažnijih emitivnih
196
tržišta – turista koji su ve boravili u destinacijama koje su najuspešniji konkurenti i u
potrazi su za novim destinacijama gradskog turizma u Evropi.
Što se organizacije turizma na nivou destinacije ti e, u posmatranom setu destinacija
najbolju organizaciju ima Be , iji je Vienna Tourist Board organizovan kao
destinacijska menadžment organizacija. Tako e, promotivni budžet Be a je 22 miliona
evra, što je daleko više od prvog slede e rangiranog konkurenta Budimpešte sa 4,1
milion evra. U Budimpešti, Varšavi i Rigi deluju samostalne turiti ke organizacije iji
je osniva grad, organizacija za turizam u Bukureštu je deo nacionalne turisti ke
organizacije dok Sofija nema organizaciju za turizam na nivou grada. Beograd ima
svoju turisti ku organizaciju iji je osniva grad. Radi oja avanja organizacije turizma
na nivou Beograda i postizanja boljih rezultata u odnosu na konkurentske destinacije,
trebalo bi Turisti ku organizaciju Beograda transformisati u destinacijsku menadžment
organizaciju, za šta bi mogao da posluži model grada Be a.
Kvantitivno pore enje vrši se za slede e karakteristike destinacija:
Broj organizovanih skupova u 2007. godini
Broj low-cost avio kompanija koje povezuju grad sa ostalim destinacijama i
broj destinacija povezanih low-cost letovima
Broj smeštajnih objekata, po kategorijama
Broj stranih turista u 2007. godini
Cene smeštaja u hotelima
Tabela 4. Broj organizovanih skupova u 2007. godini
Grad Broj skupova Be 154 Bratislava 6 Budimpešta 90 Bukurešt 9 Riga 30 Sofija 13 Varšava 36 Beograd 8
Izvor: Statistic Report, The International Association Meeting Market 2007, ICCA
Napomena: Ovim izveštajem su obuhva eni samo skupovi od najmanje 50 u esnika koji se održavaju svake godine u drugoj zemlji i obuhvataju u esnike iz najmanje tri zemlje.
197
U segmentu razvijenosti kongresnog tuirzma mereno brojem organizovanih skupova
Beograd daleko zaostaje za najuspešnijim konkurentskim destinacijama, Be om i
Budimpeštom, dok su ovom segmentu u velikoj prednosti i neki od direktnih
konkurenata (Riga i Varšava). Beograd ima dobru resursnu osnovu za razvoj
kongresnog turizma (kongresni centri, Beogradski sajam, hoteli viših kategorija sa
sadržajima za organizovanje skupova, dugogodišnje prethodno iskustvo u
organizovanju velikih skupova) koja nije na pravi na in iskoriš ena, pre svega zbog
usitnjenosti i neorganizovanosti ponude u oblasti MICE turizma i nedovoljne promocije
Beograda kao kongresne destinacije u inostranstvu.
Osnivanje Kongresnog biroa Srbije i Kongresnog biroa Beograda u 2007. godini ima za
cilj prevazilaženje ovih nedostataka, pri emu kao uzor za organizovanje destinacijskog
kongresnog biroa može poslužiti Kongresni biro Be a. Dalji impuls razvoju kongresnog
turizma u narednom razdoblju bi e i otvaranje novih hotela visoke kategorije
me unarodnih lanaca (Crown Plaza, Intercontinental, Kempinski) koji e podi i kvalitet
ponude u ovom segmentu i koji e svakako biti zainteresovani za ulaganje u promociju
MICE turizma radi popunjavanja sopstvenih kapaciteta.
Tabela 5. Povezanost low-cost letovima
Grad Broj low-cost kompanija Broj destinacija Be 6 38 Bratislava 2 16
+ 8 sezonski Budimpešta 8 33 Bukurešt 8 34 Riga 4 15 Sofija 8 16
+ 1 sezonski Varšava 10 44 Beograd 2 2
+ 1 sezonski Izvor: web prezentacije svih aerodroma u navedenim gradovima
Povezanost letovima low-cost kompanija je poslednjih godina doprinela velikom
pove anju broja dolazaka turista u destinacije koje su dostupne ovim vidom transporta.
Koriš enje low-cost kompanija je jedan od najvažnijih trendova savremenog turizma.
Beograd izuzetno mnogo zaostaje za svojim konkurentima u ovoj oblasti, ne samo po
198
broju low-cost kompanija koje imaju letove za Beograd (dve kompanije - Germanwings
i Norwegian Air), ve pre svega po broju destinacija sa kojima je povezan (dve
destinacije u Nema koj – Štutgart i Keln/Bon i jedna u Norveškoj – Oslo, ali samo
sezonski u toku letnje sezone).
Jedan od uzroka ovakvog stanja je dosadašnja rigidnost nadležnih organa Srbije u
odobravanju obavljanja ovih letova low-cost kompanijama, što e biti izbegnuto
stupanjem na snagu potpisanog Sporazuma o otvorenom nebu. Drugi važan uzrok je
injenica da je gra anima Srbije potrebna viza za posetu ve ini evropskih zemalja, što u
zna ajnoj meri smanjuje broj potencijalnih putnika iz Srbije i time ekonomsku
isplativost uspostavljanja low-cost letova. O ekuje se da i ova prepreka uskoro bude
uklonjena.
Uspostavljanje low-cost linija prema Begradu zna ajno e doprineti pre svega promociji
ove destinacije me u potencijalnim korisnicima, u emu veliki udeo imaju i same low-
cost kompanije (RyanAir, easyJet). Beograd e postati dostupnija i poželjnija
destinacija za mnoge razli ite ciljne grupe turista koje za svoja putovanja koriste
prevashodno niskobudžetne letove.
Tabela 6. Broj smeštajnih objekata, po kategorijama
Hoteli Pansioni Hosteli OstaloGrad
5* 4* 3* 2* 1* 3* 2* 1* Be * 366 Bratislava 78 46 1 12 17 12 4 3 19 Budimpešta 132 102 6 36 56 4 22 16 5 1 8
Bukurešt** 90 58 26 4 2 Riga** 99 72 13 10 4 Sofija*** 54 Varšava 176 62 11 9 17 16 9 17 97 Beograd 108 48 4 12 19 10 3 46 14
Izvor: zvani ne web prezentacija turisti kih organizacija zemalja i gradova, nacionalnih zavoda za statistiku, odgovori na upitnik
* Zvani ni podaci Turisti ke organizacije Be a – 366 hotela i pansiona rangiranih od 1 do 5* ** Bukurešt i Riga – zvani ni podaci bez specifikacije po kategorijama
*** Sofija – zvani ni podaci samo o broju smeštajnih objekata
Iz prethodne tabele vidi se da po ukupnom broju smeštajnih objekata Beograd zna ajno
zaostaje jedino za Be om i u velikoj meri za Varšavom. Me utim, iz strukture
smeštajnih objekata vidi se da Beograd po broju hotela zaostaje za svim posmatranim
199
konkurentskim destinacijama i da je broj hostela (izvor: zvani na web prezentacija
TOB-a) u Beogradu skoro jednak broju hotela što nije slu aj ni u jednoj od posmatranih
destinacija. Beograd u odnosu na posmatrane konkurentske destinacije ima najmanji
broj hotela sa 5* (izuzev Bratislave), ali mu nedostaju i hoteli sa 4* i 3* namenjeni
turistima koji dolaze radi provo enja odmora. U strukturi beogradskih hostela
preovla uju objekti kapaciteta do 10 ležaja, no bez obzira na to ohrabruje injenica da je
u Beogradu u poslednje dve godine otvoren veliki broj hostela koji su namenjeni
prevashodno mla oj populaciji koja pose uje Beograd u okviru proputovanja evropskim
gradovima.
Tabela 7. Broj stranih gostiju u 2007. godini
Grad Broj stranih gostiju Be 3.194.007 Bratislava 511.303 (2006.) Budimpešta 2.119.296 Bukurešt 508.205 (2006.) Riga 1.932.392 Sofija 401.254 Varšava 2.000.000 (procena) Beograd 426.100 Izvor: zvani ne web prezentacija turisti kih organizacija zemalja i gradova, nacionalnih zavoda za statistiku, odgovori na upitnik
Rezultati mereni brojem poseta stranih turista pokazuju da je Beograd zabeležio
najmanji broj poseta stranih turista, sa izuzetkom Sofije. Ovakav rezultat je posledica
svih nedostataka datih u ranijim ocenama konkurentnosti i lanca vrednosti u turizmu
Beograda.
Tabela 8. Cene smeštaja u hotelima – dvokrevetna soba B/B, u evrima
Be5* Grand Hotel 380 5* Intercontitnental 280 5* Ambassador 230 4* Astoria 208 4* Schild 190 4* Mercure Zentrum 179 3* Adlon 80-189 3* Schwalbe 78-135
200
3* Lucia 95 Bratislava5* Arcadia 196 – 239 4* William 179 4* Perugia 175 4* Brix 131 3* Esprit 103 3* Gracia 82 3* President 76 Budimpešta5* Corintia Grand Hotel Royal 320 5* MaMaison Andrassy 240 5* Queens Court 200 4* Danubius Hotel Gellert 197 4* Danubius Grand Hotel Margitszigel 158 4* Lions Garden 108 3* Erzsebet 118 3* Mercure Budapest Dina 94 3* Eben 56 Bukurešt5* Howard Johnson Plaza 203 5* Casa Capsa 200 5* Crown Plaza 140-170 4* Armonia 140 4* Irisa 120 4* Lebada 96 3* Capitol 140 3* Ambasador 98 – 108 3* Confort Otopeni 99 Riga5* Reval Hotel Ridzena 150-260 5* Grand Palace Hotel 170-250 5* Hotel De Rome 145-205 4* Gutenbergs 95-200 4* Garden Palace 75-190 4* Metropole 115-165 3* Reval 110-130 3* OK Hotel 70-75 3* Avitar 60-70 Sofija5* Anel 290 5* Radisson SAS 260 5* Sheraton 4* Best Western 67 – 227 4* Central Park 180 4* Art’Otel 110
201
3* Arte 120 3* Diter 92 3* Amfora Park 48 Varšava5* Hyatt 210 - 230 5* Le Meridien Bristol 170 – 210 5* Rialio 99 – 189 4* Novotel 209 4* Best Western Mazurkas 166 4* Holiday Inn 136 3* Hetman 90 – 120 3* Karat 105 3* Lord 80 – 105 Beograd5* Aleksandar Palas 190 - 300 5* Hyatt Regency 275 - 295 5* Zlatnik 156 4* Best Western Hotel M 126 – 158 4* Moskva 143 4* Slavija Lux 140 3* Rex 90 3* Splendid 78 3* Hotel N 58 - 74 Izvor: zvani ne web prezentacije turisti kih organizacija gradova, web prezentacije hotela, na osnovu slu ajnog uzorka po tri hotela u kategorijama 5*, 4* i 3*
Iz prethodne tabele može se zaklju iti da Be i Budimpešta, kao najuspešniji
konkurenti, imaju nešto više cene smeštaja u hotelima, dok su cene smeštaja kod
direktnih kokurenata prili no ujedna ene. U ovom pregledu koriš ene su tzv. zvani ne
recepcijske cene. Ono što je zna ajna prednost konkurentskih destinacija u odnosu na
Beograd je injenica da se svi hoteli u posmatranim destinacijama nalaze u ponudi
raznih rezervacionih sistema, nacionalnih i internacionalnih, i da se rezervacijom hotela
putem interneta, pored brzine i lako e rezervisanja, postižu i zna ajno bolje cene
smeštaja, posebno u slu aju specijalnih ponuda i paketa.
Tako e, beogradski hoteli su, zbog malog broja i time ograni ene konkurencije,
nedovoljno spremni da organizatorima putovanja ponude odgovaraju e cene za grupne
posete, tako da je kona na cena paket aranžmana za posete Beogradu, koja uklju uje
prevoz i smeštaj, visoka u odnosu na vrednost koja se pruža i time nekonkurentna u
odnosu na druge sli ne destinacije u Evropi.
202
7.4. SWOT ANALIZA KONKURENTSKE POZICIJE BEOGRADA
Na osnovu prethodno ura ene analize konkurentskog seta i ben marking analize,
ura ena je SWOT analiza konkurentske pozicije Beograda.
Prednosti:
- Povoljan geografski položaj
- Položaj na dve me unarodne plovne reke
- „Nova“ destinacija na me unarodnom turisti kom tržištu
- Bogato kulturno-istorijsko nasle e sa specifi noš u mešavine uticaja Evrope i
Orijenta (zapada i istoka)
- Kvalitetan i raznovrstan zabavni i no ni život
- Pozitivan stav stanovništva prema turistima
Nedostaci:
- Neodgovaraju e i nedovoljno predstavljanje atrakcija turistima (obilasci,
kulturno-istorijski spomenici, manifestacije, prate i objekti i sl.)
- Nepostojanje tzv. Gradske kartice (City Card)
- Nepostojanje destinacijske menadžment organizacije
- Nedovoljna iskoriš enost MICE kapaciteta (mali broj organizovanih skupova)
- Zanemarljiva povezanost low-cost letovima
- Mali broj smeštajnih kapaciteta
- Mali broj hotela odgovaraju ih kategorija
- Nedovoljno prisustvo beogradskih hotela u me unarodnim rezervacionim
sistemima
Šanse:
- Pozitivan razvoj politi ke i ekonomske situacije, približavanje i ulazak u
lanstvo Evropske unije
- Poboljšanje imidža Beograda i Srbije kao turisti kih destinacija
- Privla enje stranih investicija i ve e investiranje u razvoj turisti ke
infrastrukture
- Pozitivna kretanja na strani turisti ke tražnje
- Pove anje broja hotela u sastavu me unarodnih hotelskih lanaca
203
- Pove anje obima smeštajnih kapaciteta i konkurencije me u smeštajnim
objektima što e dovesti do snižavanja cena smeštaja
- Uspostavljanje ve eg broja low-cost letova kao i intenziviranje razvoja ostalih
vidova transporta
Pretnje:
- Globalna ekonomska recesija u narednih nekoliko godina
- Nestabilna politi ka i ekonomska situacija u zemlji i regionu
- Prenaglašeno administriranje u politici razvoja pojedinih domena ponude
- Neuklju ivanje svih bitnih sadržaja (kulturnih, zabavnih, sportsko-rekreativnih i
drugih) u ukupnu turisti ku ponudu Grada
- Neodgovaraju e regilisanje saobra aja u gradu
204
8. ANALIZA ZAKONSKE REGULATIVE
8.1. UVODNA RAZMATRANJA: RELEVANTNA PRAVNA REGULATIVA
Razmatranje pravne regulative koja ure uje turisti ku delatnost u gradu Beogradu
neminovno polazi od rešenja sadržanih u dva bazi na zakona: Zakon o turizmu (Sl.
glasnik RS 45/05) i Zakon o glavnom gradu (Sl. glasnik RS 129/2007).
Detaljnije bavljenje materijom obuhvatilo bi znatno ve i broj propisa, jer je turizam kao
važna grana privrede, regulisan itavim nizom podzakonskih akata, a prožimaju ga i
rešenja brojnih relevantnih zakona. U kategoriju podzakonske regulative spada i
posebno zna ajan Statut grada Beograda (“Sl. list grada Beograda br. 14/04, 30/04, Sl.
Glasnik RS br. 67/05, Sl. list grada Beograda 19/05) kao i Odluka o gradskoj upravi (Sl.
list grada Beograda br. 36/04, 1/05. 18/06 i 21/06) i odluke o budžetu grada Beograda
(2003, 2004, 2005, 2006, 2007 i 2008.). Treba imati u vidu i Posebne uzanse u turizmu
(Sl. glasnik 33/01) koje je donela Skupština privredne komore Srbije, kao i itav niz
relevantnih pravilnika: Pravilnik o bližim uslovima opremanja poslovnih prostorija kao
i uslovima za lica koja obavljaju poslove turisti kog posredovanja; Pravilnik o bližim
uslovima i postupku za izdavanje i oduzimanje licence za obavljanje poslova
organizovanja turisti kih putovanja; Pravilnik o vrstama, minimalnim uslovima i
kategorizaciji objekata nauti kog turizma; Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim
uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata; Pravilnik o sadržaju deklaracije za
objavljivanje i emitovanje oglasne poruke i dr. Od ne manjeg zna aja su i nepisani
izvori prava kao što su dobri poslovni obi aji na ije poštovanje se poziva i sam Zakon
o turizmu ( lan 3.) koje su turisti ki radnici Beograda gradili u dugoj tradiciji
gostoprimstva glavnog grada.
Kompleksnost turisti ke delatnosti podrazumeva, kao što je istaknuto, primenu itavog
niza propisa iz drugih oblasti prava koji se prepli u sa ovom gore pomenutom
direktnom regulativom. Primera radi Zakon o obligacionim odnosima je osnov za
ure enje svakog poslovnog odnosa (pa i iz turisti ke delatnosti) ako posebnim zakonom
nije predvi eno druga ije rešenje. Tako e treba imati u vidu veliki zna aj Zakona o
205
zaštiti potroša a; Zakona o oglašavanju; Zakona o posebnim ovlaš enjima radi efikasne
zaštite prava intelektualne svojine (i propisa donetih na osnovu tog zakona), kao i
veoma zna ajnih zakona iz oblasti zaštite životne sredine (Zakon o zaštiti životne
sredine, Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu i dr.).
Kada je u pitanju zaštita životne sredine i njen uticaj na smer razvoja turizma u glavnom
gradu, onda je posebno važno ista i zaštitu odre enih prirodnih dobara koja su u
nadležnosti Skupštine grada Beograda. Rešenjem o stavljanju pod zaštitu prirodnog
dobra “Avala” (Sl. list grada Beograda 43/2007) detaljno se ure uje itav niz mera za
zaštitu ovog dobra i postavljaju uslovi za održivi razvoj rekreativnih i turisti kih
sadržaja na tom prostoru, a upravljanje, odnosno staranje ovim zašti enim prirodnim
dobrom poverava se Javnom preduze u “Srbijašume”, Šumsko gazdinstvo “Beograd”-
Šumska uprava “Avala”. Tako e je od zna aja i srodno Rešenje o stavljanju pod zaštitu
prirodnog dobra “Kosmaj” (Sl. list grada Beograda 29/2005.) sli nog sadržaja zaštite od
zna aja za konkretnu turisti ku aktivnost. Relevantno je i Rešenje o stavljanju pod
zaštitu prirodnog dobra “Pionirski park” (Sl. list grada Beograda 43/2007), Rešenje o
stavljanju pod zaštitu prirodnog dobra “Grupa stabala hrasta lužnjaka kod Jozi a kolibe”
(Sl. list grada Beograda 1/96, 11/2005).
Treba imati u vidu da na turisti ku delatnost u Beogradu u odre enoj meri uti e i odnos
nadležnosti izme u grada i gradskih opština, što je precizirano statutom Grada
Beograda. Statut predvi a da sedam prigradskih opština izgubi nadležnosti iz oblasti
urbanizma. Opštine e imati svoje statute, donositi planove razvoja i osnivati mesne
zajednice i ima e ve e nadležnosti u oblasti zaštite životne sredine, brinu e o školama i
vrti ima. Opštine e imati svoja komunalna preduze a. lanom 77. ta ke 17. Statuta
poverava se gradskim opštinama staranje o razvoju ugostiteljstva, zanatstva, turizma i
trgovine i mogu nost osnivanja sopstvene turisti ke organizacije radi promovisanja
turizma na svom podru ju Prema lanu 25. ta ki 18 Statuta, grad, preko svojih organa, u
skladu sa Ustavom i zakonom, osniva ustanove i organizacije u oblasti zdravstvene
zaštite, de je zaštite, turizma i u drugim oblastima, u skladu sa zakonom i prati i
obezbe uje njihovo funkcionisanje. Tako e, Grad, prema istom lanu, ta ka 27,
podsti e i stara se o razvoju turizma na teritoriji Grada i utvr uje visinu boravišne takse
206
a prema ta ki 28. stara se o razvoju i unapre enju ugostiteljstva, zanatstva i trgovine,
ure uje radno vreme, mesta na kojima se mogu obavljati odre ene delatnosti i druge
uslove za njihov rad.
Kada je u pitanju turisti ka aktivnost koja se odnosi na konkretnu opštinu relevantno je
da li postoje specifi na pravna rešenja, kao što je slu aj na primer sa opštinom
Mladenovac (Generalni plan Mladenovca 2021. - Sl. list grada Beograda 9/2005).
Specifi na pozicija Beograda i njegov regionalni i me unarodni zna aj ukazuju na
potrebu da se ukaže na zna aj me unarodnih sporazuma ija rešenja direktno uti u na
turisti ki potencijal Beograda. U tom smislu isti emo relevantnost bilateralnih i
multilateralnih sporazuma, posebno sa zemljama Zapadne i Isto ne Evrope i Ruskom
Federacijom. Takvi me unarodni pravni akti predstavljaju razli ite trgovinske i robne
sporazume, protokole i memorandume koji podsti u razvoj turizma i investiranja u ovu
profitabilnu granu privrede.
U daljem tekstu sledi prikaz osnovnih rešenja Zakona o turizmu i Zakona o glavnom
gradu sa komentarom pojedinih odredbi. Na pojedinim mestima ukazano je na rešenja
Zakona o pružanju usluga u turizmu Republike Hrvatske, koji nam se u inio kao dobar
“ben mark” s obzirom da se radi o zemlji koja se nalazi u regionu, predstavlja nam
konkurenta i u ovoj grani privrede ima bogato iskustvo.
8.2. ZAKONI: ZAKON O TURIZMU I ZAKON O GLAVNOM GRADU
Zakon o turizmu: opšti deo
Predmet zakona. Zakon koji postavlja pravno institucionalni okvir turizma u Srbiji, a
time i grada Beograda je Zakon o turizmu koji je donet 2005. godine. Njime se ure uje
planiranje i održivi razvoj turizma, definišu uslovi i na in obavljanja specifi nih
delatnosti ponude robe i pružanja usluga koje ine turisti ki proizvod. Tako e tim
zakonom se postavljaju jedinstveni standardi za pružanje usluga u turizmu koji
garantuju zaštitu nacionalne ekonomije, korisnika turisti kog proizvoda i turisti kih
profesija.
207
Ukoliko pogledamo strukturu Zakona o turizmu možemo videti da se ona u
sadržinskom smislu može podeliti na dve celine. Prvi deo, koji je opšteg karaktera,
odnosi se na norme kojima se ure uju bazi ne pretpostavke za razvoj turizma u
republici Srbiji i postavlja institucionalni okvir koji treba da bude oslonac tog razvoja i
on obuhvata lanove od 1. do 49. Drugi deo Zakona je operativnog karaktera i njime se
bliže ure uje delatnost putni kih odnosno turisti kih agencija, usluge u turizmu,
ugostiteljska delatnost, nauti ka delatnost, kao i nadzor i kaznena politika. Ukoliko ga u
tom smislu uporedimo sa Zakonom o pružanju usluga u turizmu Republike Hrvatske,
vide emo da njihov itav zakon obuhvata samo materiju iz drugog, posebnog dela našeg
zakona, isklju uju i ak iz niega i oblast ugostiteljstva, što ima smisla odvojiti.
Obavljanje delatnosti. Zakon o turizmu propisuje da delatnostima i uslugama u oblasti
turizma mogu da se bave preduze a (privredna društva) i druga pravna lica, kao i
preduzetnici upisani u registrar kod Agencije za privredne registre. Fizi ka lica tako e
mogu da se bave ovom delatnoš u pod uslovima propisanim zakonom (npr. izdavanje
stanova, apartmana i sl.). Treba ista i da zakon obavezuje sva lica koja se bave
delatnoš u u oblasti turizma da istu cenu utvr uju i napla uju i doma im i stranim
državljanima. Posebno bismo istakli ovde dobro rešenje hrvatskog zakona, koje bi bilo
dobro ugraditi i u našu regulativu, a to je obaveza za lica koja se bave turista delatnoš u
da vode knjigu žalbi i imaju dužnost da svaku pritužbu blagovremeno dostave nadležnoj
inspekciji.
Cilj zakona. Osnovni cilj Zakona o turizmu je da postavi pravne osnove za planiranje i
razvoj turizma u Republici Srbiji. Ta aktivnost bi trebalo da obuhvata: integralno
planiranje razvoja turizma; proglašenje i održivo koriš enje turisti kih prostora;
prostorno organizovanje i koordinaciju aktivnosti organa i službi, javnih, privrednih i
drugih subjekata na unapre enju razvoja turizma; promociju turizma Republike Srbije;
istraživanje turisti kog tržišta i razvoj turisti kih informacionih sistema kao i
podsticanje razvoja turizma.
Strateški pristup razvoju. Zakon odre uje da polaznu osnovu u svakom planu razvoja
turizma ini Strategija prostornog razvoja Republike Srbije i Strategije razvoja turizma
Republike Srbije. Strategiju razvoja turizma Republike Srbije donosi odnosno donela je
208
Vlada Republike Srbije na predlog ministarstva nadležnog za poslove turizma (u daljem
tekstu: ministarstvo). Važan segment tog procesa je i Strategija promocije turizma.
Logi no je da se razvoj turizma grada Beograda mora kretati unutar tog okvira.
Turisti ko mesto. Grad Beograd u skladu sa definisanjem pojma “turisti ko mesto” iz
lana 13. Zakona o turizmu nedvosmisleno spada u tu kategoriju jer “predstavlja
organizacionu i funkcionalnu celinu sa formiranom turisti kom ponudom, prirodnim,
kulturnim, istorijskim i drugim znamenitostima zna ajnim za turizam, komunalnom,
saobra ajnom i turisti kom infrastrukturom, kao i objektima i drugim sadržajima za
smeštaj i boravak turista”. Zakon predvi a da se turisti ka mesta razvrstavaju u
kategorije od I - IV, aktom ministra, na zahtev jedinice lokalne samouprave. Kriterijume
za odre ivanje kategorije turisti kog mesta, na in i postupak odre ivanja i promene
kategorije, kao i sadržaj registra turisti kih mesta, propisuje Ministar.Taj akt o
odre ivanju kategorije turisti kog mesta donosi se na predlog komisije za kategorizaciju
turisti kih mesta, koju imenuje ministar i izdaje se sa važnoš u od pet godina.
Turisti ko mesto se upisuje u poseban registrar koji se vodi kod nadležnog ministarstva.
Podsticajne mere. Zakon predvi a da se u cilju usmeravanja i podsticanja razvoja
turizma u budžetu Republike Srbije obezbe uju sredstva namenjena za u eš e u
finansiranju izrade odgovaraju ih prostornih planova turisti kih regija, programa
razvoja turizma i urbanisti kih planova turisti kih mesta u okviru turisti kih regija;
u eš e u finansiranju promotivnih aktivnosti turisti kih regija i turisti kih mesta u
zemlji i inostranstvu; u eš e u finansiranju izrade projekta zaštite prirode, životne
sredine, prirodnih resursa i kulturne baštine turisti kih regija i turisti kih mesta;
podsticanje izgradnje turisti ke infrastrukture, sportsko-rekreativnih i drugih prate ih
sadržaja javnog karaktera zna ajnim za unapre enje kvaliteta turisti ke ponude;
unapre enje postoje e turisti ke ponude i intenziviranje njenog koriš enja. Grad
Beograd kao turisti ko mesto po definiciji spada u korisnike tih namenskih sredstava.
Turisti ke organizacije. Zakonodavac poslove unapre enja i promocije turizma
poverava turisti kim organizacijama. Posebno mesto u tom sistema organizacija, u
smislu unapre ivanja i promocije turizma, koordiniranja i podsticanja, ima nacionalna
turisti ka organizacija (Turisti ka organizacija Srbije - TOS).
209
Za razvoj turizma u Beogradu od primarne je važnosti Turisti ka organizacija Beograda
(TOB). Treba imati u vidu da turisti ka organizacija ima status pravnog lica i da posluje
u skladu sa propisima o javnim službama. U tom smislu, kao javna služba grada
Beograda TOB je zadužena za razvoj i promociju turisti kih vrednosti srpske
prestonice. Kao turisti ka organizacija jedinice lokalne samouprave na osnovu zakona i
u skladu sa Strategijom promocije turizma, planovima i programima TOS-a, ovlaš ena
je da obavlja brojne poslove: unapre enja i promocije turizma jedinice lokalne
samouprave; podsticanja programa izgradnje turisti ke infrastrukture i ure enja
prostora; koordiniranja aktivnosti i saradnje izme u privrednih i drugih subjekata u
turizmu koji neposredno i posredno deluju na unapre enju i promociji turizma; analizira
doma e i strano turisti ko tržište; organizuje mrežu informativnih centara i dr. TOB
ujedno pruža posetiocima Beograda i usluge rezervacije hotelskog smeštaja, razgledanja
grada, specijalnih programa na turisti kom brodu, vodi ke službe i sl.
Neprofitna organizacija za operativne, marketinške i promotivne poslove. Zakon
ovlaš uje turisti ke organizacije da, uz saglasnost osniva a, u cilju planiranja,
koordinacije i upravljanja turisti kim aktivnostima, mogu, sa preduze ima, drugim
pravnim licima i preduzetnicima koji obavljaju delatnosti iz oblasti saobra aja, turizma,
ugostiteljstva, prometa robe i usluga, kulture, sporta, informisanja, kongresnih i
sajamskih aktivnosti, osnovati neprofitnu organizaciju za operativne, marketinške i
promotivne poslove. Ovakvo rešenje je svakako dobro ali smatramo da bi osnovni
elementi tog odnosa trebalo da budu ure eni propisima a ne prepušteni volji ugovornih
strana kako to Zakon o turizmu u lanu 33. stav 2. predvi a.
Prihodi od turizma. Kao osnovni prihod budžeta jedinice lokalne samouprave na ijoj
teritoriji su pružene usluge smeštaja predvi ena je boravišna taksa. Visinu boravišne
takse utvr uje jedinica lokalne samouprave u zavisnosti od kategorije turisti kog mesta
ili u razli itoj visini po delovima opštine odnosno grada u zavisnosti od izgra enosti
komunalne, saobra ajne i turisti ke infrastrukture. Ta visina se kre e u rasponu od
najvišeg do najnižeg iznosa boravišne takse odre enog od strane Vlade Republike
Srbije. Sredstva boravišne takse zakonodavac odre uje kao prihod koji se koristi za
obezbe ivanje informativno-propagandnog materijala kojim se promovišu turisti ke
vrednosti i kulturno nasle e, za obezbe ivanje turisti ke signalizacije i za rad turisti ko-
210
informativnih centara. Pomenimo na ovom mestu da je boravišna taksa u gradu
Beogradu regulisana Odlukom o boravišnoj taksi (Sl. list grada Beograda 5/2002,
37/2004, 29/2005, 19/2005, 43/2007.).
Turisti ka naknada. Pored boravišne takse jedinica lokalne samouprave na ijoj
teritoriji je utvr en status turisti kog mesta može propisati obavezu pla anja turisti ke
naknade uz saglasnost ministarstva Turisti ka naknada je nov ani iznos koji se pla a za
koriš enje pogodnosti u obavljanju delatnosti na podru ju turisti kog mesta I obveznici
pla anja turisti ke naknade su privredni subjekti koji obavljaju delatnost putni kih
odnosno turisti kih agencija, ugostiteljsku delatnost, nauti ku delatnost, pružaju usluge
u turizmu ili obavljaju drugu delatnost neposredno povezanu sa turizmom. Obveznci
pla anja turisti ke naknade su i fizi ka lica koja turistima izdaju ku e, stanove,
apartmane i sobe, kao i vlasnici ku a za odmor, u slu ajevima kada svoje ku e izdaju
tre im licima. Sredstva ostvarena od turisti ke naknade u visini od 80% prihod su
budžeta jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji su napla ena, a sredstva u visini
od 20% prihod su budžeta Republike Srbije i usmeravaju se u Fond za razvoj turizma.
Jedinica lokalne samouprave ta sredstva koristi za izgradnju turisti ke infrastrukture,
sportsko-rekreativnih i drugih prate ih sadržaja javnog karaktera u turisti kim mestima.
Treba imati u vidu da je važno dobro odmeriti visinu boravišne takse i turisti ke
naknade jer se radi o zna ajnom instrumentu finansiranja I podsticaja razvoja turisti ke
delatnosti.
Fond za razvoj turizma Zakon o turizmu predvi a da radi obezbe ivanja materijalnih
uslova za razvoj i promociju turizma, Vlada Republike Srbije osniva budžetski Fond za
razvoj turizma. Tim fondom upravlja ministarstvo. Neobi no je rešenje u zakonu da
ministarstvo može, uz saglasnost Vlade Republike Srbije, stru ne i finansijsko-tehni ke
poslove Fonda poveriti Fondu za razvoj Republike Srbije, banci ili drugoj stru noj
organizaciji. Poveravanje tih sredstava poslovnoj banci trebalo bi detaljno urediti
propisima s obzirom na izraženu javnopravnu komponentu.
Zakonom je predvi eno da se sredstva fonda koriste za: finansiranje izrade Strategije
razvoja turizma, integralnih programa razvoja turizma i komplementarnih delatnosti
211
turisti kih regija, programa razvoja posebnih vidova turizma kao i Strategije promocije
turizma; finansiranje izrade planova zaštite i održivog koriš enja turisti kih prostora;
u eš e u finansiranju izgradnje turisti ke infrastrukture; u eš e u finansiranju izgradnje,
rekonstrukcije i opremanja smeštajnih kapaciteta i prate ih objekata u turizmu; u eš e u
finansiranju stru nog osposobljavanja kadrova; u eš e u finansiranju aktivnosti
nacionalne turisti ke organizacije, teritorijalnih i lokalnih turisti kih organizacija;
u eš e u finansiranju prioritetnih investicionih programa i projekata razvoja iz programa
Fonda i druge aktivnosti iz oblasti turizma, u skladu sa zakonom.
Zakon o turizmu: posebni deo-delatnost
Delatnost putni kih odnosno turisti kih agencija. Zakon detaljno ure uje delatnost
putni kih odnosno turisti kih agencija. Pod delatnoš u putni kih, odnosno turisti kih
agencija, u smislu zakona, smatra se organizovanje, realizovanje i prodaja turisti kih
putovanja, kao i obavljanje drugih poslova uobi ajenih u turisti kom prometu. Zakon
precizno odre uje i pojam turisti kog putovanja, putni ke agencije, precizira poslove
putni ke agencije, daje definiciju poslovnice, odre uje uslove za kadrove zaposlene u
poslovnici, precizira vrste agencija i uslove za dobijanje licence, vo enje registra,
propisuje pravila u vezi sa opštim uslovima putovanja i sadržini programa putovanja. U
ovom delu zakonodavac posebno insistira na sredstvima obezbe enja (polisa osiguranja,
garancija banke i sl. koja su u funkciji povra aja putniku razlike izme u ugovorene cene
putovanja i cene putovanja snižene srazmerno neizvršenju ili nepotpunom izvršenju
usluga obuhva enih programom putovanja i troškova povratka putnika u slu aju ste aja
ili privremene nelikvidnosti organizatora putovanja. Posebno bismo ovde istakli kao
dobro rešenje hrvatskog zakona kojim je turisti ka agencija u obavezi da putniku
prilikom uplate iznosa za turisti ki paket aranžman izda potvrdu o osiguranom jemstvu
potraživanja koja mu omogu ava neposredno pravo na naknadu prema banci ili
osiguravaju em društvu. Tako e smatramo da bi pravila koja se odnose na ograni enja
u vezi obavljanje ove delatnosti od strane sindikalnih organizacija, udruženja
penzionera i drugih sli nih organizacija trebalo detaljnije urediti.
Usluge u turizmu. Pod uslugama u turizmu, u smislu Zakona o turizmu, smatraju se:
usluge turisti kih profesija (usluge turisti kog vodi a i usluge turisti kog animatora),
212
specifi ne usluge posebnih vidova turizma (lovni, kongresni, omladinski i de ji i seoski
turizam) i usluge iznajmljivanja vozila. Zakonodavac daje odre ena preciznija pravila
za svaku od ovih usluga (definisanje poslova, uslova za rad, sprovo enje stru nog ispita
i sl.). Kada su u pitanju specifi ne usluge posebnih vidova turizma (usluge u lovnom
turizmu, kongresnom turizmu, omladinskom i de jem turizmu i usluge u seoskom
turizmu) ukazali bismo na nekoliko nedostataka. Prvo je da bi te specifi ne usluge, a
posebno u seoskom turizmu, trebalo detaljnije razraditi. Druga je primedba da bi trebalo
dodati pravila kojima se ure uju sve popularnije turisti ke usluge sportsko-rekreativnog
karaktera i takozvane pustolovne aktivnosti (potreba višeg stepena zaštite u esnika je
ovde od primarnog zna aja, na primer maloletnih lica i sl.).
Ugostiteljska delatnost. Suprotno rešenju hrvatskog zakona naš Zakon o turizmu je
obuhvatio ure enje i ugostiteljske delatnosti i to je u inio na prili no detaljan na in.
Definisana je ugostiteljska delatnost i ugostiteljski objekat, vrste objekata i
razvrstavanje u kategorije, precizirana pravila vezana za vreme obavljanja delatnosti,
obaveze ugostitelja, usluge u pokretnom objektu, uslovi za kadrove u ugostiteljstvu i dr.
Nauti ka delatnost. injenica da se Beograd nalazi na dve reke i da je ve poznat po
svojoj turisti koj ponudi na vodi, ukazuje na zna aj i potrebu detaljnog pravnog
ure enja nauti ke delatnosti. Nauti kom delatnoš u, u smislu Zakona o turizmu, smatra
se pružanje usluga u objektima nauti kog turizma, prihvat, servisiranje i iznajmljivanje
plovnih objekata nauti kog turizma, organizovanje sportskih motonauti kih aktivnosti
na vodi, turisti kih krstarenja, kao i pružanje drugih usluga za potrebe nauti kog
turizma. Nauti ku delatnost može obavljati preduze e, drugo pravno lice odnosno
preduzetnik koje ispunjava zakonom predvi ene uslove: upisano je u odgovaraju i
registar i delatnost obavlja u objektima koji ispunjavaju propisane minimalne tehni ke
uslove za obavljanje nauti ke delatnosti. Zakon precizira dužnosti za lice koje obavlja
nauti ku delatnost i definiše objekte nauti kog turizma. Skupština grada Beograda
donela je Odluku o izgradnji, koriš enju, ure enju i održavanju Ade ciganlije i Ade
me ice (Sl. list grada Beograda 14/75, 13/87, 2/95, 6/99, 11/2005), kao dobra u opštoj
upotrebi od posebnog zna aja za sport i rekreaciju gra ana Beograda. Tako e je od
posebnog zna aja Odluka o utvr ivanju i koriš enju mesta za postavljanje plovnog
objekta na delu obale i vodenog prostora na teritoriji grada Beograda (Sl. list grada
213
Beograda 29/2005). Na ovom mestu pomenuli bismo rešenje pomenutog hrvatskog
zakona koji dobijanje dozvole za luku nauti kog turizma vezuje za prethodno dobijenu
koncesiju.
Zakon o turizmu: posebni deo-nadzor i kaznena politika
Nadzor. Nadzor nad izvršavanjem odredaba Zakona o turizmu i propisa donetih na
osnovu zakona, vrši ministarstvo.Inspekcijski nadzor ministarstvo vrši preko turisti kih
inspektora. U poslove nadzora u turizmu kao veoma važni inioci uklju eno je i
ministarstvo nadležno za poslove zdravlja, zatim ministarstvo nadležno za poslove
finansija, u pogledu na ina utvr ivanja i naplate boravišne takse i turisti ke naknade,
kao i ministarstvo nadležno za poslove saobra aja u delu u kome se ure uje nauti ka
delatnost.
Zna ajan podsticaj poštovanju prava predstavlja efikasno suzbijanje suprotnog
ponašanja što je u nadležnosti državnih organa, na prvom mesta turisti ke inspekcije.
Turisti ka inspekcija je klju ni organ koji obavlja poslove nadzora nad izvrašavanjem
zakona i drugih propisa kojima se ure uje oblast turizma i ugostiteljstva. Inspekcija
postupa po službenoj dužnosti u stalnom nadzoru ili na osnovu prijava gra ana.
Efikasan rad zahteva saradnju i sinergijsko delovanje sa drugim inspekcijskim
organima, policijom, pravosudnim organima, organima za prekršaje i dr.
U vršenju inspekcijskog nadzora turisti ki inspektor ima pravo i dužnost da: kontroliše
ispunjenost propisanih uslova za obavljanje delatnosti i pružanje usluga ure enih
zakonom; vrši kontrolu pružanja usluga u objektima u pogledu pridržavanja propisanih
standarda za odobrenu kategoriju; utvr uje identitet zaposlenih kod pravnih lica,
preduzetnika kao i fizi kih lica koja obavljaju delatnosti i pružaju usluge ure ene ovim
zakonom; pregleda prostorije u kojima se obavlja delatnost i pružaju usluge, ugovore,
evidencije, isprave i drugu dokumentaciju potrebnu za utvr ivanje zakonitosti
poslovanja pravnog lica, preduzetnika ili fizi kog lica; vrši kontrolu naplate i uplate
boravišne takse.
