str.11 POMORCI U MIROVINU SA 60 GODINA ŽIVOTA I 15 …sph.hr/upload/2012/05/pv_66_web_4fb4f889cf359.pdf · MMPI i SPH, onda ne bi imali zamjerki, kao, vjerojatno, ni većina pomoraca.

ITF: Početak novog razdoblja / Uskoro ratificiranje konvencije br.185 / Ne spominjite doživljene stresove

Plovput - putokaz u Jadranskommoru

Mladi su budućnost transportnog sektora

br. 66 svibanj 2011 godina 17

str.14 str.8-9str.3

Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Malarija uzima preveliki danakPosljednih mjeseci SPH bilježi povećani brojslučajeva oboljenja od malarije. Pomorci suo tome loše informirani.

str.10

snim

io D

. Pre

stin

t

Za veću zaštitu radnika u offshore-uHrvatska nema posebno zakonodavstvo zazaposlene u toj industriji – nisu reguliraniradno vrijeme niti treninzi.

str.13

Linijska Nacionalna Plovidba: Krše se radnička pravaSPH proziva Linijsku nacionalnu plovidbu iz Splita zbog smanjenja plaća. Pomorci traže dionice.

str.11

Konvencija o radu pomoraca, 2006

Superjahte na udarukonvencije

POMORCI U MIROVINU SA 60 GODINA ŽIVOTAI 15 GODINAPLOVIDBE

POMORCI U MIROVINU SA 60 GODINA ŽIVOTAI 15 GODINAPLOVIDBE str.2-3str.2-3

br. 66 • svibanj 20112

U proceduru je poslan prijedlog po kojem svaki

pomorac može s navršenih 60 godina života ići u prijevremenu, a ne punu mirovinu, ukoliko je minimalno 15 godina proveo na brodu.

-Pod punom odgovornošću mogu reći da će premijerka Kosor i ministar Popijač biti okriv-ljeni za svaku smrt, ozljedu, nemogućnost zapošljavanja i siromaštvo oko 25.000 pomoraca i njihovih obitelji- izjavio je u medijima P. Brazzoduro, tajnik SPH. Zamjenik predsjednika SPH

A. Malger Petrić je uputio pismo premijerki u kojem je najavio moguće negativne posljedice za predstojeću turističku sezonu (blokada

luka) ukoliko se ne riješi pitanje „beneficiranog staža“ pomor-cima.

Četiri dana kasnije premijerka J. Kosor je u Gospiću na novi-narski upit o „beneficiranom radnom stažu“ za pomorce najavila da će Vlada na izmjene Pomorskog zakonika, o kojima slijedi rasprava u Saboru, reagirati amandmanom kojim će nastojati uvažiti prijedloge pomoraca te „olakšati pomorci-ma uvjete za odlazak u mirovinu uvažavajući sve njihove argu-mente“.

Slijedećeg dana iz MMPI u SPH stiže prijedlog amandmana Vlade. U medijima izlazi stav SPH: Ako ono što je premijerka istaknula podrazumijeva tekst prijedloga dogovoren između MMPI i SPH, onda ne bi imali

zamjerki, kao, vjerojatno, ni većina pomoraca. Kad je već premijerka Kosor pokazala toliko razumijevanja za težak život i rad pomoraca, onda se nadamo i da shvaća kako je to tek početak rješavanja problema nagomila-nih u zadnjih dvadeset godina te da će pokazati dobru volju i u idućim koracima ka njihovu rješavanju.

Petnaestog travnja amand-man Vlade prihvaćen je na sjednici Vlade. Odmah nakon sjednice Vlade premijerka Kosor je požurila u Rijeku osobno se sastati s hrvatskim pomorcima, a službeni povod bila je primopre-daja broda „Velebit“ (Tankerska plovidba d.d.). Premda to nije naglašavala, upravo je premi-jerka presjekla „sukob“ ministara B. Kalmete i Đ. Popijača oko

„beneficiranog“ staža.Peti svibanj je bio gotovo

povijesni dan za hrvatske pomorce (ali i SPH): održana je saborska rasprava o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika.

-To je minimum koji moramo ispoštovati za naše pomorce, naglasio je državni tajnik M. Babić, naglasivši da čak 75 posto pomoraca s navršenih 60 godina života više ne zadovoljava domaće i međunarodne zdravst-vene uvjete.

U raspravi je S. Hrelja (klub HSU) predložio Vladi da mirovinska pitanja pomoraca ipak uredi posebnim zakonom te da valja razmišljati i o uvođenju prijevremene mirovine za pomorce. Istaknuo je problem neratificiranja konvencije br. 185 što rezultira problemima u Brazilu te je predložio da se što prije izmijeni i članak PZ-a u kojem se navodi da „propis kojim se potanje uređuju radni, životni i socijalni uvjeti pomora-ca donosi ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za rad i ministrom nadležnim za socijal-nu skrb“ te da to treba prepustiti pregovorima između brodara i sindikata odnosno kolektivnom ugovoru.