214
Zakon predvi a da turisti ki inspektor ima ovlaš enje da:
privremeno zabrani obavljanje delatnosti pravnom licu, preduzetniku i fizi kom
licu koje obavlja delatnost putni kih, odnosno turisti kih agencija, ugostiteljsku
delatnost, nauti ku delatnost i pruža usluge u skladu sa ovim zakonom, a nije
upisano u odgovaraju i registar;
privremeno zabrani obavljanje poslova organizovanja turisti kih putovanja
preduze u koje obavlja poslove bez licence ili prestane da ispunjava uslove na
osnovu kojih je izdata licenca;
privremeno zabrani obavljanje ugostiteljske delatnosti, delatnosti putni kih
odnosno turisti kih agencija ili nauti ke delatnosti ukoliko objekat, prostorija i
prostor ne ispunjavaju propisane minimalne tehni ke i druge zakonom propisane
uslove za obavljanje tih delatnosti;
privremeno zabrani rad u ugostiteljskom objektu odnosno objektu nauti kog
turizma licu koje u ovim objektima posluje bez odre ene kategorije;
privremeno zabrani rad u ugostiteljskom objektu u kategoriji koja mu je
odre ena ako ure enje, oprema ili usluge u objektu odstupaju od propisanih
standarda za tu kategoriju;
privremeno zabrani rad licu koje obavlja delatnost putni kih odnosno turisti kih
agencija odnosno ugostiteljsku delatnost a nema obezbe ena stru na lica;
privremeno zabrani pružanje usluga smeštaja i ishrane u doma oj radinosti i u
seoskim turisti kim u zakonom predvi enim slu ajevima;
privremeno zabrani obavljanje delatnosti pravnom licu, preduzetniku, odnosno
fizi kom licu u slu ajevima kada se turisti kom inspektoru onemogu i vršenje
poslova nadzora;
naredi povra aj više napla ene cene u odnosu na istaknute, odnosno ugovorene
cene;
izrekne nov anu kaznu na licu mesta;
podnese prijavu nadležnom organu za u injeno krivi no delo ili privredni
prestup, odnosno podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.
Izveštaji inspekcije u Beogradu pokazuju da se klju ni problemi odnose na bespravan
rad, neizvršavanje obaveza ili nekvalitetan rad lica koja obavljaju turisti ke delatnosti.
215
Poseban zna aj turisti ke inspekcije vidimo i u regulatornom potencijalu u smislu da
informacije sa terena artikuliše u vidu iniciranja izmena propisa.
Kaznena politika. Zakonom su predvi ene nov ane kazne za prekršaj pravnog i
fizi kog lica. Ukoliko raspon vrednosti predvi ene nov ane kazne u našem zakonu
uporedimo sa vrednostima koje predvi a zakon Hrvatske, da je naša kaznena politika
višestruko blaža. S obzirom na visoke cene uslužnih delatnosti u gradu Beogradu
mišljenja smo da kaznenu politiku treba poja ati.
Zakon o glavnom gradu i Statut grada Beograda
Zakon o glavnom gradu. Pravila ovog zakona smo sagledali u svetlu rešenja Zakona o
turizmu i eventualnih prepreka ili podsticaja razvoju turisti ke delatnosti grada. Kako je
tim zakonom odre eno da je najviši pravni akt grada Beograda Statut grada Beograda,
sagledali smo i statutarna rešenja koja ure uju nadležnosti grada, njegovu teritorijalnu
organizaciju, organizaciju i rad organa, njegova obeležja, oblike neposrednog
odlu ivanja gra ana, kao i druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i dužnosti
grada Beograda.
Zakonom je odre eno da grad Beograd ima svojstvo pravnog lica i da vrši nadležnosti
opštine i grada, utvr ene Ustavom i zakonom. Grad Beograd, na svojoj teritoriji, u
skladu sa zakonom:
1. ure uje i obezbe uje, u skladu sa na elima integralnog upravljanja vodama,
zaštitu voda, zaštitu od štetnog dejstva voda i koriš enje voda, kao dobra od
opšteg interesa, uklju uju i i organizovanje i finansiranje vodoprivrednih
delatnosti na vodnom podru ju koje je u nadležnosti grada Beograda, osniva
javno preduze e za obavljanje vodoprivredne delatnosti i upravljanje
vodoprivrednim objektima koji su u nadležnosti grada Beograda, vrši
inspekcijski nadzor u oblasti vodoprivrede, ure uje i obezbe uje uslove i na in
koriš enja mesta za postavljanje plovnih objekata na delu obale i vodenog
prostora, uklju uju i i izdavanje odobrenja za postavljanje plovnih objekata, kao
i vrši nadzor nad koriš enjem mesta za postavljanje plovnih objekata;
2. ure uje i obezbe uje obavljanje poslova koji se odnose na izgradnju,
rekonstrukciju, održavanje i upravljanje opštinskim i nekategorisanim putevima,
216
ulicama, kao i državnim putevima, osim autoputa i osniva javno preduze e za
obavljanje delatnosti upravljanja državnim putevima koji su u nadležnosti grada
Beograda;
3. obrazuje komunalnu policiju, obezbe uje i organizuje vršenje poslova
komunalne policije;
4. stara se o zaštiti od požara i obezbe uje uslove za sprovo enje zaštite od požara,
propisuje mere zaštite od požara specifi ne za podru je grada Beograda u cilju
unapre enja stanja zaštite od požara i donosi akcione i sanacione planove zaštite
od požara;
5. može da osnuje televizijske i radio-stanice, novine i druga sredstva javnog
obaveštavanja. Ovde posebno ukazujemo na zna aj medija za promociju turizma
Beograda.
Najviši organu gradu Beogradu je Skupština grada Beograda i ona u skladu sa zakonom:
1. donosi Statut grada Beograda i Poslovnik Skupštine;
2. donosi budžet i završni ra un grada Beograda;
3. donosi program razvoja grada Beograda i pojedinih delatnosti;
4. donosi urbanisti ke planove i ure uje koriš enje gra evinskog zemljišta;
5. ure uje na in odlaganja komunalnog otpada i uslove obavljanja i razvoja
komunalnih delatnosti;
6. donosi propise i druge opšte akte;
7. osniva organe, službe, javna preduze a, ustanove i organizacije utvr ene
Statutom grada i vrši nadzor nad njihovim radom;
8. imenuje i razrešava upravni i nadzorni odbor, imenuje i razrešava direktore
javnih preduze a, ustanova i službi, iji je osniva i daje saglasnost na njihove
statute, u skladu sa zakonom;
9. bira i razrešava predsednika Skupštine i zamenika predsednika Skupštine;
10. postavlja i razrešava sekretara Skupštine;
11. bira i razrešava gradona elnika, i na predlog gradona elnika, bira zamenika
gradona elnika i lanove Gradskog ve a;
12. utvr uje gradske takse i druge lokalne prihode koji gradu Beogradu po zakonu
pripadaju;
217
13. donosi akt o javnom zaduživanju grada Beograda, u skladu sa zakonom kojim
se ure uje javni dug;
14. propisuje radno vreme ugostiteljskih, trgovinskih i zanatskih objekata;
15. daje mišljenje o republi kom i regionalnom prostornom planu;
16. daje mišljenje o zakonima kojima se ure uju pitanja od interesa za grad
Beograd;
17. daje saglasnost na upotrebu imena i simbola grada Beograda;
18. obavlja i druge poslove utvr ene zakonom i Statutom.
Statutarna rešenja. Brojna su rešenja sadržana u Statutu grada Beograda od zna aja za
razvoj turizma. Posebno isti emo odredbu o saradnji sa gradovima i opštinama u zemlji
i inostranstvu, lanstvo u doma im i me unarodnim organizacijama gradova.
Grad je odgovoran da preko svojih organa donosi programe razvoja u kojima turizam po
logici stvari treba da ima zna ajno mesto. Dobro osmišljeni i ure eni regionalni
prostorni i urbanisti ki planovi, ure enje komunalnih delatnosti, staranje o održavanju
stambenih zgrada, ure enje gradskog zemljišta, koriš enje poslovnog prostora kojim
upravlja, zaštita životne sredine, auto taksi od primarnog su zna ajni za turizam glavnog
grada.
Posebno treba ista i nadležnost grada da ure uje i obezbe uje organizaciju prevoza u
linijskoj plovidbi, kao i da odre uje delove obale i vodenog prostora na kojima se mogu
graditi hidrogra evinski objekti i postavljati plovni objekti. Tako e od posebnog
zna aja za turizam je nadležnost grada Beograda da osniva ustanove i organizacije u
oblasti turizma i organizuje vršenje poslova u vezi sa zaštitom kulturnih dobara od
zna aja za grad. Posebno je naglašena u Statutu obaveza grada Beograda da podsti e i
stara se o razvoju turizma na teritoriji grada i utvr uje visinu boravišne takse. Tako e da
se stara o razvoju i unapre enju ugostiteljstva, zanatstva i trgovine i ure uje radno
vreme, mesta i druge uslove u vezi obavljanja odre ene delatnosti.
Isti emo kao zna ajnu i ulogu gradskog menadžera sa kojim ugovor zaklju uje
gradona elnik Beograda, u procesu razvoja turizma glavnog grada. Njegov zna aj je u
iniciranju projekata kojima se podsti e ekonomski razvoj, zadovoljavaju potrebe
218
gra ana i obezbe uje zaštita životne sredine, podsti e preduzetni ka inicijativa i
stvaranje privatno-javnih partnerstava i poslovnih aranžmana, privla enje kapitala.
Važna je i njegova inicijativa i kod predloga za izmene i dopune propisa u cilju
podsticanja poslovne inicijative.
Zaklju ak. Nesporno je da je za razvoj turizma u Beogradu i itavoj Srbiji neophodna
jasna, detaljna i sveobuhvatna pravna regulativa koja treba s jedne strane da omogu i
pravnu sigurnost u esnika u poslu, a s druge strane da ne upadne u zamku
prenormiranosti koja bi gušila poslovnu ekspanziju. Kada je u u pitanju zakonska
regulativa mišljenja smo da bi kaznenu politiku trebalo pooštriti. Tako e ini se
razumno rešenje da se problematika turizma i ugostiteljstva odvojeno regulišu. Tako e
je potrebno detaljnije urediti delatnosti u oblasti turizma (posebno nauti ki turizam,
seoski turizam, sindikalni turizam, sportsko-rekreativni turizam i dr.)
Od ne manjeg zna aja je i poštovanja tih propisanih pravila i efikasno sprovo enje
zakonske i druge regulative. U tom smislu posebno je zna ajna efikasnost
upravnopravne (inspekcijska služba) i sudske zaštite. Od svih u esnika u aktivnostima
vezanim za turizam grada, bez obzira da li je re o državnim organima i organizacijama
ili nevladinom sektoru, o ekuje se da iniciraju blagovremene promene propisa i njihovo
uskla ivanje sa realnim stanjem na terenu (uskla ivanje «prava knjiga« sa «pravom
života»).
Mišljenja smo da je postoje om zakonskom i drugom regulativom relevantnom za
razvoj turizma u gradu Beogradu, ostvaren potreban uslov za razvoj turizma u gradu, ali
da kao i u svim drugim oblastima privrednog života ima prostora za zna ajnu
nadogradnju, što je primarno u rukama svih subjekata direktno uklju enih u ovu, za
glavni grad zna ajnu i profitabilnu delatnost.
219
Predlozi u vezi sa zakonima i propisma od zna aja za turizam grada
kategorizacija turisti kih mesta i turisti ka nadoknada
Neophodno je doneti podzakonska akta kojima bi se bliže regulisala ova pitanja .Ova
materija je u nadležnosti Republike tj. nadležno ministarstvo treba da donese
pomenuta akta. Donošenje ovih akata pomoglo bi u rešavanju itavog seta pitanja npr.
ko i koliko bi pla ao naknadu zbog dobre lokacije ...
da grad Beograd ima nadležnost nad turisti kom inspekcijom
da se omogu i formiranje DMO - organizacije za destinacijski menadžment
izmene postoje eg Pravilnika o kategorizaciji i donošenje posebnog Pravilnika o
seoskom turizmu. Nadležnost: Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja.
221
II STRATEŠKO POZICIONIRANJE TURIZMA BEOGRADA
1. VIZIJA I CILJEVI RAZVOJA TURIZMA
1.1. OBUHVAT VIZIJE
Vizija Beograda kao turisti ke destinacije predstavlja inspirativnu sliku grada u nekom
trenutku u budu nosti, naj eš e za 10 godina, na na in kako ga vide klju ni
stejkholderi. U tom smislu, vizija predstavlja osnovnu, polaznu stratešku odluku i
najkriti niju komponentu turisti ke politike grada. Vizija sublimira stremljenja svih
klju nih stejkholdera u kontekstu bazi nih pitanja turisti kog razvoja u urbanom
okruženju, a koja se odnose na to:
kakva e Beograd biti destinacija
kakav imidž treba da ima i na koji ga na in treba graditi i komunicirati ciljinim
tržištima
kakav tip i strukturu posetilaca treba privla iti
koje sadržaje ponude treba razviti (u smislu kreiranja adekvatnog sistema lanca
vrednosti i nezaboravnih doživljaja posetilaca)
na koji na in obezbediti podršku povezanih delatnosti u cilju ostvarenja vizije
(od saobra ajne i druge infrastrukture, do obrazovanja)
koji su troškovi i koristi ostvarenja vizije i
koje e organizacije i pojedinci preuzeti odgovornost za ostvarenje vizije.
Vizija se uobi ajeno izražava kao izjava, pa stoga kažemo da je ona re ita slika. Da bi
bila validna, ovu sliku treba da dele svi klju ni stejkholderi, jer jedino na taj na in se
obezbe uje da svi streme ka istom cilju. Realizacija vizije, dakle, zahteva ne samo
bazi no razumevanje i prihvatanje, ve i poistove ivanje s njom od strane svih klju nih
igra a. Ovo omogu ava maksimalnu posve enost ostvarenju vizije, a time i
odgovornost za obezbe ivanje i alokaciju resursa. To samo potvr uje potrebu da vizija
bude artikulisana kroz uvažavanje i u eš e stejkholdera. U tom smislu, vizija je osnov
za njihove planske odluke i konkretne akcije. Na toj osnovi se i minimiziraju
222
nesporazumi i konflikti koji mogu nastati, a u krajnjoj liniji ona koristi i kao sredstvo
“izolacije” onih igra a koji pokušavaju da deluju mimo prihva enih pravila igre.
Treba imati u vidu da vizija, s obzirom na “raznolikost” stejkholdera, odnosno njihovu
pripadnost razli itim društvenim grupama i javnim i poslovnim sektorima, nije samo
tržišno vo ena, na na in da tretira ekonomske efekte turisti kog razvoja po privredu
grada, ve sadrži i bazi ne vrednosti koji odražavaju uverenja razli itih društvenih
grupa o tome kako e turizam doprineti blagostanju Beogra ana, razvoju biznisa u
gradu i zadovoljstvu posetilaca.
Predlog vizije Beograda kao turisti ke destinacije dajemo na bazi ranije sprovedenih
primarnih istraživanja posetilaca Srbije i lokalnog stanovništva za potrebe izrade
Strategije razvoja turizma Republike Srbije (2004. godine), kao i za iste potrebe održane
strukturisane radionice u Beogradu, intervjuisanja srpske intelektualne elite, anketnog
istraživanja tour operatora koji su tada ve radili, ili imali nameru da rade sa Srbijom
(pre svega nude i Beograd svojim klijentima), odnosno analize imidža Srbije kao
turisti ke destinacije.39 Osnova za definisanje vizije je vizija turisti ke Srbije data u
dokumentu Strategija razvoja turizma Republike Srbije. Pored ovoga, uzeti su u obzir i
rezultati nove radionice održane septembra 2008. godine sa predstavnicima klju nih
stejkholdera Beograda kao i relevantna planska dokumenta kao što su: Regionalni
prostorni plan administrativnog podru ja beograda (2004-2011); generalni plan
Beograda (do 2021) i Strategija razvoja grada Beograda 2008 (u procesu razmatranja).
1.2. PRINCIPI NA KOJIMA SE VIZIJA BAZIRA
Imaju i u vidu ranija istraživanja za potrebe razvoja srpskog turizma, karakteristike
dosadašnjeg razvoja turizma, kao i prirodu i strukturu turisti kog proizvoda grada,
navodimo slede e klju ne principe na kojima treba da se temelji turisti ka vizija
Beograda i sam turisti ki razvoj grada do 2018. godine:
Korist od razvoja turizma u Beogradu treba da osete svi: stanovnici, posetioci,
turisti ki sektor, povezane delatnosti i javni sektor.
39 Ova istraživanja su radili Horwath Consulting Zagreb i Ekonomski fakultet Beograd za potrebe izrade Strategije razvoja turizma Republike Srbije.
223
Odlukom da krene u izradu strategije razvoja turizma Beograd pokazuje da
turizam vidi kao jednu od klju nih poluga ne samo sopstvenog razvoja, ve i
kreiranja globalne prepoznatiljivosti.
Beograd nastoji da se pokaže kao vibrantna, inovativna i razli ita gradska
turisti ka destinacija.
Beograd ima iskustva u me unarodnom turizmu i ima mogu nost da gradi
svoju poziciju na dosadašnjem razvoju koriste i inovativan i kreativan pristup u
stvaranju urbanog turisti kog iskustva.
1.3. IZJAVA O VIZIJI
Vizija turizma je zamišljena slika Beograda kao turisti ke destinacije u budu nosti -
kako tu sliku zamišljamo za 10 godina. Vizija usmerava aktivnosti svih aktera vezanih
za turizam, i predstavlja uporište za sve akcije i razvoj u tom periodu. Vizija nam je
potrebna jer je danas uspešan i balansiran razvoj bez vizije nemogu , zato što
predstavlja podlogu za saradnju pojedinaca i grupa radi ostvarenja zajedni kog cilja i
zato jer istanovništvo postaje klju ni akter u procesu razvoja. Viziju donosi politi ka,
duhovna i poslovna elita destinacije u saradnji sa drugim interesnim grupama i posebno
stanovništvom. Imaju i, kako je ve re eno, u vidu razultate istraživanja koja su ra ena
za potrebe Strategije razvoja turizma Republike Srbije, i koji su dostupni u tom
dokumentu, ovde želimo da istaknemo i sumirana razmišljanja u esnika ovogodišnjeg
septembarskog workshop-a gradskih stejkholdera. Evo kako oni vide turisti ki Beograd
za 10 godina:
Beograd – najatraktivniji grad na Balkanu po kulturno-istorijskim sadržajima,
spoj drevnog i modernog, grad koji živi 24h, grad koji pruža ose aj “kao kod
ku e”, otvoreni grad konkurentan na turisti kom planu, važna nauti ka ta ka,
centar turisti kih kretanja za turiste koji žele da posete zemlje Balkana i JI
Evrope, privla an za razli ite grupe, otvoren za sve ljude, sposoban da
odgovori izazovima budu eg vremena.
Beograd – grad kolturno-istorijske baštine, grad kongresa i sajmova, grad
sportskih i kulturnih manifestacija, grad zelenih zona i ekoturizma, grad short-
break odmora, grad u kome je potencijal re nog turizma u potpunosti
iskoriš en, grad zabave.
224
Beograd – grad u kojem je život regulisan u skladu sa zakonom i propisima,
bezbedan grad, u stabilnom politi kom i ekonomskom okruženju, sa rešenim
problemima infrastukture ( ist, ure en, sa prohodnim saobra ajem, sa više
mostova, metroom, parking mesta i signalizacijom na nekoliko jezika)
Pristupa an stranim turistima – poboljšani svi vidovi me unarodnog saobra aja
(drumski, železni ki, posebno re ni, low-cost avio kompanije),
Višestruko pove an broj smeštajnih kapaciteta svih kategorija, turisti ka
signalizacija poboljšana, info centri u funkciji turista, pove an broj agencija sa
edukovanim kadrom.
Imaju i sve prethodno u vidu, izjavu o viziji Beograda kao turisti ke destinacije
možemo dati na slede i na in:
Beograd e 2018. godine biti globalno poznata gradska turisti ka destinacija, koja e
svojim jedinstvenim položajem na uš u Save u Dunav, poslovnim dinamizmom i
inovativnoš u, ali i bogatom kulturnom produkcijom i naglašenom željom stanovnika za
druženjem i uživanjem u životu, privla iti poslovne i druge goste u grad i okolinu.
Savremen i vibrantan, a opet utemeljen na bogatoj istoriji, Beograd e svojim gostima
isporu ivati urbane doživljaje visokog kvaliteta, investitorima i postoje em biznisu
izvanredne poslovne šanse, a stanovnicima dobar kvalitet života. U konstelaciji
ubrzanog turisti kog, kulturnog i poslovnog razvoja, kao i brze, ali iznad svega dobro
vo ene urbane regeneracije, Beograd e se sigurno u vrstiti kao prepoznati i priznati
kosmopolitski lider me u gradovima jugoisto ne Evrope.
1.4. CILJEVI
Vizija Beograda kao turisti ke destinacije tako postaje osnov za sve akcije stejkholdera i
nešto što usmerava sve aktere. Ona je osnov i za formulisanje ciljeva turisti kog
razvoja grada.
Ciljevi moraju da obuhvate ekonomske koristi, koristi vezana za okruženje - prirodne i
kulturne resurese, za zadovoljstvo gostiju i blagostanje Beogra ana. S tim u vezi, može
se re i da su strateški ciljevi razvoja turizma na podru ju Beograda slede i:
225
Razvoj Beograda kao kvalitetne konferencijske i poslovne destinacije (ulazak u
grupu 100 vode ih kongresnih gradskih destinacija prema listi ICCA – danas na
168. mestu)
Preuzimanje klju ne uloge kao regionalnog gateway-a
Razvoj prepoznatljivosti Beograda kao me unarodno priznate destinacije
specijalnih doga aja (sportskih, kulturnih, muzi kih)
Razvoj/unapre enje konkurentnosti Beograda kao turisti ke destinacije i
sposobnosti da isporu i vrhunsko destinacijsko iskustvo
Unapre enje performansi turist kog sektora grada
Razvoj i uklju ivanje ponude rubnih gradskih opština u integralni sistem
urbanih turisti kih doživljaja
Preuzimanje odgovornosti za razvoj lanca vrednosti turiti kih doživljaja
Beogradskog klastera, kako je definisano Strategijom razvoja turizma
Republike Srbije
Unapre enje opšte i turisti ke infrastrukture
Pove anje kvaliteta života stanovnika grada
Zaštita kulturno-istorijske baštine i prirodnog okruženja.
226
2. KLJU NI TURISTI KI PROIZVODI DESTINACIJE
2.1. TURISTI KI PROIZVODI BEOGRADA
Pod klju nim turisti kim proizvodima Beograda podrazumevaju se oni proizvodi koji
mogu ostvariti odgovaraju u konkurentnost na me unarodnom turisti kom tržištu i na
osnovu kojih se može nadoknaditi zaostajanje na me unarodnoj turisti koj sceni,
odnosno ije se komercijalzovanje može ostvariti odmah ili u precizno utvr enim
razdobljima.
Na osnovu izvršenih analiza stanja sa sigurnoš u se može konstatovati da Beograd
može odmah ili relativno brzo oformiti konkurentno zadovoljavaju i nivo u vezi sa
slede im turisti kim proizvodima (podrazumeva se da e u predstoje em razdoblju ti
proizvodi biti i dalje oboga ivani i oblikovani shodno preporukama o otklanjanju
konkurentskih nedostataka):
1. POSLOVNI TURIZAM + MICE
2. DOGA AJI
Bazu za realizaciju ova dva turisti ka proizvoda ine hotelski kapaciteti u gradu,
aerodrom i autoputevi/železnice i postoje i objekti za realizaciju atrakcija/doga aja
univerzalnog tipa. To su:
Sava Centar
Arena
Sajam
Stadioni
Sportski centri sa bazenima
Ada Ciganlija sa jezerom, marinom i Savom
I do sada su ovo bili objekti za odvijanje me unarodnih i svetskih doga aja iz oblasti
nauke, kulture, sporta, trgovine i zabave – i to vrlo uspešni i treba im pružiti svu
mogu u podršku za unapre enje njihovih funkcija.
227
3. GRADSKI ODMORI – predstavljaju tre i turisti ki proizvod Beograda, koji ima
velike šanse u konkurenciji sa susednim evropskim metropolama, ali na njemu se mora
raditi u dva pravca.
Organizator ovog turisti kog proizvoda mora ustanoviti partnerski odnos sa low-cost
avio kompanijama evropskog i svetskog renomea, sa kojima e na interesnoj
partnerskoj osnovi obezbediti masovan i jeftin transfer putnika ka Beogradu. Ovo je
svakako najvažniji i najkomercijalniji masovni turisti ki proizvod za koji se Beograd
mora pripremiti. U tom smislu, na bazi izvršenih multidisciplinarnih analiza
konstatovano je da ovaj proizvod treba organizovati tako da se istaknu sve prednosti i
izbegnu svi nedostaci Beograda.
Prate i sugestije i rešenja Generalnog urbanisti kog plana Beograda, kao i strateške
poteze Regionalnog prostornog plana Administrativnog podru ja Beograda, došlo se do
predloga za najbrže, najjefitnije i najefikasnije rešenje u funkciji urbanih i prostornih
reprezenata Beograda. Okosnicu turisti kog proizvoda „Gradski odmor“ treba da ini
velika turisti ko peša ka zona Beograda, sa akva bulevarima Dunav i Sava.
Veliku turisti ko-peša ku zonu Beograda ini delovi centralne zone Beograda utvr eni
Generalnim urbanisti kim planom i to urbanisti ke celine:
„Varoš u šancu“
„Terazije, Slavija, Svetosavski plato“
„Veliko ratno ostrvo“
„Centar Zemuna“
Delovi „Prvobitnog Novog Beograda“
„Centar Novog Beograda“
Od Gardoša, preko Zemuna, hotela Jugoslavije, Palate Federacije do uš a, pa peša kim
mostom na jedinstveni ekološko-edukativni kompleks Veliko ratno ostrvo –
odgovaraju om vezom preko reke, Donjeg do Gornjeg grada i dalje preko
Kalemengdana – riznice istorije grada, Knez Mihajlovom i Kralja Milana preko Slavije
do Svetosavskog platoa.
228
Uvo enjem izletni kih „vozi a“ na potezu „Šaran/Zemun – Uš e i Gornji grad –
Terazije, kao i rent-a-wello službi, ova peša ka zona bi bila dostupna svim gostima
grada bez zalaženja u kolabiraju e saobra ajnice Beograda, koji e biti sanirani
izgradnjom obilaznica, mostova i transverzalnih pravaca, što e iziskivati duže
razdoblje.
Predložena velika turisti ka peša ka zona može da profunkcioniše, ukoliko postoji
politi ka volja, u roku od godinu dana, uz minimalna finansijska sredstva. To
podrazumeva i uspostavljanje partnerskog odnosa svih subjekata koji u estvuju u
kreiranju turisti ke ponude i pružanju usluga iz svih deluju ih sektora – javnog,
privatnog i nevladinog.
Predlog revitalizacije funkcija nekih javnih objekata u gradskom jezgru
Nestajanje Jugoslavije je imalo posledice i sa aspekta urbanih funkcija glavnog grada te
zemlje. U Beogradu i na Novom Beogradu izgra eni su brojni objekti za potrebe
nekadašnjih saveznih organa. To su zdanja kapaciteta srazmernog tadašnjim funkcijama
savezne države. Tri zgrade Savezne Vlade, brojne zgrade bivše JNA u Nemanjinoj i
Resavskoj ulici i na Top iderskom Brdu; Zgrade Saveznog SUP-a (MUP-a) u Kneza
Miloša; zgrade SMIP-a na uglu Resavske i Nemanjine predstavljaju arhai ne funkcije
bivše države ve u sadašnjem vremenu.
Potreba da se racionalno ponašamo ve upu uje da se preispitaju svi ti, uslovno re eno
neproduktivni kapaciteti grada i da se na odgovaraju em nivou zauzmu stavovi o
realnim potrebama i odgovaraju im rešenjima. Sažimanje funkcija države na nivo Srbije
otvara širok prostor za dislociranje nekih od objekata republi ke administracije iz užeg
jezgra grada, što omogu uje prenamenu brojnih objekata u Nemanjinoj, Ulici Kralja
Milana i Aleksandrovoj ulici. Bogatstvo koje predstavljaju ova zdanja, koja svojim
novim funkcijama mogu aktivirati zna ajan svež kapital koristan i za razrešenje brojnih
infrastrukturnih, a pre svega saobra ajnih rešenja jezgra grada (podzemne i nadzemne
javne garaže).
Izmeštanjem pojedinih administrativnih funkcija iz jezgra grada u postoje e objekte
bivših saveznih organa na Novom Beogradu zna ajno bi se rasteretilo jezgro grada od
229
saobra ajnog pritiska, a Novi Beograd ima mnogo povoljnija rešenja saobra aja i
mogu nost prijema miruju eg saobra aja. Funkcije koje bi mogle da se ustanove
revizijom namene objekata, trebalo bi da budu usmerene ka obrazovanju, nauci, kulturi,
biznisu, hotelijerstvu i drugim namenama koje e razvijati Beograd u okviru svoje
evropske osobenosti.
Ovaj potencijalni zahvat zaslužuje ozbiljnu studiju funkcionalnih i ekonomskih, a pre
svega urbanih efekata. Zna ajno je napomenuti da se svi navedeni objekti nalaze u
predloženoj velikoj turisti koj peša koj zoni Beograda.
Iz razmatranja tretirane materije ne treba isklju iti i neke infrastrukturno opremljene
lokalitete u prigradskoj zoni grada za objekte specijalne namene kao i druga rešenja
koja se mogu realizovati finansijskim sredstvima od ustupljenih objekata.
Nauti ki centar Dunav
Rukavac Dunava koji deli Veliko Ratno ostrvo od Novog Beograda predstavlja
izuzetan, skoro ure en prostor za marinu/nauti ki centar. Dužina akvatorije iznosi 1.200
m od Lida do uš a Save u Dunav. Širina je oko 140 m sa ukupnom površinom od 16,8
ha.
Desna novobeogradska obala je u potpunosti ure ena, sa zidanim kejom, hotelom
Jugoslavija i ure enim slobodnim parkovskim površinama na kojima bi se mogli urediti
i sportsko rekreativni sadržaji koji prate marine, kao i potrebni parkinzi. Hotel
’’Jugoslavija’’ sa svojim infrastrukturnim sadržajima ini potencijal neophodan za
marinu visoke kategorije. To je ujedno jedini hotel Beograda na obali reke. Desna obala
ima izgra en kej do uš a Save i uz nju do brodogradilišnog rukavca. Pre uš a Save u
priobalju dela akvatorije nalazi se objekat specijalne namene Vojske Sebije koji bi
trebalo prenameniti u skladu sa potrebama marine.
Levu obalu akvatorije marine kod hotela „Jugoslavija“ ini izuzetna ekološka zona
Velikog Ratnog ostrva. Ova obala je potpuno neure ena i kao takvu bi je trebalo o uvati
uz minimalne intervencije za vezove nauti kih jedinica u marini i uz iš enje mulja u
donjoj polovini priobalja radi koriš enja i akvatorije i obale. Ovaj prostor je sa više od
80% ure en za potrebe marine, treba ga dokompletirati i staviti u funkciju. Treba imati
230
u vidu da je ovaj prostor – akvatorija van plovnog puta, zna i maksimalno zašti en od
talasa, a i u dobroj meri je vegetacijom Ratnog ostrva zašti en od vetra.
Na dužini obale za vezove od oko 2.200 m samo u priobalnim vezovima bez koriš enja
vezova na bovama mogu e je obezbediti mesta za oko 1600 nauti kih jedinica (jahti,
amaca brodi a); slobodno se može proceniti da je na ovoj lokaciji mogu e formirati
marinu od oko 2.000 mesta.
Ovaj program je od prvorazrednog zna aja za afirmaciju Beograda kao me unarodnog
nauti ko-turisti kog centra na Evrorkoridoru VII – Dunavu. Ovo je najjeftiniji, najbrži i
najefikasniji program ove vrste na teritoriji Beograda i Dunava.
Akva bulevari Dunav i Sava predstavljaju realan silazak Beograda na reke, što je
davno usvojen cilj. Ne može se ekati kompletno ure enje priobalja da bi se izašlo na
reke. Za izlaz na reke suštinsko je postojanje plovnih sredstava i uspostavljanje
redovnog linijskog, arter, izletni kog, taksi i drugih vidova saobra aja na vodi uz rent-
a-boat servis. Za po etak dovoljno je urediti uže zone ukrcavanja i iskrcavanja
putnika/pristana, a logi no je da oni budu lokacijski spregnuti sa javnim gradskim
prevozom – autobuskim terminalima i stanicama šinskih vozila.
U prvoj fazi vodeni saobra aj treba da poveže Adu Huju/Višnjicu sa Novom Galenikom
na Dunavu, s tim da se na uš u Save u Dunav kod Sportskog centra ’’Milan Gale
Muškatirovi ’’ uklju uje i Sava do Makiša. Na ovaj na in e se u initi pristupa nim sa
vode (izbegavanje saobra ajne gužve u relaksacionoj vožnji brodi em) celokupna
priobalna zona Beograda, Novog Beograda i Zemuna kao urbano tkivo i ekološki
atraktivna leva obala Dunava u dužini od 12 km, i celokupna priobalna urbana zona
Beograda i Novog Beograda sa Adom Ciganlijom kao posebnim ekološko-rekreativnim
prostorom Beograda.
Na ovom potezu, dužine oko 10 km, pažnju zaslužuje stari železni ki most koji bi
mogao postati prvorazredna turisti ka atrakcija u sprezi sa Beogradskim sajmom i
nauti ko-ribolova kim programima.
231
Velikom turisti ko-peša kom zonom Beograda objedinjeni su brojni programi
turisti kog proizvoda „Gradski odmor“ i to:
1. Beograd – kultura
2. Beograd – sport
3. Beograd – istorija
4. Beograd – ekologija
5. Beograd – re no iskustvo
6. Beograd – no ni život
7. Beograd – posebni interesi
8. Beograd – doga aji
9. Beograd – nautika
10. Beograd – podzemni deo grada
11. Beograd – šoping
Svaki od ovih programa ima svoje segmente kroz saobra ajne atrakcije, edukativne,
izložbene, gastronomske, ambijentalne, urbane, pejzažne i druge osobenosti, tako da
sam po sebi predstavlja prvorazrednu atrakciju u svojoj raznovrsnosti i nenametljivom
obilju emocija kojima je zapljusnut svaki posetilac. Znala ka prezentacija vodi a je
jedna od prvorazrednih obaveza organizatora.
Tranzit, iako nije zvani no prihva en kao turisti ki proizvod može se tretirati kao
mobilni segment me unarodnog turisti kog tržišta tražnje, koji u kretanju prema
izabranoj destinaciji može biti uspešno zaustavljen i informisan o mogu nostima koje
nude Beograd i Srbija kako bi se slede i put opredelio i za neku od ponu enih
destinacija Beograda i Srbije.
Geostrateški položaj Beograda na Evrokoridoru X je polovina distance putovanja prema
Turskoj i Gr koj, koje su omiljene ciljne destinacije Zapadne i Severne Evrope.
Ta pozicija polovine puta do cilja treba da bude iskoriš ena za doma inski prijem
gostiju u tranzitu i ljubazno informisanje o onome što Beograd/Srbija nudi. Ukoliko
ostanu dan duže, postignut je veliki uspeh.
232
U prostoru Beograda, optimalnu lokaciju za tranzitni turisti ki centar predstavlja potez
Zavojni ke reke pored autoputa E-75 ispod kompleksa Avala sa selima Beli Potok i
Zuce na njenim padinama.
Programski sadržaj ovog tranzitno-turisti kog centa daje se u prilogu – prihva en je od
strane Opštine Voždovac i grada.
Tranzitno-turisti ki centar «AVALA» na Evrokoridoru X /autoput E-75/
Autoput E-75 predstavlja glavnu transevropsku saobra ajnu arteriju koja prolazi kroz
gradsko tkivo Beograda. Izgradnjom obilaznice Dobanovci – Bubanj potok, otklanjaju
se negativni efekti tranzitnog saobra aja na autoputu za grad, ali se istovremeno i
stvaraju uslovi da tranzit nesmetano pro e pored Beograda. Pošto je interes Beograda da
turisti ki tranzit uspori ili zaustavi za dan-dva radi ostvarivanja o ekivanih efekata od
tranzitnog turizma, koji je jedan od prioriteta turizma, to se pristupilo analizama radi
izbora lokacije za tranzitno-turisti ku namenu.
Prostor koji pruža optimalne uslove za formiranje tranzitno turisti kog centra na
teritoriji Beograda je zona neposredno pored autoputa E-75 i deonicom bivšeg autoputa
koz grad – Prva Beogradska avenija. Ova zona je duga oko 7 km i široka oko 500 m
(3.500 ha), potpuno je neizgra enog prostora (osim ve izgra ene infrastrukturne
mreže koja se sastoji od me unarodne saobra ajnice koju ini autoput, vodovoda
Makiš-Mladenovac koji je izgra en do Zu ke kapije, gasovoda, železni ke pruge koja
prolazi duž ove zone od Belog Potoka, preko Zuca i Vr ina); mogu e je uvesti u
funkciju Beovoza; u ovoj zoni otkrivene su termomineralne vode; kroz sredinu zone
proti e Zavojni ka reka ija regulacija je planirana, kao i izgradnja kanalizacionog
kolektora do ure aja za pre iš avanje u Vin i; energetski i opti ki kablovi prate trasu
autoputa E-75 kroz zonu.
Prednost ove lokacije se ogleda u slede em:
neposredno je uz najzna ajnije saobra ajno vorište sa vrlo brzom vezom sa
centrom grada (15-20 min);
nema nikakvih troškova raš iš avanja lokacije;
233
prostor je skoro kompletno infrastrukturno opremljen;
predmetna zona je direktno oslonjena na padine Avale – svojevrstan
memorijalni, izletni ko rekreativni kompleks Beograda i jedna od
najatraktivnijih ta aka sa koje se vidi ceo Beograd i cela Šumadija, sa statusom
zašti enog prirodnog dobra.
Zna i, u zoni autoputa sa bliskim kontaktom gradskog jezgra i Prve Beogradske avenije,
a u zelenilu ekološke zone Avale (približno 20 km2) mogu e je izgraditi tranzitno
turisti ki centar Beograda u kome se pored prezentacije turisti kih vrednosti grada može
prezentirati ukupna turisti ka ponuda Srbije.
Na koridoru u zoni autoputa E-75 ideja je da se u okviru ovog centra, uz u eš e gradova
na koridoru autoputa E-75, ustanovi jedan etno motel sa reprezentativnim objektima
tipi nim za te gradove, ali i sa kulinarskim, etnološkim, muzikološkim i drugim
osobenostima tih gradova.
Prirodno je da u tom kompleksu ima mesta i za reprezentativne i informativne
objekte/punktove država oslonjenih na ovaj koridor (Makedonija, Gr ka, Bugarska,
Turska).
Od ne manjeg zna aja je i transformacija dela sadašnjeg autoputa E-75 kroz Beograd u
Prvu Beogradsku Aveniju na potezu od BS Zmaj do zgrade saobra ajne policije iznad
„Laste“ na teritoriji opštine Voždovac.
Koridor koji prolazi središtem gradskog tkiva pravcem zapad-istok na potezu Tošin
Bunar-«Lasta» je izuzetno povoljan za iskoriš enje o uvanih, uglavnom neizgra enih
prostora sa obe strane postoje eg auto puta ili delimi no izgra enim sa ekonomski
jeftinim objektima ije uklanjanje je neminovno u perspektivi (Marinkova bara i sl.).
Pored izvanredno povezuju e funkcije u saobra aju novobeogradskog i starogradskog
tkiva i svi ostali pravci su povoljno komunikacijski priklju eni ili postoji mogu nost
novih priklju aka na ovu, zasigurno najzna ajniju, saobra ajnu arteriju koja izme u
ostalog preseca i „Akva bulevar Sava“ i tangira Savski amfiteatar – budu i sintezni
centar Beograda sa Terazijskom terasom i Starim Sajmištem do Uš a.
234
U ovaj prostor, pre svega, treba izmestiti bu ni zabavni život iz stambenih zona grada,
izvršivši koncentraciju komercijalno zabavnih funkcija na aveniji (disko klubovi,
kasina, kockarnice, klubovi raznih namena, saloni kozmetike, masaže i sl., robne i druge
javne objekte, trgovine, ugostiteljstvo, poslovni prostori, kafi i, pozorišta male scene i
sl.).
Avenija može biti organizovana kao specijalizovane etvrti balkanskih i drugih
evropskih zemalja, kineske etvrti, afri ke, i drugih zainteresovanih da u estvuju u
njenoj brzoj izgradnji i ure enju. To je funkcionalno, komercijalno i ekonomski
optimalna lokacija Beograda. Sve izloženo daje osnova da Prva gradska avenija
Beograda bude centar zabave i biznisa jugoisto ne Evrope i Balkana.
Delovi turisti kog proizvoda koridora Prve Beogradske avenije/sadašnje stanje
Prva avenija Beograda
Auto kamp (hotel Nacional)
Sportski centar 11. april, Bežanijska Kosa
veza Tošinim bunarom za staro jezgro Zemuna sa Gardošem
Beogradska arena
Centar Sava
hotel Continental
hotel Hyatt
most Gazela – Mostarska petlja
veza Bulevarom Vojvode Miši a sa Beogradskim sajmom, Hipodromom,
Adom Ciganlijom
veza Savskom ulicom – Savski amfiteatar, Kalemegdan, jezgro Starog grada
veza Top iderska zvezda, Dedinje, Beli Dvor
Autokomanda – veza stadion Partizan, Stadion Crvena Zvezda – sportsko –
rekreacioni centar Banjica
4. NAUTIKA
Kao potencijalni turisti ki proizvod Beograda oslonjena je, u prvom redu, na pristaništa
za kruzing brodove, koje za sada obavlja na jedinom Savskom pristaništu,
235
neprikladnom za potrebe ugoš avanja stranih gostiju, prvenstveno zbog železni ke
pruge i deprimiraju eg ambijenta tog dela grada. Kruzing organizuju isklju ivo strane
agencije krstarenjem brodova Dunavom i predstavlja sve zna ajniji broj posetilaca
Beograda.
U perspektivi treba nastojati da se celokupan saobra aj koji odvaja Kalemengdansku
tvr avu od Save i Dunava ukine i da se tunelom ispod ulice Tadeuša Koš uškog povežu
Dušanova i Kara or eva ulica u nivou.
Prednosti ovoga rešenja sa saobra ajnog aspekta nepotrebno je obrazlagati. Istovremeno
proširuje se donjogradska zona Beogradske tvr ave do spoljnih bedema, a priobalje
osloba a za prihvat brojnih kruzing brodova za koje ve postoje ure eni pristani.
Rekonstrukcijom srednjevekovnog pristaništa Beograd u sastavu Kalemegdanske
tvr ave stvorila bi se mogu nost prihvatanja jahting nauti ara u tranzitu Dunavom i
njihova poseta Beogradu preko uklju ivanja u program Velike turisti ke peša ke zone
grada.
Aktivnost kruzinga bi na veoma efikasan na in mogla biti potpomognuta stacioniranjem
«bele flote» na teritoriji Beograda. Istraživanja koja su vršena u okviru Master plana
razvoja turizma Gornjeg i Donjeg Podunavlja ukazuju da bi interes klastera Beograda
bio da se na teritoriji Evrokoridora VII – Dunava kroz Srbiju pokrene sopstvena ponuda
kruzinga. Takvu ponudu jedino može pokrenuti Beograd ime bi njegova misija razvoja
turizma na teritoriji celog klastera (Sava do Drine i Dunav do Velikog Gradišta) i
Podunavlja kroz celu Srbiju bila zna ajno ostvarena.
Izgradnjom marina, koja je zapo eta na više lokacija, realizova e se uslovi i za razvoj
nautike u širim razmerama na našim rekama. Ali, to e biti uglavnom u funkciji interesa
vlasnika kapitala i interesa vlasnika malih brodova.
5. SPECIJALNI INTERESI
Kao turisti ki proizvodi koji se mogu formirati na teritoriji grada Beograda, u slu aju
doma eg tržišta mogu biti vezani uglavnom za “blage aktivnosti” (kampovanje,
peša enje, biciklizam, re ne ekspedicije, vožnja 4x4, aktivnosti vezane uz prirodu,
236
jahanje, ribolov, lov). U odnosu na inostrano tržište, proizvodi vezani za specijalne
interese treba da uklju e istoriju, kulturu i umetnost kao osnovne sadržaje uz pojedine
dodatke koji se odnose na navedene ’’blage aktivnosti’’. Na teritoriji klastera Beograda
mogu e su i “grube aktivnosti” i to: planinski biciklizam, kros kantri skijanje,
planinarenje i peša enje/treking, paraglajding, slobodno penjanje, džip safari i dr.
Sve navedene aktivnosti specijalnih interesa u Beogradu predstavljaju dopunski
turisti ki proizvod i ima komercijalnog smisla i u vidu edukacije kroz odre ene te ajeve
za konkretne veštine. Osnovno je da odre ene agencije ili društva budu povezani
me usobno, kao i sa nosiocima komercijalno ja ih turisti kih proizvoda, kako bi se
ugradili u proširenje njihove standardne turisti ke ponude.
Organizatori specijalnih interesa, pored instruktora i demonstratora, treba da obezbede
servise za najam i održavanje rekvizita, sredstava i opreme, uz obavezno osiguranje i
službu spasavanja povezanu sa zdravstvenim institucijama.
Za navedene i potencijalne aktivnosti specijalnih interesa Beogradu nedostaju slede i
objekti:
velodrom za biciklisti ke trke,
regatno-nauti ki takmi arski poligon,
moto-kros poligon,
bord poligon,
i drugi specijalizovani poligoni i borilišta kojima bi se stvorili uslovi za
edukaciju urbane omladine u raznim veštinama i brojna me unarodna
takmi enja i doga anja.
Proizvod “specijalni interesi” treba prodavati u paketima sa ostalim turisti kim
proizvodima, bar u prvoj fazi dok ne steknu punu afirmaciju na tržištu turisti ke tražnje.
6. KRUŽNE TURE
Ovaj turisti ki proizvod može biti interesantan za doma u urbanu klijentelu, ali ni u
kom slu aju ne može biti konkurentan etnografski sa uvanim autenti nim sredinama
ruralnih podru ja Srbije.
237
Razvoj ovog proizvoda zahteva ozbiljnu i upornu pripremu da bi se došlo do
zadovoljavaju ih efekata za i za pružaoce usluga i za korisnike.
Kružne ture - turing u slu aju Beograda se manifestuju kao:
bus turing koji uglavnom organizuju strane agencije za svoje goste kroz Srbiju
sa posetom i Beogradu.
Kružna putovanja koja se organizuju za goste Beograda uglavnom su usmerena na
kulturne itinerere, koji se odnose na lokalne veze kulturnog nasle a, nacionalne i
me unarodne kulturne staze.
Kulturni itinereri bave se prezentacijom materijalnih ostataka praistorije, Rima,
Vizantije, Srpskog Srednjeg veka, Otomanskog carstva i austrougarske imperije. Uz
glavne teme ovih itinerera plasiraju se i etno-gastronomski specijaliteti u izabranim
ambijentima i ekološke i prirodne vrednosti kraja kojim itinerer prolazi.
Ostali turisti ki proizvodi na teritoriji Beograda
Pod ostalim turisti kim proizvodima podrazumevaju se oni turisti ki proizvodi za iji
razvoj Beograd tako e ima uslova, ali nemaju klju ni zna aj u me unarodnoj
konkurentnosti Beograda, koji e se me utim uporedno razvijati sa klju nim turisti kim
proizvodima. Klju ni turisti ki proizvodi e nositi razvoj na me unarodnom tržištu, što
je zajedni ki interes svih proizvoda jedinstvene destinacije.
Ovu grupu ine:
zdravstveni turizam – Spa i wellness;
planine i jezera;
ruralni turizam.
Zdravstveni turizam – spa i wellness kao definisan proizvod na teritoriji grada nalazi
se u banji u Obrenovcu i Mladenovcu. U ovim banjama tradicionalno je razvijena spa
funkcija – rehabilitaciono le ilišna, tako da u budu em razvoju ovog proizvoda treba
ponudu proširiti i na wellness aktivnosti. wellness ponuda e se razvijati uz sportske
centre sa bazenima i svuda gde ima termalne vode (Zu ko polje u Zavojni koj reci pod
Avalom.). Konkurentnost je neznatna u pore enju sa klju nim banjama Srbije.
238
Planine i jezera zastupljeni su na administrativnom podru ju grada kao niske padine
Avala 506 mnm i Kosmaj 626 mnm, koje sem izletni ke funkcije nemaju zna ajne
resursne mogu nosti, ali kao ekološki pejsažni elementi oboga uju urbanu i ruralnu
sliku teritorije grada. Sa aspekta konkurentnosti u funkciji turisti kog proizvoda, prema
visokim planinama kojima raspolaže Srbija su inferiorne.
Jezera na teritoriji grada su uglavnom vešta ke vodoakumulacije i to: Markova ko
jezero, jezero duboki potok kod Barajeva, Resni ko jezero, ripanjsko jezero, jezero
Trešnja, Rakina bara kod Srem ice, Veliko blato kod Koteža, Reva bara kod Ov arske
ade, ritsko jezerske površine kod Kovilova, ribnjak Živa a kod Progara, Savsko jezero
kod Ade Ciganlije.
Ve ina ovih jezera su malih površina i upotrebljiva su za ribolov, kupanje i vožnju
malim amcima na vesla. Nalaze se u kontaktu sa ruralnim zonama i mogu biti
dopunski sadržaji ruralnom turizmu.
Samo Savsko jezero sa Adom Ciganlijom predstavlja zna ajan turisti ki proizvod, ali i
to uglavnom za doma u klijentelu, osim kada su u pitanju doga aji me unarodnog
ranga (vesla ka, jedrili arska ili moto nauti ka takmi enja na jezeru ili na Savi).
Ruralni turizam. Okruženje urbanog tkiva grada ine prigradske zone nastale kao
novoizgra eni kompleksi u ruralnim prostorima, ili autohtona sela u kojima se
stanovništvo još uvek bavi poljoprivredom. U tim sredinama mogu e je pokrenuti
autenti an ruralni turizam sa još uvek sa uvanim se anjem na gastronomske i druge
doma e specijalitete.
Mogu e je opredeliti slede e ruralne zone:
Sremsko banatsku – severno od Dunava;
Podavalsku – šumadijsko-gro ansku;
Lipiva ko-kolubarsku.
239
2.2. TURISTI KA INFRASTRUKTURA BEOGRADA
Atraktivnost turisti kog proizvoda je u direktnoj funkciji turisti ke infrastrukture. U
širem smislu turisti ka infrastruktura je ure en, održavan, opreman i bezbedan
me unarodni plovni put Dunavom i Savom, avio koridori i aerodrom Nikola Tesla,
autoputevi, železnice, javni gradski prevoz, taksi službe, mreža ulica i trgovi.
U užem smislu to su: stadioni, sportski centri, sportske hale, zatvoreni i otvoreni bazeni,
hipodrom, akvati ki i termoakvati ki centri, muzeji, bioskopi, pozorišta, kongresni
centri, opera, skijališta prirodna/vešta ka – otvorena i zatvorena, vešta ko jezero na
Savi sa kupalištem i Adom Ciganlijom, Veliko jezero u Bor i, Košutnjak, Avala, Vin a,
Kalemegdan, Gardoš, izložbene galerije, pristaništa, marine, bus i železni ke stanice,
Veliko Ratno ostrvo, Ostrvo aplja, Ada Huja, Beovoz/metro, sajmište, šoping
centri/molovi, robne ku e, zdravstveni objekti i službe, banke/menja nice, renta kar,
renta bot, renta velo službe, komunalne službe i dr.
Objekti, oprema i zemljište turisti ke infrastrukture može biti državno – javno i
privatno, ali svi objekti turisti ke infrastrukture su od zajedni kog interesa za sve
u esnike u lancu turisti kog proizvoda. Vlasnik objekta i opreme turisti ke
infrastrukture može biti vlasnik zemljišta ili korisnik državnog pod ugovornim uslovima
(naknada, rok i sl.).
Pitanje koriš enja infrastrukture pod jednakim uslovima za sve korisnike rešava se
zna ajem objekta koji po odgovaraju em zakonu zadovoljava javne potrebe. Vlasnik u
okviru svoje, ali i zajedni ke politike na nivou subjekata koji formiraju lanac turisti kog
proizvoda, može ustanoviti premije, bonifikacije, gratise i druge vidove promocije u
skladu i sa interesima partnera.
Turisti ka infrastruktura, u užem smislu predstavlja saobra ajno-zabavna mehani ka
sredstva na kopnu, vodi ili snegu koja pružaju usluge velikom broju korisnika, pa je
pitanje tehni ke ispravnosti, održavanja i rukovanja na bazi najviših standarda tih
tehnologija imperativ bezbednosti korisnika. (Jedna ži ara etvorosed ima
jednovremeno na usponskoj liniji oko 250 korisnika – što odgovara kapacitetu 5
autobusa; zamislimo posledice havarije!)
240
Licenca kao upravlja ka poluga predstavlja mo no oru e kontrole i uspostavljanja
standarda (lanac procedure je slede i: tehni ka ispravnost/upotrebna dozvola;
primenjeni standardi – licenca/radna dozvola – pucanje bilo koje karike kida lanac).
Vlasništvo bez radne dozvole u komercijalnom smislu ne vredi ništa.
Zna ajni objekti kapaciteta turisti ke infrastrukture
A. Sportska turisti ka infrastruktura
1. Sportski centri sa sportskom halom, sportskim terenima, zatvorenim i otvorenim
bazenima, klizališnim halama, terenima za male sportove.
2. Akvati ki centri sa brojnim atrakcijama na vodi
(otvoreni/zatvoreni/kombinovani; zabavni programi)
3. Termoakvati ki centri sa zabavnim programima, SPA/WELLNESS
programima.
4. Konji ki centri sa otvorenim i zatvorenim manježima, hipodromom za
galoperske i kasa ke discipline, lova ke skokove.
5. Marine, pristani na otvorenim vodotocima i unutrašnjim vodama – bazenskog
tipa, sa renta bot servisom
6. Kompleksni kupališni objekti na obalama reka i jezera sa sportskim, zabavnim i
servisnim sadržajima rentiranjem amaca, serfova, jedrilica i drugih rekvizita.
Skijalište na vodi.
7. Fudbalski stadioni sa prate im prostorima za treninge, tribinama, atletskim
stazama i borilištima.
8. Kompleksi tenis terena otvoreni i zatvoreni sa raznim podlogama.
9. Specifi ne vrste autodroma za auto i moto trke
10. Vesla ki, jedrili arski i nauti ki klubovi sa edukativnim programima –
rekreativnim i sportskim.
11. Arena – univerzalno sportsko borilište me unarodnog ranga i centar masovnih
kulturoloških i zabavnih doga anja (20.000 gledalaca).
Turisti ku infrastrukturu Beograda vezati za konkretne turisti ke proizvode jer
ona ini bitan preduslov njegove konkurentnosti.
241
Pokušati sa dimenzionisanjem broja korisnika? Na bazi kapaciteta infrastrukture i
strukture klijentele mogu e je izvršiti procenu potreba za smeštajnim kapacitetima i
kategoriji.
B. Infrastruktura kulturnog turizma
1. Muzeji
2. Galerije
3. Pozorišta
4. Bioskopi
5. Koncertne sale
6. Univerzalne hale
7. Biblioteke
8. Klubovi
9. Kulturno-istorijski spomenici i kompleksi
10. Memorijalni objekti
2.3. STRATEGIJA TURISTI KE INFRASTRUKTURE
injenica da atraktivni faktor ima klju nu ulogu u privla enju turista u destinaciju,
upu uje na konstataciju da turisti ka infrastruktura ima klju nu ulogu u stavljanju
turisti kog proizvoda u funkciju turiste, odosno da je ona nužan uslov formiranja
turisti kog proizvoda, a da od zadovoljavanja zahtevanog standarda, tako formiranog
proizvoda zavisi ispunjenje o ekivanja turiste, odnodno kona na afirmacija na tržištu.
Turisti ka ponuda Beograda još nije dostigla nivo na kome bi bili prepoznatljivi objekti
turisti ke infrastrukture. Zna i da još uvek ne postoji svest o zna aju turisti ke
infrastrukture u lancu vrednosti turisti kog proizvoda, niti se odmaklo dalje od
problema smeštaja i ishrane, a o turisti koj ponudi u prostoru grada, koja je osnovni
turisti ki proizvod oslonjen na tu infrastrukturu i koji prestavlja klju ni faktor u
privla enju turista, ni profesionalci ne naslu uju mogu e i realne profitne efekte.
Posebna je uloga turisti ke infrastrukture u lancu vrednosti za sve u esnike, od
saobra aja, preko trgovine, svih vrsta smeštajnih i ugostiteljskih usluga do komunalne
infrastrukture što joj daje specifi an status.
242
Specifi nost turisti ke infrastrukture je u pripremljenosti tih objekata za namenska
doga anja po odgovaraju im standardima a sa druge strane uklju uje i mogu u
edukaciju turista pri njenom koriš enju. To su veštine koje postaju trajno vlasništvo
turiste na svim meridijanima. Jednom nau eno skijanje sa koriš enjem ži ara na snegu
ili vodi, jedrenje, letenje paraglajdingom, jahanje, tenis, veslanje, ronjenje, jahanje i
druge veštine ine da se turista vezuje za podru je kroz sukcesivnu edukaciju. Edukacija
u ovim veštinama je vrlo zna ajna u lancu vrednosti turisti kog proizvoda zasnovana na
turisti koj infrastrukturi.
Sa izloženih pozicija treba koncipirati bazi na opredeljenja za realizaciju strategije
razvoja turisti ke infrastrukture:
Treba stimulisati razvoj preduzetništva vezan za ponudu vezanu za turisti ku
infrastrukturu.
Ovi oblici organizovanja treba da budu “pilot” organizacije asocijacija
stejkholdera konkretnog klastera, koje e u ime i za ra un svih u esnika raditi na
slede im zadacima:
- planiranju ponude u prostoru grada kroz koriš enje turisti ke
infrastrukture, za doga anja i neposredno,
- ure enje i opremanje prostora za turisti ko koriš enje,
- nabavka i montaža savremene turisti ke infrastrukture,
- organizovanje pružanja usluga u prostoru uz odgovaraju e službe
(lokalni, specijalizovani vodi i, redari, spasioci, instruktori/u itelji) za
sve korisnike pod jednakim uslovima.
Turisti ka infrastruktura treba da ima, kao dobro od zajedni kog interesa, (treba
obezbediti taj status) prednost u svim vidovima stimulacija koje pruža država.
Nužno je doneti precizne standarde za kvalitet i usluge turisti ke infrastrukture,
kao neophodnog uslova komercijalizacije turisti kog proizvoda koji ona
podržava, a koji predstavlja zajedni ki interes svih subjekata u lancu prodaje.
Ustanoviti licencu za pružanje usluga u domenu turisti ke infrastrukture kao
sredstvo kontrole i upravljanja kvalitetom ponude. (Licenca predstavlja
garanciju standarda/brenda i uslov je radne dozvole. Izdaje je i ukida organ
243
nadležan za kontrolu utvr ene turisti ke ponude. Vlasništvo nad objektom ne
zna i i pravo na rad, odnosno radnu dozvolu).
Turisti koj infrastrukturi obezbediti status analogan komunalnoj infrastrukturi i
uvesti mehanizme koji se primenjuju u finansiranju pribavljanja, ure enja,
opremanja i koriš enja javnog gra evinskog zemljišta.
Obezbediti stimulativne uslove za davanje zemljišta na koriš enje, u zakup ili
pod koncesijom, sa garancijama i rokom pripremnog perioda, uz obavezan
raskid ugovora, ako u planiranom roku ne do e do planirane realizacije.
Formirati fond za turisti ku infrastrukturu na nivou klastera/portfolio proizvoda
po principu – ko koristi taj i u estvuje i sti e odre eni prihod shodno u eš u.
U inicijalnoj fazi razvoja turisti ke infrastrukture neophodna je podrška vode ih
preduze a u turisti kom sektoru kroz uklju ivanje vrednosti ponude turisti ke
infrastrukture i ponude u prostoru u cenu turisti kog proiuvoda.
Turisti ka infrastruktura, velika i mala, predstavlja uslov bez koga nema savremene
turisti ke ponude. Bez nje antropogeni ili prirodni resurs je samo neiskoriš eni
potencijal koji se ne može komercijalizovati. Sa turisti kom infrastrukturom, to je
traženi komercijalni turisti ki proizvod, koji ima svoju cenu na tržištu zavisno od
standarda i konkurentnosti. Turisti ka infrastruktura predstavlja vezivno tkivo svih
u esnika turisti ke ponude i svaki od njih zahvaljuju i njoj ostvaruje poslovanja i profit
u svom delu turisti ke ponude.
S toga je za inicijalnu fazu, a i uopšte, veoma zna ajno da se ponuda u prostoru grada,
koja se bazira na sprezi resursa i turisti ke infrastrukture komercijalizuje kroz
odgovaraju i tursiti ki proizvod upravo s toga što naše tržište nije naviknuto na taj
„dopunski” trošak, a davalac tih usluga ne može trpeti udare proizvoljnosti tražnje, dok
se navike ne steknu. Prihod turisti kog proizvoda za ponudu u prostoru je garancija
njenog finansijskog i defakto opstanka, kao i kontinuiteta te funkcije posebno u
inicijalnoj fazi.
Mogu e su i odre ene interne stimulacije, kroz smanjenje troškova ovog vida ponude,
unutar dobrih poslovih odnosa subjekata klastera. Za po etak je veoma zna ajna
podrška ve ih subjekata turisti ke ponude u tom pravcu.
244
3. MODEL RASTA TURIZMA U GRADU BEOGRADU DO 2018. GODINE
3.1. METODOLOŠKE OSNOVE PROJEKCIJE
Uzimaju i u obzir stabilan rast tražnje na turisti kom tržištu, ve e interesovanje za
novim destinacijama i sve ve i broj kra ih odmora i imaju i u vidu klasterski pristup
razvoju turizma Republike Srbije, prikaza emo model rasta koji je primenjen u
Strategiji razvoja turizma Republike Srbije i mesto Beograda koje se dobija u njegovom
okviru. U Beogradu je, za razliku od Republike Srbije kao celine, izdvojeno šest
klju nih turisti kih proizvoda za koje je potrebno i mogu e odmah preduzeti
promotivne i ostale potrebne aktivnosti kako bi se oni što pre komercijalizovali i to:
Poslovni turizam i MICE,
Gradski odmor,
Kružne ture,
Doga aji,
Specijalni interesi
Nautika.
Projekciji razvoja turisti kog sektora Beograda, pristupilo se na identi an metodološki
na in kao i u Strategiji razvoja turizma Republike Srbije, u dve varijant :
1. Umerenoj i
2. Ambicioznoj.
3.1.1. Umerena varijanta
Usled metodoloških problema (nedostatka pouzdanih podataka), a polaze i od broja i
procenjene strukture no enja po karakteristi nim turisti kim proizvodima u 2006.
godini, može se o ekivati da e se na teritoriji Beograda 2018. godine realizovati 4
miliona registrovanih turisti kih no enja, što u odnosu na 2006. godinu predstavlja
pove anje od 2,9 puta. Stopa rasta iznosila bi 9,4% prose no godišnje. Dolasci doma ih
i inostranih turista tako e e se pove ati sa preko 705.000 u 2006. na oko 2 miliona u
245
2018. godini, tj. sa prose nom godišnjom stopom rasta od 9,6%. Naredna tabela daje
potpuniji uvid u ovu projekciju.
Tabela 1. Procena i projekcija doma ih i inostranih no enja u Beogradu po turisti kim proizvodima 2006. i 2018. godine
2006. godina 2018. godinaTuristi kiproizvod
Ukupno Beograd
Doma ituristi %
Strani Turisti %
Ukupno Beograd
Doma ituristi %
Strani turisti %
1. Gradski odmor 140,000 14,000 10% 126,000 90% 900,000 90,000 10.0% 810,000 90.0% 2. Kružne ture 39,858 0 0% 39,858 100% 700,000 105,000 15.0% 595,000 85.0% 3. Poslov-ni turizam 896,805 538,083 60% 358,722 40% 1,300,000 575,900 44.3% 724,100 55.7% - od toga business 650,000 390,000 60% 260,000 40% 900,000 360,000 40.0% 540,000 60.0% - od toga MICE 246,805 148,083 60% 98,722 40% 400,000 212,000 53.0% 188,000 47.0% 4. Nautika 18,600 9,300 50% 9,300 50% 200,000 170,000 85.0% 30,000 15.0% 5. Doga-
aji ("Events") 232,505 104,627 45% 127,878 55% 700,000 455,000 65.0% 245,000 35.0% 6. Speci-jalni interesi 38,700 13,545 35% 25,155 65% 200,000 70,000 35.0% 130,000 65.0% UKUPNO 1,366,468 679,555 686,913 4,000,000 1,465,900 2,534,100
Izvor: Institut ekonomskih nauka, Beograd.
U ostvarenom broju turisti kih no enja strana no enja imala bi u eš e od 63%, dok bi
no enja doma ih turista inila preostalih 37%, što bi u odnosu na distribuciju inostranih
i doma ih no enja u 2006. godini (50,3% na prema 49,7%) predstavljalo zna ajan
zaokret.
U ukupnom broju ostvarenih no enja u 2018. godini, najve i zna aj za razvoj turizma
grada Beograda imali bi slede i turisti ki proizvodi: Poslovni turizam i MICE (32,5%),
Gradski odmor (22,5%) i Doga aji (17,5%) i Kružne ture (tako e 17,5%).
Paralelno sa rastom broja no enja pove avali bi se i ukupni smeštajni kapaciteti, pri
emu bi se zna ajno promenila njihova struktura u smislu znatno ve eg u eš a objekata
sa 3*, 4* i 5* u hotelskoj ponudi. Tako e, s obzirom da Beograd raspolaže odre enim
brojem ležajeva u hotelskim i drugim objektima niže kategorije, realno je da do e do
rekonstruisanja i podizanja kategorije tog dela postoje e hotelske i ukupne smeštajne
ponude.
246
3.1.2. Ambiciozna varijanta
Polaze i od broja i procenjene strukture no enja po karakteristi nim turisti kim
proizvodima Beograda u 2006. godini, prema ambicioznoj varijanti u 2018. godini
Beograd bi mogao da realizuje 5 miliona registrovanih no enja doma ih i inostranih
turista, što u odnosu na 2006. godinu predstavlja pove anje od 3,7 puta, odnosno stopu
rasta od 11,4% prose no godišnje. Broj dolazaka turista pove a e se u ovom slu aju na
oko 2,6 miliona u 20018. godini. Strani turisti imali bi u eš e od 64% a doma i od 36%,
dok bi najve i zna aj imali slede i turisti ki proizvodi: Poslovni turizam (30%),
Gradski odmor (22%), Kružne ture (18%) i Doga aji (16%). Pokazatelji za ovu
varijantu dati su u narednoj tabeli.
Tabela 2. Procena i projekcija doma ih i inostranih no enja u Beogradu po
turisti kim proizvodima 2006. i 2018. godine
2006. godina 2018. godina Turisti ki proizvod
UkupnoBeograd
Doma ituristi %
StraniTuristi %
UkupnoBeograd
Doma ituristi %
Stranituristi %
1 Gradski odmor 140,000 14,000 10% 126,000 90% 1,100,000 110,000 10.0% 990,000 90.0%
2 Kružne ture 39,858 0 0% 39,858 100% 900,000 135,000 15.0% 765,000 85.0%
3 Poslovni turizam 896,805 538,083 60% 358,722 40% 1,500,000 664,500 44.3% 835,500 55.7%
-od toga business 650,000 390,000 60% 260,000 40% 1,000,000 400,000 40.0% 600,000 60.0%
-od toga MICE 246,805 148,083 60% 98,722 40% 500,000 265,000 53.0% 235,000 47.0%
4 Nautika 18,600 9,300 50% 9,300 50% 300,000 255,000 85.0% 45,000 15.0%
5 Doga aji ("Events") 232,505 104,627 45% 127,878 55% 800,000 520,000 65.0% 280,000 35.0%
6 Specijalni interesi 38,700 13,545 35% 25,155 65% 400,000 140,000 35.0% 260,000 65.0%
UKUPNO 1,366,468 679,555 686,913 5,000,000 1,824,500 3,175,500
Izvor: Institut ekonomskih nauka, Beograd.
U vezi sa datim projekcijama posebno treba napomenuti da su one ura ene kao
aplikacija modela iz Strategije razvoja turizma Srbije, pri emu su kombinovani podaci
za grad Beograd (17 opština) u baznoj godini i podaci za klaster Beograd u ciljnoj
godini. Ovi drugi su ina e bazirani na Strategiji razvoja turizma Srbije i u njoj se odnose
na 2015. godinu. Zna i da se vodilo ra una o vremenskoj dinamici, tj. o odgovaraju em
protoku vremena u ovoj u odnosu na republi ku Strategiju i o ciljnom roku koji se
razlikuje u ova dva dokumenta (2015. i 2018. godina). Tako e su uvažene i druge ocene
koje su u Strategiji razvoja turizma Srbije date za klaster Beograd i njegovu poziciju u
ukupnom budu em razvoju turizma naše zemlje. S druge strane, ocene koje smo ve
247
dali za tendenciju turisti kog prometa ispoljenu u periodu od 2000. godine do danas i
koje su ukazale ne samo na uzroke njegove dinamike, ve i na probleme njegovog
ta nog evidentiranja i pra enja, isto tako su uvažavane u prethodno navedenim
tabelama.
U obe navedene projekcije pošlo se od pretpostavke da e se nastaviti dugoro na
pozitivna razvojna tendencija turisti kih putovanja u svetu i da e se ukupan privredni i
društveni razvoj u našoj zemlji pozitivno odraziti na perspektivna kretanja u doma em
turizmu. U me uvremenu je došlo do ispoljavanja ekonomske krize (recesije) koja e u
naredne dve do tri godine imati veoma negativne implikacije na globalna privredna
kretanja. Njen uticaj e svakako biti prisutan i na podru ju me unarodnih i ukupnih
turisti kih kretanja u svetu. Naša zemlja i njena privreda, uklju uju i i turisti ku, tako e
e trpeti uticaje ovih nepovoljnih globalnih tendencija.
Stoga bi ostvarivanje dinamike turisti kog prometa u Beogradu koju predvi a umerena
varijanta predstavljalo sasvim zadovoljavaju i rezultat. Ta nije, zavisno od najavljenog
negativnog ispoljavanja recesije i stepena njenog uticaja na našu zemlju, ak i takva
prose na dinamika može u ovom trenutku izgledati precenjeno za obuhva eni period,
naro ito za njegove prve dve do tri godine.
3.2. REZULTATI MODELSKIH PROJEKCIJA
Stanje i bitne karakteristike turisti kog sektora Beograda u 2018. godini, nezavisno od
toga da li je re o umerenoj ili ambicioznoj varijanti projekcije rasta, bile bi:
redefinisan i me unarodno priznat brend Beograda kao atraktivne i sigurne
turisti ke destinacije, kao regionalnog MICE centra i evropski pozicioniranog
grada za odmor i kružne ture;
rastu a tražnja za Beogradom kao turisti kom destinacijom sa razli itim
turisti kim proizvodima;
dobra saobra ajna povezanost sa me unarodnim tržištem;
prisustvo više globalnih hotelskih lanaca, kao i rekonstruisanje i modernizovanje
postoje ih kapaciteta uz pove anje kategorizacije objekata u skladu sa svetskim
standardima i grinfild investicijama u hotelsku industriju;
248
veliki broj programa turizma specijalnih interesa (lova, ribolova, biciklizma…);
nauti ki centri – marine na Dunavu kao rezultat sve ve eg interesa za
posedovanjem plovila i aktivnim odmorom na vodi;
nekoliko tematskih parkova, inspirisanih prirodim atrakcijama (npr. uš e Save u
Dunav, Avala, Kosmaj, Top ider, Košutnjak Ada Ciganlija, Ratno ostrvo),
kulturom (brojni muzeji, galerije, pozorišta) i istorijskim nasle em grada
Beograda (Kalemegdan, Skadarlija, Vin a);
atraktivnost Beograda kao gastronomske destinacije, uz bogat no ni život i
mogu nosti za kupovinu;
Beograd kao grad budu nosti jugoisto ne Evrope i po pitanju održavanja
doga aja (kongresi, konferencije i sajmovi, sportske manifestacije, festivali
kulture - Bitef, Belef, Fest i sl).
Razume se da ovakav pristup posebno podrazumeva adekvatno dogra ivanje i
„popravljanje“ osnovnih turisti kih proizvoda grada Beograda i njihovih tržišnih
performansi. Odnosno, zahteva dalji razvoj koji e uvažiti procenjene tendencije u
ravoju me unarodnog turizma, regionalne evropske orijentacije i odnose i potencijale za
ekstenziju doma eg turizma u Srbiji. Sve to, u odnosu na ovom Strategijom utvr ene
pravce razvijanja klju nih turisti kih proizvoda i ostalih komponenti ukupne turisti ke
ponude, trebalo bi da rezultira pove anim doprinosom ove oblasti ukupnom
privrednom i društvenom napretku Beograda i svih njegovih žitelja.
Realno je o ekivati da predvi eni rast turisti kog prometa bude pra en bržim rastom
turisti ke potrošnje, tj. deviznog i ukupnog prihoda u turizmu Beograda, što bi
zna ajno doprinelo njegovom budžetu. Pri tom imamo u vidu slede a polazišta:
da e se osetno poboljšati kvalitet ponude u Beogradu kao turisti koj
destinaciji, što podrazumeva ne samo nove i modernizovane smeštajne,
restoraterske, saobra ajne, trgovinske i druge objekte i sadržaje, ve i
uklju ivanje brojnih kulturnih, sportsko-rekreativnih, zabavnih i drugih sadržaja
u turisti ku ponudu Beograda i to u skladu sa opredeljenjima i predlozima datim
u ovoj Strategiji;
249
da e se zna ajno pove ati udeo dolazaka i no enja stranih gostiju (što su
pokazali i podaci iz prethodnih projekcija) koji e biti ugoš eni u novim ili
modernizovanim smeštajnim kapacitetima;
da e nivo cena osnovnih turisti kih usluga, a onda i ostalih usluga, biti
adekvatan kvalitetu i uskla en sa konkurentskim destinacijama (na to je
ukazala ben mark analiza), kao i da e diferenciranje usluga i cena, njihovi
kanali prodaje i promocije biti u znatno ve oj meri oslonjeni na savremene
rezervacione sisteme.
U umerenoj varijanti devizni prihod bi npr. mogao godišnje da se pove ava po stopi od
oko 15%, a u boljem slu aju od oko 18%. Polaze i od procene da je u 2007. godini u
Beogradu ostvareno oko 350 miliona dolara od zvani no iskazanih 531 milion
dolara deviznog prihoda u Srbiji, ovim bi zna i naš grad u 2018. godini imao oko
1,60 do 2,15 milijardi dolara od inostranog turizma (zavisno od pomenute dve
stope njegovog rasta). Razume se da pri tom treba imati u vidu mogu e nepovoljne
uticaje svetske recesije u prve dve do tri godine celog perioda, odnosno uskla ivanje
ovih stopa sa prethodno procenjenom dinamikom inostranog turisti kog prometa u
Beogradu. Ukupni efekti turisti ke potrošnje bili bi znatno ve i, jer treba dodati i
potrošnju doma ih turista i sve to na bazi osetno poboljšane strukture i kvaliteta ukupne
turisti ke ponude Beograda.
U periodu do 2018. godine trebalo bi ra unati sa zna ajnijim poboljšanjem obima i
strukture smeštajne ponude grada i to za oko 10 000 novih ležaja. Ovo bi
obuhvatilo pre svega izgradnju, a potom i obimnije rekonstrukcije i adaptacije
smeštajnih objekata (hotela, motela, hostela, privatnih i drugih kategorizovanih
kapaciteta). Realno je da od tog broja u novoj smeštajnoj ponudi oko 50% budu
hotelski objekti, kapaciteta od oko 5000 ležaja, tj. oko 4000 soba. To zna i da bi
Beograd u ciljnoj godini raspolagao sa oko 18000 ukupnih ležajeva, od ega bi skoro
12000 bilo u hotelima. Samo novi ležajevi, na bazi realno pretpostavljene prose ne
popunjenosti od oko 60%, procenjene cene no enja sa doru kom i drugim
pretpostavljenim elementima, doneli bi prihod u ciljnoj godini jednak onom koji je
250
2007. godine ostvaren u inostranom turizmu Beograda (približno oko 350 miliona
dolara).
Istovremeno bi novi smeštajni kapaciteti otvorili oko 5.000 radnih mesta samo u
hotelskim objektima. Kada se ovome doda i broj novozaposlenih radnika u
preostaloj procenjenoj smeštajnoj ponudi kojom bi grad Beograd raspolagao u 2018.
godini, onda proizlazi da bi samo po ovom osnovu mogao da se postigne sadašnji nivo
zvani no iskazane ukupne zaposlenosti u beogradskim hotelijerskim i restoraterskim
preduze ima kao pravnim licima (blizu 7000). Razume se da na to treba dodati sve
ostale mogu nosti zapošljavanja koje e se pojaviti razvojem brojnih sadržaja u
bazi nim turisti kim proizvodima grada, uklju uju i kako direktnu zaposlenost
(naro ito u privatnom sektoru) vezanu za neposredno pružanje usluga doma im i
stranim posetiocima, tako i indirektnu zaposlenost u kompanijama i organizacijama
koje su logistika turisti ke privrede i ukupne turisti ke ponude grada.
Prethodne ocene su zasnovane na svim elementima razvoja turizma u Beogradu koje
obuhvata ova Strategija, uklju uju i npr. pove anje obima kvalitetnog smeštaja,
potrošnje na kupovinu i izgradnje brojnih sadržaja unutar osnovnih turisti kih proizvoda
koji e doprineti osetnom uve anju izdataka stranih i doma ih posetilaca. To e
istovremeno zahtevati i zna ajna ulaganja iz stranih i doma ih izvora i uklju ivanje
kako velikih hotelskih i turisti kih operatora iz inostranstva, tako i regionalnih
investitora i posebno, angažovanje privatnog kapitala i malih i srednjih preduze a u
obezbe ivanju dinami nog razvoja i izgradnje odgovaraju eg poslovnog ambijenta u
turizmu grada. Grube procene ukazuju da bi samo ulaganja u nove hotelske sobe
zahtevala oko 200 miliona dolara, tj. oko 160 miliona evra, sve na bazi sadašnjih odnosa
i raspoloživih informacija za objekte iju su izgradnju najavili konkretni investitori (pri
emu bi izgradnja takvih objekata i njihovih kompletnih sadržaja znatno pove ala
potreban obim ulaganja).
Kona no, ukupne efekte u pogledu investicija i prihoda koje e one doneti, kao i
otvaranje novih radnih mesta, u turizmu treba ocenjivati znatno šire. Brojne
privredne aktivnosti Beograda ine okosnicu njegove turisti ke privrede, a sve ostale su
251
bitna komponenta ukupne ponude u našoj destinaciji. Stoga e i novi restorani, akva
parkovi, saobra ajnice, prodavnice, upravlja ke strukture i mnogi drugi novi punktovi
istovremeno biti i nova radna mesta u Beogradu. Samo takvim pristupom mogu e je
obra unati i sagledati ukupan doprinos turizma razvoju Beograda.
252
4. PLAN KONKURENTNOSTI BEOGRADA KAO TURISTI KE DESTINACIJE
4.1. OSNOVE PROGRAMA KONKURENTNOSTI
Konkurentski nedostaci
Konkurentske nedostatke destinacije Beograd i nivo njihove prisutnosti analizirali su
u esnici održanih radionica u okviru izrade ovog projekta kao i obra iva i ovog
projekta. U prvom delu ove Strategije koja se odnosi na dijagnozu stanja – Analiza
konkurencije, Definisanje osnova konkurentnosti – predstavljeni su uo eni konkurentski
nedostaci. Tako identifikovani nedostaci su osnova za definisanje programa
konkurentnosti koji se moraju primeniti kako bi se poboljšala trenutna situacija i
podigao nivo konkurentnosti Beograda kao turisti ke destinacije.