D. Šujica (klub HDZ) je istaknula da Vlada tim aman-dmanom ispravlja veliku nepravdu kojom im je prije više od dva deseljeća ukinuto pravo na beneficirani staž te je nadahnuto iznijela niz podataka koji potvrđuju visoko mišljenje svjetskih brodara o hrvatskim pomorcima.

L. Denona (klub SDP) je istaknuo da su pomorstvo i pomorci hrvatski brend u svijetu, pa zaslužuju i takav brendirani status i u Hrvatskoj. U raspravi su još sudjelovali S. Grčić (klub HSS), N. Rebić (HDZ, inače po zanimanju pomorac), Ž. Nenadić (HDZ), M. Škvorc (HDZ).

Predstoji bitka SPH za što kvalitetnije tumačenje i prim-jenu donijetih izmjena i dopuna Pomorskog zakonika, na što navodi svaki dosad donijet zakon koji bi se podzakonskim aktima (pa i internim naputcima) mijenjao i predstavljao problem u svakodnevnoj primjeni.

Nažalost, zakoni se donose s djelovanjem od trenutka kada stupaju na snagu, pa nemaju retrogradno djelovanje (objašnjenje pravnika u vezi s „beneficiranim“ stažem) tako da će pomorac kada navrši 60 godina života, imati pravo na starosnu mirovinu ako ima najmanje 15 godina staža kao član posade broda i ako je u tom razdoblju plaćao doprinos (pa je u ovom trenutku to zakonska odredba koja će najviše pogo-dovati mlađim pomorcima), neovisno o razdoblju u kojem je ostvario staž. S obzirom na „beneficiju“ od dva mjeseca po godini koja će važila do prelaska

A moglo je biti i drugačije: šestog travnja Vlada je naprasno odustala od već

utvrđenog prijedloga u Pomorskom zakoniku. Vlada je odlučila odustati od

vlastitog obećanja datog u koalicijskom sporazumu te je tako „pobijedila“

struja ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Đ. Popijača, najvećeg pro-

tivnika beneficiranog staža za pomorce, koji je ustrajno (kao i njegov državni

tajnik) tvrdio kako taj prijedlog nije u skladu s odredbama Vladinog Programa

gospodarskog oporavka.

Uvodnik

Opet se Pomorski vjesnik tiska s određenim zakašnjenjem:

čekala se objava izmjena Pomor-skog zakonika u Narodnim novinama da bi saznali od kojeg će se datuma početi primjenjivati. I- nismo dočekali (objaviti ćemo na našoj web stranici).

Ipak su Vlada i Sabor prihvatili činjenicu da su pomorci- hrvatski brend (kako je netko lijepo rekao u Saboru) i učinili još jedan korak u dokazivanju da je Hrvatska pomorska zemlja. U sat i pol rasprave zastupnicima (svih boja) bila su puna usta pomoraca i pomorstva (tonnage tax) i pogleda prema galeriji gdje je bio P. Brazzoduro, tajnik SPH.

Moramo uputiti zahvalu svima koji su pridonijeli da se poluči veliki uspjeh (nije to samo naša ocjena), pa čak i onima koji su u javnosti bili „protiv“, jer nisu shvaćali bit (demokracija). I onda su se „neki“ počeli „ukrcavati“ i prisvajati zasluge – oni su ovo, oni su ono (generali poslije bitke)… Nisu radili na elaboratima (niti platili), pišu o nekim „okidačima“ (pa će se prepoznati), nisu vodili iscrpljujuće rasprave u radnim tijelima, nisu imali hrabrosti javno prozivati ministre (skrivali su se pod raznim „šiframa“), nisu lobirali (ako uopće znaju o čemu pričamo)… Neka, SPH je izvršio zaključke svog Kongresa, čak i zahtjeve iz ustavne tužbe (nitko drugi nije tužio).

Bitka je dobivena, a „rat“ se nastavlja (podzakonski akti, usklađivanje drugih zakona s PZ-om). Ima još neriješenih (bitnih) pitanja: prijevremena mirovina za pomorce, mogućnost otkupa staža (nisu pomorci krivi što su izgubili 20 godina), uvesti zanimanje „pomorac“ u nomen-klaturu zanimanja (a onda ga definirati u Pomorskom zakoni-ku), implementacija MLC 2006, usklađivanje nacionalnog zakono-davstva sa zahtjevima MLC 2006, reguliranja životne i radne uvjete u offshore industriji… SPH ne daje predaha resornom ministarstvu!