A) Turisti ke kompanije i rivalitet
Nedostaci Konkurentski programi PrioritetVrlo malo smeštajnih kapaciteta zadovoljava standarde kvaliteta
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Vrlo visok
Nedostatak sistema kategorizacije alternativnih smeštajnih kapaciteta
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Visok
Nedostatak strateških smernica i investicija za poboljšanje kvaliteta smeštajnih kapaciteta
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Vrlo visok
Smeštajni kapaciteti ne nude dodatne usluge za proizvode gradskih odmora, poslovnog turizma i MICE, kružnih tura, specijalnih interesa i nauti kog turizma
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Visok
Nedostatak saradnje i udruživanja izme uhotelskog sektora i organizatora putovanja i putni kih agencija
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Visok
Nedostatak saradnje javnog i privatnog sektora u cilju koordiniranog razvoja turisti kog proizvoda
A.2 Turisti ki sistem kvaliteta Visok
Nizak nivo procedura za kontrolu kvaliteta u smeštajnom sektoru
A.2 Turisti ki sistem kvaliteta Visok
Nizak nivo diversifikacije i specijalizacije turisti kih proizvoda, aktivnosti i usluga
A.2 Turisti ki sistem kvaliteta Visok
253
B) Uslovi tražnje
Nedostaci Konkurentski programi PrioritetNedostatak imidža i pozicioniranja u svrhu razvoja proizvoda gradskih odmora, poslovnog turizma i MICE, kružnih tura, specijalnih interesa, nauti kog turizma i doga aja, i za doma u i za me unarodnu tražnju
B.1 Razvoj turisti kog informativnog sistema
Vrlo visok
Nedostatak specifi nih informacija vezanih za aktivnosti i usluge u vezi sa gore navedenim proizvodima
B.1 Razvoj turisti kog informativnog sistema
Visok
C) Sektor podrške/ponude
Nedostaci Konkurentski programi PrioritetNedostatak specijalizovanih DMC (Destination Management Company), kao organizatora proizvoda, aktivnosti i paketa za doma e i strane turiste
C.1 Destinacijski menadžment Visok
Nizak nivo upotrebe lokalnih atrakcija u turisti ke svrhe, naro ito kao podrška proizvodu kružnih tura, te nedostatak strateških smernica za njihovu dalju promociju i razvoj
C.1 Destinacijski menadžment Visok
Nedovoljan broj specijalizovanih PCO (Professional Congress Organisers) kao organizatora proizvoda, aktivnosti i paketa za poslovni turizam i MICE
C.2 Razvoj dodatne turisti ke ponude Visok
Nedostatak dopunskih aktivnosti i usluga za poslovni turizam i MICE
C.2 Razvoj dodatne turisti ke ponude Visok
Nedovoljna organizacija kao i promocija postoje ih doga aja na internacionalnom tržištu (npr. beogradski sajam)
C.2 Razvoj dodatne turisti ke ponude Visok
Nedostatak specifi nih paketa za proizvode gradskih odmora, poslovnog turizma i MICE, kružnih tura, specijalnih interesa, nauti kog turizma i doga aja
C.2 Razvoj dodatne turisti ke ponude Visok
Nizak nivo specijalizovanih trgovina sa lokalnim suvenirima, rukotvorinama i sl.
C.2 Razvoj dodatne turisti ke ponude Visok
Nedostatak pakovanja i ponude proizvoda nauti kog turizma na doma em i stranom tržištu od strane organizatora putovanja i turisti kih agencija
C.2 Razvoj dodatne turisti ke ponude Visok
Nedostatak proizvoda nauti kog turizma za individualne turiste
C.2 Razvoj dodatne turisti ke ponude Visok
254
D) Faktori proizvodnje
Nedostaci Konkurentski programi PrioritetDostupnost drumskim putem je limitirana zbog lošeg kvaliteta saobra ajnica
D.1 Dostupnost i pristup Visok
Dostupnost železnicom je limitirana zbog lošeg kvaliteta ukupne železni keinfrastrukture
D.1 Dostupnost i pristup Visok
Dostupnost vazdušnim putem je limitirana zbog nepostojanja letova niskobudžetnih avio kompanija koje povezuju Beograd sa najvažnijim emitivnim tržištima
D.1 Dostupnost i pristup Vrlo visok
Nizak nivo kvaliteta javnog transporta (autobus, voz, tramvaj, taxi)
D.1 Dostupnost i pristup Vrlo visok
Nedostatak sistema javnog prevoza za turiste i posetioce
D.1 Dostupnost i pristup Visok
Nedostatak re nih vezova za brodove na Dunavu i Savi
D.1 Dostupnost i pristup Vrlo visok
Nedostatak re ne infrastrukture za razvoj proizvoda nauti kog turizma
D.1 Dostupnost i pristup Vrlo visok
Nedostatak razvijenog re nog transporta putnika
D.1 Dostupnost i pristup Visok
Nedostatak sistema kontrole i reciklaže otpada D.2 Poboljšanje javnih usluga Visok Nedostatak sistema saobra ajnog i turisti kog ozna avanja
D.3 Uli ne informacije i sistem ozna avanja
Visok
Nedostatak profesionalnosti ljudskih resursa D.4 Programi edukacije i usavršavanja Vrlo visok Nedostatak specijalizovanih vodi a i animatora
D.4 Programi edukacije i usavršavanja Vrlo visok
Nizak nivo performansi sistema za poboljšanje urbane estetike i zaštitu i o uvanje gradskog nasle a
D.5 Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije itd.
Vrlo visok
Nedovoljno koriš eni kulturni resursi u turisti ke svrhe
D.5 Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije, itd.
Visok
Nizak kvalitet sistema za zaštitu, o uvanje i održavanje kulturnih i prirodnih resursa
D.5 Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije, itd.
Vrlo visok
Programi konkurentnosti
Cilj programa konkurentnosti je da stvori uslove za podršku razvoju turizma Beograda i
predloženom razvoju turisti kih proizvoda.
A) Turisti ke kompanije i rivalitet
A.1 Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Poboljšanje kvaliteta i kvantiteta sistema smeštaja doprine e u velikoj meri poboljšanju
konkurentske pozicije Beograda. Karakteristike smeštajne ponude Beograda su objekti
srednje i srednje-više kategorije, uz nedostatak objekata sa me unarodnim standardima
kvaliteta. Program se odnosi na poboljšanje, promenu i unapre enje kvaliteta postoje ih
smeštajnih kapaciteta u cilju diversifikacije sadašnjeg portfolija proizvoda. Potrebno je
255
promovisati programe koji e podržati investicije u rekonstrukciju (brownfield) i
renoviranje postoje e smeštajne ponude u cilju podizanja kvaliteta, ali i podsta i
potencijalne investitore da investiraju u nove green-field projekte.
Pored navedenog, cilj programa je podizanje nivoa saradnje me u ponu a ima
smeštajnih kapaciteta, kako bi se pove ao kvalitet i pregovara ka snaga ovog dela
turisti ke ponude i time unapredila njegova saradnja sa javnim sektorom,
organizatorima putovanja i putni kim agencijama, i kako bi se ponu a i smeštajnih
kapaciteta prilagodili potrebama i o ekivanjima tražnje sa najvažnijih emitivnih tržišta.
a) Rehabilitacija, renoviranje i modernizacija postoje ih smeštajnih kapaciteta
Podizanje standarda kvaliteta i standarda na internacionalnom nivou;
Spoljna estetika: prilazi, osvetljenje, ozna avanje (turisti ka signalizacija) itd.;
Unutrašnja oprema i usluge: kvalitet sadržaja i ponude opreme i usluga,
održavanje isto e, osvetljenje, ambijent, gostoljubivost, klimatizacija i
grejanje, satelitski TV program, internet veza, sistem protivpožarne zaštite, sale
za sastanke, itd.;
Ure enje parking prostora;
Završetak procesa privatizacije, uz postavljanje kriterijuma koji se odnose na
kvalitet, a ne samo na finansijski aspekt privatizacije.
b) Razvoj novih investicionih projekata
Izgradnja novih kapaciteta i sadržaja:
- za ciljna tržišta i grupe u podru ju proizvoda MICE (smeštajni objekti
visoke kategorije);
- za ciljna tržišta i grupe proizvoda gradski odmori, kružne ture, posebni
interesi i doga aji (smeštajni objekti srednje i srednje-više kategorije, u
gradskom jezgru).
Za uspeh ovog programa potrebno je:
pripremiti investicione prospekte za najvažnije green-field projekte i ponuditi ih
investitorima u zemlji i inostranstvu;
pripremiti lokalni master plan za Beograd;
256
formulisati dodatne programe podsticaja za investitore, posebno na polju
lokalne infrastrukture, osloba anja od pla anja komunalnih dažbina, itd.
c) Program za kategorizaciju i kvalitet
Kategorizacija svih oblika smeštajne ponude, u skladu sa internacionalnim
standardima;
Evidencija svih oblika smeštajne ponude;
Kontrola ispunjavanja standarda kvaliteta;
Ben marking i pra enje najboljih primera iz prakse.
d) Program stvaranja dodatne ponude
Razgledanja grada sa vodi em;
Posete muzejima, operi, pozorištima, manifestacijama itd.;
Poseta vinskim podrumima, restoranima itd.;
Izleti u okolinu grada.
e) Poboljšanje saradnje i nivoa udruživanja
Ja anje udruživanja i saradnje izme u smeštajnih objekata;
Ja anje saradnje sa javnim sektorom u cilju poboljšanja imidža i kvaliteta
destinacije;
Ja anje saradnje sa drugim pružaocima usluga u turizmu (organizatori
putovanja, putni ke agencije, udruženje vodi a, ugostiteljski objekti, itd.).
A.2 Turisti ki sistem kvaliteta
U Beogradu je prisutan nedovoljan nivo kvaliteta turisti kih usluga i aktivnosti, što
uti e na njegovu konkurentnost. Cilj javnog i privatnog sektora treba da bude
poboljšanje kvaliteta a time i stvaranje konkurentskih prednosti.
a) Uspostavljanje sistema kvaliteta
Sertifikacija turisti ke ponude u skladu sa kriterijumima kvaliteta
uspostavljenim za svaki sektor aktivnosti: smeštajne objekte, restorane,
trgovinske objekte, turisti ke aktivnosti i proizvode;
257
Uspostavljanje bazi nih standarda kvaliteta i njihova implementacija na
organizovan na in;
Stvaranje i implementacija sistema nagra ivanja radi prepoznavanja pojedinih
oznaka kvaliteta i standarda;
Kontrola izvršenja definisanih procedura;
Izdavanje vodi a/informativnog letka sertifikovane ponude.
b) Razvoj i podizanje kvaliteta turisti kog proizvoda
Uspostavljanje saradnje privatnog i javnog sektora u cilju koordiniranog
razvoja atraktivnih turisti kih proizvoda;
Uspostavljanje saradnje privatnog i javnog sektora u cilju diversifikacije i
specijalizacije turisti kih proizvoda, aktivnosti i usluga.
B. Uslovi tražnje
B.1 Razvoj turisti kog informativnog sistema
Konkurentnost svake destinacije, pa i Beograda, zavisi od pozicije koju zauzima u
svesti potroša a u odnosu na konkurenciju – pozicije na tržištu, odnosno od imidža koji
ta destinacija ima. Zbog toga je izuzetno važno posedovanje odgovaraju eg imidža koji
odražava pravo pozicioniranje destinacije u skladu sa njenim vrednostima i
karakteristikama. Turisti ke informacije (brošure, internet prezentacija, posteri,
razglednice, vodi i, itd.) moraju odražavati stvarno stanje turisti ke ponude i moraju biti
dostupne svim tržišnim segmentima kako bi se izgradio odgovaraju i imidž i podstakla
tražnja za Beogradom kao poželjnom turisti kom destinacijom.
a) Kreiranje odgovaraju eg pozicioniranja Beograda
Brendiranje (logo, pozicioni slogan, specifi nosti i prednosti u odnosu na
konkurenciju);
Promocija imidža Beograda na ciljnim tržištima (kreiranje imidža) u cilju
uspostavljanja odgovaraju e pozicije i diferenciranja u odnosu na konkurenciju.
258
b) Poboljšanje informacionog sistema
Štampani turisti ko informativni materijali treba da odražavaju imidž i
pozicioniranje na na in kojim se poboljšava percepcija klijenata o kvalitetu
ponude, proizvodima i aktivnostima;
Internet informacije treba da budu prezentovane na atraktivan na in, da
odražavaju imidž destinacije i da omogu e lak pristup svim potrebnim
podacima o turisti koj ponudi na više stranih jezika;
Sistem rezervacija: smeštajni kapaciteti, javni prevoz, restorani, kulturna i
zabavna doga anja.
Ukupan informacioni sistem treba ima kao osnovni cilj olakšavanje
funkcionisanja i poslovanja predstavnicima turizma Srbije (TOS, TOB,
turisti ka privreda) na klju nim emitivnim tržištima
c) Poboljšanje sadržaja i opreme u turisti kim informativnim centrima
Odgovaraju a lokacija turisti kih informativnih centara;
Jasno ozna avanje/putokazi kako do i do turisti kih informativnih centara;
Poboljšanje tehni ke i kadrovske opremljenosti turisti kih informativnih
centara;
Poboljšanje usluga (radno vreme, bolja snabdevenost turisti kim informativno-
propagandnim materijalom, više informacija, kupovina suvenira, besplatni
internet, itd.);
Pružanje više informacija o drugim destinacijama u Srbiji;
Registrovanje zahteva i prigovora turista.
C. Sektor podrške / ponude
C.1 Destinacijski menadžment
a) Osnivanje Destinacijske menadžment organizacije (DMO)
Formiranje DMO;
Odgovornost za koordinaciju destinacijske promocije i ukupnog marketinga;
Vo enje procesa planiranja i razvoja destinacije;
Objedinjavanje inicijativa za razvoj destinacije;
259
Omogu avanje realizacije prioriteta razvoja destinacije;
Delovanje u ulozi predstavnika turisti kog sektora u cilju podizanja svesti i
razumevanja javnog sektora i javnosti o društvenom i ekonomskom zna aju
turizma u Beogradu;
Identifikovanje i koordinacija uspostavljanja partnerstva u cilju ja anja
konkurentnosti Beograda kao turisti ke destinacije;
Koordinacija zadovoljenja potreba za obrazovanjem u turizmu (neformalno
obrazovanje);
Koordinacija pružanja komercijalnih usluga turistima (vizitorski centri);
Promocija usluga destinacijskih menadžment kompanija (DMC).
b) Osnivanje Destinacijskih menadžment kompanija (DMC)
Kompanije za upraljanje u turisti koj destinaciji (DMC – Groun hendleri) se
bave obezbe ivanjem lokalnih usluga za putnike u destinaciji u ime turisti kih
preduze a
Osnivanje DMC u okviru privatnog sektora;
Pružanje usluga organizovanja proizvoda, aktivnosti i usluga;
Formiranje paketa turisti kih usluga, izrada itinerera i druge destinacijske
usluge;
Saradnja i partnerstvo sa DMO.
C.2 Razvoj dodatne turisti ke ponude
a) Gastronomska ponuda
Diferenciranje gastronomske ponude;
Kreiranje, odnosno primena, specijalizovanih oznaka kojima se identifikuju
razli ita gastronomska iskustva (prema karakteristikama klijenata,
karakteristikama hrane i karakteristikama ambijenta / doživljaja);
Odgovaraju a prezentacija gastronomske ponude gostima (meniji na stranim
jezicima, pregledni i odgovaraju e dizajnirani, primerena veli ina porcija, na in
serviranja hrane i pi a, i sl.).
260
b) Trgovinska ponuda
Kreiranje podru ja u najužem centru grada za prodaju lokalnih proizvoda
turistima (rukotvorine, umetni ka dela, delikatesi, pi e);
Podsticaj otvaranju lokalnih zanatskih i umetni kih radionica koji bi stvarali
suvenire za prodaju turistima;
Uvo enje zelenih pijaca u turisti ku ponudu grada, prodaja pija nih proizvoda
jednom nedeljno na nekom od centralnih gradskih trgova.
c) Organizatori putovanja / putni ke agencije
Pove anje ponude usluga turistima u destinaciji
o mogu nost rezervacije smeštaja;
o informacije o destinaciji;
o informacije o aktivnostima koje se mogu unapred rezervisati;
o informacije o javnom prevozu, doga anjima itd.;
o organizovanje razgledanja grada, izleta u okolinu, višednevnih izleta itd.;
o organizovanje proizvoda, aktivnosti i paketa za proizvode gradskih
odmora, poslovnog turizma i MICE, kružnih tura, specijalnih interesa,
nauti kog turizma i doga aja.
Pove anje kvaliteta usluga i estetike poslovnog prostora
D. Faktori proizvodnje
D.1 Dostupnost i pristup
a) Otvaranje alternativnih drumskih saobra ajnih pravaca
Izgradnja obilaznice oko Beograda;
Izgradnja mostova preko Save i Dunava;
Proširenje saobra ajnica u gradu / izgradnja novih saobra ajnica.
Infrastruktura «Velike peša ke zone»
b) Poboljšanje železni ke infrastrukture
Izmeštanje železni ke stanice iz centra grada;
Izmeštanje železni ke pruge iz centra grada (Savski amfiteatar, Kalemegdan);
261
Poboljšanje performansi Beovoza (red vožnje, kvalitet voznog parka).
c) Poboljšanje i stvaranje usluga i opreme u marinama
Izgradnja novih marina;
Ure enje postoje ih marina;
Pove anje kvaliteta usluga u marinama: gastronomska ponuda (restorani,
barovi), iznajmljivanje plovila, škole nautike, usluge popravke i održavanja
plovila, otvaranje banaka i menja nica, obezbe ivanje adekvatnog dosipanja
goriva, priklju aka za struju i vodu
d) Poboljšanje usluga aerodroma i vazdušnih veza
Poboljšanje povezanosti Beograda vazdušnim putem sa glavnim emitivnim
tržištima;
Stimulisanje niskobudžetnih i arter letova;
Iniciranje konverzije aerodroma u Batajnici u civilni aerodrom;
Poboljšanje kvaliteta usluga aerodroma „Nikola Tesla“.
e) Poboljšanje usluga javnog prevoza i povezanosti
Poboljšanje povezanosti aerodroma „Nikola Tesla“ i „Batajnica“ sa centrom
grada;
Poboljšanje kvaliteta javnog gradskog prevoza i sistema
ozna avanja/informisanja;
Poboljšanje povezanosti centralnih gradskih opština sa tzv. prigradskim
opštinama, posebno sa izletištima u ovim opštinama;
Uspostavljanje javnog re nog prevoza i njegove povezanosti sa postoje im
sistemom javnog prevoza;
Izgradnja metroa;
Poboljšanje kvaliteta taksi usluga.
D.2 Javne usluge
a) Poboljšanje ukupne ponude javnih usluga
Elektrosnabdevanje;
262
Vodosnabdevanje;
Otpadne vode, vrsti otpad i reciklaža;
Javna rasveta.
b) Koriš enje alternativnih izvora energije koji ne zaga uju okolinu
Solarna energija;
Geotermalna energija;
Energija dobijena preradom otpada.
c) Poboljšanje sistema prikupljanja otpada i uvo enje postrojenja za reciklažu
Sistem prikupljanja otpada, sa jasnim procedurama, vremenskim rasporedima i
odgovaraju im kontejnerima;
Uvo enje sistema prikupljanja otpada u razli itim kontejnerima;
Stvaranje postrojenja za reciklažu razli itih vrsta otpada (papir, staklo, biološki
otpad itd.).
d) Stvaranje sistema za kontrolu divljih deponija
e) Poboljšanje kanalizacionog sistema i sistema recikliranja
D.3 Uli ne informacije i sistem ozna avanja
a) Poboljšanje saobra ajne signalizacije za motorizovane turiste
b) Poboljšanje turisti ke signalizacije
c) Poboljšanje ozna avanja linija javnog gradskog saobra aja
Ozna avanje na stajalištima javnog prevoza (latinica i/ili engleski jezik);
Ozna avanje vozila javnog prevoza (broj linije, po etna i krajnja stanica);
Izrada mapa javnog prevoza.
d) Ozna avanje imena gradskih ulica i trgova
Postavljanje natpisa sa imenom ulica na svakoj raskrsnici;
Postavljanje natpisa i na latinici.
263
D.4 Programi edukacije i usavršavanja
a) Kreiranje odgovaraju ih programa edukacije i usavršavanja
Javni sektor (službe, policija, carina)
Smeštajni objekti;
Restorani;
Tehnike prodaje i komercijalizacije;
Komunikacione tehnike;
Nove mogu nosti preduzetni kog zapošljavanja (vodi i, animatori, itd.);
Strani jezici;
Upravljanje: ljudski resursi, finansije, marketing
Destinacijski menadžment
b) Saradnja sa turisti kim školama i fakultetima
Koordinacija kurseva i obrazovnih programa;
Kreiranje sadržaja kurseva i obrazovnih programa;
Prilago avanje sadržaja kurseva i obrazovnih programa potrebama turisti ke
privrede.
Kreiranje sistema ’’LLL’’ (LongLifeLearning) na dugoro noj osnovi
D.5 Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije itd.
a) O uvanje ambijentalnih celina
Osmišljavanje podru ja/celina gde se mogu uvesti peša ke zone sa zelenim
površinama i parkovima (ulazi i peša ke staze za posetu lokaciji, arhitektonske
barijere, informativni paneli, ukrasno osvetljenje, klupe, ograde, prodaja
suvenira, javni toaleti, itd.);
Poboljšanje i rehabilitacija beogradskih arhitektonskih vrednosti i stilova,
spomenika i drugih vrednosti koji ine autenti nost podru ja;
Definisanje okvira za o uvanje i poboljšavanje izgleda starih ku a, spomenika,
ulica i sl.;
264
Osmišljavanje peša kih itinerera kroz centar grada uklju uju i spomenike,
muzeje, fontane, pozorišta, gastronomske objekte, zone kupovine suvenira i
rukotvorina.
b) Poboljšavanje estetike privrednih i trgovinskih objekata
Regulacija okvira za izgradnju objekata – lokacijske dozvole sa jasnim
parametrima gradnje (gra evinski materijal, stil, ure enje spoljnog izgleda u
odre enom roku);
Kreiranje kriterijuma za izgled objekata (stil, dimenzije, boje, materijali, i sl.).
c) Poboljšanje estetike stambenih objekata
Ure enje ulaza, fasada i balkona;
Propisi o postavljanju klima ure aja.
d) Poboljšanje estetike javnih površina (parkovi, trgovi, ulice, kej, itd.)
e) Kreiranje programa za poboljšanje resursa i atrakcija
f) Kontrola i spre avanje bespravne gradnje
4.2. PROGRAMI KONKURENTNOSTI U ODNOSU NA OSNOVNE PROIZVODE
Poslovni turizam i MICE
265
Proizvod poslovnog turizma obuhvata individualna lica koja putuju u odre ene
destinacije iz profesionalnih razloga, dok MICE (Meetings, Incentives, Conferences,
Exhibitions) obuhvata organizovana putovanja iji su glavni motiv poslovni sastanci,
podsticajna putovanja i u eš e na sajmovima, izložbama, konferencijama i sl. MICE
proizvod ima blagu sezonalnost, a najintenzivniji je u periodima maj – jun i septembar –
oktobar. Najve i broj poslovnih putovanja traje do tri dana, ali mogu trajati i do nedelju
dana. Osnovu ponude u okviru proizvoda poslovnog turizma (MICE) ine
konferencijski centri, sajmovi i hoteli.
Treba posebno ista i specifi an zna aj incentive/podsticajnih/stimulativnih putovanja.
Koje poslednjih decenija dobijaju na zna aju kao oblik i vrsta turisti kih putovanja koja
sve više poprima obeležja prave industrije posebnih karakteristika i specifi nog na ina
organizovanja. Podsticajna putovanja spadaju u grupu poslovnih putovanja. Me utim,
dok je kod „regularnih poslovnih putovanja“ osnovni motiv obavljanje posla, ili
ostvarenje odre enog cilja vezanog za lukretivnu delatnost, dotle su podsticajna
putovanja nagrada za izuzetno zalaganje osoblja. Njihova specifi na namena, pa i
posebni zahtevi sa stanovišta sadržaja upu uju da se radi o složenim, kvalitetnim i
nadasve interesantnim putovanjima sa stanovišta uklju ivanja brojnih u esnika na strani
turisti ke ponude koji svoj interes nalaze u potrošnji ovih turista koja je i nekoliko puta
ve a od potrošnje „obi nih“ turista.
Potencijal proizvoda poslovnog turizma zasniva se na injenici da broj poslovnih gostiju
stalno raste. Tom rastu doprinosi globalizacija i uklju ivanje novih tržišta u interesnu
sferu velikih korporacija. Organizuje se sve ve i broj poslovnih susreta koji su
vremenski kra i i sa manjim brojem u esnika. Skra uje se i period ugovaranja
poslovnih doga aja. Sve je ve a ponuda poslovnih destinacija, što doprinosi
dinami nom konkurentskom okruženju.
Za rast poslovnog turizma u Beogradu od posebne su važnosti stabilizacija politi ke
situacije u zemlji, ubrzani ekonomski razvoj, pridruživanje i lanstvo Srbije u Evropskoj
uniji, kao i nau na, obrazovna, kulturna, umetni ka i sportska saradnja sa
inostranstvom.
266
Beograd je destinacija koja ima dugu tradiciju bavljenja poslovnim turizmom. Istorijski
posmatrano, iako je 1989. godine SFRJ bila u grupi od 25 vode ih turisti kih destinacija
sveta, u eš e Srbije u ostvarenom broju no enja stranih turista iznosilo je svega 3%, od
ega se najve i broj odnosio na Beograd zahvaljuju i poslovnom i kongresnom turizmu.
S tim u vezi, moglo bi se konstatovati i da je Beograd u to vreme bio pozicioniran na
me unarodnom turiti kom tržištu kao MICE destinacija. Nakon turbulentnih
devedesetih godina, od 2000. godine broj no enja stranih turista u Beogradu stalno
raste, ali i dalje u strukturi inostranih gostiju preovla uju (64%) oni koji dolaze iz
poslovnih razloga.
Konkurentski nedostaci proizvoda
Identifikovani nedostaci Veza sa opštim konkurentskim programima
A) Turisti ke kompanije i rivalitet Nedovoljno smeštajnih kapaciteta koji zadovoljavaju neophodan nivo kvaliteta
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Smeštajni kapaciteti ne nude dodatne usluge za proizvod poslovnog turizma (poslovni centri, internet veze, i sl.)
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Nedostatak saradnje izme u hotela i profesionalnih organizatora kongresa (agencija)
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Nizak nivo diversifikacije i specijalizacije turisti kih proizvoda, aktivnosti i usluga
A.2. Turisti ki sistem kvaliteta C.1. Destinacijski menadžment C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
B) Uslovi tražnje Nedostatak imidža i pozicioniranja B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema Nedostatak specifi nih informacija vezanih za aktivnosti proizvoda poslovnog turizma
B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema
C) Sektor podrške Nedovoljan broj specijalizovanih PCO (profesionalnih organizatora kongresa) i DMC (destinacijskih menadžment kompanija)
C.1. Destinacijski menadžment C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nedovoljna organizacija i promocija postoje ih doga aja na me unarodnom tržištu (npr. beogradski sajam)
C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nedostatak specifi nih paketa za promociju proizvoda poslovnog turizma
C.1. Destinacijski menadžment
Nedostatak dopunskih aktivnosti i usluga za poslovni turizam i MICE
C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
D) Faktori proizvodnje Dostupnost drumskim putem je limitirana zbog lošeg kvaliteta saobra ajnica
D.1 Dostupnost i pristup
Dostupnost vazdušnim putem je limitirana zbog nedovoljne povezanosti sa najvažnijim emitivnim tržištima (destinacije, broj letova)
D.1 Dostupnost i pristup
Nizak nivo kvaliteta javnog transporta (autobus, voz, tramvaj, taxi)
D.1 Dostupnost i pristup
267
Beograd kao glavni grad, pored toga što je administrativni, privredni, kulturni i
obrazovni centar Republike Srbije, poseduje i odgovaraju u resursnu osnovu za
proizvod poslovnog turizma, koju ine dobra saobra ajna povezanost, kongresni centri i
dvorane, sajmište, veliki broj hotela sa odgovaraju im salama za organizovanje
skupova, profesionalni organizatori kongresa i ostalih poslovnih (MICE) putovanja.
Beograd ve sada ima potencijal za globalnu promociju proizvoda poslovnog turizma
(MICE). Posebno zna ajna su tržišta: Nema ke, Italije, Velike Britanije, Francuske,
Austrije, Rusije, SAD, kao i susednih zemalja i zemalja bivše SFRJ.
Konkurentska strategija
Ja anje Kongresnog biroa Beograda, funkcionalno, organizaciono i kadrovski;
Uspostavljanje partnerstva u razvoju MICE i poslovnog tuirzma i intenziviranje
ulaska na me unarodno MICE tržište;
Profesionalno oblikovanje proizvoda MICE i poslovnog turizma, sa
konkurentnom infrastrukturom, smeštajnim kapacitetima i paketima aktivnosti;
Obnova i modernizacija Centra Sava i drugih samostalnih i integrisanih
kongresnih kapaciteta;
Rekonstrukcija, revitalizacija i repozicioniranje Beogradskog sajma;
Rekonstrukcija postoje ih i izgradnja novih hotela najviše kategorije, uz
dovo enje me unarodnih hotelskih lanaca;
Uklju ivanje u internacionalna MICE udruženja, portale i magazine;
Osmišljena promocija i distribucija proizvoda MICE i poslovnog turizma s
naglaskom na prednosti i specifi nosti Beograda kao MICE/poslovne
destinacije
268
Gradski odmori
Proizvod gradskih odmora zasniva se na kratkim posetama gradovima, a glavni motivi
ovih putovanja su istorijsko nasle e, kultura, šoping, doga aji, gastronomija i zabava.
Gradski odmori traju obi no od jednog do etiri dana, nemaju sezonski karakter i vrlo
su elasti ni u odnosu na cenu.
Proizvod gradski odmori je jedan od proizvoda sa najve om globalnom aktivnoš u i
visokim dugoro nim potencijalom. O potencijalu ovog proizvoda govore trendovi na
strani turisti ke tražnje, pre svega trend provo enja više kratkih odmora u odnosu na
jedan tradicionalni duži odmor, odnosno pove anje broja putovanja radi odmora. Ovom
trendu doprinosi i pove anje broja destinacija gradskih odmora, kao i porast broja letova
niskobudžetnih kompanija koje povezuju ove destinacije.
Beograd ima izuzetne potencijale za razvoj proizvoda gradskih odmora. Uz relativno
mala ulaganja može se zapo eti sa tržišnim prilago avanjem ovog proizvoda zahtevima
tražnje, uz neophodno ja anje promotivnih aktivnosti.
Posebno zna ajna tržišta za razvoj proizvoda gradski odmori u Beogradu su tržišta:
Nema ke, Velike Britanije, Italije, Španije i Francuske, koja su ujedno i najve a
emitivna tržišta za ovaj proizvod i pokrivaju dve tre ine ukupnih putovanja radi
gradskih odmora.
269
Konkurentski nedostaci proizvoda
Identifikovani nedostaci Veza sa opštim konkurentskim programima
A) Turisti ke kompanije i rivalitet Nedovoljno smeštajnih kapaciteta koji zadovoljavaju standarde kvaliteta
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Nedostatak strateških smernica i investicija za poboljšanje kvaliteta smeštajnih kapaciteta za proizvod gradskih odmora
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Smeštajni kapaciteti ne nude dodatne usluge za proizvod gradskih odmora
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Nedostatak saradnje i udruživanja izme uhotelskog sektora i turisti kih agencija
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Nedovoljan broj smeštajnih kapaciteta pruža mogu nost rezervisanja putem interneta
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Nizak nivo procedura za kontrolu kvaliteta smeštajnih objekta
A.2. Turisit ki sistem kvaliteta
Nizak nivo diverzifikacije i specijalizacije turisti kih aktivnosti i usluga
A.2. Turisit ki sistem kvaliteta
B) Uslovi tražnje Nedostatak imidža i pozicioniranja B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema Nedostatak specifi nih informacija vezanih za aktivnosti proizvoda gradskih odmora
B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema
C) Sektor podrške Nedostatak specijalizovanih DMC kao organizatora proizvoda, aktivnosti i paketa za proizvod gradskih odmora
C.1. Destinacijski menadžment C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nedostatak specifi nih paketa za promociju proizvoda gradskih odmora
C.1. Destinacijski menadžment C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nepostojanje City Card C.1. Destinacijski menadžment C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nedostaci u organizaciji i promociji internacionalno važnih doga aja
C.1. Destinacijski menadžment
Nedovoljan broj specijalizovanih trgovina za prodaju suvenira, rukotvorina i sl.
C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
D) Faktori proizvodnje Dostupnost drumskim putem je limitirana zbog lošeg kvaliteta saobra ajnica
D.1. Dostupnost i pristup
Dostupnost železnicom je limitirana zbog lošeg stanja infrastrukture i nedovoljne povezanosti
D.1. Dostupnost i pristup
Dostupnost vazdušnim putem je limitirana zbog nedovoljne povezanosti sa najvažnijim emitivnim tržištima (destinacije, broj letova) i malog broja letova niskobudžetnih avio kompanija
D.1. Dostupnost i pristup
Nizak nivo kvaliteta javnog transporta (autobus, voz, tramvaj, taxi)
D.1. Dostupnost i pristup
Nedostatak sistema javnog prevoza za turiste D.1. Dostupnost i pristupNedostatak sistema saobra ajnog i turisti kog ozna avanja
D.3. Uli ne informacije i sistem ozna avanja
Nedostatak specijalizovanih vodi a za proizvod gradskih odmora
D.4. Programi edukacije i usavršavanja
Nizak nivo performansi sistema za poboljšanje urbane estetike i zaštitu i o uvanje gradskog nasle a
D.5. Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije, itd.
270
Nedovoljno koriš eni kulturni resursi u turisti kesvrhe
D.5. Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije, itd.
Nizak kvalitet sistema za zaštitu, o uvanje i održavanje kulturnih i prirodnih resursa
D.5. Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije, itd.
Konkurentska strategija
Profesionalizacija Kongresnog biroa
Privla enje niskobudžetnih avio kompanija;
Brza rekonstrukcija i revitalizacija postoje ih hotela;
Privla enje stranih hotelskih lanaca;
Izgradnje gradskih hotela sa 3* i 4*;
Uklju ivanje smeštajnih kapaciteta u me unarodne rezervacione sisteme;
Intenziviranje procesa identifikovanja i podrške organizatorima putovanja u
zemlji i inostranstvu koji organuzuju kratke odmore u gradovima;
Plan turisti kog strukturiranja Beograda, posebno užih gradskih i peša kih
zona;
Povezivanje svih u esnika u pružanju usluga proizvoda gradskog odmora;
Izrada plana paketa i itinerera Beograda (program posebnih turiti kih itinerera
sa stanicama kod svake gradske turisti ke atrakcije);
Izdavanje City Card;
Plan organizovanog redovnog razgledanja Beograda (turisti ki autobusi za
razgledanje sa vodi ima ili audio zapisima);
Poboljšanje kvaliteta usluga gradskog prevoza;
Unapre enje saobra ajne, turisti ke i uli ne signalizacije;
Poja ana promocija Beograda kao city break destinacije;
Plan direktnog marketinga Beograda kao city break destinacije;
Edukacija specijalizovanih vodi a za proizvod gradskog odmora;
Edukacija pružalaca usluga proizvoda gradskog odmora.
271
Kružne ture
Kružne ture se odnose na odmore koji uklju uju dolazak turista autobusom ili avionom,
re e vozom ili automobilom, i nakon toga turisti zapo inju turu, obi no sa odre enom
temom. Dve osnovne vrste ovog proizvoda su kružne ture koje obuhvataju više zemalja,
odnosno destinacija u njima, i kružne ture unutar jedne zemlje odnosno destinacije.
Kružne ture obi no traju od najmanje tri dana pa naviše.
Imaju i u vidu male infrastrukturne promene koje su potrebne za proizvod kružnih tura,
kao i veliku bazu potencijalnih korisnika, ovaj proizvod predstavlja veliki razvojni
potencijal. Beograd se ve nalazi u ponudi kružnih tura koje uklju uju destinacije
regionalnih programa kružnih tura po gradovima Jugoisto ne Evrope. Tako e,
organizovane ture unutar Srbije koje su u ponudi stranim turistima vezane su za
Beograd.
Proizvod kružnih tura je pre svega namenjen tržištu Evrope, posebno Velike Britanije,
Nema ke, Francuske, Italije, Austrije, ali i udaljenim trištima (SAD, Kina, Japan, Hong
Kong) sa kojih turisti prilikom posete Evropi žele da posete više destinacija tokom
jednog putovanja.
272
Konkurentski nedostaci proizvoda
Identifikovani nedostaci Veza sa opštim konkurentskim programima
A) Turisti ke kompanije i rivalitet Nedovoljno smeštajnih kapaciteta koji zadovoljavaju standarde kvaliteta
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Nedostatak saradnje i udruživanja izme uhotelskog sektora i drugih sektora u turizmu
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
B) Uslovi tražnje Nizak nivo informisanosti o potencijalu Beograda za uklju ivanje u regionalne kružne ture
B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema
Nedostatak imidža i pozicioniranja B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema Nedostatak odgovaraju e promocije regionalnih kružnih tura, u saradnji sa partnerima iz zemlje i regiona
B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema
C) Sektor podrške Nedostatak organizovanja, menadžmenta, pakovanja i komercijalizacije proizvoda
C.1. Destinacijski menadžment
Nizak nivo upotrebe lokalnih atrakcija u turisti kesvrhe
C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nedostatak specijalizovanih DMC kao organizatora proizvoda, aktivnosti i paketa za proizvod kružnih tura
C.1. Destinacijski menadžment C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nedovoljan broj specijalizovanih trgovina za prodaju suvenira, rukotvorina i sl.
C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
D) Faktori proizvodnje Dostupnost drumskim putem je limitirana zbog lošeg kvaliteta saobra ajnica
D.1. Dostupnost i pristup
Dostupnost vazdušnim putem je limitirana zbog nedovoljne povezanosti sa najvažnijim emitivnim tržištima (destinacije, broj letova) i malog broja letova niskobudžetnih avio kompanija
D.1. Dostupnost i pristup
Nedostatak sistema saobra ajnog i turisti kog ozna avanja
D.3. Uli ne informacije i sistem ozna avanja
Nedovoljno koriš eni kulturni i prirodni resursi u turisti ke svrhe
D.5. Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije, itd.
Konkurentska strategija
Uspostavljanje partnerstva na podru ju razvoja, promocije i komercijalizacije
proizvoda kružnih tura;
Podrška i stimulisanje jednog broja receptivnih organizatora putovanja koji bi
preuzeli odgovornost za pakovanje i komercijalizaciju atraktivnih tura na nivou
Srbije i regiona u koje bi bio uklju en Beograd;
Ubrzanje obnove i izgradnja novih hotela;
Ubrzanje rehabilitacije i izgradnje saobra ajnica;
Razvoj projekata signalizacije (drumska, uli na, turisti ka);
273
Uvo enje standarda higijenskog održavanja u objektima turisti ke
infrastrukture pored saobra ajnica i pored turisti kih atrakcija;
Stimulisanje otvaranja trgovina lokalnim proizvodima i suvenirima.
Doga aji
Doga aji su aktivnosti ograni enog trajanja koje se uobi ajeno ponavljaju svake godine
u odre eno vreme. Doga aji su specifi an proizvod jer se održavaju u odre enim
vremenskim okvirima, imaju jak uticaj na formiranje imidža o destinaciji i poseduju
autonomnu snagu privla enja turista.
Doga aji koji najviše uti u na imidž i reputaciju destinacije su tzv. mega doga aji koji
su veliki, me unarodni doga aji. Me utim, nisu svi doga aji koji igraju ulogu u uspehu
destinacije veliki i me unarodno važni.
Doga aji koji mogu doprineti konkurentosti turisti ke destinacije su:
Kulturne proslave (festivali, karnevali, verske manifestacije, parade, itd);
Umetnost i zabava (koncerti, izložbe, ceremonije dodele nagrada);
Ekonomija i trgovina (sajmovi, berze, izlaganja, sastanci, konferencije,
promocije);
Sportska takmi enja;
274
Obrazovanje i nauka (seminari, radionice, kongresi);
Rekreacija (igre i sport radi zabave);
Politika i država (inauguracije, investicione i druge konferencije, VIP posete);
Privatni doga aji (svadbe, moma ke ve eri, godišnjice).
Beogad je ve doma in velikog broja manifestacija internacionalnog (FEST, BITEF,
BEMUS, Maraton, Karneval brodova, Dani Evropske baštine, Beer Fest), nacionalnog
(Ulica otvorenog srca i dr.) i lokalnog (brojne manifestacije u prigradskim opštinama)
zna aja.
Beograd treba da maksimalno razvije efekte postoje ih me unarodno relevantnih
doga aja, ali i da uz odgovaraju i profesionalni menadžment kreira i druge
me unarodno atraktivne doga aje, uklju uju i i mega doga aje.
Konkurentski nedostaci proizvoda
Identifikovani nedostaci Veza sa opštim konkurentskim programima
A) Turisti ke kompanije i rivalitet Nedovoljno smeštajnih kapaciteta koji zadovoljavaju standarde kvaliteta
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Nedostatak saradnje izme u smeštajnog sektora i organizatora doga aja i specijalizovanih organizatora putovanja
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
B) Uslovi tražnje Nizak stepen informisanosti na stranim tržištima o doga ajima u Beogradu
B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema
Nedostatak imidža i pozicioniranja B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema Turisti ka tražnja bazirana na doma em tržištu B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema
C) Sektor podrške Nedostatak specijalizovanih DMC kao organizatora proizvoda, aktivnosti i paketa za proizvod doga aja
C.1. Destinacijski menadžment C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nizak nivo aktivnosti organizatora ponude vezane za proizvod doga aja
C.1. Destinacijski menadžment C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nedostatak efikasnih standarda menadžmenta proizvoda doga aja
C.1. Destinacijski menadžment
Doga aji nisu dovoljno iskoriš eni u turisti kesvrhe, nedostaju strateške smernice za njihovu promociju i dalji razvoj
C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nedovoljan broj specijalizovanih trgovina za prodaju suvenira, rukotvorina i sl.
C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
D) Faktori proizvodnje Dostupnost vazdušnim putem je limitirana zbog nedovoljne povezanosti sa najvažnijim emitivnim tržištima (destinacije, broj letova) i malog broja letova niskobudžetnih avio kompanija
D.1. Dostupnost i pristup
275
Nizak nivo kvaliteta javnog transporta za vreme održavanja doga aja(autobus, voz, tramvaj, taxi)
D.1. Dostupnost i pristup
Nedostatak sistema javnog prevoza za turiste D.1. Dostupnost i pristupNedostatak privremenog ozna avanja za vreme održavanja doga aja
D.3. Uli ne informacije i sistem ozna avanja
Nedostatak zaštite kulturnih i prirodnih resursa za vreme održavanja doga aja
D.5. Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije, itd.
Konkurentska strategija
Profesionalizacija Kongresnog biroa
Formiranje partnerstva javnog i privatnog sektora za razvoj i promociju
doga aja u Beogradu;
Podrška formiranju kompanija za organizaciju, menadžment i komercijalizaciju
doga aja;
Maksimizacija efekata postoje ih internacionalno relevantnih doga aja;
Osmišljavanje novih internacionalno atraktivnh doga aja;
Organizacija edukacije za menadžment doga aja;
Kreiranje privremenog sistema ozna avanja (signalizacija) specifi no
namenjenog doga ajima;
Poboljšanje pristupa i dostupnosti;
Stalna održiva zaštita kulturnih i prirodnih resursa za vreme održavanja
doga aja;
Obezbe ivanje odgovaraju e infrastrukture i parking prostora.
276
Specijalni interesi
Proizvod specijalnih interesa je sastavljen od velikog broja tržišnih niša. Odnosi se na
aktivnosti koje se obi no odvijaju u neobi nom, egzoti nom ili udaljenom okruženju i
vezan je za visok nivo u eš a turista u aktivnostima specijalnih interesa. Pri tome turisti
o ekuju doživljaj koji je u vezi sa sferom njihovih specijalnih interesovanja.
Postoji sve ve a tražnja za proizvodima specijalnih interesa, što dovodi do pove anja
broja destinacija i broja tržišnih niša u okviru ovog proizvoda. Proizvodi posebnih
interesovanja su sve eš e u ponudi organizatora putovanja. Aktivnosti proizvoda
specijalni interesi se esto vezuju za druge turisti ke proizvode.
Što se ti e specijalnih interesa u Beogradu, aktivnosti se uglavnom zasnivaju na
istorijskom i kulturnom nasle u, umetnosti, gastronomiji.
Najvažnija tržišta za proizvod specijalnih inetresa su: Nema ka, Velika Britanija,
Francuska, Holandija, Italija.
277
Konkurentski nedostaci proizvoda
Identifikovani nedostaci Veza sa opštim konkurentskim programima
A) Turisti ke kompanije i rivalitet Nedovoljno smeštajnih kapaciteta koji zadovoljavaju standarde kvaliteta
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
Nedostatak saradnje i udruživanja izme usmeštajnog sektora i specijalzovanih turisti kih agencija
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
B) Uslovi tražnje Nedostatak imidža i pozicioniranja u vezi sa proizvodom specijalnih interesovanja za doma u i inostranu tražnju
B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema
Nedostatak specifi nih informacija vezanih uz aktivnosti i usluge specijalnih interesovanja
B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema
Turisti ka tražnja se zasniva na doma em tržištu B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema
C) Sektor podrške Nedostatak diversifikacije i specijalizacije ponude, aktivnosti i usluga proizvoda specijalnih interesovanja
C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nedostatak specijalizovanih DMC kao organizatora proizvoda, aktivnosti i paketa za proizvod specijalnih interesovanja
C.1. Destinacijski menadžment C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nedostatak organizacije, menadžmenta, pakovanja i komercijalizacije proizvoda
C.1. Destinacijski menadžment
Nedovoljan broj specijalizovanih trgovina za prodaju lokalnih suvenira, rukotvorina i sl.
C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
D) Faktori proizvodnje Nizak nivo kvaliteta javnog transporta (autobus, voz, tramvaj, taxi)
D.1. Dostupnost i pristup
Nedostatak specijalizovanih vodi a za proizvod specijalnih interesa
D.4. Programi edukacije i usavršavanja
Nedovoljno koriš eni kulturni i prirodni resursi u turisti ke svrhe za razvoj prozvoda specijalnih interesa
D.5. Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije, itd.
Nizak nivo zaštite, o uvanja i održavanja kulturnih i prirodnih resursa
D.5. Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije, itd.
Konkurentska strategija
Koordinacija razvoja i komercijalizacije proizvoda specijalnih interesa,
posebno imaju i u vidu da dosadašnje asocijacije odre enog proizvoda i brojni
individualni organizatori deluju pojedina no i rascepkano bez zajedni kog
napora za ozbiljnom komercijalizacijom;
Identifikacija i stvaranje jedinstvene baze podataka organizatora aktivnosti i
ponude na polju specijalnih interesa;
Kreiranje baze podataka najvažnijih stranih organizatora putovanja vezanih za
specijalna interesovanja;
278
Intenziviranje komunikacije proizvoda specijalnih interesa putem globalnih
internet portala;
Podrška i finansijska stimulacija privatne inicijative;
Program uklju ivanja nau nih i stru nih radnika i institucija u oblikovanje
ponude i prezentaciju aktivnosti specijalnih interesovanja;
Oblikovanje posebnog sistema kvaliteta na podru ju proizvoda specijalnih
interesa;
Programi edukacije specijalizovanih vodi a.
Nautika
Osnovni segmenti proizvoda nautika su:
Individualna plovidba vlasnika brodova (mali brodovi za 2-4 osobe);
arter plovidba, koja podrazumeva iznajmljivanje brodova i jedrilica (mali i
srednji brodovi za 4-12 osoba);
Kružna putovanja rekama, koja obuhvataju organizovane pakete putovanja
(ve i i veliki brodovi za 20-300 osoba).
Najve i deo tržišta odnosi se na kružna putovanja rekama koja sadrže višednevna
putovanja kroz više zemalja (naj eš e od 7 do 21 dana). Specifi nost re nog krstarenja
je da se tokom dana plovi, a no u se zaustavlja na pristaništima u unapred odre enim
destinacijama. Potencijal proizvoda se zasniva na injenici da stalno raste broj turista na
re nim krstarenjima, kao i da je Dunav najpopularnija reka za ovaj oblik turizma.
279
Turisti koji dolaze u okviru proizvoda nautika u ve ini slu ajeva žele i odre ene
dodatne aktivnosti, kao što su obilasci sa vodi ima, poseta kulturnim i istorijskim
atrakcijama, specijalni interesi, gastronomija i zabava.
Za individualne korisnike važno je postojanje kvalitetne infrastrukture (marine,
benzinske stanice, privezišta i pristaništa). Za tržište artera, pored infrastrukture, važno
je postojanje arter kompanija, dok je za tržište kružnih tura rekama važno postojanje
uske saradnje sa specijalizovanim operatorima koji u estvuju u uklju ivanju destinacije
u ponudu.
Konkurentski nedostaci proizvoda
Identifikovani nedostaci Veza sa opštim konkurentskim programima
A) Turisti ke kompanije i rivalitet Nedostatak smeštajnih kapaciteta u blizini reka, za smeštaj nauti kih turista
A.1. Poboljšanje i razvoj sistema smeštaja
B) Uslovi tražnje Nedostatak imidža i pozicioniranja u vezi sa proizvodom nautike za doma u i inostranu tražnju
B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema
Neodstatak specifi nih informacija vezanih uz aktivnosti i usluge nauti kog turizma
B.2. Razvoj turisti kog informativnog sistema
C) Sektor podrške Nedostatak specijalizovanih DMC kao organizatora proizvoda, aktivnosti i paketa za proizvod nautike
C.1. Destinacijski menadžment C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
Nedostatak proizvoda nauti kog turizma za individualne turiste
C.1. Destinacijski menadžment
Nedovoljan broj specijalizovanih trgovina za prodaju lokalnih suvenira, rukotvorina i sl.
C.2. Razvoj dodatne turisti ke ponude
D) Faktori proizvodnje Limitirana dostupnost i nedostatak marina i privezišta
D.1. Dostupnost i pristup
Nedostatak re ne infrastrukture za razvoj proizvoda nautike
D.1. Dostupnost i pristup
Nedostatak razvijenog re nog transporta putnika D.1. Dostupnost i pristup Nedostatak sistema ozna avanja D.3. Uli ne informacije i sistem ozna avanja Nedovoljno koriš eni kulturni i prirodni resursi u turisti ke svrhe za razvoj prozvoda nautike
D.5. Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije, itd.
Nizak nivo zaštite, o uvanja i održavanja kulturnih i prirodnih resursa
D.5. Gradski planovi koji se odnose na okolinu, estetiku, atrakcije, itd.
U Beogradu se iz godine u godinu pove ava broj stranih turista koji dolaze brodovima
krstare i Dunavom. Nažalost, s obzirom da turisti nemaju no enje u hotelima ve na
brodovima, ovi turisti se statisti ki ne evidentiraju u okviru broja dolazaka i no enja
turista. Individualna plovidba još uvek nije dovoljno razvijena, prvenstveno zbog
neodgovaraju e infrastrukture, dok arter plovidba još nije zaživela.
280
Konkurentska strategija
Izgradnja makar jedne marine sa svim neophodnim prate im servisnim
sadržajima
Pove anje kvaliteta usluga koje se pružaju gostima Beograda koji krstare
Dunavom;
Izgradnja nauti kog centra na Dunavu i marina na Savi i Dunavu;
Uspostavljanje plovidbene infrastrukture;
Razvoj standarda izgradnje, zaštite životne sredine i kvaliteta usluga u
objektima nauti kog turizma;
Oblikovanje i promocija komplementarnih aktivnosti (doga aji, atrakcije i sl.);
Umrežavanje sa proizvodom gradskih odmora.
281
5. PLAN MARKETINŠKOG POZICIONIRANJA BEOGRADA KAO TURISTI KE DESTINACIJE
5.1. CILJEVI MARKETING PLANA
Strateški marketing plan turizma grada Beograda ini osnovu za donošenje odluka u
okviru celokupnog marketing sistema. Ciljevi strateškog marketing plana su definisani u
odnosu na osnove razvoja turizma Beograda i Republike Srbije i time predstavljaju
dodatnu podršku realizovanju klju nih postavki razvoja. Operativnim i posebno
definisanim godišnjim planovima uobli avaju se konkretne veli ine vezane za pojedine
od ciljeva marketing plana. Njima se ustanovljava na in delovanja konkretnih
marketing akcija i njihovog kontuiranog izvo enja. Shodno osnovnim postavkama
strategije, ciljevi marketing plana su ustanovljeni za slede ih deset godina. Imaju i u
vidu da je elasti nost jedna od klju nih karakteristika marketing ciljeva, podrazumeva
se da su definisani ciljevi podložni promenama u skladu sa bitnim karakteristikama
razvoja turizma Srbije.
Klju ni ciljevi marketing aktivnosti mogu biti odre eni na slede i na in:
1. Pozicionirati Beograd kao turisti ku destinaciju na inostranom kao i na
doma em tržištu;
2. Bitno pove ati broj inostranih kao i doma ih gostiju uz odgovaraju e pove anje
obima prodaje u svim delovima tursti kog biznisa i
3. Uspostaviti i operacionalizovati sistem upravljanja razvojem turizma posebno
marketing aktivnosti na nivou Beograda u skladu sa odgovaraju im promenama
na nivou Srbije kao turisti ke destinacije.
Pozicionirati Beograd kao turisti ku destinaciju na inostranom kao i na doma em
tržištu
Beograd nema uobli en imidž kao turisti ka destinacija. Jedan od bitnih razloga za
takvo stanje je i injenica da ni Srbija nema imidž turisti ke zemlje. Razlozi koji su
uslovili takvo stanje su dobro poznati i ne treba ih na ovom mestu posebno obrazlagati.
Bitna osnova pozicioniranja Beograda kao turisti ke destinacije treba da bude težnja ka
282
pove anju u eš a indukovanog imidža destinacije u odnosu na organski imidž.
Odnosno, promocija Beograda treba da ima znatno ve i uticaj na formiranje predstave o
Beogradu kao turisti koj destinaciji, posebno na me unarodnom tržištu, u pore enju sa
ostalim oblicima uticaja (formiranje predstave o Beogradu kroz inostrane medije i
sli no). To treba da bude jedan od glavnih podciljeva u okviru navedenog klju nog
cilja marketing aktivnosti Beograda kao turisti ke destinacije.
Bitno pove ati broj inostranih kao i doma ih gostiju uz odgovaraju e pove anje
obima prodaje
Ovaj cilj se može posti i razvojem postoje ih i uvo enjem novih oblika proizvoda u
skladu sa definisanim osnovnim vrstama turisti kih proizvoda Beograda kao turisti ke
destinacije. Ovakav pristup treba da prati i odgovaraju e koriš enje promocije kao
instrumenta marketing miksa kako Beograda tako i Srbije kao turisti kih destinacija.
Uspostaviti i operacionalizovati sistem upravljanja razvojem turizma posebno
marketing aktivnosti na nivou Beograda u skladu sa odgovaraju im promenama u
okviru Srbije
Sadašnji sistem upravljanja razvojem turizma kao i marketing aktivnostima ne
predstavlja podsticajni faktor razvoja turizma. Osnovni razlog je nedovoljna saradnja,
uskla enost i sinhronizovanje aktivnosti izme u javnog i privatnog sektora. To se
posebno odnosi na mogu nost aktivnog u eš a turisti ke i komplementarne privrede u
upravljanju organizacijama koje se bave marketing aktivnostima. Promene, s tim u vezi,
zakonske i ostale, mogu se smatrati bitnim preduslovom za pozicioniranje Beograda kao
turisti ke destinacije na inostranom i doma em tržištu kao i za bitno pove anje broja
inostranih kao i doma ih gostiju uz odgovaraju e pove anje obima prodaje.
5.2. POZICIONIRANJE BEOGRADA KAO TURISTI KE DESTINACIJE
Pozicija turisti ke destinacije na tržištu podrazumeva na in opažanja destinacije od
strane potencijalnih i aktuelnih posetilaca/turista u vezi sa iskustvima (i koristima) koje
obezbe uje destinacija u odnosu na konkurentske destinacije. Opažanje, koje uti e na
283
poziciju destinacije, može biti zasnovano na pojedinim karakteristikama imidža
destinacije ili na ukupnom imidžu.
Potroša evo vi enje destinacije je pod uticajem imidža destinacije, koji proizlazi iz
identiteta destinacije i marketing strategija lokalnih u esnika. Pozicioniranje destinacije
u glavama turista je pod uticajem spoljnih stimulansa (mediji, mišljenje uticajnih ljudi,
usmena propaganda, itd.). Turisti ki poslenici treba da navode potroša e ka
jedinstvenom imidžu, uti u i na njihovu motivaciju, uklju enost, edukaciju i stavove.
Ovaj imidž mora biti u saglasju sa proizvodnim miksom destinacije, tako da se može
primeniti na razli ite tržišne segmente. Sa svoje strane, sadašnji i potencijalni turisti
mogu da uti u na razvoj proizvoda kroz potragu za informacijama, procenjivanje
razli itih proizvoda i destinacijskih iskustava, izražavanje svojih mišljenja i ocene posle
procesa koriš enja proizvoda i usluga. U sredini ovog beskrajnog kruga slika i
doživljaja nalaze se destinacije sa svojim resursima, lokalnim u esnicima (lokalna
zajednica i javni/privatni poslenici) i drugim u esnicima van destinacije (investitori,
organizatori putovanja, saobra ajna preduze a itd.), koji svojim strategijama i
politikama podržavaju razvoj i upravljanje proizvodnog miksa destinacije.
Konkurentsko su eljavanje na tržištu je usredsre eno na ‘srca i duše’ potencijalnih
gostiju, što predstavlja i relevantnu osnovu za uspeh na tržištu. U suštini, ime grada
funkcioniše kao brend/osnova za pozicioniranje iako se njime ne mora upravlja na
osnovu konceptualnih osnova za brendiranje turisti ke destinacije. Brendiranje gradova
je prvenstveno sjedinjeno sa ekonomski fundiranom težnjom za što pozitivnijim
pozicioniranjem u okviru veoma konkuretnog tržišta turisti kih destinacija. injenica je
da svi razvijeni gradovi sveta imaju razvijenu strategiju brenda.
Konkretna pozicija destinacije na tržištu služi kao osnova za diferenciranje u odnosu na
konkurentske turisti ke destinacije. Osim funkcije razlikovanja, pozicija, odnosno brend
destinacije treba da posluži i kao obeležje koje e svim u esnicima pomo i da se osete
delom celine, odnosno kao osnova za identifikaciju, prepoznavanje, kontinuitet i
zajedništvo. S druge strane, pozicioniranje i brendiranje turisti kih destinacija, služi i za
uspostavljanje veze izme u imidža destinacije i samoocenjivanja (imidža) turista.
284
Krajnja odluka turiste zasniva se na o ekivanom paketu koristi koje se o ekuju od
iskustva/potrošnje u destinaciji. Ova o ekivanja su rezultat formiranog imidža. Zbog
toga, kad je imidž destinacije pravilno kreiran, on može uvesti destinaciju u svest
putnika/turista. Imidž destinacije se može izgraditi i na indukovanom i na organskom
nivou.
Na indukovanom nivou na percepciju potroša a o destinaciji uti u komercijalno
oglašavanje, promocija, “usmena propaganda”, netražene poruke, potraga za
informacijama itd. Na organskom nivou, tj. kada potroša kupi i iskusi proizvod
destinacije i proceni osobine proizvoda i o ekivane koristi (percepcija imidža) u odnosu
na stvarne osobine (percepcija identiteta), marketing mora delovati na proces isporuke
proizvoda i upravljati imidžom proizvoda na licu mesta.
Kao dodatak odnosu izme u percepcije potroša a i njegove želje za kupovinom, važno
je tako e analizirati identitet destinacije i njegove efekte na imidž proizvoda. Dalje,
treba analizirati koliki doprinos svaki u esnik u turisti koj ponudi daje ovom imidžu i
kako se ovaj doprinos može kanalisati u pravcu jedinstvenog pozicioniranja proizvoda.
Potrebne su obe strane nov i a kako bi se razvile efektivne i efikasne strategije
promocije.
Osnove za pozicioniranje bazirane su na setu klju nih vrednosti, istraženih i ure enih od
strane svih u esnika u lancu vrednosti. Pošto je teško izdvojiti turisti ku percepciju od
ostalih postoje ih percepcija o jednoj zemlji i/ili gradu, posebno glavnom, potrebno je
da se veliki broj javnih i privatnih organizacija uklju i u proces dogovaranja o klju nim
vrednostima. Na ovaj na in, trgovina, investitori pa ak i politi ke poruke pomažu i
ja aju turisti ke poruke plasirane kroz ukupnost oblika promocije, daju i im snažniji
kredibilitet.
Rezultati radionice, održane u okviru izrade ove Strategije, ukazuju, na osnovu
odgovora u esnika, na slede i set koji bi mogao poslužiti kao jedna od osnova za
definisanje pozicije Beograda na turisti kom tržištu, posebno me unarodnom:
grad sa bogatom kulturom, tradicijom, nasle em i najraznovrsnijom ponudom
na izuzetnoj lokaciji, grad zabave, poslovni, kongresni centar, nauti ki, sportski
centar, grad na rekama;
285
spoj specifi ne tradicije, moderne i nadasve zabavne strane balkanske
metropole, spoj civilizacija, jedinstvo razli itosti, raskrsnica dva sveta, dva
vi enja, dva doživljaja;
autenti an, otvoren, srda an i gostoljubiv, boemski grad sa dušom, grad
umetnika;
jedinstven po geografskom položaju, grad budu nosti, nedovoljno otkriven.
Strategijom razvoja turizma Republike Srbije definisane su osnove za pristup
pozicioniranju Beograda kao turisti ke destinacije. U okviru tog pristupa, za
pozicioniranje Beograda uzete su u obzir slede e karakteristike:
Glavne koristi:
Grad koji živi
Komunikacije
Biti "u trendu"
Biti otkriven
Diferenciranje:
Raskrsnica - putevi, kultura, poslovi i životni stil
Imidž:
Zabava
Poslovnost
Kosmopolitizam
Uz svoju poziciju, veli inu i opšte karakteristike Beograd kao regionalni centar u svojoj
urbanoj strukturi ima dobru atrakcijsku osnovu i kosmopolitski duh koji se može na
kreativan na in ponuditi globalnom tržištu. Spajanjem tih injenica sa navedenim
opštim karakteristikama Beograda, bitnim za proces pozicioniranja, došlo se do
zaklju ka da bi se glavna ideja pod kojom bi Beograd, kao glavni glad i klaster u okviru
Srbije kao turisti ke destinacije, trebalo komercijalizovati i promovisati, mogla
oblikovati kroz centralni identitet Beograda kao turisti ke destinacije oko pojmova:
zavodljiv i uzbudljiv, grad dobrih vibracija.
286
Materijalizacijom pojma Beograda kroz proizvod, li nost i simbol, Strategijom razvoja
turizma Srbije je definisan i prošireni identitet Beograda kao glavnog grada i klastera:
Beograd kao proizvod
Mesto susreta
Zabava
Kultura
Uklju uje sva ula
Sportski orijentisan
Beograd kao ”osoba”
Popularan
Kreativan
Slobodan
Senzualan
"Otka en"
Beograd kao simbol
Dunav
Sava
Kalemegdan
Avala
Košutnjak
Knez Mihailova
Sistemskom razradom prednosti koje ima Beograd, u Strategiji razvoja turizma Srbije je
uobli en i sistem vrednosti koji može biti osnova za komuniciranje prema svetu:
Funkcionalne prednosti
Saobra ajno vorište
Infrastruktura
Informacija
Razli itost izbora
287
Emocionalne prednosti
Pun života
Nema dosade
Ljudske komunikacije
Poseban
Prednosti samoizražavanja
Okružen ljudima
Obrazovan
Dopadljiv
Svojeglav
Sportist
Pozicioniranje gradova, posebno glavnih gradova država, je veoma složeno ukoliko ne
postoji jasna pozicija, odnosno imidž zemlje kao celine. Shodno tome, pozicioniranje
Beograda kao turisti ke destinacije prevashodno zavisi od pozicije i imidža Srbije na
me unarodnom turisti kom tržištu. S druge strane, imidž Srbije kao turisti ke
destinacije zavisi od ukupnog imidža Srbije kao zemlje.
Treba imati u vidu, tako e, postojanje tzv. heksagon brenda grada koji prema S.
Anholtu ine:
ugled (bitan doprinos grada svetskoj kulturi, nauci ili na inima upravljanja
gradom);
karakteristike samog grada (atraktivnosti, klima, stepen zadovoljstva boravkom
u gradu i putovanjem u okolinu grada);
puls (preovla uju i životni stil u gradu);
preduslovi (osnovni sadržaji grada, nivo javnih objekata i institucija);
ljudi (komunikativnost, stepen otvorenosti prema gostima);
potencijali (ekonomske mogu nosti koje grad može ponuditi).
Istraživanjem mišljenja potencijalnih izvora tražnje u odnosu na delove heksagona
brenda grada mogu no je definisati mesto Beograda u odnosu na konkurentske
288
turisti ke destinacije i odrediti sadržaj marketingških aktivnosti koje je potrebno
sprovesti u cilju pozicioniranja Beograda kao turisti ke destinacije.
5.3. MARKETING PLAN PROIZVODA DESTINACIJE BEOGRAD
5.3.1. Poslovni turizam i MICE
5.3.1.1. Osnovne pretpostavke
- Hoteli visoke kategorije
- Kongresni kapaciteti (kngresni centri, sale)
- Kongresni biro Beograda
- Pove anje broja poslovnih skupova
- Produžetak boravka poslovnih gostiju
5.3.1.2. Ciljna tržišta
- Zemlje EU, Rusija i SAD
- Balkanske zemlje
- Strani rezidenti u Srbiji
- Srbija
5.3.1.3. Ciljne grupe
- Korporativni poslovni gosti
- Strukovna i poslovna udruženja
- Individualni poslovni gosti
- Vlade, državne agencije, regionalne i globalne agencije
5.3.1.4. Tržišna komunikacija
- Oglašavanje
- Publikacije
- Promotivni paketi
- Internet prezentacija Kongresnog biroa
- Katalozi MICE ponude
- Specijalizovani sajmovi MICE turizma
- Promotivne kampanje u medijima i studijske posete novinara
- Dostavljanje informacija medijima
289
- Studijske posete organizatora kongresa i ostalih MICE aktivnosti
- Filmska i TV produkcija (beogradski ambijenti u filmovima, muzi kim
spotovima, tv emisijama, posebno u inostranstvu)
- Foto i video materijali
- Baza podataka
- Promocija prodaje
5.3.1.5. Kanali prodaje
- Kongresni biro Beograda i Srbije
- Meeting planeri
- Specijalizovane agencije
- Hotelski lanci i avio kompanije
- Direktan marketing (telemarketing, mailing, e-mailing)
- Internet prezentacije kongresnh biroa Beograda i Srbije
- Portali agencija
- Internet prezentacije destinacije i preduze a
IPI World Congress and 57th General Assembly (14-17 July 2008)
From 14-17 June 2008, over 300 politicians, experts, academics and leading members of the world’s media community convened in Belgrade for the IPI World Congress and 57th General Assembly, where they discussed current issues related to the challenges facing South East Europe and the world, as well as topics dealing with press freedom and the communications industry.
Official Congress Website: www.ipibelgrade.com (includes photos and videos of the Congress)
Resolutions Passed by the 57th IPI General Assembly
Congress Programme Including Videos of the Congress Sessions
IPI Free Media Pioneer 2008
IPI Watch List
New IPI Chairman & Board Members
Internet prezentacija IPI, http://www.freemedia.at/cms/ipi/
290
5.3.2. Gradski odmor
5.3.2.1. Osnovne pretpostavke
- Dostupnost svim vidovima saobra aja
- Povezanost low cost letovima
- Hoteli srednje i više kategorije
- Istorija, kultura, gastronomija, zabava
- Tematizovanje zona u gradu – skup doživljaja i iskustava
- Dobar odnos vrednosti za novac
5.3.2.2. Ciljna tržišta
- Zemlje EU
- Rusija
- Balkanske zemlje
- Srbija
5.3.2.3. Ciljne grupe
- Mla e osobe (15-25 godina)
- Mla i parovi bez dece
- Stariji parovi kojima su deca odrasla
- Grupe prijatelja
5.3.2.4. Tržišna komunikacija
- Oglašavanje
- Publikacije / brošure
- Promotivni paketi
- Internet prezentacije
- Štampani vodi i
- Sajmovi turizma
- Studijska putovanja novinara
- Dostavljanje informacija medijima
- Foto i video materijali
291
- Filmska i TV produkcija (beogradski ambijenti u filmovima, muzi kim
spotovima, tv emisijama, posebno u inostranstvu)
- Baza podataka
- Unapre enje prodaje
- Suveniri
5.3.2.5. Kanali prodaje
- Organizatori putovanja
- Putni ke agencije
- Low cost avio kompanije
- Direktni marketing
- Globalni rezervacioni sistemi
- Portali organizatora putovanja
- Internet prezentacije destinacije i turisti kih preduze a
Brošura “Nouvelles Frontieres”, Francuska, 2006
5.3.3. Kružne ture
5.3.3.1. Osnovne pretpostavke
- Marketinško povezivanje i postavljanje Beograda u regionalne ture
- Regionalni itinereri i itinereri u Srbiji koji uklju uju Beograd
- Turisti ke atrakcija / mikrolokaliteti poseta za ture
- Dostupnost vazdušnim i drumskim saobra ajem
292
- Smeštajni objekti kapaciteta preko 50 ležaja
- Organizacija odgovaraju e saobra ajne infrastrukture (rute, parkirališta za
autobuse i sl.)
5.3.3.2. Ciljna tržišta
- Zemlje EU
- Rusija
- SAD i zemlje dalekog istoka
- Balkanske zemlje
5.3.3.3. Ciljne grupe
- Stariji parovi bez dece
- Mla i parovi bez dece
- Grupe
- Individualni gosti (penzioneri)
5.3.3.4. Tržišna komunikacija
- Oglašavanje
- Publikacije
- Promotivni paketi
- Internet prezentacije
- Katalozi ponude kružnih putovanja
- Sajmovi turizma
- Promotivne kampanje u medijima i studijske posete novinara
- Foto i video materijali
- Filmska i TV produkcija (beogradski ambijenti u filmovima, muzi kim
spotovima, tv emisijama, posebno u inostranstvu)
- Baza podataka
- Promocija prodaje
5.3.3.5. Kanali prodaje
- Organizatori putovanja
- Turisti ke agencije
- Auto-moto udruženja
293
- Direktan marketing (telemarkting, mailing, e-mailing)
- Portali organizatora putovanja i agencija
- Internet prezentacije destinacije
Brošura “Terre Entière”, Francuska, 2008
5.3.4. Doga aji
5.3.4.1. Osnovne pretpostavke
- Marketinška profesionalizacija upravljanja doga ajima
- Profesionalno osmišljavanje, pakovanje i komercijalizacija doga aja
- Povezivanje sa drugim turisti kim proizvodima Beograda
5.3.4.2. Ciljna tržišta
- Zemlje EU
- Balkanske zemlje
- Srbija
- Strani rezidenti u Srbiji
5.3.4.3. Ciljne grupe
- Individualni gosti
- Grupe
- Parovi bez dece
- Stariji parovi
294
5.3.4.4. Tržišna komunikacija
- Oglašavanje
- Publikacije
- Promotivni paketi
- Internet prezentacije
- Brošure – kalendari doga aja
- Specijalizovani sajmovi turizma
- Promotivne kampanje u medijima i studijske posete novinara
- Foto i video materijali
- Filmska i TV produkcija (beogradski ambijenti u filmovima, muzi kim
spotovima, tv emisijama, posebno u inostranstvu)
- Baza podataka
- Promocija prodaje
5.3.4.5. Kanali prodaje
- Organizatori putovanja
- Specijalizovane agencije
- Udruženja
- Direktan marketing (telemarketing, mailing, e-mailing)
- Internet prezentacije me unarodnih udruženja festivala i doga aja
- Portali agencija
- Intenet prezentacije doga aja
295
Brošura „CGTT Voyages“, Francuska, 2008
5.3.5. Specijalni interesi
5.3.5.1. Osnovne pretpostavke
- Formiranje paketa postoje ih proizvoda specijalnih interesa
- Osmišljavanje, formiranje i promocija paketa novih proizvoda posebnih
interesovanja
- Povezivanje sa me unarodnim udruženjima
- Povezivanje sa drugim turisti kim proizvodima Beograda
296
5.3.5.2. Ciljna tržišta
- Zemlje EU
- Balkanske zemlje
- Srbija
- Strani rezidenti u Srbiji
5.3.5.3. Ciljne grupe
- Individualni gosti
- Grupe
- Parovi
5.3.5.4. Tržišna komunikacija
- Oglašavanje
- Publikacije
- Promotivni paketi
- Internet prezentacija
- Katalozi ponude turizma specijalnih iteresa
- Specijalizovani sajmovi turizma
- Promotivne kampanje u medijima i studijske posete novinara
- Foto i video materijali
- Filmska i TV produkcija (beogradski ambijenti u filmovima, muzi kim
spotovima, tv emisijama, posebno u inostranstvu)
- Baza podataka
- Promocija prodaje
5.3.5.5. Kanali prodaje
- Specijalizovani organizatori putovanja
- Specijalizovane agencije
- Udruženja i klubovi specijalnih interesa
- Direktan marketing (mailing, e-mailing)
- Portali specijalizovanih organizatora putovanja i agencija
- Internet prezentacije destinacije
297
5.3.6. Nautika
5.3.6.1. Osnovne pretpostavke
- Pristaništa i marine
- Marketinški pristup komercijalizaciji i promociji tri segmenta proizvoda:
krstarenja, arteri i marine
- Povezivanje sa specijalizovanim agencijama i organizatorima putovanja
- Kreiranje sekundarnih motiva proizvoda nautike
5.3.6.2. Ciljna tržišta
- Podunavske zemlje
- Ostale zemlje EU
- SAD
- Balkanske zemlje
- Srbija
- Strani rezidenti u Srbiji
5.3.6.3. Ciljne grupe
- Stariji bra ni parovi
- Mla i bra ni parovi, s decom i bez dece
- Grupe prijatelja
- Individualni gosti
5.3.6.4. Tržišna komunikacija
- Oglašavanje
- Publikacije
- Promotivni paketi
- Internet prezentacije
- Katalog proizvoda nautike
- Specijalizovani sajmovi turizma
- Promotivne kampanje u medijima i studijske posete novinara
- Foto i video materijali
- Filmska i TV produkcija (beogradski ambijenti u filmovima, muzi kim
spotovima, tv emisijama, posebno u inostranstvu)
298
- Baza podataka
- Promocija prodaje
5.3.6.5. Kanali prodaje
- Specijalizovani organizatori putovanja
- arter agencije
- Udruženja
- Direktni marketing
- Portali organizatora putovanja i agencija
- Internet prezentacije destinacije
- Internet prezentacije udruženja
Brošura „Biblische Reisen“, Nema ka, 2006
299
6. PLAN INVESTIRANJA U SEKTOR TURIZMA
6.1. STRATEŠKI ZNA AJ ULAGANJA U INFRASTRUKTURU KAO PRETPOSTAVKA RAZVOJA TURIZMA
Donositi odluke o strateškim investicijama je izuzetno složen proces. Kao osnova za
donošenje odluke treba da stoje veoma ozbiljne cost-benefit analize koje na razli ite
na ine opravdavaju ili opovrgavaju ulaganje odnosno investiciju. I što je investicija
ve a, to bi analiza koja joj prethodi trebalo da bude detaljnija i sveobuhvatnija. Ova
konstatacija se posebno odnosi na investicije na saobra ajnom tržištu, bilo da se radi o
ponudi mobilnih kapaciteta ili infrastrukture. Iz relevantne literature je poznato da se
ponuda na transportnom tržištu odlikuje zna ajnim specifi nostima. Na ovom mestu
emo se usmeriti na specifi nosti ponude sa aspekta infrastrukture, koja se definiše od
strane države u okviru dokumenta koji se po pravilu zove Strategija razvoja
saobra ajne mreže. Takav dugoro ni dokument Republika Srbija još uvek nema kao
usvojeni strateški dokument.
Politika razvoja saobra ajne mreže determinisana je obimom i „intenzivnoš u“
investicija u saobra ajnu delatnost, dugim rokovima gradnje saobra ajnica, dugim
vekom eksploatacije infrastrukture i visokim fiksnim troškovima koji optere uju
normalan povra aj investicije na uložena sredstva (kao što je to uobi ajeno u nekoj
drugoj delatnosti). Ulaganje u saobra ajnu infrastrukturu zato se tretira kao strateško
opredeljenje svake zemlje/regije/grada, jer to ulaganje ima multiplikatorske efekte na
razvoj privrede u celini, na primer tako što usmerava privredu ka efikasnijim vidovima
transporta, što ima posledicu smanjivanje u eš a transportnih troškova u ceni finalnih
proizvoda (a ovo dovodi do porasta konkurentnosti privrede, itd). Ulaganja u
infrastrukturu su posebno bitna za oblast turizma jer se time zna ajno olakšava
dostupnost odre enoj destinaciji (uz naravno o ekivano snižavanje cena transportnih
usluga). Zato, uopšte, nije svejedno gde se ulaže u saobra ajnu infrastrukturu, šta su
prioriteti, da li su ta ulaganja deo Evropske transnacionalne mreže ili ne, i, posebno, da
li postoji konsenzus unutar zemlje/grada po tom pitanju.
300
Nesporno, prethodnih nekoliko godina u Srbiji je dosta sredstava uloženo u saobra ajnu
infrastrukturu. To je bilo strateško opredeljenje svih vlada od 2000. godine. Zna aj
razvoja i revitalizacije saobra ajne mreže sa stanovišta uticaja na razvoj ekonomije
jedne zemlje nije potrebno posebno naglašavati. Na primer, kada su Portugalija i Gr ka
pre dvadeset i više godina ušle u EU one su imale mali broj modernih auto-puteva i
najslabiju ekonomiju u pore enju sa bilo kojom tadašnjom lanicom EU. U
me uvremenu, i jedna i druga zemlja su zna ajno ulagale u drumsku infrastrukturu, uz
veliku pomo od strane EU, što je omogu ilo veoma brz razvoj cele privrede,
modernizaciju i veliko pove anje životnog standarda stanovništva i posebno razvoj
turizma.
Kao što smo to identifikovali u okviru prvog dela ove Strategije, Srbija i njen glavni
grad su uklju eni u evropske saobra ajne tokove i stoga je sasvim jasno da nije
svrsishodno da samostalno odre ujemo prioritete pa da za to naknadno tražimo
evropsku verifikaciju, ve bi naš plan razvoja saobra ajne mreže (tj. gradnja nove mreže
i/ili revitalizacija postoje e) trebalo da bude uskla en sa Evropskom saobra ajnom
politikom. Stoga veoma raduje injenica da je formiranjem nove Vlade Srbije
uspostavljen i Nacionalni savet za infrastrukturu, na ijem je elu predsednik države i u
ijem radu u estvuju svi relevantni ministri ili državni sekretari.
Osnovni zadatak ovog tela je da koordinira rad razli itih ustanova koje se bave
razvojem infrastrukture i da donosi strateške prioritete koji se ti u ulaganja u
infrastrukturu u narednom periodu. Rad ovog tela i brzina sprovo enja njegovih odluka
e tangirati svaki deo srpske privrede ali i unapre enja kvaliteta života ljudi. Svakako,
svako ulaganje u saobra ajnu i svaku drugu infrastrukturu ima pozitivan
multiplikatorski efekat na dolazak novih, posebno greenfield investicija u Srbiju, što je
posebno bitno za oblast tercijalnih delatnosti u koje spada i turizam.
Tako e, veoma raduje injenica da je ove godine u javnu raspravu ušao i dokument pod
nazivom Strategija razvoja trgovine Srbije40, kojim se tako e predvi a formiranje
odre enog saveta koji bi se na strateškom nivou bavio razvojem trgova ke aktivnosti na
40 Dokument Strategija razvoja trgovine Srbije, koju je uradio tim sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu je mogu e prona i na internet prezentaciji Ministarstva za trgovinu i usluge Vlade Republike Srbije.
301
teritoriji Srbije, što je generalno dobro za sve potroša e i posebno za potroša e sa
izvorno turisti kim motivima dolaska u Srbiju i Beograd. Po etkom godine je stavljena
na javnu raspravu Strategija razvoja Grada Beograda41. Ovaj dokument je trasirao
klju ne pravce razvoja Beograda i «otvorio put» za izradu strateških dokumenata
Beograda u domenu turizma (što je sadržano u ovoj Studiji) i trgovine42. Strateškim
dokumentom iz domena trgovine je tako e predvi eno da se oformi posebna Komisija
za razvoj trgovine Beograda, koja bi se bavila strateškim pitanjima, odnosno
planiranjem i implementacijom svih aktivnosti razvoja trgovine koje su predvi ene
predlogom studije.
Po prvi put posle mnogo godina može se re i da je Srbija, a samim time i Beograd,
po eo ozbiljno i planski da se bavi investicijama u infrastrukturu i druge prate e
delatnosti koje e imati širi zna aj za razvoj svake druge aktivnosti i posebno turizma.
Rezultati rada Nacionalnog saveta za infrastrukturu se ve vide – odlu eno je da Srbija
ide u kompletiranje drumskog i železni kog Koridora X, izgradnju autoputa Beograd -
južni Jadran i unapre enje mreže regionalnih puteva. Ovo su klju ni projekti na kojima
e država raditi u narednih osam godina.
Nacionalnim planom izgradnje putne i železni ke infrastrukture predvi eno je da u
2011. godini imamo pun profil autoputa duž Koridora X, dve godine kasnije bi e
završen i železni ki koridor, a 2015. i autoput od Beograda do granice sa Crnom
Gorom. Vlada Srbije u prioritete ubraja i izgradnju i modernizaciju regionalnih pravaca:
završetak autoputa Kragujevac - Bato ina do 2010. godine, a do 2012. poluatoputa
Kikinda - Ada - Novi Sad - Sremska Mitrovica - Šabac - Loznica, zatim poluatoput
Požarevac - Ku evo - Majdanpek - Negotin i autoput Pan evo - Vršac. Ovi regionalni
pravci košta e oko 715 miliona evra.