MMPI je već prihvatio prijed-log SPH za žurnu ratifikaciju Konvencije br. 185 Međunarodne organizacije rada (problemi u Brazilu) što će značiti izmjenu Pomorskih knjižica (biometrijske kao i nove putovnice). Radi se na izmjenama Pravilnika o posredo-vanju pri zapošljavanju pomoraca (usklađivanje s MLC 2006), radi se na kolektivnim ugovorima za pomorce na putničkim brodovi-ma (i zaposlenike na kopnu), radi se na utvrđivanju formacijskog sastava na putničkim brodovima (preduvjet za prijavljivanje na natječaj za dodjeljivanje koncesi-je), a tu su i zahtjevi Mexico City Policy koji su donijeti na kongresu ITF-a (politika minimalnih uvjeta na trgovačkim brodovima).

Kad se ovako nabraja, uvijek postoji mogućnost da se nešto važno zaboravi …

Želimo vam mirno more …

POMORCI U MIROVINU SA 60 GODINA ŽIVOTA I 15 GODINA PLOVIDBE

Izmjene Pomorskog zakonika

br. 66 • svibanj 2011 3

Pedesetak sudionika iz cijele Europe po prvi put se sastalo i raspravljalo o problemima s kojima se susreću sindikalne sekcije mladih u svih trans-portnim sektorima Europe. Transunion je projekt kojeg je pokrenuo ETF pod pokrovi-teljstvom Europske komisije, a osim većeg učešća mladih u donošenju odluka unutar tijela ETF-a te jačanje položaja mladih, cilj projekta je i jačeg uključivanja žena u sindikalni pokret diljem Europe.

EUROPSKA PRAKSA

ZAPOŠLJAVANJA MLADIH

U SEKTORU TRANSPORTA

Tijekom seminara orga-nizirane su radionice – rad u grupama gdje su se razmjen-jivala iskustva i promišljanja o situaciji u kojem se nalazi europsko gospodarstvo i pokušalo pronaći odgovor na dva ključna pitanja: zašto se mladi ne žele učlaniti u sindi-kate i zašto opada zanimanje mladih za zapošljavanje u transportnom sektoru.

S obzirom da su sudionici došli iz zemalja s različitim ekonomskim situacijama, odgovori su na pitanja su često bila proturječna i nisu pružila jednoznačne odgovore. Dok je u zemljama zapadne Europe zanimanje mladih za zapošljavanje u transportnom sektoru kao i učlanjivanje u sindikatu u padu zbog malih plaća i teških uvjeta rada, u zemljama istočne Europe zanimanje je još uvijek veliko, ali nema radnih mjesta. Uz to, sindikati imaju loš imidž te su najčešće povezani s političkim strankama i vodećim državnim

političkim strukturama što predstavlja problem koji nije mimoišao niti sindikate u Hrvatskoj.

Zapadnoeuropski i sindikati iz sjevernoeuopskih zemalja imaju dugu tradiciju i već godinama provode kampanje u svrhu povećanja interesa mladih za učlanjenje u sindi-kate, ali se slažu da je potreb-no napraviti iskorak i u kolek-tivne ugovore uvesti stavke o pravima mladih radnika te utemeljiti novi odbor unutar ETF-a čija će zadaća biti jačanje socijalnog dijaloga na europskoj razini.

PRIJEDLOZI I

RJEŠENJA ZA NASTAVAK

RADA UNUTAR PROJEKTA

- Ukoliko možete uplaćivati premije za životno i zdravstveno osiguranje, zbog čega ne želite plaćati osiguranje za vaš posao, bila je početna misao kojom se započela rasprava o razvijanju akcijskog plana jačanja zani-manja mladih za sudjelovanje u radu sindikata i zapošljavanje u transportnom sektoru. Da bi se mladima ukazala svrsishodnost sindikata i potreba za suranjom unutar sindikata, prvenstveno

je potrebno „jasno informirati“ članove i javnost te naglasiti zbog čega sindikati postoje i što za mladog radnika znači biti član sindikata. Zaključeno je da je potrebno omogućiti mladim radnicima razvoj unutar sindi-kata kao i osluškivati njihove potrebe i probleme u kontekstu današnjice.

Mediji kojima je danas najlakše privuće pažnju mladih su socijalne mreže na internetu čije prednosti trebaju sindikati maksimalno iskoristiti. Nizo-zemski sindikati su se udružili i pokrenuli tzv. future fighters movement, koji povezuje mlade na način da se stalno reklam-ira na popularnim glazbenim televizijskim kanalima, koji uključuje slobodne aktivnosti kroz koje se mladi druže i pove-zuju te jedni drugima pomažu u pronalasku zaposlenja nakon završetka studija (npr. www.glabalplacement.com).

S obzirom da je u Hrvatskoj problem zapošljavanja kolek-tivne prirode te se ne odnosi samo na mladu populaciju i transportni sektor, teško se uspoređivati s radom sindikata iz Norveške koji godišnje osigu-raju pripravnički staž (kadeturu) za oko tisuću svojih članova koji su završili srednje škole. Međutim, osnivanje sekcije mladih i kvalitetna kampanja koja bi bila privlačna mladima zasigurno bi bili koraci napri-jed za SPH, jer, kako se kaže, svijet ostaje na mladima kojima je potrebna ili će biti potrebna pomoć SPH.