Prioritet broj jedan koji je definisan na Nacionalnom savetu za infrastrukturu je
najvažniji putni, evropski verifikovan pravac kroz Srbiju. Prema preliminarnim
ra unicama za južnu deonicu Koridora X od Leskovca do Preševa potrebno je 620
miliona evra, a isto toliko i za deonicu od Niša do Dimitrovgrada. Leva traka od
41 Pogledati na www.beograd.rs 42 Radna verzija Strategija razvoja trgovine Beograda nalazi se na interenet rezentacija Grada,
www.beograd.rs
302
Horgoša do Novog Sada košta e okvirno oko 150 miliona evra, i u toku je izrada
kona ne kalkulacije troškova za ovu saobra ajnicu. Za obilaznicu oko Beograda valjalo
bi obezbediti još 195 miliona evra. Prema procenama, troškovi završetka obilaznice oko
glavnog grada mogli bi da iznose 310 miliona evra, a ve je obezbe en kredit u iznosu
od 115 miliona evra za deo od Batajnice do Dobanovaca.
Za drumski Koridor X predvi eni izvori finansiranja bi trebalo da budu krediti Svetske
banke u iznosu od 400 miliona evra, Evropske investicione banke od 500 miliona,
Evropske banke za obnovu i razvoj od 150 miliona evra, Helenik plan, odnosno
donacija Gr ke od 100 miliona i privatizacioni prihodi u iznosu od 435 miliona evra.
Vlada Srbije planira, tako e, modernizaciju i rekonstrukciju pruge na železni kom
Koridoru X. Cilj je da se pove a brzina, što podrazumeva elektrifikaciju i izgradnju
drugog koloseka na pojedinim deonicama. Taj posao bi koštao 1,7 milijardi evra, ali
procena je da u narednom etvorogodišnjem periodu zbog nedostatka projektne
dokumentacije može da se izvede oko 65 odsto planiranih radova, što zna i iznos od 1,1
milijarde evra.
Kada taj deo posla bude završen, vozovi bi na Koridoru saobra ali brzinom od 160
kilometara na as, osim na delu od Niša do Preševa i Niša do Dimitrovgrada, gde bi se
mogla razviti brzina od 120 kilometara na as. Osim kredita i novca iz budžeta, Srbija u
ovom poslu ra una i na pretpristupne fondove EU. S tim u vezi treba dodati i to da sama
Železnica Srbije planira da investira 221 milion EUR u nabavku 25 novih
elektromotornih kompozicija (EBRD za te namene daje 100 miliona EUR zajma) ime
e biti unapre en putni ki saobra aj. I za robni železni ki saobra aj se planiraju
investicije u nabavku 770 novih vagona (vrednost posla 57 miliona EUR, a kredit je
dala EBRD). Oko jedne tre ine ovih modernih etvoroosovinskih vagona je ve stiglo
ili treba da stigne do kraja godine u Srbiju.
Dakle, planski razvoj svake infrastrukturne (fiksne i mobilne) i posebno saobra ajne
delatnosti, kao i strateške aktivnosti na kvalitetnijem razvoju trgovine, uz obavezno
pove anje konkurencije su klju ne aktivnosti svih nivoa vlasti u Srbiji i Beogradu. To
su svakako odli ne pretpostavke za unapre enje svih privrednih aktivnosti i posebno
turizma.
303
U analizi problema turizma Srbije43 i Beograda44 se posebno isti u problemi koji se
jednim širim terminom mogu nazvati dostupnost i pristup. Ta nije, u okviru analize
konkurentskih nedostataka Beograda kao turisti ke destinacije veoma važno (na žalost
negativno) mesto su zauzeli problemi vezani za nedovoljan razvoj saobra ajne
delatnosti, skoro svih domena komunalne infrastrukture, ali i dosadašnji neplanski
razvoj trgovine na teritoriji grada Beograda. Stoga e na narednim stranama biti
predložene mere i aktivnosti koje je neohodno preduzeti na polju šireg privredno-
infrastrukturnog delovanja na podsticanje receptivnog turizma Beograda kao turisti ke
destinacije.
Naravno, u predlogu projekata smo poprili no bili limitirani odre enim injenicama i
to:
1) u Beogradu nije još uvek oformljeno neko posebno telo koje bi donosilo
strateške odluke i planove za proširenje kapaciteta infrastrukture za narednih 5-
15 godina i
2) s obzirom na nepostojanje rešenja u zvani nim planovima izuzev u
Urbanisti kom planu iz 2003. godine, nismo želeli da iznosimo neutemeljene
procene o tome da broju potrebnih mostova ili davanju prednosti lakom metrou
u odnosu na klasi ni, itd.
Metodologija rada na Strategiji podrazumeva uvažavanje svih kvalitetnih razmišljanja
datih u mnogim drugim dokumentima, ali i da se na bazi ekspertskih procena sugerišu
odre ene investicije. Kako nema ozbiljne studije na temu potrebe za odre enim brojem
mostova, mi te projekte nismo identifikovali, što s druge strane ne zna i da novi
mostovi ne trebaju gradu. Naprotiv, i naša procena je da Beograd ima hroni an problem
sa mostovima i generalno zagušenoš u saobra ajne infrastrukture. Ipak, ta ne procene
gde bi trebalo da se grade novi mostovi, kakvi bi trebalo da budu, da li je definitivno
bolji laki metro ili teški podzemni metro ostavi emo za neke specifi nije studije koje se
po pravilu nazivaju studije izvodljivosti (za svaki projekat pojedina no).
43 Studija Strategija razvoja turizma Srbije, koja je ra ena 2005-2006 godine. Ova strategija je zvani no usvojen dokument Vlade Srbije.
44 U okviru prvog izveštaja ove Studije.
304
6.2. PREDLOG INVESTICIONOG ULAGANJA U SAOBRA AJNU I DRUGU TEHNI KO – KOMUNALNU INFRASTRUKTURU SA CILJEM RAZVOJA PRIVREDE I UNAPRE ENJA TURIZMA BEOGRADA
Predlaganje ovih investicija je bazirano na osnovama ranije pobrojanih strateških
dokumenata/aktivnosti državnih organa i institucija: Nacionalni savet za infrastrukturu,
Vlada Republike Srbije, Uprava grada Beograda, Urbanisti ki plan Beograda, Strategija
razvoja grada Beograda, Strategije trgovine Srbije i Strategija trgovine Beograda.
Naravno, kako je ovo strateški a ne master dokument, predlog investicija koji sledi nije
preterano detaljan i mogu i se odre eni nedostaci (naro ito na polju pouzdanih iznosa
planiranih investicija – negde e iznos investicije i nedostojati zbog nemogu nosti da
napravimo kvalitetnu procenu).
No, ocena je da predlogom investicione strategije, koja je pored prethodno pobrojanih
dokumenata i rezultat timskog rada eksperata na ovom projektu, obuhva en najve i deo
strateških investicionih projekata koji e biti odli na podloga za mnogo ja i razvoj
turizma Beograda u narednom periodu.
Prema karakteru svi projekti e biti grupisani u tri grupe:
1) predlog investicija u saobra ajnu infrastrukturu,
2) predlog investicija u drugu tehni ko-komunalnu infrastrukturu i
3) predlog investicija u razvoj trgova ke mreže (razli itog tipa objekata).
Tako e, za sve projekte e biti identifikovan izvor ulaganja, odnosno potencijalni
investitor: državna sredstva, privatne investicije ili ulaganja na principima privatnog i
javnog partnerstva.
Naravno, investiciona strategija koja se daje u narednim tabelama se odnosi samo na
teritoriju grada Beograda (17 opština), što je obaveza prema Naru iocu Studije. Ipak,
sasvim je logi no pretpostaviti da se neki strateški infrastrukturni projekti „ne mogu
izvu i iz konteksta”, jer je infrastruktura jedne zemlje nedeljiva. To nadalje zna i da je
npr. nelogi no o ekivati da sama obilaznica oko Beograda zna ajno doprinese razvoju
turizma ove destinacije, ako se prethodno ne poboljša opšta dostupnost gradu, ta nije
ako se ne završi bar severni krak Koridora X. Svi projekti e biti dati tabelarno, pri
305
emu e posebno biti istaknut naziv i potencijalni investitor projekta, cilj (na in uticaja
na unapre enje turizma Beograda), okvirna vrednost (ta na ili pretpostavljena vrednost
investicije) i stepen prioriteta u realizaciji projekta. Za sve projekte e biti dato kratko
obrazloženje a za neke projekte e biti date i odre ene ilustracije, gde takva mogu nost
postoji.45
1. OBILAZNICA OKO BEOGRADA
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje
vidove turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarnaprojekcija)
Stepenprioriteta
(I stepen – 2010. godina, II stepen
2012-2013.godina, III
stepen 2015. godina)
Kompletiranje obilaznice oko Beograda – investicija grada
Beograda, Republike Srbije, po potrebi inostrani krediti
Izmeštanje teretnog saobra aja iz centra grada i generalno bolja dostupnost
BeograduKoridorom X
okvirno 200 miliona EUR
I stepen prioriteta
45 U skladu sa odgovaraju im planskim dokumentima koji predstavljaju osnovni izvor podataka, kao III stepen prioriteta je uzeta 2015. godina, nezavisno od injenice da ova Strategija ima vremesnki horizont do 2018. godine
306
Slika 1. Obilaznica oko Beograda kao deo završetka drumskog Koridora X kroz Srbiju
Obilaznica oko Beograda ini prstenastu saobra ajnicu koja je prakti no obilazni
autoput od Batajnice preko Dobanovaca, Ostružnice, Železnika i Belog potoka do
Bubanj potoka, sa koridorom preko Vin e i novim mostom na Dunavu za vezu sa
me unarodnim putem E-70 preko Pan eva i Vršca za Rumuniju. Ova saobra ajnica e
me usobno povezati sve me unarodne i magistralne putne pravce koji se slivaju u
Beograd sa severozapadne, zapadne, jugozapadne, južne i severoisto ne strane, što e
omogu iti rastere enje gradske mreže od tranzitnog, naro ito teretnog saobra aja, kao i
neposredniju distribuciju izvorno-ciljnog saobra aja.
Prva deonica (poluautoput) je još ranije završena (Dobanovci - Ostružnica). Deonica
(sektor 4) na relaciji Ostružnica-Orlova a (od mosta na Savi do Ibarske magistrale) je
puštena u saobra aj 10. novembra 2008. godine, ime su se stekli uslovi za delimi no
307
rastere enje mosta Gazela, posebno onog dela saobra aja koji ide dalje Ibarskom
magistralom.
2. UNUTRAŠNJI MAGISTRALNI POLUPRSTEN (UMP)
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje vidove
turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarna projekcija)
Stepenprioriteta(I stepen –
2010. godina, II stepen 2012-2013. godina,
III stepen 2015. godina)
Budžet grada Beograda, zajam EBRD (za most na
Adi), drugi zajmovi
Pove anjedostupnostiBeograda:
alternativnopovezivanje delova
grada obodnim poluprstenom, uz
najvažniji efekat koji se odnosi na
izmeštanje saobra aja iz centra Beograda
okvirno 700 miliona – 1,2 mlrd. EUR
(samo za most na Savi oko 220 miliona EUR)
II stepen prioriteta
Slika 2. Delovi trase UMP
Unutar kontinualno izgra enog gradskog podru ja, predvi eno je formiranje
unutrašnjeg magistralnog poluprstena (UMP) oko centralne zone koju ine staro jezgro
Beograda, budu i centar u Savskom amfiteatru, stari i novi centar na Novom Beogradu i
staro jezgro Zemuna. Trasa ovog poteza, sa podru ja Novog Beograda od magistralnog
pravca T6, pruža e se novom ulicom južno od železni ke pruge, prelazi Savu u zoni
nizvodnog špica Ade Ciganlije, ulazi u pravac Bulevara vojvode Miši a, odakle po
prolasku senja ke padine u zoni "Rasadnika" ulazi u tunel i tunelskom deonicom ide do
308
stare Autokomande, odakle se novom trasom južne saobra ajnice pruža do nove petlje
"Šumice" na postoje em autoputu. Od petlje "Šumice" ovaj pravac se usmerava na
sever, ka Pan eva kom mostu, i to koridorima Ulica Gr i a Milenka, Pop-Stojanovom,
Trš anskom i Severnim bulevarom. Ovim potezom stvori e se uslovi alternativnog
me usobnog povezivanja delova grada obodom centralnog podru ja ime e se
centralno podru je zaštiti od lokalnog tranzitnog saobra aja.
Slika 3. Budu i izgled novog mosta preko Ade kao deo UMP
3. SPOLJNA MAGISTRALNA TANGENTA (SMT)
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje vidove
turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarna projekcija)
Stepenprioriteta(I stepen –
2010. godina, II stepen 2012-2013. godina,
III stepen 2015. godina)
Budžet grada Beograda, komercijalni zajmovi
Pove anjedostupnosti
Beograda: izmeštanje robnog saobra aja od gradskog autoputa do Pan eva kog mosta
?III stepen prioriteta
Saobra ajnica koja ima zadatak da zaštiti staro jezgro Beograda od teretnog saobra aja
je pravac koji ini isto na deonica spoljne magistralne tangente (SMT), na delu od
postoje eg gradskog autoputa (Velikog mokrog luga) do Rospi- uprije, odakle se ovaj
pravac novom Dunavskom ulicom kroz podru je Ade Huje povezuje sa Pan eva kim
mostom. Na ovom potezu u zoni Ade Huje nazna en je koridor novog mosta za
309
prelazak na levu obalu Dunava odakle ovaj koridor prolazi kroz podru je Pan eva kog
rita i ide na sever gde se povezuje sa novoplaniranim koridorom severne tangente.
Na južnom podru ju grada izgradnjom i rekonstrukcijom pojedinih delova uli ne mreže
formira e se južna deonica SMT koja povezuje Ibarsku magistralu sa gradskim
autoputem u voru "Lasta".
Slika 4. Planirani razvoj osnovne uli ne mreže Beograda do 2021. godine46
Tabela 1. Plan gradnje i rekonstrukcije primarne putne i uli ne mreže na podru ju Generalnog plana Beograda
Rangsaobra ajnice
Dužina (km)
Planirano za izgradnju
(km)
Planirano za rekonstrukciju
(km)
Ukupno za izgradnju/rekon-
strukciju (km)
gradski autoput 32,2 - - - obilazni autoput 53,4 30,6 - 30,6 magistrale 233,3 50,2 22,0 72,2 ulice I reda 212,4 21,6 50,4 72,0 ulice II reda 275,1 29,1 2,6 31,7 koridori 56,6 - - - UKUPNO 863,0 131,5 75,0 206,5
46 Generalni urbanisti ki plan grada Beograda iz 2003 godine.
310
4. IZGRADNJA METROA
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje vidove
turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarna projekcija)
Stepenprioriteta(I stepen -
2010. godina, II stepen 2012-2013. godina,
III stepen 2015. godina)
Budžet grada Beograda, komercijalni zajmovi,
javno-privatnopartnerstvo
Pove anje efikasnosti javnog gradskog
prevoza
410 miliona EUR (inicijalno samo prva linija
u uslovima LŠM)
I stepen prioriteta
Može se konstatovati da na nau nom ali i politi kom planu još uvek nije definitivno
odlu eno šta je pogodnije za Beograd, laki šinski metro ili klasi an podzemni metro.
ini se da je prethodna gradska uprava bila bliža prvom rešenju (LŠM), pre svega zbog
brzine dolaska do prve linije, ali naravno i zbog niže cene gradnje, dok je sadašnja
gradska uprava bliža rešenju koje je osnova metro sistema u svim zna ajnijim
evropskim prestonicama – klasi nom odnosno 'teškom' metrou.
Kao posebne pogodnosti LŠM isti u se postepena adaptacija postoje eg tramvaja uz
mogu nost pune integracije postoje eg šinskog sistema i mogu nost nadogradnje do
klasi nog metroa kada se za tim ukaže potreba. Generalnim planom predvi eno je da se
formiraju tri linije lakog metroa: 1) Ustani ka ulica - centar grada – Tvorni ka (projekat
I stepena prioriteta) 2) Banovo brdo - Prokop - Pravni fakultet (projekat II stepena
prioriteta) i 3) Banovo brdo - Ada Ciganlija - Novi Beograd (projekat III stepena
prioriteta).
311
5. ZAVRŠETAK ŽELEZNI KE STANICE PROKOP I IZMEŠTANJE POSTOJE E ŽELEZNI KE STANICE NA NOVU LOKACIJU
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje vidove
turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarna projekcija)
Stepenprioriteta(I stepen –
2010. godina, II stepen 2012-2013. godina,
III stepen 2015. godina)
Rupublika Srbija, grad Beograda, Železnica
Srbije, javno-privatno partnerstvo
Unapre enjedostupnosti Beograda
železnicom: pove anje efikasnosti
javnog gradskog prevoza
200 miliona EUR (samo
vrednostzavršetkaProkopa)
II stepen prioriteta
Ovaj dugogodišnji projekat u okviru koga je ve investirano mnogo desetina miliona
EUR bi uskoro trebalo da se završi realizacijom ugovora koje su Železnice Srbije
sklopile sa Energoprojektom, koji je sada glavni izvo a radova na završetku nove
železni ke stanice. Završetkom Prokopa bi se stekle mogu nosti da se u e u
menadžment proces ovom stanicom po principima javno-privatnog partnerstva (veliki
poslovni prostor je predvi en iznad stanice, na odli noj lokaciji, što ini ovo mesto
atraktivnim za privatni kapital). Po etkom rada ove stanice stekle bi se mogu nosti
izmeštanja postoje e železni ke stanice sa sadašnje lokacije (ulazak u projekat
Europolis), kao i definitivnog ukidanja pruge ispod Kalemegdana.
312
6. DISLOKACIJA LUKE BEOGRAD I GRADNJA MULTIMODALNOG LOGISTI KOG CENTRA NA LEVOJ OBALI DUNAVA (U KRNJA I)
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje vidove
turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarna projekcija)
Stepenprioriteta(I stepen –
2010. godina, II stepen 2012-2013. godina,
III stepen 2015. godina)
Rupublika Srbija, grad Beograda, Železnica
Srbije, Luka Beograd, javno-privatno
partnerstvo
Unapre enjedostupnosti Beograda drumskim, re nim i
železni kim saobra ajem:
pove anje efikasnosti javnog gradskog
prevoza i potpuno izmeštanje robnog prevoza iz centra
grada
700 miliona - 1,5 mlrd. EUR
III stepen prioriteta
Ovaj multimodalni logisti ki centar bi trebalo da bude najve i od tri budu a robno-
transportna infrastrukturna stuba Beograda (nešto više o tome kasnije kada budu
predlagani projekti iz domena trgovine). Gradnjom klju ne gradske logisti ke baze bi se
dobilo potpuno izmeštanje robnog transporta izvan gradskog jezgra i izvršilo bi se
spajanje tri vida saobra aja (re ni, drumski i železni ki).
Ovaj multimodalni logisti ki centar bi novim gradskim saobra ajnicama UMP i SMT
bio povezan sa svim delovima grada, ali i sa aerodromom. Naravno, ovo je jedan veoma
ozbiljan projekat, sa velikim finansijskim zahtevima. On nema direktan uticaj na razvoj
turizma grada, ali bi indirektno uticao na pove anje kvaliteta ponude robe (uz niže cene)
i na smanjenje buke i zaga enosti u urbanom centru.
313
7. MODERNIZACIJA VAZDUŠNIH LUKA: UNAPRE ENJE KVALITETA PONUDE AERODROMA NIKOLA TESLA I OSPOSOBLJAVANJE AERODROMA U BATAJNICI ZA SAOBRA AJ LOW-COST KOMPANIJA
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje vidove
turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarna projekcija)
Stepenprioriteta(I stepen –
2010. godina, II stepen 2012-2013. godina,
III stepen 2015. godina)
Rupublika Srbija, grad Beograda, Aerodrom Nikola Tesla, javno-privatno partnerstvo
Unapre enjedostupnosti Beograda
avio prevozom (posebno aktiviranje dolaska ve eg broja low-cost kompanija)
?I i II stepen prioriteta
U okviru ovog projekta se mogu identifikovati dve podgrupe aktivnosti: 1) unapre enje
poslovanja postoje eg aerodroma Nikola Tesla (proširenje poletno-sletnih kapaciteta,
uvo enje oprema za III kategoriju uslova poletanja-sletenja) i 2) osposobljavanje vojnog
aerodroma u Batajnici za civilni saobra aj (samo za low-cost kompanije). Oba projekta
bi imala veoma zna ajan uticaj na razvoj turizma grada, ali bi po našoj proceni mnogo
više pažnje trebalo posvetiti osposobljavanju vojnog aerodroma u Batajnici koji bi
mogle da koriste dominantno nisko tarifne avio kompanije. Tako e, oba aerodroma bi
trebalo povezati sa sistemom javnog saobra aja Beograda: 1) železnicom – Beovozom i
2) kvalitetnim drumskim prevozom (mini busevima).
U okviru prvog dela ovog Projekta je istaknuto da je Beograd veoma nisko rangiran u
odnosu na konkurente prema broju avio kompanija koje lete ka našem glavnom gradu.
Iz prakse nekih evropskih gradova je poznato da uvo enje ve eg broja linija koje
pokrivaju nisko tarifne avio kompanije bitno uti e na razvoj turizma, posebno proizvoda
tipa city break, MICE itd. (nakon uvo enja ve eg broja avio kompanija koje lete po
pravilima niskih cena, Prag je za godinu dana pove ao broj turista za 35%). Stoga je
naša preporuka da se što pre steknu svi infrastrukturni (aerodrom Batajnica), politi ki
314
(primena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i sticanje statusa kandidata za lana
EU, primena Sporazuma o otvorenom nebu itd.) i svi drugi preduslovi za otvaranje
Beograda za letove low-cost kompanija u cilju zna ajnog pove anja stranih turista u
budu nosti.
8. GRADNJA VE EG BROJA JAVNIH PARKING GARAŽA
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje vidove
turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarna projekcija)
Stepenprioriteta(I stepen –
2010. godina, II stepen 2012-2013. godina,
III stepen 2015. godina)
Javno-privatnopartnerstvo
Trajnije rešavanje sistema parkiranja u
užem i širem gradskom jezgru: zna ajan uticaj na pove anje broja turista koji bi u
Beograd dolazili automobilom
?I, II, III stepen
prioriteta
Rešenje problema parkiranja predstavlja jedno od centralnih pitanja saobra ajnog
sistema Beograda. Na osnovu prognoziranih veli ina mobilnosti, prostorne i vidovne
raspodele putovanja, procenjuje se da e broj jednovremenih zahteva za parkiranjem u
Centralnoj zoni iznositi oko 20.000. Stoga je Generalnim planom Beograda planirano
je da se do 2021. godine izgradi ukupno 26 javnih garaža sa okvirnim kapacitetom oko
7.000 parking mesta, iju teritotorijalnu disperziju i vremensku dinamiku gradnje
pokazuje naredna tabela47:
47 Prema rešenjima Generalnog urbanisti kog plana Beograda do 2021 godine.
315
Tabela 2. Teritorijalni i vremenski plan gradnje novih garaža u Beogradu
Prostorneceline
«Krugdvojke»
Centralnazona
Centralnazona
NovogBeograda
Centralnazona
Zemuna
Ostalapodru ja
grada
Podru jeGP-a
2012 6 2 2 1 0 11 2018 2 4 1 0 3 10 2021 2 1 1 1 0 5
Ukupnogaraža
10 7 4 2 3 26
Ukupankapacitet
1.851 2.850 750 400 1.134 6.985
9. DALJE ŠIRENJE MREŽE BICIKLISTI KIH STAZA
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje vidove
turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarna projekcija)
Stepenprioriteta(I stepen –
2010. godina, II stepen 2012-2013. godina,
III stepen 2015. godina)
Grad Beograd, gradske opštine
Uticaj na zdraviji život stanovništva ali i privla enje turista koji imaju želju za
takvim aktivnostima u Beogradu
?I i II stepen prioriteta
Ovaj projekat je ve startovao, pre svega na teritoriji opštine Novi Beograd, delom i na
opštinama Stari Grad i ukarica. U perspektivi se može razmišljati o povezivanju
sistema beogradskih biciklisti kih staza sa širim sistemom evropskih staza, što bi
mogao biti i jedan od važnih turisti kih potproizvoda nekom osnovnom proizvodu (npr.
city break ili MICE uz kombinaciju sa koriš enjem biciklisti kih staza).
316
10. ULAGANJE U RAZVOJ OPŠTE TEHNI KE INFRASTRUKTURE48
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje vidove turizma e podsticati
itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarnaprojekcija)
Stepenprioriteta(I stepen –
2010. godina, II stepen
2012-2013.godina, III
stepen 2015. godina)
Republika Srbija, grad Beograd, komunalna preduze a, privatno-
javno parterstvo
Unapre enje šire baze tehni ke
infrastrukture kao pretpostavka
normalnog života stanovnika i turista
UkupnoI i II stepen prioriteta
1. Ulaganje u poboljšanje performansi sistema snabdevanja elektri nom energijom
80 miliona EUR I i II stepen prioriteta
2. Unapre ivanje toplovodne mreže i postrojenja 63,5 miliona EUR I i II stepen prioriteta
3. Pove anje kapaciteta distributivnog gasovodnog sistema
22,9 miliona EUR I i II stepen prioriteta
4. Proširenje kapaciteta sistema za snabdevanje vodom
258,6 miliona EUR
I i II stepen prioriteta
5. Zna ajno unapre enje sistema kanalizacije, odnosno odvoda otpadnih voda
162 miliona EUR I i II stepen prioriteta
6. Modernizacija i dalji razvoj sistema telekomunikacija
I i II stepen prioriteta
48 Ove predloge projekata smo preuzeli iz Strategije razvoja grada Beograda, jer smo karakterom ove Studije bili prili no ograni eni zna ajnim terenskim radom na prikupljanju ovih informacija.
317
6.3. PREDLOG INVESTICIONIH ULAGANJA U TRGOVA KE KAPACITETE SA CILJEM POVE ANJA TURISTI KE PONUDE BEOGRADA
Ve je istaknuto da je paralelno sa sprovo enjem ove Studije, Sekretarijat za privredu
Grada Beograda poverio timu sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu realizaciju
dokumenta Strategija razvoja trgovine Beograda. Dokument je trenutno dostupan na
internet prezentaciji Beograda49, ušao je u javnu raspravu i o ekuje se njegovo
usvajanje.
Generalno re eno, Beograd je trgova ki i finansijski centar Srbije, a u nekim (npr.
logisti kim) segmentima poslovanja preduze a, naš glavni grad može postati i centar
Jugoisto ne Evrope (a cilj ove Studije je da on postane važna turisti ka metropola ovog
dela Evrope). Trgovinska delatnost je klju na privredna aktivnost Beograda ije e se
u eš e delimi no i pove avati u svim važnim makroekonomskim parametrima
(društvenom proizvodu, zaposlenosti, prometu na malo, prometu na veliko, uvozu i
izvozu). Nadalje, trendovi u razvoju trgovine do 2015 godine bi trebalo da budu slede i:
Pove anje broja stanovnika, pre svega migracijom ka Beogradu (procene
govore da bi 2015. godine u Beogradu trebalo da živi 1,76 miliona ljudi);
Postepeno pove anje kupovne mo i stanovništva (prose no 4,5% godišnje), što
e omogu iti brži rast trgovinskog sektora, generalno posmatrano;
Intenziviranje konkurentske utakmice na svim nivoima trgovine;
Smanjenje uticaja sitne i pove anje uticaja krupne trgovine;
Zna ajnije strane investicije koje e poticati od me unarodno repernih
trgova kih lanaca;
Rast maloprodajnog prostora (kao veoma važnog indikatora) u posmatranom
periodu za 42%, tj. sa 1.137.000 m2 na 1.619.000 m2.
U narednom delu dajemo neke konkretne podatke o ekivanog obima investicija u
odre ene oblike trgovine na malo, trgovine na veliko, kao i u prate e logisti ke centre.
Tako e, tamo gde postoji mogu nost prezentira emo predloge teritorijalne disperzije
trgova kih objekata odre enih formata na celoj teritoriji grada Beograda.
49 www.beograd.org
318
1. INVESTICIJE U MALOPRODAJNE OBJEKTE
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje
vidove turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarnaprojekcija)
Stepenprioriteta
(I stepen – 2010. godina, II stepen
2012-201.3godina, III
stepen 2015. godina)
Hipermarketi, supermarketi, superete, diskonti – ukupan neto efekat od 482.000 m2
pove anja prodajnog prostora – sve privatne
investicije (ve inom strani investitori)
Kvalitetnija ponuda robe za stanovništvo i
turiste uz niže cene
500-700miliona EUR
I, II i III stepen prioriteta
U periodu od 2007. do 2015. godine projektuju se slede e promene u eš a pojedinih
maloprodajnih formata u maloprodajnom prostoru i prometu prehrambenih i ostalih
proizvoda svakodnevne potrošnje:
Tabela 3. Neto efekat (dolazak ve eg broja velikih objekata i gubitak prostora malih objekata) projekcije pove anja prodajnog prostora u maloprodaji
U eš e u prodajnom prostoru Maloprodajni formati
2007. 2015. Hipermarketi 14 25
Supermarketi 20 22
Superete 5 6
Diskonti 0 9
Klasi ni objekti 20 14
Specijalizovane prodavnice prehrambenih proizvoda
41 24
U K U P N O 100 100
Naredna slika pokazuje projektovani prostorni raspored maloprodajne mreže po
odre enim tipovima, odnosno veli inama objekata:
319
Slika 5. O ekivani prostorni raspored maloprodajnih objekata po vrstama i veli ini na teritoriji grada Beograda 2015. godine
2. INVESTICIJA U VELETRŽNICU50
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje
vidove turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarnaprojekcija)
Stepenprioriteta
(I stepen – 2010. godina, II stepen
2012-2013.godina, III
stepen 2015. godina)
Izgradnja veletržnice u Bloku 53 na Novom Beogradu – javno-privatno parterstvo
(Beograd, JKP Gradske pijace i privatni
investitori)
Kvalitetnija ponuda
lakokvarljive robe u prometu na
veliko, niže cene u maloprodaji
30 miliona EUR I stepen prioriteta
50 Na bazi projekta «Opravdanost izgradnje veletržnice na ciljnoj mikrolokaciji Blok 53 Novi Beograd», sprovedenog od strane tima sa Ekonomskog fakulteta u dva navrata 2002/2003 i 2008 godine.
320
Veletržnica predstavlja posebnu tržišnu instituciju u prometu širokog spektra, pre
svega, lako kvarljivih poljoprivredno - prehrambenih proizvoda i drugih prate ih
proizvoda. Kao najvažnije robne grupe u prometu roba na Veletržnici izdvajaju: vo e i
povr e, meso (sveže), mleko (sveže), riba i cve e.
Inostrana iskustva u funkcionisanju institucija za promet na veliko povr a i vo a
pokazuju da je prisustvo veletržnice kao posrednika na tržištu u prometu (pre svega)
vo a i povr a zna ajno iz nekoliko glavnih razloga. Veletržnice u svetu (u zapadnim
zemljama ali i u isto no-evropskim zemljama i zemljama tre eg sveta) imaju ulogu i
zadatak važnog komercijalnog i logisti kog posrednika na tržištu prvenstveno vo a
i povr a. Važnost posredovanja svake veletržnice proizlazi iz strukture ponude
prodajnih i skladišnih kapaciteta svake veletržnice, ali i njene pozicije u distributivnom
kanalu prometa relevantnih robnih grupa. Samim tim, svaka veletržnica u svetu stvara
svoje gravitaciono jezgro, odnosno svoje klijente koji u postojanju veletržnice vide
korist i za sebe.
Slika 6. Uobi ajeni posrednici u distributivnom kanalu vo a i povr a
Ve nekoliko godina se kasni sa otpo injenjem gradnje objekta veletržnice u Beogradu.
Danas u Evropi nema grada veli ine Beograda koji nema specijalizivano i organizovano
Proizvo a
ili
uvoznik
Potro- ša i
Ulazak roba
Veletrž-
nica
Transpo-
rterGrosi-
sta
Detalji-
sta
321
mesto za trgovinu na veliko lakokvarljivim robama. Stoga se investicija u ovaj objekat
mora staviti u prvi rang prioriteta gradskih vlasti i odre enih privatnih partnera.
2. INVESTICIJE U VELEPRODAJNE OBJEKTE I MULTIMODALNE LOGISTI KE CENTRE
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje
vidove turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarnaprojekcija)
Stepenprioriteta
(I stepen – 2010. godina, II stepen
2012-2013.godina, III
stepen 2015. godina)
Investicije u distributivne centre, cash&carry
objekte i druge veleprodajne formate – neto efekat pove anje
prodajnog prostora sa oko 300.000 m2 – investicije
privatnog porekla
Podizanje kvaliteta snabdevanja robom
na veliko, niže cene za
stanovništvo i turiste
300 – 400 miliona EUR
I, II i III stepen prioriteta
Investicija u objekte trgovine na veliko i malo
vozilima, gorivom i rezervnim delovima –
neto efekat pove anja oko 2000 m2 – privatne
investicije
Pove anjedostupnosti i
kvalitetasnabdevanja
50 miliona EUR (samo investicije u nove objekte)
I, II i III stepen prioriteta
Investicije u novi multimodalni logisti kicentar Luku Beograd - 150.000 m2 – na levoj obali Dunava - javno-privatno partnerstvo
Podizanjeefikasnostilogisti kih aktivnosti u
sistemu snabdevanja
glavnog grada
700 miliona – 1,2 mlrd. EUR
II i III stepen prioriteta
U Beogradu se mogu realno o ekivati slede i trendovi u razvoju grosizma51:
dalje ukrupnjavanje grosisti ke mreže i njena teritorijalna dislokacija ka
perifernim delovima grada;
pove anje pojedina nih prodajno-logisti kih kapaciteta;
specijalizacija i porast usluga ostalim u esnicima u kanalu marketinga;
51 Prema Strategiji razvoja trgovine Beograda 2008 godina.
322
Slika 7. O ekivani prostorni raspored veleprodajnih objekata (veletržnica, distributivni centri, cash&carry centri, logisti ki centri itd.)
po vrstama i veli ini na teritoriji grada Beograda 2015 godine
pove anje konkurencije u svim domenima trgovine na veliko i posebno u
domenima trgovine na veliko ku nim aparatima, repromaterijalom, mašinama i
ure ajima;
smanjivanje broja opštih i po pravilu malih nedovoljno specijalizovanih
trgovaca, posebno u segmentu posredovanja u trgovini na veliko;
zna ajniji porast broja klasi nih cash & carry centara koji bi bili lokacijski
dostupni na 30 minuta vožnje iz bilo kog dela grada;
zna ajniji razvoj novih objekata veleprodaje na širem podru ju beogradskog
tržišta, kao što su fabri ki objekti koji su posebno interesantni u domenu
tekstila, obu e i polovne tehnike i
intenzivan razvoj klasi nih logisti kih objekata u okviru velikih
infrastrukturnih lokacija, kao što su: robno – transportni centri, kargo centar i
323
luka Beograd (locirana na prostoru Krnja e, na levoj obali Dunava, kao mesto
sa budu ih 150.000 m2 gde e se sresti re ni, drumski i železni ki saobra aj).
3. REKONSTRUKCIJA POSTOJE IH TRŽNICA NA MALO I INVESTICIJA U NOVE SPECIJALIZOVANE OBJEKTE
Potencijalni investitor projekta (državna sredstva, privatne
investicije, ulaganja na bazi javno-privatnog
partnerstva)
Cilj projekta (kako e uticati na
unapre enjeturizma, koje
vidove turizma epodsticati itd.)
Okvirna vrednost
projekta u EUR (pretpostavljena
vrednost ili gruba
preliminarnaprojekcija)
Stepenprioriteta
(I stepen – 2010. godina, II stepen
2012-2013.godina, III
stepen 2015. godina)
Renoviranje pijaca – JKP Gradske pijace i druge
državne pija ne uprave u Beogradu
Podizanje kvaliteta lako kvarljivim
proizvodima, niže cene za
stanovništvo i turiste
50 – 100 miliona EUR
I, II i III stepen prioriteta
Gradnja specijalizovanih tržnica na malo (2-3) za
prodaju zašti enih robnih brendova Beograda i
Srbije, kao i suvenira i ostalih zanimljivih
proizvoda za turiste – investicija na bazi javno-
privatnog partnerstva
Pove anje kvaliteta brendirane
turisti ke ponude
5 – 10 miliona EUR
I i II stepen prioriteta
Pijace su uvek bile mesto sretanja ljudi, mesto posebnog ose aja tokom procesa
kupovine, odnosno posebnog duha srpskog naroda koga u svim anketama prepoznaju
strani turisti. Stoga je proces njihovog kontinuiranog «osvežavanja» veoma bitan.
Renoviranje gradskih pijaca, kao objekata koji mogu zauzeti važno mesto u turisti koj
ponudi Beograda je proces koji traje poslednjih nekoliko godina. Možda se za najbolji
primer kvalitetne rekonstrukcije pijace može uzeti projekat pijace Zeleni Venac.
Urbanisti kim planom Beograda, ali i poslovnim planovima pija nih uprava definisani
su termini rekonstrukcija i obim investicija u svaku pijacu pojedina no.
Posebno zanimljiva stavka u okviru ovog segmenta predloga investicija su svakako
nove pija ne lokacije, malih površina, na atraktivnim delovima postoje ih pijaca ili
324
posebnim mestima, gde bi se nudili brendirani srpski proizvodi, kako za ishranu, tako i
suveniri i svi drugi zanimljivi turisti ki sadržaji. Ova investicija bi trebala da bude
podržana od grada davanjem lokacija za gradnju a odre ene privatne firme bi se mogle
baviti kreiranjem ponude brendiranih proizvoda i suvenira, ime bi se mogao
uspostaviti koncept javno-privatnog partnerstva i u ovom domenu pove anja
atraktivnosti turisti ke ponude grada Beograda.
6.4. VREMENSKE ODREDNICE AKTIVIRANJA KONKURENTNIH TURISTI KIH PROIZVODA
Strategija razvoja turizma grada Beograda obuhvata razdoblje do 2108. godine. U tom
okviru, zadatak strategije je da identifikuje one resurse koji se mogu oblikovati u
me unarodno konkurentne turisti ke proizvode iji porfolio e biti visokovredna,
konkurentna i profitabilna ponuda i to za slede a razdoblja:
2009/20010 (u zavisnosti od termina usvajanja stretegije) – odmah
2014 – sutra
2018 – u ciljnom periodu.
Kriterijum prioriteta proizvoda je da se sa što manje finansijskih sredstava u što kra em
roku ostvare što ve i profitni i drugi efekti (pre svega socio-ekonomski i odnosu na
životnu sredinu).
PROGRAM „ODMAH“ – 2009. GODINA
Preduzeti mere na unapre enju turisti kih proizvoda koji odmah mogu startovati na
me unarodnom tržištu:
1. Poslovni turizam + MICE
2. Doga aji
3. Kružne ture
4. Gradski odmori (deo)
Za razvoj ovih proizvoda postoje osnove u nedovoljnoj iskoriš enosti postoje ih
hotelskih smeštajnih kapaciteta, postoji i potreba ustanovljavanja poslovnog partnerstva
325
javnog, privatnog i nevladinog sektora ime e se posti i vremenska sinhronizacija i
optimalna iskoriš enost svih kapaciteta koji u estvuju u formiranju ovih proizvoda.
U okviru radova na izmeštanju autoputa E-75 iz tkiva grada – „izgradnja obilaznice“,
stvara se mogu nost za realizaciju jedinstvenog portfolia turisti kih proizvoda u
Koridoru autoputa kroz Beograd nazvanog „Prva Beogradska Avenija“. Ovaj turisti ki
koridor tangira veliku peša ko-turisti ku zonu Beograda i ukršta se sa akva bulevarom
Sava upotpunjuju i turisti ku ponudu grada. Potrebno je ustanovljavanje poslovnog
partnerstva javnog, privatnog i nevladinog sektora i donošenje odgovaraju eg
urbanisti kog plana za ceo Koridor.
Izgradnju obilaznice treba iskoristiti i za po etak izgradnje velikog tranzirtnog
turisti kog centra u dolini Zavojni ke reke izme u autoputa E-75 i Avale, sa
aktiviranjem kompleksa Avale. Tako e je i ovim povodom potrebno ustanoviti
poslovno partnerstvo javnog, privatnog i nevladinog sektora. Radovi na obilaznici e se
obavljati u reonu Zavojni ke reke u sektoru sela Beli Potok tokom 2009. godine. Hitno
je potrebno izraditi odgovaraju i urbanisti ki plan tranzitnog turisti kog centra.
Akva bulevari Sava i Dunav treba da dobiju odgovaraju e regulativne akte kojima e se
regulisati vodeni saobra aj u zoni grada. Postoje inicijative za aktiviranje ovih vodenih
saobra ajnica. Stimulativnom kreditnom, poreskom i finansijskom politikom treba
podsticati subjekte javnog, privatnog i nevladinog sektora na nabavku plovnih objekata,
ure enje pristana, obeležavanje plovnog puta i druge mere i sredstva.
Gradski odmori - u aktuelnoj fazi razvoja, najbrže i najjefitnije je mogu e stvoriti
jedinstven i odgovaraju e struktuiran portfolio ovog proizvoda povezivanjem urbanih,
istorijskih, kulturnih, ekonomskih, ambijentalnih i drugih vrednosti povezivanjem
urbanisti kih celina centralne zone grada u veliku peša ku turisti ku zonu Beograda.
Ovo povezivanje je, pored organizacionog i poslovnog, tako e i fizi ko. Naime, da bi se
ostvario jedinstven peša ki prolaz od Kalemegdana do Ratnog ostrva i od Ratnog ostrva
do Uš a, kao i da bi se uredili prostori koji treba da prime turiste i da reprezentuju grad,
potrebno je tokom 2009. godine pristupiti pripremama za:
326
1. obezbe ivanje veze Kalemegdan (Gornji grad-Donji grad) – Veliko Ratno
ostrvo:
2. izgradnju peša kog mosta ili pontona Uš e - Veliko Ratno ostrvo;
3. izgradnju peša kog prolaza od donje stanice ži are do peša kog mosta prema
Uš u, obalom Velikog Ratnog ostrva;
4. izgradnju tunela – saobra ajnice ispod ulice Tadeuša Koš uškog.
Realizacijom navedenih radova ostvaruje se I faza velike turisti ko-peša ke zone grada
Beograda. Tako e, ostvaruju se i slede i radovi na ure enju: Kalemengdana - Gornjeg
grada, Donjeg grada sa podzemljem, izmeštanje saobra aja iz donjogradske zone,
Ratnog ostrva kao edukativnog ekološkog kompleksa, rekonstrukcije srednjevekovnog
pristaništa, nauti kog centra „Dunav“ i igradnje uspinja e Donji grad-Turska esma-
Gornji grad. Za sve navedeno potrebno je pripremiti potrebnu plansku i investiciono
tehni ku dokumentaciju.
Realizacija objekata od 1 -3 mogu a je u jednoj godini i ukoliko bude politi ke volje, to
se može završiti u 2010. godini. Ta ka 4 traži više vremena, kao i poslovi na ure enju
prostornih celina u peša koj zoni tako da se realizacija može o ekivati do 2014. godine.
U periodu od 2009. do 2014. godine trebalo bi sukcesivno raditi na
promociji/marketingu i organizovanju/parnerstvu.
PROGRAM „SUTRA“ – 2014. GODINE
Gradski odmori (deo) – u potpunosti ure ena velika turisti ka peša ka zona Beograda
sa ustanovljenim partnerstvom javnog, privatnog i nevladinog sektora i definisanim
upravlja kim organom za ovaj portfolio proizvoda, sa ve pozicioniranim proizvodom
na me unarodnom tržištu.
U vezi sa ovim delom proizvoda «Gradski odmori» bi e stavljeni u funkciju Prva
Avenija Beograda, Akva bulevari Beograda i Veliki tranzitni turisti ki centar „Avala“
na Evrokoridoru X.
U periodu od 2009-2014. godine intenzivirati sve programe koji se odnose na „silazak
Beograda na reke“.
327
PROGRAM „CILJNI ROK“ – 2018. GODINE
Ovaj program je direktno oslonjen na podloge i rešenja sadržane u Generalnom
urbanisti kom planu Beograda i daje se u prilogu.
Beograd na rekama – Dunavu i Savi
Prema Generalnom planu (GP) Beograda - Sl. l. Beograd br. 27/2003
Celovit projekat izmeštanja postoje ih sadržaja u ponudu najviše kategorije na osnovu
me unarodnih konkursa.
DUNAV
Desna obala
Dd-1 – Ada Huja sa akvatorijom
Sportsko-rekreativni centar Ada Huja
Zelenilo pošumljene Ade Huje i rukavca je u GP definisano kao fiksni elemenat zelenila
i trajno dobro Beograda. To zna i da e zašti eno zelenilo, pre svega postoje e, biti
dominantan sadržaj ovog prostora kojem treba da se prilagode svi drugi sadržaji.
Pasivni oblici rekreacije i odgovaraju e ure enje prostora se podrazumevaju. Prostor je
planiran za sportsko-rekreacioni centar Ada Huja za motonauti ke sportove i kartodrom,
uz mogu nost formiranja manje marine. Prostor planiran za sportsko-rekreacioni centar
je oko 10 ha.
Karaburma, Ada Huja
Teritoriju celine ini prostor priobalnog pojasa Dunava sa Adom Hujom, zatim potez od
Pan eva kog mosta do Omladinskog stadiona, uklju uju i i stadion i potez od
Partizanske ulice do Mirijevskog potoka uklju uju i i Novu Karaburmu. U ovoj
urbanisti koj celini jasno se izdvajaju širi priobalni pojas Dunava sa Adom Hujom i
stambene celine Stara i Nova Karaburma.
Najvredniji potencijal za budu i razvoj ove celine je prostor gde se ovaj deo grada
spušta na reku, izme u Višnji eve ulice i obale Dunava, koji je danas najve im delom
neizgra en. Prirodna ograni enja u ovoj celini su aktivna klizišta na padinama Zvezdare
i nesanirana deponija Ada Huja.
328
Dd-2- Zona funkcija centra ispod Pan eva kog mosta
Privredna zona Ada Huja
Ada Huja se delom površine uz Pan eva ki most vezuje za aktivnosti Luke „Beograd“ i
ovim se planom tretira kao integralno podru je u kojem e se odvijati iste ili sli ne
aktivnosti vezane za robno-transportne i skladišne delatnosti. Isto ni deo zone, u kojem
je smeštena fabrika hartije, ostaje kao privredno podru je. Središnji prostor ranije
planirane privredne zone sada je namenjen centralnim sadržajima. Površina zone se
umanjuje u odnosu na postoje e stanje i iznosi oko 38ha.
Dd-3 – Luka Beograd sa novim centralnim sadržajima
Luka „Beograd“
Ova urbanisti ka celina prostire se od Stare elektri ne centrale do Pan eva kog mosta,
Omladinskog stadiona i ulice Mije Kova evi a, obuhvataju i pretežno blokove sa
namenom delatnosti duž ulica ure akovi a, Bulevar Despota Stefana, Mitropolita
Petra i arlija aplina, do ulice Mije Kova evi a.
Dominantni deo celine 5 predstavlja podru je Luke „Beograd“, koja ima potencijalno
važan strateški zna aj kao prostor na kojem je mogu e ostvariti vezu vodenog, kolskog i
železni kog saobra aja na preseku evropskih koridora VII (Dunav) i X, što je od
zna aja ne samo za Beograd ve i za Srbiju. Na užem gradskom podru ju Luka
„Beograd“ danas predstavlja deo najve eg planiranog robno-pretovarnog terminala
transportnog re nog saobra aja u zemlji, sa industrijskom zonom i starom železni kom
stanicom Beograd Donji grad u zale u. Osim Luke „Beograd“, u ovoj urbanisti koj
celini obuhva eni su kapaciteti saobra ajnih preduze a i usluga, kao i objekti i sadržaji
specijalizovanih društvenih i državnih namena i sportska dvorana „Pionir“, kao i manji
deo stambeno-poslovnih blokova izuzetno velikog stepena izgra enosti i gustine duž
Bulevara Despota Stefana. Prioritet ure enja ove celine je dovo enje u sklad razli itih
namena uz transformaciju neodgovaraju ih sadržaja i prostora u kvalitetne ambijente.
Luka kao modalni centar i transformacija dela privredne zone
Luka „Beograd“ je privredni lokalitet od veoma velikog zna aja za grad. Zbog svoje
lokacije u najužem centru Beograda ova zona je u konfliktu sa ostalim gradskim
funkcijama i ovaj problem do sada nije adekvatno rešen. Planski, posebna pažnja je
329
usmerena ka saobra ajnom rešenju i povezivanju ovog podru ja drumskim i
železni kim vezama sa širim podru jem Beograda. Zona je dobro opremljena
infrastrukturom. U okviru ovog podru ja, pored privrednih i skladišnih kapaciteta,
vremenom je svoje mesto našlo niz proizvodnih preduze a kojima tu nije mesto. Planira
se da u ovoj zoni u budu nosti dominiraju pre svega saobra ajne i robno-transportne
akivnosti u funkciji Luke „Beograd“. Deo oslobo enog prostora, sada zauzet
proizvodnim aktivnostima, treba da preraste u komercijalne, profitabilnije centralne
sadržaje. Površina zone redukuje se tako što se deo površine prepušta centralnim i
tercijarnim sadržajima. Planirana površina zone je oko 97 ha.
Izmeštanje „Dunav stanice“ i dela koloseka
Realizacija lokoteretne stanice u susednoj prostornoj celini Karaburma, Ada Huja (10),
kao i izgradnja novih saobra ajnih putnih i železni kih pravaca u obodnom delu grada,
omogu i e izmeštanje pruge oko Kalemegdana, odnosno privremeno zadržavanje samo
onih koloseka koji su u neposrednoj funkciji Luke „Beograd“, do ostvarenja veze za
Pan eva ki most preko nove lokoteretne stanice.
Ure enje kontaktnog podru ja Luke
Detaljnijom planskom razradom treba razmotriti mogu nost da se prostor u zoni izme u
Pan eva kog mosta i Luke, kao i deo dunavske obale prema Luci „Beograd“, uredi kao
javni, ozelenjeni prostor, koji bi bio u kontekstu zelenila Dunavskog keja prema
sportsko-rekreativnom centru Ada Huja. Prostor koji se oslobodi posle uklanjanja dela
železni kih koloseka urediti kao linearno zelenilo sa dopunskim sadržajima
komatibilnim sa parkom i rekreativnim aktivnostima.
Zona Pan eva kog mosta, Ruzveltova ulica
U kontekstu kvalitetnog aktiviranja dunavskog priobalja za centralne aktivnosti u celini
Ada Huja (10) i njegovog povezivanja sa ostalim delovima grada, blok hale „Pionir“
koji je orijentisan ka Pan eva kom mostu i zona Pan eva kog mosta planirane su za
centralne aktivnosti bez stanovanja. Karakter i oblikovanje ovih centralnih aktivnosti
mora biti prilago en izuzetno saobra ajno i nivelacijski istaknutom mestu na kojem se
nalaze na ulazu u grad sa pan eva ke strane. Ostali deo bloka „Pionir“ treba urediti tako
330
da se sa uva karakter bloka sa malim stepenom izgra enosti i velikim slobodnim
prostorom.
Lokoteretna stanica
Na ovom podru ju planirana je izgradnja lokoteretne i putni ke stanice „Karaburma“. U
proteklom periodu, od ranijih planova za lokoteretnu stanicu „Karaburma“, realizovana
je samo železni ka tunelska veza stanice na podru ju nizvodno od Pan eva kog mosta,
sa železni kim tunelom Vukov spomenik - Pan eva ki most. Ve ina ostalih ranije
planiranih sadržaja robno-transportnog centra i industrijske zone na prostoru Ade Huje
nije realizovana. U daljoj detaljnijoj planskoj razradi treba definisati nove kapacitete
lokoteretne stanice, mogu nost gradnje denivelisanih koloseka i ostalih prate ih
sadržaja, tako da se, u funkcionalnom i ambijentalnom smislu, povežu sadržaji budu eg
centra sa zale em uz Višnji ku ulicu.
Dd-4 – Marina Dor ol
Dunavska obala „Beko“ i marina
Na dunavskoj obali planovi daljeg ure enja podrazumevaju ozelenjavanje površina i
podizanje drvoreda na Dunavskom keju - ispred Sportskog Centra ,,25. maj“ i naselja
Dor ol. Dor olsku marinu treba dopuniti sadržajima centra, kao i zgradu Stare
elektri ne centrale. Zajedno sa marinom, blok „Beko“ postaje novi punkt centralnih
sadržaja na dunavskoj strani. Prostor koji zauzimaju železni ka postrojenja paralelna sa
Dunavskom ulicom transformiše se tako da oslobo eni prostor postaje javna zelena
površina – park, sa mogu noš u izgradnje pojedina nih objekata za aktivnosti centra u
sklopu parka.
Popre ne veze savske i dunavske obale: Tadeuša Koš uškog - Kralja Petra
Prilikom regulacione razrade ili pojedina ne razrade lokacija na potezu ulice Kralja
Petra, od savske do dunavske obale, treba imati u vidu da je ovo direktna veza centra
grada sa rekama. Zato na lokacijama na ovom potezu treba planirati sadržaje koji
afirmišu ove veze, urediti i pove ati javne prostore i daljom planskom razradom
obezbediti da ovaj potez iza e direktno na reke u zoni Kosan i evog venca i u zoni
marine „Dor ol“.
331
Dd -5 – Kalemegdan, Beko, SC «Milan Gale Muškatirovi »
Kalemegdan na uš u Save u Dunav – revitalizacija Kalemegdanske tvr ave. Dnevni i
no ni sadržaji (atrakcije 24 h). Ukidanje svih vrsta javnih saobra ajnica izme u
Tvr ave i reke. Rekonstrukcija srednjevekovnog pristaništa. Tunel ispod ulica Tadeuša
Koš uškog i Pariske od Dušanove do Kara or eve. Integrisanje funkcija sportskog
centra «Milan Gale Muškatirovi » preko lokacija „Beko” – hotel, i ZOO vrta sa
Kalemegdanskom tvr avom. Veza Veliko Ratno ostrvo-Nebojšina kula - Turska esma
- Sahat Kula - Knez Mihajlova - Terazije. Površina prostora oko 77 ha.
Beogradska tvr ava
Beogradska tvr ava je istorijsko jezgro Beograda, ije su osnove ure enja i koriš enja
definisane u prvim godinama sticanja nezavisnosti srpske države, sa sveš u o
jedinstvenom zna aju ovog prostora, koi je proglašen za kulturno dobro od izuzetnog
zna aja. Iako zelenilo nije glavna namena ovog prostora, ono jeste njegova karakteri-
stika i specifi an okvir za objekte utvr enja i u tom kontekstu ga treba tretirati pri
budu em ure enju prostora kao javnog, pretežno neizgra enog, sa mogu noš u kompa-
tibilnih javnih namena i prate ih komercijalnih namena, pre svega u postoje im
objektima. Objekti bivšeg teretnog pristaništa sa natkrivenom galerijom za prolaz
železnice transformišu se u prostor za komercijalne delatnosti, funkcije centra i objekt
putni kog pristaništa. Na dunavskoj strani predvi eno je zadržavanje bloka „Beko“ i
njegova transformacija u namenu centra. Koncentracija komercijalnih delatnosti na
obodu Tvr ave, na nekadašnjem potezu živih veza obala Save i Dunava sa aršijom,
predstavlja komplementarnu aktivnost i dopunu sadržaja kompleksa Beogradske
tvr ave.
Izmeštanje pruge oko Kalemegdana
Uli ni i železni ki koridori koji danas postoje u priobalju Save i Dunava i predstavljaju
zna ajne saobra ajne veze preko kojih se dunavska privredna oblast povezuje sa
regionalnom putnom mrežom, postepeno gube zna aj i funkciju. Za to je, u narednom
planskom periodu, potrebno obezbediti uslove za izgradnju novih saobra ajnih putnih i
železni kih pravaca van kontinualno izgra enog gradskog podru ja u isto nom delu
grada.
332
Dd-6 – Potez Zemunski kej – Uš e – Brankov most
Veliki nauti ki centar u rukavcu Dunava izme u Ratnog ostrva i Novog Beograda sa
Hotelom Jugoslavija, Parkom prijateljstva i Muzejem savremene umetnosti, približno
1.786 ha od ega akvatorija dužine 2.400 m x 350 m = 84 ha, sa 4.5 km obala
(novobeogradska ure ena sa kejovima i nasipom, dok je druga neure ena, prema „eko
oazi” Velikog ratnog ostrva). Priobalna zona dužine 2.100 m sa 80 m širine dubine
pojasa – 16.8 ha. Na severu ovaj prostor se završava sa plažom Lido na Velikom ratnom
ostrvu i Zemunskim kejom. Treba razmotriti opravdanost prenamene postoje ih
objekata – Palate „Srbija” i zgrade društveno politi kih organizacija sa oko 56 ha
prate ih terena u hotelske objekte visoke kategorije.
„Palata Srbija” – gradski park
Zeleni pojas izme u Dunava i Bulevara Mihaila Pupina, sa objektima Palate „Srbija”,
zgrade PC Uš e i Muzeja savremene umetnosti kao pojedina nih objekata i akcentima
u slobodnom prostoru, predstavlja važan element identiteta centra Novog Beograda, ali i
Beograda u celini i njegovog izlaska na Savu i Dunav. On je zajedno sa Velikim ratnim
ostrvom deo zelenog srca Beograda, koje se može ure ivati isklju ivo kao javni gradski
park. Deo obale Dunava naspram Velikog i Malog ratnog ostrva od postoje e obalo-
utvrde kod bivšeg hotela „Jugoslavija“ do Uš a, planirati sa plitkim travnatim nasipom i
sa autohtonom vegetacijom.
PC „Uš e” je dobila i dobija novu namenu sa komercijalnim i centralnim funkcijama,
da pojas zelenila prema Bulevaru Nikole Tesle bude sa uvan i da objekat i dalje ima
ulogu jednog od gradskih repera. Zbog istaknutog mesta i zna aja u panorami grada
poželjno je raspisivanje konkursa pre regulacione razrade.
Leva obala
Dl-1 – Zona izme u Pan eva kog i novog mosta u priobalju Dunava.
U G.P. Beograda data je samo namena zelenila; ovaj prostor treba rezervisati u funkciji
nautike na Dunavu.
333
Dl-2 – Novo ostrvo „ aplja” (582 ha)Novo ostrvo „ aplja“
Novo ostrvo „ aplja“ nalazi se izme u novog plovnog puta uz nasip i Dunava, od
Vojne bašte do Pan eva kog mosta. Na površini od oko 582 ha planirani su razli iti
sadržaji vezani za turizam, sport i rekreaciju u zelenilu, sa mogu noš u koriš enja
tokom cele godine. Ekskluzivan položaj, blizina istorijskih jezgara Beograda i Zemuna,
Velikog ratnog ostrva, uslovljavaju stroge uslove izgradnje u pogledu kapaciteta i
oblikovanja. Planirana je kolska saobra ajna veza sa Zrenjaninskog puta i brodska preko
internog pristaništa sa reke. U zale u novog ostrva „ aplja“, iza nasipa, izme u naselja
Kotež i Bor a, na površini od oko 100 ha, planirani su golf tereni koji upotpunjuju
planirani sportsko-rekreativni sadržaj ostrva.
Veliki projekti
Zbog gradskog zna aja, potencijala za razvoj i složenih prirodnih uslova, predloženo je
da sportsko-rekreativni centar „Veliko blato“, turisti ko-rekreativni centar na novom
ostrvu „ aplja“ i rezervat prirode Veliko ratno ostrvo budu teme tri velika projekta.
Dl-3 – Prostor za golf teren (100 ha)
Dl-4 – Veliko Blato (350 ha)
Veliko blato
Oko jezera Veliko blato, izme u Zrenjaninskog puta, železni ke pruge i puta za Ov u,
predlaže se zona zelenila i rekreacije sa hipodromom kao najzna ajnijim sadržajem,
planiranim prostorom za ZOO vrt i zabavnim parkom uz železni ko stajalište. Površina
kompleksa je 350 ha. Turisti ko-rekreativni centar zauzima središnu poziciju u odnosu
na izgra eno i planirano tkivo i integriše okolna stambena naselja. Planirano zelenilo
oko jezera je i zaštitni pojas naselja Krnja a i Bor a prema privrednoj zoni Pan eva ki
rit. Oko jezera Veliko blato nalazi se splet kanala ije vode prihranjuju jezero. Oni su
deo bogato razgranate kanalske mreže u Južnom Banatu. Zahtevaju revitalizaciju i
imaju zna ajan potencijal za razvoj razli itih vidova spontane rekreacije, na široj
teritoriji. Planirano je podizanje drvoreda i ure enje šetno-biciklisti kih staza duž obala
kanala.
334
SAVALeva obala
Sl-1 – Potez priobalja od Novog mosta ukarica-Ada-Novi Beograd do mosta
Gazela
Prostor koji zauzimaju Toplana i Brodogradilište Beograd.
„Akvaland” – tematski parkovi, mogu a lokacija potez od mosta „Gazela” prema
Toplani uklju ivši i akvatoriju zimovnik i lokaciju Brodogradilište Beograd, ije hale
treba prilagoditi toj novoj funkciji. Zna ajnu podršku «akvaland»-u na ovim lokacijama
može pružiti Toplana u me usezonskim periodima prole e/jesen. Površina ove lokacije
iznosi oko 56 ha.
Sl-2 – Potez priobalja mosta Gazela do Brankovog mosta
Predvi en je za razvoj centralnih sadržaja (Staro sajmište)
Staro sajmište i Blok 18
Transformacija kompleksa Starog sajmišta podrazumeva planiranje novih komercijalnih
i javnih sadržaja, ali koji su u funkciji kulturnog i memorijalnog karaktera ovog
prostora.
Na novobeogradskoj obali ostvaruje se kvalitetna peša ka veza sa neposrednim zale em
- Centrom „Sava“, Hotelom „Continental“, Starim sajmištem, Brankovim mostom i
centralnom zonom Novog Beograda. Transformaciju ambijenta Starog sajmišta, u
paviljonskom tipu izgradnje sa umerenim pove anjem kapaciteta u kontekstu osnovne
namene i velikim u eš em zelenila, treba povezati sa rešenjem centra na obali Save, sa
jedne strane, i sa parkom ispred uš a sa druge strane kompleksa iz pravca centralne
zone Novog Beograda, sa ugla Bulevara Zorana in i a i Milentija Popovi a. Budu im
rešenjem treba ostvariti vizuru na hram Svetog Save sa druge strane reke i pogled na
druge zna ajne ta ke u silueti Beograda. Potez realizovanog keja od Uš a, duž reke
Save, nastavlja se i u ovoj zoni, a širina zelenog pojasa bi e prilago ena konkretnom
rešenju. Visina stambenih objekata je do P+5 (zajedni ka - osnovna silueta sa Savskim
amfiteatrom), a za poslovne i druge zna ajne objekte nije limitirana, pod uslovom da se
ne degradiraju zone zašti enih vizura i ambijenata. Pravac Bulevara Zorana in i a
produžava se u blokovima 19 i 18 do obale Save i niskim mostom vezuje sa Savskim
335
amfiteatrom. Blok 18 predlaže se za temu jednog od velikih projekata Beograda (Blok
18 treba rešavati spregnuto sa Europolisom – Savskim amfiteatrom sa naglašenim
turisti kim – smeštajno ugostiteljskim objektima, kao i prostor Starog sajmišta)
Sl-3 – Priobalni potez Save sa Muzejem savremene umetnosti
Deo poteza D-6. Park sa funkcijama sporta i rekreacije (Na svim lokacijama gde se
predvi aju centralni sadržaji mesto je i turisti kim objektima, bilo da se radi o hotelima,
restoranima i drugim specijalizovanim uslužnim lokalima, do trgovine i drugih
turisti kih funkcija)
Infrastrukturni objekti u funkciji predloženog razvoja turizma od posebnog zna aja za oganizaciju turisti ke ponude
1. Veza izme u Kalemegdana i Velikog Ratnog ostrva (L-650 m h 20 m).
2. Peša ki most Uš e – Veliko Ratno ostrvo (vise i ili ponton).
3. Tunel ispod ulice Tadeuša Koš uškog (Dušanova/Kara or eva) – Veza
„Europolisa“ sa „Donaupolisom“.
4. Rekonstrukcija srednjevekovnog pristaništa Beograd.
5. Ure enje plovnog puta i priobalja Save u zoni Kalemegdana do uš a u Dunav
6. Ži ara Koridor X – Avala (L-4000 m h 300 m).
7. Kanalizacijski kolektor Zavojni kom rekom do Leštana (12 km).
8. Regulacija Zavojni ke reke (7 km).
336
9. Pristani na akvabulevarima Sava i Dunav - (5+6 lokacija) za potrebe urbanog
linijskog saobra aja, artere i taksi plovila.
Realizacijom navedenih objekata mogu e je ostvariti sve elemente turisti ke ponude
Beograda predložene za period 2009-2014.
Izgradnja Generalnim urbanisti kim planom predvi enih mostova:
most na Dunavu kod Vin e;
most na Dunavu kod Ade Huje;
most na Dunavu kod Nove Galenike;
most na Savi kod ukarice i
ve popravljeni most kod Ostružnice na Savi u funkciji autoputa E-75
umnogome e promeniti saobra ajnu, privrednu pa i turisti ku sliku grada,
svakako u pozitivnom pravcu, ali sada van domašaja realnih procena.
6.5. PREGLED RELEVANTNIH PLANSKIH REŠENJA OD DIREKTNOG UTICAJA NA RAZVOJ TURIZMA BEOGRADA
Regionalnim prostornim planom administrativnog podru ja Beograda tretirani su
planske pozicije i rešenja na tri vremenska horizonta i to:
Nivo 2006. godine za planska rešenja za koja postoje argumenti o neophodnosti
i opravdanosti sa društvenog, ekonomskog i ekološkog stanovišta.
Nivo 2011. god. za planske ideje ije otpo injanje e se pokrenuti uz podršku
fondova Evropske unije.
Nivo posle 2011. god.- strateško planske ideje vodilje dugoro nog usmeravanja
prostornog razvoja teritorije grada Beograda.
Vremenska odrednica, kako možemo zaklju iti nije bila realna s obzirom na tranzicione
nepredvidivosti u funkciji politi kih doga anja. Me utim, profesionalni pristup
definisanju planskih rešenja i propozicija je u potpunosti aktuelan i mi emo ga
selektivno koristiti u funkciji zna aja za razvoj turizma, izostavljaju i mere i
instrumente za ostvarivanje planskih rešenja, jer su one u funkciji sistemskih i politi kih
337
odluka, koje e se formirati tek nakon sagledavanja celine efekata kojima se bavi
Strategija razvoja turizma.
Planska rešenja ili propozicije od zna aja za razvoj turizma na teitoriji administrativnog
podru ja grada Beograda tretirani su kroz slede e grupe rešenja:
1. Prirodni predeli, prirodno-prostorne celine i biodiverzitet
2. Šume i šumsko zemljište
3. Vode i vodno zemljište
4. Kulturno i graditeljsko nasle e
5. Zaštita životne sredine
6. Turizam, sport i rekreacija
7. Energetika i energetska infrastruktura
8. Saobra aj, saobra ajna infrastruktura i telekomunikacije
9. Otpad
10. Zaštita od zemljotresa, voda, industrijskih udesa i klizališta
11. Ure enje, koriš enje i namena prostora.
Prirodni predeli, prirodno-prostorne celine i biodiverzitet
Planska rešenja ili propozicije
1. Zaštita staništa pojedinih bioloških vrsta posebno kroz kontrolisanu se u šuma i
druge fizi ke akcije u prirodi.
2. Kontrola stepskih staništa prilikom pove anja poljoprivrednih površina
(komasacija, arondacija, melioracije).
3. Definisanje prioriteta u zaštiti specijskog (flora, fauna i gljive)i ekosistemskog
diverziteta uz prethodnu izradu „Crvenih lista ugorženih vrsta“ prema
me unarodnim standardima.
4. Odre ivanje površina pod karakteristi nim i najo uvanijim autonomnim
ekosistemima i predelima koji kao rezervat zaslužuju poseban tretman i zaštitu
(stavljanje Velikog Ratnog ostrva na reci Dunav pod režim zaštite predela
izuzetnih odlika; stavljanje Avale, Šuplje stene i Trešnje pod režim zaštite parka
prirode).
338
5. Primena strogih mera zaštite bioloških vrsta kod hidrogra evinskih radova
(pregra ivanje re nih tokova, melioracije, isušivanje ritova, mo vara ili bara).
6. Strogo kontrolisana primena hemijskih preparata i paljenja vegetacije (sezonski)
7. Plansko organizovanje ribolova, lova ilovnog turizma.
8. Definisanje ekoloških koridora i zona oko magistralnih objekata infrastrukture
(reke Dunav i Sava, koridor X, Autoput Beograd-Južni Jadran, M 19, Aerodrom
„Nikola Tesla“, luke „Beograd“ i fabrika vode u Makišu).
9. Izrada studije o pogodnosti za izdvajanje planom predloženog Parka prirode (od
Stepinog luga, Jajinaca, Gorice, preko Lipova ke i gubereva kih šuma do
Sopota).
Šume i šumsko zemljište
Planska rešenja ili propozicije
1. Zaštita i unapre enje postoje ih šuma,
2. Pošumjavanje i podizanje novih šuma radi zaštite poljoprivrednog zemljišta.
3. Stimulacija razvoja privatnih šuma.
4. Formiranje rezervata za lov.
Vode i vodno zemljište
Planska rešenja
a) Vodovodni sistem i objekti - izvorišta
1. Zidine - I faza.
2. Leva obala reke Dunav – gradske šume – I faza.
3. Revitalizacija i zaštita izvorišta Vi Bara kod Obrenovca.
4. Jarak-Klenak sa objektima za distribuciju za opštine Stara Pazova, In ija,
Pe inci, Novi Beograd i Zemun.
b) Vodovodni sistem i objekti – postrojenja za pre iš avanje vode (PPV)
5. PPV „Makiš II“.
6. Revitalizacija PPV u Obrenovcu.
7. Rekonstrukcija, revitalizacija i podizanje tehnološkog nivoa postoje ih PPV.
339
c) Vodovodni sistem i objekti – kapitalni objekti 8. Završetak cevovoda Makiš-Mladenovac do Zu ke kapije (deonica Beli Potok –
Zu ka kapija).
9. Vezni tunel T1-T2 i prate i objekti na Julinom i Banovom Brdu.
10. Po etak realizacije tunela T2.
11. Revitalizaija mreže obrenova kog vodovoda radi smanjenja gubitaka i
povezivanje naselja Poljane, Boljevac, Konatice, Draževac, Stubline, Piroman,
Brovi na ovaj vodovod.
12. Izgradnja rezervoara „Vreline“ za Barajevo i okolinu.
13. Završetak sistema Kaleni – TE-TO za naselja ka potezu Veliki Crljeni –
Stepojevac.
Svi ostali objekti predvi eni Generalnim planom Beograda u prvoj fazi realizacije.
d) Snabdevanje vodom industrije i termoenergetike 14. Završetak akumulacije „Stuborovni“ kao preduslov za realizaciju TE „Kolubara
B“.
15. Dogradnja i završetak akumulacije Paljuvi Viš na reci Kladnici za potrebe
termoenergetike.
e) Kanalizacijski sistemi i postrojenja za pre iš avanje otpadnih voda 16. Kanalizaciona crpna stanica „Uš e“ – kona no rešenja – I faza
17. Nastavak izgradnje Interceptora.
18. Rekonstrukcija/separacija kanalizacije Mladenovca i I faza realizacije PPOV.
19. Kanalizacija Sopot i I faza PPOV u urincima (zaštita reke Lug).
20. Kanalizacija Barajevo i I faza PPOV na lokaciji Me ure je uš e Barajevske
reke).
21. Završetak kanalizacionog sistema Lazarevca i priprema za izgradnju PPOV (I
faza) u Šopi u..
22. Završetak kanalizacije za otpadne vode Grocke.
23. Završetak kanalizacije Obrenovca i I faza PPOV.
24. Kanalizacije za otpadne vode Bari a, Zabrežja i Zve ke i povezivanje sa
obrenova kim sistemom radi dovo enja do PPOV u Bari u.
25. Izgradnja predtretmana u „TENT A“ i „Prvoj Iskri“.
Svi ostali objekti predvi eni Generalnim planom Beograda u I fazi realizacije.
340
Kulturno i graditeljsko nasle e
Planska rešenja i propozicije
1. Zaustavljanje degradacije i obnova sa izradom detaljnih programa zaštite,
revitalizacije i ure enja prostorno kulturno istorijskih celina, kako onih
proglašenih, tako i onih koje to nisu, a posebno starih gradskih jezgara
(„Beograd u šancu“, Zemun, Obrenovac, Grocka, Pan evo i planiranih etno-
parkova).
2. Po etak realizacije kulturnih staza duž reke Dunav.
3. Prezentacija arheološkog nalazišta Vin a i etno-park.
4. Utvr ivanje prostorne kulturno-istorijske celine Obrenova ka aršija za kulturno
dobor i po etak realizacije zaštite.
5. Po etak realizacije etno-parka Leskovac u Opštini Lazarevac.
6. Po etak realizacije etno parka na Avali.
7. Ispitivanje mogu nosti realizacije mini etno-parka Mladenovac.
8. Utvr ivanje za kulturno dobro manastira Tresije.
9. Edukacija i informisanje gra ana.
10. Organizovanje umetni kih kolonija sa aukcionom prodajom umetni kih dela.
11. Organizovanje škola u prirodi i tematskih ekskurzija.
Zaštita životne sredine
Planska rešenja od zna aja za životnu sredinu
1. Obilaznica oko Beograda i po etak izgradnje obilaznica oko Obrenovca i
Mladenovca.
2. Rekultivacija i revitalizacija površinskih kopova Kolubarskog lignitskog basena.
3. Prestrukturiranje industrije sa naglašenim ekološkim kriterijumima i dislociranje
nekih pogona iz osetljivog gradskog tkiva, pre svega u Beogradu, Mladenovcu i
Obrenovcu.
4. Podizanje pojaseva zaštitnog zelenila i tehni kih barijera za zaštitu od buke na
najugroženijim potezima (deonica autoputa kroz Beograd, Bari , deonica pored
Selters-a u Mladenovcu i sl.).
5. Razvoj sistema gasifikacije i toplifikacije u ve im stambenim zonama Beograda,
Obrenovca, Lazarevca i Mladnovca i opremanje industrijskih objekata
341
odgovaraju im sistemima za pre iš avanje (u Mladenovcu, Beogradu i
Obrenovcu).
6. Uspostavljanje sistema stalnog monitoringa svih parametara kvaliteta životne
sredine.
Planske pozicije
1. Unapre enje kvaliteta vazduha u naseljenim sredinama prema važe im
merilima.
2. Zaštita i unapre enje kvaliteta voda prema važe im merilima.
3. Zaštita zemljišta od zaga enja prema važe im merilima.
4. Modernizacija i usavršavanje sistema upravljanja komunalnim otpadom.
5. Pove anje sistema zaštite i smanjenje rizika od hemijskih udesa.
6. Kvalitetnije upravljanje i kontrola rizika od jonizuju eg zra enja.
Turizam, sport i rekreacija
Planska rešenja i propozicije
1. Opremanje prostora kvalitetnom turisti kom ponudom duž koridora na deonici
autoputa Šid-Beograd-Kolari i kraka Beograd-Novi Sad.
2. Ure enje i razvoj punktova duž reka Dunava i Save, a u funkciji razvoja
me unarodnog turizma, putni ko pristanište na Savi, zemunski i beogradski
kejovi, Donji Grad na Uš u, marina „Dor ol“, Veliko Ratno Ostrvo, punkt kod
Vin e, punkt kod Grocke, potez Jugovo-Smederevo.
3. Aktiviranje sistema i sredstava nauti kog turizma.
4. Privatizacija i modernizacije hotelskih objekata i izgradnja novih kapaciteta u
urbanim centrima AP Beograda sa turisti kim potencijalima.
5. Razvoj kapaciteta Mladenovca povezivanjem sa RH centrom „Selters“ sa
Kora i kom banjom u jedinstven banjski kompleks.
6. Po etak izgradnje Obrenova ke banje na lokaciji „Zabran“.
7. Kompletiranje sistema sporstskih objekata nacionalnog i me unarodnog zna aja
(izgradnja atletskog kompleksa i sl.).
8. Celovito definisanje turisti ke ponude na osovini Fruška Gora – ortanovci –
Zemun – Avala – Trešnja – Kosmaj – Gubereva ke šume – Mladenova ka banja
342
– Oplenac, sa naglaskom na spomenike kulture, objekte za sport i rekreaciju,
elemente prirodnog predela i pejsaža.
9. Kandidovanje celine Kosan i ev Venac – Kalemegdan, arheološki park Belo
Brdo – Vin a i kompleks smederevske tvr ave za uklju enje u sistem parkova
kulture na Dunavu.
10. Po etni koraci u razvoju ekološkog turizma na potezu Sopot – Barajevo i
delovima opština Mladenovac i Lazarevac.
Energetika i energetska infrastruktura
Planska rešenja i propozicije
1. Istraživanja svih energetskih potencijala u cilju aktiviranja, pove anja i
pronalaženja novih rezervi.
2. Nastavak uzradnje novih termoenergetskih kapaciteta u okviru postoje e
lokacije TE-TO “Kolubara B”.
3. Usavršavanje sistema otkupa zemljišta i raseljavanja stanovništva u okviru
Kolubarskog basena.
4. Sanacija i revitalizacija eksploatacionog polja Kolubarskog basena.
5. Zaokruživanje toplovodnog sistema na podru ju Grada i optimizacija koriš enja
bangradskih termoelektrana-toplana za snabdevanje toplotnom energijom.
6. Razvoj elektroenergetske mreže – izgradnja prenosnih i distributivnih vodova.
7. Završetak gasovodnog prstena u Beogradu, izgradnja magistralnog razvodnog
gasovoda Beograd – Lazarevac – Valjevo i gasifikacija industrije i široke
potrošnje u naseljima.
8. Racionalizacija i optimizacija koriš enja energije.
9. Razvoj i ve e korip enje novih i obnovljivih izvora energije.
10. Transformacija Instituta za nukleranu energiju u Vin i u nau no-tehnološki
park.
Saobra aj, saobra ajna infrastruktura i telekomunikacije
Planska rešenja ili propozicije
a) Putna i uli na mreža
1. Popravka mosta na obilaznom autoputu preko reke Save kod Ostružnice.
343
2. Izgradnja deonice Batajnica-Dobanovci (veza E-75 sa E-70) u sastavu obilaznog
autoputa.
3. adaptacija mosta kod TENT-a u Obrenovcu i izgradnja puta od Obrenovca (veza
M-19) do obilaznog autoputa sa novom petljom na obilaznom autoputu
(Boljevci”).
4. Izgradnja i rekonstrukcija magistralnih saobra ajnica na gradskom podru ju
Beograda od zna aja za mešunarodni i regionalni sistem drumskih saobra ajnica
i razvoj multimodalnih centara.
5. Rekonstrukcija magistralne i regionalne putne mreže prema programu
Republi ke direkcije za puteve.
6. Rekonstrukcija dela lokalne putne mreže.
7. Rekonstrukcija glavnih gradskih saobra ajnica u centrima prigradskih opština.
8. Izgradnja druge kolovozne trake me unarodnog puta E-75 na deonici Beograd-
Nov Sad.
b) Železnica
9. Inovacija usvojenih programa planiranja i izgradnje železni kih kapaciteta na
AP Beograda i izrada planske i tehni ke dokumentacije.
10. Obnova železni kog mosta preko Save kod Ostružnice.
11. Sanacija Pan eva kog mosta preko reke Dunav.
12. Denivelacija rasputnice “G” na pruzi Beograd-Niš.
13. Sanacija tunela “Ralja” na pruzi Beograd-Niš.
c) Luka Beograd
14. Završetak izgradnje Ro Ro terminala.
15. Zaokruživanje tehnološkog procesa u okviru kontejnerskog i huckepack
terminala.
d) Aerodrom “Nikola Tesla”
16. Opremanje aerodroma za prelazak u višu kategoriju me unarodnih aerodroma.
e) Logistika i intermodalni transport
17. Izrada pilot projekta intermodalnog transporta na metropolitenskom podru ju
Beograda.
344
f) Telekomunikacije
18. Modernizacija i konsolidacija postoje e PTT mreže ka osnove razvoja
19. Sveobuhvatna digitalizacija komunikacionih sistema sa pove anjem kapaciteta i
uvo enjem multimedijalnih servisa.
Otpad
Planska rešenja ili propozicije
1. Sanacija deponije „Vin a“ i uklanjanje smetlišta
2. Uvo enje reciklaže na teritoriji AP Beograda.
3. Utvr ivanje lokacija budu ih regionalnih deponija.
Zaštita od zemljotresa, voda, industrijskih udesa i klizišta
a) Zaštita od zemljotresa
Planska rešenja
1. Izrada karte mikroseizmi ke rejonizacije Grada (Regiona) Beograda
b) Zaštita od voda
2. Rekonstrukcija deonice nasipa reke Dunav (4,5 km) od Šarana do Uš a, niskog
nasipa i obaloutvrda na levoj obali reke Save od starog želetni kog mosta do
Uš a, izgradnja nasipa i obaloutvrda duž leve obale reke Save od bloka 70a do
železni kog mosta (1 km), rekonstrukcija nasipa od visokog terena u Kupinovu
do Progara (5,25 km).