Seminar će biti nastavljen 27. i 28. Lipnja u Berlinu kada će biti zaokružena priča o zajedničkom djelovanju mladih na europskoj razini što će ujedno poslužiti i kao poligon za razvoj sekcije mladih unutar SPH odnosno transportnog sektora na razini Hrvatske. • Napisala i snimila B. Manojlović

Pod geslom „Young

workes can really move

things“ u Madridu je 4.

i 5. svibnja održan semi-

nar u organizaciji ETF-

a čiji je glavni cilj bio

povezati mlade članove

sindikata (do 35 godina)

i stvoriti novu Europ-

sku mrežu mladih rad-

nika u transportu.

na rad pomoraca pod ugovorima (do tada su brodari plaćali doprinos), tek će se vidjeti kako će se regulirati odnos između starog i novog „beneficiranog“ staža. Po svemu sudeći biti će nužne dodatne izmjene u Zakonu o mirovinskom osigu-ranju, ali i u pravilnicima.

Od završetka rasprave do glaso-vanja proteklo je nešto vremena , ali se u međuvremenu dogodilo još jedno iznenađenje: Vlada je prihvatila je prijed-log u svezi određivanja životnih i radnih uvjeta pomoraca: umjesto da to određuje ministar, to će činiti socijalni partneri u kolektivnom ugovoru.

Prijenos danaMožda su još značajnije izmjene odred-

bi kojima su prihvaćeni osnovni zahtjevi SPH (drugi dio ustavne tužbe), a odnose se na način računanja i prenošenja dana kojima se postiže potrebnih 183 dana za oslobođenje od plaćanja poreza na doho-dak pomoraca.

U članku 128. Stavak 2. Mijenja se i

glasi: „ za postizanje potrebnih 183 dana iz stavka 1. ovog članka za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, uračunavaju se dani plovidbe, dani prove-deni na putu od mjesta prebivališta do ukrcaja na brod, dani potrebni za povrat-no putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu.“

Iza tog stavka dodaje se novi stavak koji glasi: „danima iz stavka 2. ovog članka mogu se pribrojiti dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu koji u prethodnoj godini nisu uračunati u 183 dana“. Po novoj odredbi praktično se svi navedeni dani mogu prenositi u slijedeću godinu.

SPH je tražio još neke izmjene, ali nisu usvojene. Traženo je da se zapovjedniku, bez obzira na zastavu broda, omogući

ovjera potpisa pomoraca posebno kada se radi o opunomoćivanju supruge i/ili zakonskog zastupnika. Odgovor MMPI nikada nije stigao! Traženo je i uvođenje definicije „pomorac“ sukladno MLC 2006, što također nije prihvaćeno. Traženo je da se ne omogućava tumačenje prekida radnog odnosa danom iskrcaja s broda, već stvarnim trajanjem ugovora o radu pomorca odnosno korištenjem godišnjeg odmora u trajanju definiranom u kolektivnom ugovoru ili međunarodnom konvenci-jom. Traženje je djelomično riješeno ratifikacijom MLC 2006 te se može zahtjevom za izravnu primjenu MLC 2006 dobiti dodatnih 2,5 radna dana za svaki mjesec proveden na brodu.

Uz to, očekuje se odluka Ustavnog suda o zahtjevima SPH (ustavna tužba). Naime, iako su svi zahtjevi SPH sada riješeni izmjenom pravilnika i zakona, odluka Ustavnog suda je potrebna da bi pomorci, koji su zbog državne adminis-tracije platili ono što nisu trebali platiti dobili natrag svoj novac.• (dp)

Budućnost Europskog transportnog sektora je u rukama mladih

Transunion Young Transport Workers seminar

Što još treba urediti• priznanje staža svima koji su u

ovih zadnjih 20 godina bili uskraćeni za pravo koje im pripada;

• uređenje prijevremenog umirov-ljenja analogno redovnoj mirovini (prijevremena s 55 godina života i najmanje 15 godina plovidbenog staža);

• priznavanje ugovora o radu prema stvarnom važenju istog – kad je na neodređeno vrijeme ne prestaje iskrcajem s broda, kad je na određeno vrijeme traje dok se ne iskoriste zarađeni dani godišnjeg odmora prema Kolektivnom ugovoru ili prema Konvenciji o radu pomoraca 2006;

• povećanje pomorskog dodatka i određivanje istog u visini osobnog odbitka po danu boravka na brodu; izmjena drugih zakona i pravilnika kojima se obezvrjeđuju ili ne priznaju pomorcima ista prava kao i drugim građanima u Republici Hrvatskoj.

br. 66 • svibanj 20114

Minimalni standardi osigurati

će pomorcima pokrivenima ITF

ugovorima ne samo dobrobit

ITF minimalnih plaća i uv-

jete rada, već će imati izravni

oslonac sindikata koji je pot-

pisao ugovor.