3. Realizacija zaštitnih linija: rekonstrukcija obaloutvrda na desnoj obali reke Save
od uzvodne pregrade na Adi ciganliji do Uš a (4,8 km), rekonstrukcija nasipa na
desnoj obali reke save duž Ade Ciganlije (6,4 km) i uzvodno od Ostružni kog
mosta (0,8 km).
4. Na desnoj obali reke Dunav izrada obaloutvrda na deonici nizvodno od
Pan eva kog mosta (1 km).
5. Završetak regulacije Top iderske reke (5,2 km), regulacija Bele Reke, Kijevskog
potoka, Železni ke reke, reke Bole ice i Mirijevskog potoka.
6. Izgradnja akumulacije – retenzije na Železni koj i Top iderskoj reci,
Kumodraškom, Kijevskom, Vranova kom i Gle eva kom potoku.
345
7. Rekonstrukcija i kompletiranje mreže za zaštitu od plavljenja unutrašnjim
vodama u Pan eva kom ritu i Makišu.
8. Izgradnja novih sistema za odvodnjavanje: Mali Makiš, Mislo in, Veliko Polje,
Zabreške Livade, Vi Bara.
c) Zaštita od industrijskih udesa 9. Smanjenje opasnosti od industrijskih udesa u pogonima „Prva Iskra“ u Bari u,
„Duga“, Rafinerija nafte Beograd, „Tehnogas“, skladište „Jugopetrol“ i
Beogradu i „Galenika“ u Zemunu.
10. Smanjenje opasnosti od udesa kod transporta opasnih materija duž putnih,
železni kih i re nih koridora.
d) Zaštita od klizišta
11. Primena tehni kih, elektrohemijskih i bioloških mera za zaustavljanje klizišta.
Ure enje, koriš enje i namena prostora
Planska rešenja i propozicije
1. Uspostavljanje svojinskih prava i privatne svojine na graševinskom zemljištu.
2. Uspostavljanje javne svojine i nosioca javne svojine (države, lokalne zajednice).
3. Uspostavljanje javne kontrole upravljanja javnim dobrom i na in državne
intervencije.
4. Neposredno i kontinuirano sprovo enje planskih režima koriš enja zemljišta.
346
7. JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA
Razvijene tržišne ekonomije dugi niz godina koriste javno – privatna partnerstva (engl.
Public Private Partnership - PPP) kao efikasniji i efektivniji na in menadžmenta u
pružanju javnih usluga u mnogim oblastima. To je dugoro ni model saradnje javnog
(vlade, lokalne samouprave) i privatnog sektora koji kooperiraju i sara uju u rešavanju
problema lokalnih samouprava, na podru jima koja zahtevaju znatne institucionalne
promene ili velika kapitalna ulaganja (poput modernizacije javnih funkcija, izgradnje
infrastrukturnih i drugih objekata od javnog zna aja, mreža puteva, poboljšanja
obrazovanja i zdravstva, lokalni ekonomski razvoj, socijalnu zaštitu...). To je jedna od
alternativnih struktura izme u potpunog javnog vlasništva, sa jedne, i potpune
privatizacije sa druge strane. Ukoliko se saradnja uspešno realizuje, ovi modeli
obezbe uju održiva rešenja ne optere uju i javni budžet.
Pomak u razvoju javno - privatnog partnerstva (u daljem tekstu JPP) i širenje prakse
prenosa finansiranja i upravljanja aktivnostima od javnog interesa u korist privatnog
sektora po inje se razvijati devedesetih godina XX veka zahvaljuju i nizu okolnosti.
Države u svoje projekte uklju uju privatne preduzetnike i koriste njihova znanja, know-
how i finansijska sredstva za finansiranje rastu ih javnih potreba.
Koncept JPP ima veliki broj tuma enja, a naj eš e se pod tim pojmom podrazumeva
odnos izme u javnog i privatnog sektora u kome se deli rizik na osnovu zajedni kih
nastojanja da se ostvari poželjan rezultat javnih politika.
JPP je ugovorni odnos iji su potpisnici državne vlasti i privatna preduze a, a iji je
predmet obavljanje nekog posla ili projekta od opšteg zna aja u kojima svaki subjekt
doprinosi odre enim resursima, shodno svojim mogu nostima, i u estvuje u planiranju i
odlu ivanju. Cilj je da se postigne ve a efikasnost, lakši pristup kapitalu, da se podele
finansijski i rizici u pogledu rokova, a istovremeno obezbedi poštovanje visokih
standarda zaštite životne sredine i bezbednosti zaposlenih.
347
U svojoj osnovi partnerstvo obuhvata dve dimenzije: stratešku i operativnu. Strateška
dimenzija se odnosi na koordiniranje politi kih ciljeva i odre ivanje prikladnih uloga
svakog partnera, dok se operativna bavi realizacijom predvi enih projekata. Prednosti
koje pruža saradnja javnog i privatnog sektora postaje sve o iglednija poslednjih
godina. Najve e prednosti JPP modela su to što se razvija inovativni na in finansiranja
(brža je izgradnja i donošenje odluka, niži su troškovi, bolja je alokacija rizika, usluga je
kvalitetnija, stvara se dodatni prihod), smanjuju se kašnjenja u izgradnji, poboljšava
upravljanje, marketing, kvalitet usluga, tarifna politika i finansijski inženjering.
Suština JPP je u raspodeli rizika izme u privatnog i javnog sektora. Za uspeh projekata
važno je ustanoviti rizike povezane sa svakom komponentom i fazom projekta i alocirati
ih tako da ravnoteža osigura najbolju vrednost za uložene resurse (vrednost za novac).
Mogu nosti koje stoje na raspolaganju za pružanje javnih usluga kre u se od
neposrednog pružanja usluga države do potpune privatizacije, kada država sve
odgovornosti, rizike i nagrade prenosi na privatni sektor.
JPP ugovori mogu znatno da uti u na turizam putem:
Stvaranja novih izvora dohotka izgradnjom novih infrastrukturnih objekata i
mreže puteva kao i pružanja novih usluga;
Podsticanja razvoja kao posledice manjih ukupnih troškova i porasta fiskalnih
prihoda;
Boljeg usmeravanja javnih prihoda;
Ubrzanje implementacije visoko prioritetnih projekata uz obezbe ivanje
specijalizovanih upravlja kih kapaciteta, finansijskih resursa kao i nove
tehnologije.
U razvijenim zemljama osnivaju se javne agencije sa ciljem da obezbe uju standardne
javne usluge i dobra omogu avaju i najefikasniju upotrebu javnih resursa. U isto vreme,
osoblje i budžetski resursi su uglavnom fiksni a javna regulativa zabranjuje brze
inovacije i unapre ivanje tehnologije (za to su potrebna visoka ulaganja). JPP u
razli itim formama partnerstva dozvoljava javnim agencijama fleksibilnost u
minimiziranju pritiska dok ispunjavaju javne ciljeve. Privatnici ulaze u JPP sa
prvenstvenim ciljem da što pre povrate uložena sredstava pružaju i potrebne usluge
348
klijentima (uz adekvatnu naknadu) poboljšavaju i svoju profitabilnost ali i rast tržišta
koji pokrivaju. Nove forme JPP omogu avaju sinergiju i javnih i privatnih ciljeva kroz
adekvatan partnerski sporazum pove avaju i opšti životni standard stanovništva.
S obzirom da se JPP ugovara na duži vremenski period mora postojati mogu nost da se
prilagodi odre enim izmenama ekonomskog, pravnog ili tehni kog okruženja. Javno-
privatni entitet, kao i svako pravno lice, je slobodno da uzme u eš e u javnim
tenderima.
Upravlja ki modeli JPP ostvaruju se uglavnom u slede im sektorima: vode i otpadne
vode, edukacija, zdravstvo, izgradnja razli itih objekata (mostova, puteva,
termoelektrana, veletržnica, parkova, rekreacionih i ostalih turisti kih centara i sl.) kao i
u IT sektoru. Zajednica o ekuje od JPP da pruži odgovaraju u uslugu i da su cene
usluga prihvatljive, bilo kroz direktnu naplatu ili indirektno kroz poreze.
Javni sektor obi no o ekuje od privatnog sektora da doprinese društvu na slede e
na ine:
pruži dogovorene usluge odgovaraju eg kvaliteta po unapred specificiranim
standardima;
osigura realizaciju dogovorenih investicija;
poštuje dogovorene standarde/ciljeve/rokove i
ne iskoriš ava ili monopolizuje mogu u postoje u tržišnu situaciju.
Privatni sektor o ekuje od javnog sektora da doprinese tako što e:
osigurati povoljno okruženje za JPP;
platiti dogovorene naknade u celosti i u predvi enim rokovima;
sprovesti pove anje tarifa prema dogovoru i
u odre enim slu ajevima osigurati ekskluzivnost.
Javno-privatno partnerstvo pozicionira se izme u tradicionalnih oblika obavljanja
javnih poslova (javne nabavke, osnivanje javnih preduze a, ugovaranje usluga,
ugovaranje upravljanja, lizing, joint venture) gde javni sektor preuzima kompletnu
odgovornost i sve rizike u procesu finansiranja, izgradnje i upravljanja objektom od
javnog zna aja i privatizacije kada sve navedene aktivnosti obavlja privatni sektor, za
349
koje je u celini i odgovoran. Potrebno je praviti razliku izme u javno-privatnog
partnerstva i tradicionalnih modela saradnje izme u dva sektora. Javna nabavka nije
model javnog-privatnog partnerstva, budu i da nije prisutna dugoro na saradnja i
naj eš e nema raspodele poslovnog rizika izme u subjekata saradnje. Osnivanje javnog
preduze a ne smatra se JPP, dok je outsourcing grani ni slu aj javne i privatne saradnje.
Turisti ke destinacije predstavljaju, izme u ostalog, mnoštvo iskustava i mogu nosti
koji svi zajedno stvaraju konkurentan klaster. Lanac vrednosti u turisti kom sektoru
po inje izvan destinacije, gde se ideja o putovanju uobli ava i pretvara u odluku o
putovanju. Prema tome, partnerstvo treba da omogu i turisti kom partneru da se na e u
brojnim vezama u lancu vrednosti i van same delatnosti. Važno je ista i da mogu nosti
za partnere nisu samo u organizacijama koje se tradicionalno smatraju vezanim za
turisti ku delatnost, ve treba razmišljati kreativno o mogu nostima partnerstva sa
netradicionalnim delatnostima.
Javno-privatna partnerstva mogu uzeti razne oblike i uklju iti razli it broj partnera. Ne
postoji univerzalna formula koja bi se mogla primeniti. Oblici partnerstva zavise od
ekonomskih, organizacionih, kulturnih i strukturnih sposobnosti privatnog i javnog
sektora da u estvuje i da preuzme dodatnu odgovornost proisteklu iz partnerstva.
Svaki partner u partnerstvo unosi odre enu imovinu i sposobnosti. Javni sektor može da
ponudi imovinu koja se nedovoljno koristi i/ili nematerijalna sredstva (soft assets), kao
što su reputacija ili ve postoje a potroša ka baza. Ustupaju i kapacitete, javni sektor ih
daje na koriš enje ili u zajam po efikasnijoj stopi i omogu uje niže troškove
finansiranja. S druge strane, privatni sektor, tako e može uneti i kapital u srž poslovanja
(business focus), a mogu e i me unarodno operativno i marketinško iskustvo.
U celini, javno-privatno partnerstvo postaje popularno sredstvo za stvaranje investicija u
razvoj turizma. Javni sektor e se pre odlu iti na ulaganja kada je rasprostranjenost
koristi prema javnosti visoka i kada se povra aj od investiranja postiže u dužem periodu
(onemogu avaju i privatnom sektoru da to samostalno radi). Javni sektor teži da
samostalno vlada i upravlja imovinom, kao što su kongresni centri, muzeji i zna ajne
atraktivnosti destinacija. Oni zahtevaju intenzivna i stalno uve avaju a ulaganja, gde je
350
povra aj ulaganja sadržan u doprinosu kvalitetu života i ekonomskom doprinosu
rastu eg broja visokoplatežnih turista u mestu.
Prema analizama Poslovnog saveta Svetske turisti ke organizacije (UNWTO), glavna
oblast za javno privatnu sektorsku saradnju u turizmu jeste marketing i, posebno,
promocija. Marketing, posebno na me unarodnim tržištima, je izuzetno skup i
partnerstvo pruža mogu nost da se objedine ograni ena sredstva. Druge zajedni ke
oblasti za javno-privatnu saradnju su razvoj proizvoda i infrastrukture, obrazovanje i
usavršavanje. Privatni sektor ima interesa da u estvuje u partnerstvu vezanom za
marketing aktivnosti jer uspeh rada nacionalne i drugih oblika turisti kih organizacija
direktno uti e na njegove rezultate poslovanja. Privatni sektor uobi ajeno ne može sam
da obezbedi zna ajnija dodatna finansijska ulaganja, ali može da pruži marketinška
iskustva.
Ostvarivanje ciljeva razvoja turizma u Beogradu e zahtevati formiranje javno-privatnih
partnerstava u cilju stvaranja odgovaraju e infrastrukture kao i za razvoj raznih oblika
turisti kih proizvoda. Pregled mogu nosti za stvaranje ovog vida parnerstva je dat u
okviru dela projekta koji se odnosi na ulaganja u infrastrukturu. Što se ti e turisti kih
proizvoda, mogu nosti za JPP su predstavljene pri analizi osnovnih karakteristika
turisti kih proizvoda Beograda.
Osnovna oblast za JPP je i u slu aju Beograda marketing, posebno promocija, u cilju
postizanja konkurentske prednosti. U tom smislu je nacrtom Strategije razvoja grada
Beograda predloženo da jedan od priritetnih projekata bude stvaranje destinacijske
menadžment organizacije ili kako je to u pomenutom nacrtu strategije navedeno
''Organizacije za upravljanje turisti kim odredištem (OUTO)''. Predlog za osnivanje ove
organizacije je obrazložen potrebom za uspostavljanjem sistema upravljanja svim
segmentima turisti ke ponude, uslugama i kapacitetom, razvojem, programiranjem,
privrednim i regionalnim povezivanjem u oblasti turizma. Prema navedenoj Strategiji,
stvaranjem ove ili sli ne organizacije i povezivanjem sa Agencijom za razvoj turizma
( ije osnivanje bi tako e trebalo da bude jedan od prioritetnih projekata proizašlih iz
Strategije razvoja grada Beograda). Uobli i e se znatno dinami niji, efektivniji i
organizovaniji sistem razvoja turizma kao zna ajne privredne grane u razvoju grada
351
Beograda. U tom sistemu bi Agencija za razvoj turizma imala razvojnu ulogu, odnosno
ulogu objedinjavanja razvojnih programa, dok bi OUTO, ili sli na organizacija, imala
izvršnu ulogu kojom bi se obezbedila realizacija razvojnih programa kao i upravljanje
marketinškim aktivnostima vezanim za Beograd kao specifi nu turisti ku destinaciju.
Navedeni, kao i drugi oblici JPP u oblasti turizma mogu doneti slede e prednosti:
a) za javni sektor:
pristup novim izvorima kapitala,
ubrzani razvoj infrastrukturnih objekata,
podelu mogu ih rizika,
održavanje ili unapre ivanje nivoa usluga,
unapre ivanje sposobnosti u oblasti planiranja, upravljanju i isporuke
usluga,
valorizaciju nedovoljno koriš enih sredstava i
ve e koristi u razvoju privrednih mogu nosti.
b) za privatni sektor:
pristup novim tržištima, gde nisu mogli samostalno,
mogu nosti za unapre ivanje nivoa umešnosti i izvršenja,
rast proizvoda i usluga iznad teku ih sposobnosti,
pove anje kredibiliteta kroz asocijaciju i
mogu nost da ostvari prihod proporcionalan rizicima i o ekivanjima od
ulaganja.
352
8. UPRAVLJANJE BEOGRADOM KAO TURISTI KOM DESTINACIJOM
Visok stepen konkurentnosti zna ajnih gradskih destinacija u svetu je u najve oj meri
rezultat primene osmišljene destinacijske politike i planiranja turisti kog razvoja u
kontekstu ukupnog urbanog razvoja. Ova politika podrazumeva dve vrste upravljanja.
To je upravljanje okruženjem (zaštita i unapre enje kulturnog i prirodnog okruženja,
menadžment posetilaca, upravljanje internom komunikacijom i dr.) i poslovno
upravljanje (strateško planiranje, organizacione promene, marketing destinacije,
finansijski menadžment, menadžmet ljudskih resursa, upravljanje informacijama). Sve
ovo predstavlja okvir za razvijanje konkurentnosti destinacije, a samo upravljanje
destinacijom podrazumeva i odgovornost za implementaciju strategije i ostvarenje
ciljeva.
Posebno je zna ajno pitanje upravljanja turizmom Beograda sa stanovišta razvoja lanca
vrednosti koji bi turistima omogu io nezaboravne turisti ke doživljaje. Neophodno je,
dakle, da se neko bavi razvojem konkurentnosti ovog podru ja na profesionalan i
efektivan na in. To, drugim re ima, zna i da postoji institucija koja e preuzeti
operativnu odgovornost za sprovo enje ove strategije. U tom kontestu, treba razmotriti
mogu e modele organizovanja upravljanja Beogradom kao turisti kom destinacijom.
Upravljanje destinacijom, ili makar vodjenje nekih aktivnosti iz domena upravljanja,
gradovi poveravaju razli itim entitetima. To mogu biti:
Departman/sekretarijat u okviru javne uprave
Gradska uprava kroz outsourcing privatnih kompanija
Javno-privatno partnerstvo u formi neprofitnih organizacija ili preduze a
(destinacijsko menadžmet organizacija - DMO)
Asocijacija finansirana isklju ivo od strane privatnog sektora.
Ipak, savremene forme upravljanja destinacijama podrazumevaju da nadležna
organizacija ima slede e kompetencije i odgovornosti:
Lider destinacije: razvoj strategijskih pravaca razvoja, ekspertiza
Politike i strategije za ostvarivanje konkurentske prednosti
353
Planovi razvoja i marketinga
Biznis planovi
Vo enje i koordinacija ostvarivanja planova
Razvoj adekvatnih organizacionih struktura i procedura
Facilitacija partnerstva
Obezbe enje finansija
Otvaranje šansi za preduzetnike
Merenje performansi
Krizni menadžment
Upravljanje ljudskim resursima
Ovde emo izneti neke relevantne injenice od zna aja za opredeljivanje odnosno izbor
odgovaraju eg upravlja kog modela:
1. Postoje a institucija koja na gradskom nivou sprovodi aktivnosti marketinga –
Turisti ka organizacija Beograda – uprkos postojanju godišnjih marketing
planova i predanim aktivnostima u domenu gradskog turisti kog marketinga,
nije u stanju da u ini zna ajnije pomake u domenu destinacijskog menadžmenta.
2. Klju ni razlozi koji stoje iza ove ograni ene mo i nisu karakteristi ni samo za
Turisti ku organizaciju Beograda (mada je ona tu u najboljoj situaciji). Oni su
imanentni celokupnom sistemu lokalnog destinacijskog marketinga Srbije, i ti u
se nedovoljne brojnosti kvalifikovanog profesionalnog kadra, neadekvatne
strukture ljudskih resursa, esto nedovoljnih znanja iz oblasti marketinga i
menadžmenta, nedovoljnih finansijskih sredstava, nepoznavanja tehnika
budžetiranja i dr, a povrh svega nepostojanja vrstih, institucionalizovanih i
široko razgranatih partnerskih veza sa privatnim sektorom. Imaju i sve ovo u
vidu, više je nego jasno da Turisti ka organizacija Beograda, uprkos injenici da
je daleko naprednija organizacija od svih ostalih ovog tipa na podru ju Srbije, u
ovom momentu, i sa postoje om strukturom i nadležnostima nije u stanju da
preuzme odgovornost za kreiranje lanca vrednosti na podru ju grada.
3. Aktivna uloga Gradskog sekretarijata za privredu u domenu turizma predstavlja
zna ajno ohrabrabrenje za turizam grada. injenica je da Sekretarijat raspolaže
nekim delotvornim upravlja kim polugama, ali mora preuzeti ve u indirektnu
354
ulogu u turisti kom razvoju grada, pre svega na polju podrške razvoju
kooperacije/partnerstva sa privatnim sektorom. injenica je da privatni sektor,
osim u kontekstu nekih oblika saradnje sa TOB-om, ne percepira ovu
kooperaciju adekvatnom.
4. Beograd je fokalna ta ka šireg, Beogradskog klastera definisanog Strategijom
razvoja turizma Republike Srbije. Kao takav, on bi trebao obezbediti vodjstvo u
kreiranju jednog šireg sistema turisti kih iskustava celog ovog podru ja.
Sada se postavlja pitanje kako na osnovu uvida u postoje u situaciju u Srbiji, kao i na
bazi sagledavanja razli itih iskustava u evropskoj i svetskoj praksi, organizovati
menadžment ove turisti ke destinacije?
U principu, postoji nekoliko opcija u pogledu geografskog obuhvata:
1. Prva opcija je status quo, odnosno ništa ne dirati. U tom slu aju, Beograd e se
razvijati po inerciji turisti kog razvoja, bez naro itog uticaja turisti kog sektora
na to u kom pravcu e se taj razvoj odvijati. Turist ka organizacija Beograda u
tom slu aju nastavlja da radi kao i do sada. Ova opcija ne bi doprinela
unapre enju turizma u Beogradu.
2. Druga opcija je ona iz Strategije razvoja grada Beograda, a to je da se formira
posebna razvojna organizacija (agencija) koja bi obavljala razvojne poslove, uz
stvaranje «Organizacije za upravljanje turisti kim odredištem» za potrebe
destinacijskog menadžmenta. U pogledu Agencije za razvoj turizma, može se
re i da je ideja predlaga a dobra, i izraz je nastojanja da se prevazi u problemi i
generalno unaprede aktivnosti integralnog razvoja beogradskog turisti kog
proizvoda. Me utim, u ovoj fazi ovo rešenje u osnovi ne bi bilo dobro, ne zbog
opasnosti od podvojenosti funkcija i mogu e neuskla enosti akcija, ve pre
svega što praksa razvojnih organizacija (agencija) u svetu na nivou gradskih
anglomeracija pokazuje da se one bave gradskim razvojem uopšte, a ne samo
turisti kog, te nema ja eg prakti nog utemeljenja za ovaj vid organizovanja na
nivou Beograda.
3. Tre a opcija je da TOB preraste u pravu destinacijsku menadžment organizaciju,
sa jakim i tokom vremena rastu im uticajem privatnog sektora. U ovoj opciji
TOB može da izgradi jaku upravlja ku strukturu, ali bez mogu nosti
355
sinergetskog efekta u kreiranju lanca vrednosti na širem prostoru Beogradskog
klastera. Ovo podrazumeva razvoj korporativne strukture i uklju ivanje i
privatnog sektora i zna ajnih javnih stejkholdera, kao i ja e uvažavanje interesa
prigradskih opština.
4. etvrta opcija jeste institucionalizacija upravljanja za podu je Beogradskog
klastera u celini, koja bi bila sprovedena formiranjem destinacijske menadžment
organizacije (DMO) ije bi ingerencije u geografskom smislu onda obuhvatile
administrativna podru ja Beograda i drugih opština klastera. U ovu DMO bi bili
uklju eni svi klju ni stejkholderi javnog i privatnog sektora po principu javno-
privatnog partnerstva. Problem koji se ovog momenta name e jeste spremnost
tih drugih opština na uklju ivanje u ovakvu DMO, na in njenog funkcionisanja
itd. Verovatnije je da bi ovaj tip organizovanja došao na red u nekoj kasnijoj fazi
razvoja.
Naše opredeljenje je, dakle, da TOB preraste u DMO, pri emu ovo ne isklju uje
mogu nost osnivanja Razvojne agencije grada Beograda, ali kona na odluka je na
gradskim vlastima. Me utim, suštinski je jasno da DMO mora imati:
Punu finansijsku, upravnu i politi ku podršku gradske vlade
Uticaj na odluke i rešenja nadležnih sekretarijata
Autoritet da inicira promene i dobije podršku
Punu podršku privatnog sektora
Razvijen mehanizam direktnog uticaja privatnog sektora grada na odluke DMO
Kompetentno i stru no osoblje.
Ovo su klju ne pretpostavke da bi sistem destinacijskog menadžmenta, kroz obavezno
partnerstvo sa privatnim sektorom, uopšte funkcionisao. Pri tome, moramo da
naglasimo da ovo partnerstvo ne podrazumeva formiranje nekakvih saveta, komisija i sl.
u ijem bi radu u estvovali predstavnici privatnog sektora, ve njihov direktan uticaj na
upravlja ke odluke DMO. S druge strane, ovo podrazumeva, tokom vremena, i
uspostavljanje sistema lanstva, gde bi svaka lanica, shodno prethodno utvr enim
parametrima dovela i direktan finansijski doprinos i time dokazivala privrženost datom
modelu Javno-privatnog partnerstva u upravljaju Beogradom kao turisti kom
destinacijom.
356
PREDLOG STRATEŠKIH I OPERATIVNIH MERA – PLAN AKTIVNOSTI
Generalno posmatrano svaka strategija u osnovi podrazumeva definisanje na ina za
ostvarivanje odgovaraju ih ciljeva organizacije za koju se formuliše. U tom smislu treba
shvatiti i ovaj izloženi strateški dokument koji se nalazi pred Vama i u kome su
definisani osnovni pravci delovanja gradskih struktura u cilju uskla enog,
organizovanog i dobro vo enog turisti kog razvoja Beograda. Takodje, on predstavlja
dobru osnovu za uspostavljanje celovitog lanca vrednosti. U okviru ovoga dela dajemo
pregled osnovnih strateških i operativnih mera formulisanih u obliku plana aktivnosti
koje je neophodno preduzeti u cilju operacionalizacije ovog dokumenta.
Jedan od najve ih problema u implementaciji bilo koje strategije predstavlja kreiranje
odgovaraju e strukture. Odnos strategija – struktura je dosta davno uo en i izaziva niz
kontraverzi. Sa jedne strane, esto sam proces formulisanja strategije je omedjen
postoje im strukturama. Sa druge strane, primena strategije zahteva niz promena koje
doti u i menjanje zate enih struktura. Otuda, moramo podvu i da ostvarivanje pojedinih
elemenata ove Strategije je tesno povezano sa iznalaženjem odgovaraju ih
organizacionih, menadžerskih i drugih novih strukturalnih rešenja.
Posebno želimo da naglasimo da smo u ovome delu izdvojili samo one mere, tj.
aktivnosti koje specifi no predlaže ova Strategija, ili koje predstavljaju modifikaciju
predloga pojedinih drugih strateških dokumenata Grada. Drugim re ima, iako smo u
tekstu Strategije iznosili predloge koji proisti u iz drugih dokumenata, gde god je to
bilo mogu e koncentrisali smo pažnju na konrektna rešenja za potrebe Strategija razvoja
turizma Grada Beograda, pri emu ni jedan drugi strateški dokument nije prihva en kao
nepromenljiv. Spisak mera koje smo predložili sigurno nije kona an, ali po našem
mišljenju može doprineti kreiranju adekvatne strukture i zapo injanju niza operativnih
koraka ka primeni ove Strategije. Posebno isti emo kako ni jednu strategiju nije mogu e
implementirati bez niza prate ih dokumenata u formi drugih planskih odluka (programa,
projekata, studija izvodljivosti, biznis planova, budžeta) i dobro definisane prate e
infrastrukture.
357
Jedno od pitanja koje se, naravno, može postaviti jeste pitanje uskla ivanja aktivnosti
vezanih za razli ite strateške dokumente Grada. U praksi, nevezano samo za Beograd,
esto dolazi do problema u koordinaciji i suboptimizaciji, kao na primer situacija gde
pojedine gradske službe i institucije nisu u potpunosti upoznate ili u akcionom smislu
usaglašene sa razvojnim aktivnostima i planovima drugih gradskih strukura. Kao što
smo u tekstu Strategije i naveli, možda bi osnivanje Agencije za razvoj grada
predstavljalo jedan dobar odgovor, odnosno odgovaraju e rešenje u tom pogledu, ali to
izlazi iz okvira projektnog zadatka te se tim pitanjem nismo posebno, niti detaljnije
bavili.
U slede oj tabeli dajemo kratak pregled najvažnijih mera i aktivnosti koje sa injavaju
celovit i sadržajan akcioni plan. Ono što moramo posebno ista i i preporu iti jeste da se
ove mere ne tretiraju izolovano i ne koriste bez uvida u integralni tekst Strategije.
Red.br. Mera - Aktivnost Odgovornost Rok
1.Usvajanje Strategije sa internom promocijom
Sekretarijat za privredu i Gradska vlada
(Skupština Grada) 2009.
2.
Transformacija Turisti ke organizacije Beograda u Destinacijsku menadžment organizaciju u formi javno-privantnog partnerstva*
Gradska vlada, Sekretarijat za privredu i Turist kaorganizacija Beograda
2009,najkasnije po etak2010.
3.
Projekat brendiranja Beograda putem me unarodnog tendera sa strogim uslovima (iskustvo u brendiranju velikih/glavnih gradova i dr.)
Destinacijska menadžment organizacija (sadašnji
TOB)2010.
4.
Definisanje programa za podršku i unapre enje investicija, posebno u saobra ajnuinfrastrukturu (priprema investicionih prospekata, formulisanje dodatnih programa podsticaja za investiture, itd.)
Sekretarijat za privredu, Gradska vlada
2010.
5.
Studija izvodljivosti izgradnje tunela ispod ulice Tadeuša Koš uška
Gradska vlada 2009-2010.
358
6.
Razvoj programa za podsticanje investicija u rekonstrukciju i renoviranje postoje e smeštajne ponude u cilju podizanja kvaliteta
Vlada Republike Srbije i Gradska vlada
2010-2011.
7
Izrada Master planova razvoja turizma za turisti ko-urbane celine definisane Strategijom (Velika peša ka zona Beograda; Prva avenija Beograda; Europolis sa akvabulevarom Sava; Donaupolis sa akvabulevarom; tranzitni turisti ki centar Avala na Evrokoridoru X (autoput E-75)
Gradska vlada 2009-2012.
8.Uspostavljanje sistema kvaliteta u oblasti turizma
Destinacijska menadžment organizacija
2011.
9.
Izrada Master planova razvoja turizma za opštine Obrenovac, Lazarevac, Barajevo, Grocka, Sopot, Mladenovac
Gradska vlada i navedene opštine
2010-2013.
10.
Izrada master plan razvoja turizma zone strukturnog razvoja turisti kog proizvoda grada (prigradski nisko urbanizovani prostori, ruralni prostori sa selima, šumski i ekološki o uvani prostori i akvati kre no-jezerski prostori grada)
Gradska vlada i odnosne opštine
2015. i kasnije
11.Izgradnja odgovaraju e veze izme u Kalemegdana i Velikog ratnog ostrva
Privatno javno partnerstvo 2015. i kasnije
12.Izgradnja mosta/pontona Uš e - Veliko ratno ostrvo Privatno javno partnerstvo
2015. i kasnije
13.Izgradnja tunela ispod ulice Tadeuša Koš uška Gradska vlada nakon 2014.
*Ovde naš predlog podrazumeva izmenu predloga datog u Strategiji razvoja Beograda, na na in da se predlaže da se ne formira Agencija za razvoj turizma kao posebno telo.
359
LITERATURA
Anholt City Brands Index, How the World View Its Cities, third edition, 2007.
Aschworth, Personality association as an instrument of place branding: possibilities and pitfalls, EUGEO conference, Amsterdam, 2007.
Baki , O., Marketing u turizmu, Fakultet za uslužni biznis, Sremska Kamenica, 2008
Baki , O., Marketing menadžment turisti ke destinacije, igoja štampa/Baki , Beograd, 2005.
Baki , O., Osnovni principi i elementi sadržaja za izradu strategije razvoja turizma Beograda, Ekonomski vidici br. 3, 2003, Okrugli sto: ''Strateški razvoj turizma'', Društvo ekonomista Beograda, oktobar 2003.
Baki , O., Mati , Lj., Strategija promocionog miksa TOB, Turisti ko poslovanje br. 1, 1996, Viša turisti ka škola, Novi Beograd
Barjaktarovi , D., Pozicioniranje hotelskog preduze a na savremenom tržištu, doktorska disertacija, Prirodno-matemati ki fakultet, Novi Sad, 2007.
Brent Ritchie, J.R., Crouch, G., The Competitive Destination – A Sustainable Tourism Perspective, CABI Publishing, Wallingford, 2003.
Burhin, F., Paskaleva-Shapira, K., Santamaria, S. (2003), Sustainable Urban Tourism, European Governance for Sustainable Urban Tourism, Benchmarking Report, Research project of Key action 4 City of Tomorrow and Cultural Heritage, Program within the Fifth Framework Program of the EU Contract n0 EVK4-CT-1999-00001, 33 pp.
Burhin, F., Paskaleva-Shapira, K., Santamaria, S., Sustainable Urban Tourism, European Governance for Sustainable Urban Tourism, Bencmarking Report, Research project of Key action 4 City of Tomorrow and Cultural Heritage, Program within the Fifth Framework Program of the EU, 2003.
a i , K., Poslovanje preduze a u turizmu, Ekonomski fakultet, Beograd, 1995.
erovi S., Menadžment u turizmu,PMF departman za geografiju turizam i hotelijerstvu, Novi Sad, 2003.
Davidson, R., B. Cope., Business Travel: Conferences, Incentive Travel, Exhibitions, Corporate Hospitality and Corporate Travel, FT Prentice Hall, London, 2003.
Glasgow’s Tourism Strategy to 2016, Glasgow. 2007.
Hayllar, B., Griffin, T., Edwards, D., ed. City Spaces – Tourist Places (Urban Tourism Precinets), B/H Elsevier, Sidney, 2008.
Horwath Consulting Zagreb i Ekonomski fakultet, Strategija razvoja turizma Republike Srbije, Beograd,2006.
Horwath i Horwath Consulting, Hotel investment strategy for Belgrade, Working Draft Report Zagreb,2004.
Jean Vivier: Mobility and Cities, UITP, 2006. godina
Kozak, M., Destination Benchmarking, CABI Publishing, Wallingford, 2004.
360
Krupka, A., Ze evi , B., Report on appropriate measures aimed to facilitate and stimulate increased tourism, and to develop the tourism sector, Savetodavni centar za ekonomska i pravna pitanja, Beograd, 2003.
Lockwood, A., Medlik, S., Tourism and Hospitality in the 21st century, Elsevier, London, 2003.
Lohmann, Martin und Danielsson, Urlaubsmotive, Hamburg, 2003.
Maksin-Mi i M. (2007): Turizam i prostor, Fakultet za turisti ki i hotelijerski menadžment, Beograd
Maksin-Mi i M., Turizam i prostor, Fakultet za turisti ki i hotelijerski menadžment, Beograd, 2007.
Miliji S., Kruni N., Panti M, Sustainable Tourism Development in Cities, In: Sustainable Spatial Development of Towns and Cities, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd, 2007. pp. 212-230.
Moutinho, L., Strateški menadžment u turizmu, Masmedia, Zagreb, 2005.
Nacrt Strategije razvoja grada Beograda (januar 2008.)
North East England Tourism Strategy 2005-2010, final report.
Odluka o naknadi za koriš enje gra evinskog zemljišta („Službenu list Grada Beograda“, broj 37/04,40/07)
Opštine u Srbiji, Zavod za statistiku Republike Srbije, 2007 godina, podaci su iz 2006 godine.
Palgo center (2008): Strategija razvoja Grada Beograda, nacrt, Beograd
Palgo center, Strategija razvoja Grada Beograda, nacrt, Beograd, 2008.
Perovic M., Anatomija Beograda, Biblioteka "Posebna izdanja", Plato, Beograd, 2002.
Poon A., Tourism, Technology and Competitive Strategies, CAB International, Wallingford, 1993.
Popesku, J., Marketing of Serbia and Belgrade as a tourist destinations, EUGEO conference, Amsterdam, 2007.
Popesku, J., Marketing u turizmu, igoja štampa i CenORT, Beograd, 2002.
Popesku, J., redaktor, Menadžment turisti ke destinacije, Univerzitet Singidunum Beograd, 2008.
Popesku, J., The brand as an integral part of country and city tourist product (Serbia and Belgrade), International Conference Advertising the City – City Branding Examples in Europe, Kavala, Greece, 2006.
Prema Statisti kom godišnjaku Beograda iz 2006. godine.
Republi ki zavod za statistiku, Saopštenje br. 20 od 30.01.2008.
Ritchie, J.R.B., Crouch, G., The Competitive Destination – A Sustainable Tourism Perspective, CABI Publishing, Wallingford, 2003.
Saopštenje Zavoda za informatiku i statistiku Beograda 14/2008
361
Saopštenje Zavoda za informatiku i statistiku Beograda 7/2008
Schmidt, H.W. (2002/1), Dynamic Regional Tourism, Statistics in Focus, Industry, Trade and services, Theme 4-14/2002, Eurostat, ISSN 1561-4840, European Communities
Schmidt, H.W., Dynamic Regional Tourism, Statistics in Focus, Industry, Trade and services, Theme 4-14/2002, Eurostat, ISSN 1561-4840, European Communities, 2002.
Sekretarijat za zaštitu životne sredine (2007): Kvalitet životne sredine Grada Beograda 2006. godine, Beograd
Sekretarijat za zaštitu životne sredine, Kvalitet životne sredine Grada Beograda 2006. godine, Beograd, 2007.
Spasi V., Menadžment turisti kih agencija i organizatora putovanja, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2006.
Statisti ki godišnjak Beograda 2006 i Saopštenje Zavoda za informatiku i statistikuBeograda 14/2008
Statisti ki godišnjak Beograda iz 2006 godine
Statisti ki godišnjak Beograda
Statisti ki godišnjak Grada Beograda za 2006 godinu.
Statistika Grada i interni podaci preduze a koja se bave nekom od delatnosti
Strategija razvoja trgovine Beograda, Ekonomski fakultet u Beogradu, 2008.
Strategija razvoja turizma Srbije
Strategiji razvoja trgovine Beograda
Tourism Strategy of Turkey – 2023, Ministry of Culture and Tourism, Ankara, 2007.
Tourism Sustainability Group (2007): Action for more Sustainable European Tourism, Report,
Tourism Sustainability Group, Action for more Sustainable European Tourism, Report, 2007. www.ec.europe.eu.
Univerzitet Singidunum, Fakultet za turisti ki i hotelijerski menadžment, Poslovni (master) plan turisti ke destinacije Zlatibor-Zlatar, Beograd, 2007.
Tourism trends for Europe, European Travel Commission, 2006.
Unkovi S., a i K., Baki O., Savremena kretanja na turisti kom tržištu, Ekonomski fakultet, Beograd, 2002.
Unkovi , S., Ze evi , B., Ekonomika turizma, CID, Ekonomski fakultet, Beograd, 2007.
UNWTO World Tourism Barometar, No 1, January 2008. (www.unwto.org, maj 2008)
UNWTO World Tourism Barometer (www.unwto.org, jun 2007.)
UNWTO, Tourism Highlights, Edition 2007. (www.unwto.org, april 2008.)
Urbanisti ki zavod Beograda (2003): Generalni plan Beograda 2021, Beograd
362
Urbanisti ki zavod Beograda (2004): Regionalni prostorni plan administrativnog podru ja Grada Beograda, Beograd
Urbanisti ki zavod Beograda Regionalni prostorni plan administrativnog podru jaGrada Beograda, Beograd, 2004
Urbanisti ki zavod Beograda, Generalni plan Beograda 2021, Beograd, 2003
Urbanisti ki zavod Beograda, Studija beogradskog priobalja, Prva faza, Beograd, 2007.
Živkovi R., Ponašanje i zaštita potroša a u turizmu, Univerzitet Singidunum, 2006.
PUBLIKACIJE I MATERIJALI
Agencija za privatizaciju Republike Srbije
Privredna komore Beograda
Zavod za informatiku Grada Beograda
Turisti ka organiuacija Beograda
Turisti ka organizacija Srbije
Republi ki zavod za statistiku
WEB ADRESE:
www.tob.co.yu
www.belgradetourism.org.yu
www.serbia-tourism.org
www.unwto.org
www.citybrandsindex.com
webrzs.stat.gov.rs/axd/index.php
www.tob.co.yu
www.zis.bg.gov.yu
www.eurovisionserbia.tv/page/upoznajte
www.gc-lug.co.yu/kosmaj.htm
www.zvrk.co.yu/Zanimljivosti/Geografija/avala/index.htm
ec.europa eu/enterprise/services/tourism/studies/ecosystems_en successfactors, 2007