Razlog održavanja sjednice na Cipru je da u Limasolu imaju sjedište

veliki manageri brodova za krstarenje, ali jedna od najvećih agencija za ukrcaj pomoraca (hotelskog osoblja) – Seachefs s kojom su održani posebni sastanci.

Na početku sjednice prezentirano je trenutno stanje u ovoj grani pomor-ske industrije – istaknuto je kako je očigledno došao kraj krize, jer je trenut-no u narudžbi 18 novih brodova za

krstarenje. Na brodovima za krstarenje angažirano je više od 193.000 pomoraca (početak 2010.), a najveći su poslo-davci Carneval Cruise Line ( 25.140), Royal Caribbean International (24.058), Princess Cruisses (15.338), Costa Crociere (14.241), Norwegian Cruise Line (13.176), MSC Cruises (11.468), Celebrity Cruises (11.246), Holland America Line (10.411) i P&O Cruises (6.204). Većina brodova je i nadalje

pod zastavama pogodnosti, uglavnom Bahama,a najveća korporacija je i dalje Carneval Corp. koja ima i najveći broj brodova pod nacionalnim zastavama, ali je dolaskom u Europu preregistrirala dio brodova sa zastave UK u Bahame.

Što se tiče aktivnosti ITF-a jasno je da je prijašnje strahovanje pomoraca za gubitak posla ukoliko se jave inspe-ktorima ITF-a mnogo manje i da se povećava broj poziva sa zahtjevima za rješavanje problema. Konstatirano je da ima i zahtjeva koji na prvi pogled mogu izgledati banalni i koji se mogu riješiti telefonskim pozivom prema brodaru/manageru, ali je bitno da se, s obzirom na broj angažiranih pomoraca na pojedi-nom brodu, takvi zahtjevi uspješno rješavaju.

Radi specifičnosti i osjetljivosti ove industrije, a ujedno i velikog broja pomoraca „ITF Miami Guidelines“ su već godinama predložak za postupanje u pregovorima s brodarima i managerima. Zbog toga je došlo vrijeme da se nado-pune i osuvremene, a prvenstvo u njih treba ugraditi postignuća iz ITF IBF ugovora (osiguranje i bolovanja, ratne zone i zone visokog rizika) te na MLC 2006 (definicija „pomorac“, sato rada i odmora, trajanje ukrcaja).

Nakon raznih ideja i nesuglasja oko pitanja vezanog za „tip“ (napojnica) i najnižu plaću odlučeno je da se oformi posebna radna skupina koja će istražiti i obraditi sve zahtjeve i mogućnosti real-izacije kako bi se napravio jedinstveni Model Agreement za brodove za kružna putovanja.

Pod patronatom i u organizaciji RINA-e (talijanskog upisnika brodova) napravljen je novi međunarodni stan-dard SA 8000 kojeg bi vodila agencija SAI (Social Accountability Internation-al) iz SAD. Novi je standard orijentiran na utvrđivanje postojanja odgovornog poslodavca u skladu s kolektivnim ugov-orom i MLC 2006. Nije bilo prihvatljivo da se takvim dokumentom potvrde valjanosti i kvalitete koje ionako treba utvrditi sindikat s brodarom kroz kolek-tivni ugovor. Nakon rasprave zaključeno je da novi standard ne treba u potpunos-ti odbaciti, ali da se ne smije dogoditi da se prihvati još jedan novi dokument koji propisuje preglede koje bi osim brodara trebali izvršavati i pomorci.• (bb)

Na ovogodišnjem 12. državnom natjecanju

učenika pomorskih škola zani-manja tehničar za brodostro-jarstvo koje se održalo od 11. do 13. svibnja 2011. u Zadru , učenik 3 BS razreda Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik Jakov Kolak osvojo je je prvo mjesto.Okitio se zlatom, vjerodosto-jno osvjetlao obraz škole i s ponosom predstavio sve njene kvalitete. Skupa sa svojim kole-gom Antom Kitinom ekipno su zauzeli drugo mjesto koje ih je od prvog dijelilo samo pola boda.

Novost ovogodišnjeg natjecanja je u tome što se isto provodilo prvi put na školskom brodu “Kraljica mora”,na kojem su učenici iz svih pomorskih škola Republike Hrvatske: Split, Bakar, Mali

Lošinj, Zadar, Korčula, Šibenik i Dubrovnik, provjeravali svoja znanja iz predmeta : tehnička mehanika,termodinamika, elementi strojeva, brodski moto-ri, pomoćni brodski strojevi, engleski jezik, hidraulika i pneu-matika, osnove brodogradnje.Iskusili su svoja prva znanja iz

poznavanja rada na strojarskom simulatoru na kojem su radili vježbu sinkronizacije generatora i rada brodskih pumpi. Praktični dio sastojao se od mjerenja istrošenosti i ovalnosti košuljice motora uz pomoć mikrometra i komparatora, te određivanje vrste vijaka, i narezivanje navoja.

Nakon odrađenog natjecateljskog dijela svi su se učenici zasluženo odmorili šetnjom po gradu uz nezabo-ravan obilazak morskih orgulja, katedrale Sv.Stošije, Sv.Donata i ostalih znamenitost lijepoga Zadra.

Proglašenje pobjednika s nestrpljenjem se održalo u Pomorskoj školi Zadar , gdje su najboljima uručene pohvalnice, zahvalnice i medalje .

- Čestitam vam svima na sudjelovanju bez obzira na konačne rezultate. Samim time što se rezultati među pobjednici-ma razlikuju u manje od jednog boda te da je razlika između prvaka i onog posljednjeg na rang listi tek desetak bodova, govori koliko ste svi dobri, kazao je ravnatelj zadarske škole Svetko Perković, uputivši ipak posebne čestitke pobjed-niku te napomenuvši kako su dvojica najboljih najprije imala jednak broj bodova, zbog čega su prije proglašenja pobjednika između njih dvojice morali provesti dodatno natjecanje, nakon čega je učenik Jakov Kolak pokazao bolje rezultate i ostao prvi.

Učenike su pripremali njihovi mentori Kuzma Gangai,Mato Bilić i Đuro Brboleža. • (m. bilić)

U kolovozu 2010. godine ITF kongres u Meksiku prihvatio je novu politiku

(Mexico City Policy) u svezi kampanje protiv brodova pod zastavama pogodnosti koja zamjenjuje Delhi Policy iz 1998. godine. Nova politika početi će se primjenjivati od početka slijedeće godine, a sindikati će je u potpunos-ti morati primjenjivati od 2014. godine.

Prema novoj politici svi sindikati će morati, kao minimum, osigurati pomorcima:

• članske iskaznice

• newsletter

• adresar s kontaktima svih dužnosnika

• pomoć u slučaju žalbi u svezi kolektivnog ugovora

• prava učešća

• posjete sindikalnih dužnosnika gdje je to moguće

• informacije o odgovornosti sindikata (kada kolektivni ugovor potpisuje više od jednog sindikata)

Prema Mexico City Policy ITF po prvi puta definira svoju politiku pomorcima koji plove pod nacionalnim zastavama. Minimalni uvjeti sada postoje za nedomicilne pomorce zaposlene na brodovima pod nacionalnom zastavom. Nacionalni sindikati koji potpisuju kolektivne ugovore za te brodove morati će tješnje surađivati sa sindikatima zemalja koje opskrbljuju brodove radnom snagom kako bi se osiguralo da svi pomorci na tim brodovima budu zaštićeni i zastupani.

Dok nova politika cementira prvenst-venu ulogu sindikata iz zemalja iz kojih dolazi brodar istovremeno promovira veće uključenje sindikata iz zemalja koje osigu-ravaju radnu snagu i ohrabruje potpisivanje ITF ugovora partnerskih sindikata. • (dp)

ITF

Početaknovograzdoblja

Posjetite www.itfseafarers.org i

Javite nam što mislite o novoj politici

Provjerite je li vaš brod pokriven nekim od ITF ugovora

Provjerite kakve su vaše plaće i uvjeti

Provjerite koji sindikat pokriva vaš brod

Natjecanje

Jakov Kolak - najbolji brodostrojar u Hrvatskoj

U Limasolu (Cipar) održana je trećeg i četvrtog svibnja redovita

godišnja sjednica ITF Cruise Ship Task Force (CSTF) u čijem je

radu sudjelovao B. Berlan, tajnik SPH.

Cruise Ship Task Force

Osuvremenjivanje Miami smjernica

Najbolji brodostrojari

br. 66 • svibanj 2011 5

Razlozi za organiziranje ovog sastanka na ovako udaljenoj

lokaciji od Londona su da se oda počast nedavno preminu-lom dugogodišnjem predsjedniku AMOSUP-a (Gregorio Oca), ali i da se u sklopu Pomorskog foruma koji se održava uoči ITF MSC-a, animiraju i predstavnici iz onih regija koji do sada nisu aktivnije sudjelovali u radu ovog komiteta.

Sastanak je imao 11 točaka dnevnog reda, a kako se isti održava uvijek prije IMO MSC-a raspravljalo se ponajviše o onome što će imati važnu ulogu u zauzimanje stava predstavni-ka (monitors) u radu tijela IMO.

Obzirom da John Bainbridge odlazi u mirovinu tajništvo ITF-a odab-rao je novog stalnog koordinatora u IMO-u - Bjorn-Erik Kristoffersena iz Norveške, koji je do sada bio zamjenik predsjedavajućeg. Ovim se otvorila potreba za određene izmjene u sastavu monitora i njihovih zamjenika, te imenovanje novog zamjenika predsjedavajućeg. Na prijedlog Nautilusa NL i podrške Australaca i drugih delegata, usvo-jena je odluka da to bude B. Berlan, obzirom na dosadašnji rad i aktivnosti u radu IMO-a. Ujedno je B. Berlan, po ključu rada ITF MSC-a, preuzeo i mjesto zamjenika monitora za MEPC (Marine Environment Protection Committee), ali i ostao zadužen kao monitor i za DSC (Dangerous Goods, Solid Cargoes and Containers).

Iako je vijeće IMO-a u posljednje vrijeme donijelo dosta značajnih rezo-lucija i da se rad na njima nastav-lja, u niti jednu radnu grupu nije nominiran predstavnik iz Hrvatske, vjerojatno zbog slabog sudjelovanja i angažmana predstavnika hrvatske administracije.

Kako su tek donijete nove izmjene STCW konvencije (Manila 2010), ITF stalno prati korektno tumačenje i primjene novih odredbi te radi na lobiranju kod novih izmjena i utvrđivanja odredbi koje su ostale upitne (liječnički standardi i fleksibil-nost sati rada) koje su još uvijek prob-lem uglavnom radi blok glasovanja u EU.

Još uvijek se nije postiglo suglasje o obliku i načinu izvođenja vježbi kod ulaska posade u zatvoren pros-tor. U osnovi ostaje pitanje, da li to treba ostaviti u ISM Codu ili to treba biti obvezni mjesečni dril na svim brodovima? Ostala su otvorena pitan-ja rada s balastnim vodama, tehnička rješenja i njihova učinkovitost koje zagovaraju neke zemlje. Velika zabrinutost postoji oko sigurnosti posada koje rade na brodovima za

prijevoz tekućeg plina i novih izmjena u IGC (International Code for the Construction and Equipment of Ships Carrying Liquifide Gases in Bulk) pravilniku.

Najznačajnija borba će se i dalje voditi na usuglašavanju pitanja vezanih uz amandmane na SOLAS konvenciju koji se odnose na LSA (Life Saving Appliances) u kojima bi trebalo, na međunarodnoj razini, usuglasiti pitanje sigurnosti i unificirati tehničku izvedbu kuka za oslobađanje brodica za spašavanje. Problem je što bi uvođenjem novih, sigurnijh, kuka trebalo izmjeniti 90% postojećih, što i nije loše za proizvođače, ali je to preskupo za brodare. Treba izdvojiti i pitanje post-ojanje azbesta u izgradnji brodova u Kini i Vijetnamu, te rezervnih dijelova koji dolaze iz tih zemalja. Nažalost, na ovoj sjednici na dnevnom redu nije bilo pitanje „sigurnog broja posade“

Nesreće koje se odnose na brodice za spašavanje

ITF redovito izviještava IMO u svezi događaja i nesreća koje se događaju upotrebom i vježbama na brodicama za spašavanje. Iako je u IMO-u jasno savjetovano da se vježbe s brodicama za spašavanje ne izvode s posadom, broj i način događanja nesreća nije se smanjio. Većina problema odnosi se na kuke, pa će ITF predložiti da:

· kuka mora biti stabilna pod opterećenjem, ali mora biti i omogućeno njeno oslobađanje kod uzburkanog mora;· da se kuka mora oslobađati samo u slučajevima namjernog rukovanja i ne smije biti podložna koroziji, upotrebi, vibraciji i kretanju broda kako se ne bi sama oslobodila;· treba osigurati standardiziranu izvedbu koja bi trebala biti na svim brodicama vodeći računa o ljudskom faktoru;· treba osigurati lak pristup i vidljivost kuke;· kuka mora imati jedan sigurn-osni međuzatvarač kojim bi se osiguralo slučajno otpuštanje i· je potrebna jasna odgovornost za potvrdu sigurnog rukovanja kompletne instalacije brodica za spašavanje.

Komunikacija posadeSve je više onih koji vjeruju da

je pravo pomoraca na korištenje mobitela i broadbanda na brodovima te je sve veći broj kompanija koje trgovačke brodove, kao na putničkim brodovima, opremaju s VSAT (Very

Small Aparature Terminal) sustave koji uključuju cjelovit internet, skype i telefon. Cijene ovog sustava su na razini 6.000-10.000 dolara na mjesec. Vjeruje se da će sa sve većim korištenjem i cijene znatno sman-jiti te bi morala preći u standardnu opremu na svim brodovima.

Eksplozije na chemical i produkt tankerima

FP (Fire Protection) podkomitet je delegiran od MSC-a da uredi regu-lativu oko obveze upotrebe inertnog plina na chemical i produkt tankerima, a iz dosadašnjih rasprava vidljivo je da nema suglasja i rješenja za manje brodove koji i nadalje ostaju problem.

Obzirom da je SOLAS Poglavlje II-2 obvezujuće za brodove od 500 BT, rasprava se vodi oko povećanja BT za korištenje inertnog plina na brodove od 5.000 BT ili 8.000 BT. Radna grupa je načelno prihvatila da se uspostava IGS (Inert Gas System) sustava mora koristiti na svim brodovima koji imaju namjeru prevoziti tekuće terete, čija točka paljenja ne prelazi 60° C.

Nesreće koje se događaju u svezi sa zatvorenim prostorom

ITF MSC je čvrst u stavu da se obvezujućim uvede upotreba (i vježbe za upotrebu na svakom putovanju) prenosivih mjerača plina (zraka). IMO DSC je stava da se takvi treninzi održavaju jednom mjesečno, ali je ITF i dalje na stajalištu češće vježbe poglavito zbog toga jer:

· zahtjevi za vježbu ovise o tipu broda i tereta koji prevozi,· vježbe su specifične za brod i teret na svakom pojedinom putovanju,· svaka vježba mora biti dio šire sigurnosne kulture broda i kompanije, što uključuje procjenu rizika, provjeru prakse i sveukupno poboljšanje sigurnosti pomoraca,· odgovornost časnika treba biti za sigurnost i to da ne provodi samo vježbe, već i da jasno utvrdi ponašanje kod osiguranja i da je prisutan kod svakog upućivanja i rada u takvim prostorima, bilo kojeg člana posade.Za sada takvih obveza časnik za

sigurnost nema, pa ni u smislu njihove edukacije, ali će to postati značajnije kada MLC 2006. godine bude imple-mentirana.

Smanjenje stakleničkih plinova i reguliranje emisije s brodova

Problem s količinama i potrebi smanjena stvaranja stakleničkih plinova na brodovima, sve je više pitanje biznisa i cijene istog kroz

industriju, pa se redovno zanema-ruju prava i status pomoraca. To se može očitovati i u donošenju UNFCCC (United Nation Framework Conventio on Climat Change) fonda za „zelenu klimu“. Problem između zemalja koje su spremne uvest Kyoto protokol u cijelosti, i onih koji žele biti „flag blind“ s IMO-om ne ostavlja za vjerovati da će se problem brzo riješiti.

Stav je ITF-a da se ne može raditi drugačije već po principu „flag blind“, te da treba i nadalje inzistirati i voditi računa da naredni finacijski troškovi nemaju utjecaja na radna i socijalna prava pomoraca. Ovdje se prvenstveno misli na plaće pomoraca i količinu rada odnosno eventualno smanjenje broja članova posade.

Pošten odnos i kriminalizacija pomoraca

Kriminalizacija i pošten tretman u odnosu na pomorca i nadalje je prioritetni posao Seafarers Section ITF-a. Kongresnom (Mexico) rezolucijom br. 34 - kriminal-izacija pomoraca, utvrđeni su okviri i obveze sindikata u provedbi i načinu rada u osiguranju praved-nijeg tretmana i nekriminaliziranja pomoraca, kako na nacionalnoj tako i međunarodnoj razini.

Preporuke za zdravstvene preglede prije ukrcaja

Na zajedničkom ILO/IMO satanku u listopadu prošle godine vođeni su intenzivni razgovori predstavnika brodara, pomoraca i država o novim prijedlozima u svezi brodske ljekarne i zdravstvenog pregleda za pomorce prije ukrcaja. Ovakvi će se sastanci nastaviti i dalje, ali stajalište ITF-a i dalje ostaje na uvjetima koji se moraju prije svega zadovoljiti, a to su;

· pravo na privatnost,· pravo socijalnih partnera da imaju pravo na reviziju odluka,· vrsta zdravstvenog pregleda koji se u biti mora svesti samo na pregled kojim će se utvrditi je li pomorac zdravstveno spreman za izvršenje svojih obveza,· sama uspješnost pomorca mora biti relevantna, a ne da to postaje prioritet u poslu i· treba voditi računa o pomor-skom iskustvu.Daljnji rad će se usmjeriti i prema

boljoj suradnji s WHO (World Health Organisation) pa će se inzistirati na njihovom punom angažiranju na slijedećim sastancima.

Najmanji broj članova posadePredložena rješenja nažalost nisu

uvrštena na STW 41., kroz redovite procese IMO-a, ali i nadalje imamo značajnu potporu u rješavanju ovog značajnog međunarodnog prob-lema od mnogih pravih pomorskih zemalja, pa se očekuje da će se o njemu raspraviti na slijedećim STW podkomitetima.

Sigurnosna kultura na broduOvo je pitanje tim značajnije što se

približava datum punog implementi-ranja ILO Konvencije o radu pomora-ca 2006. te utvrđivanjem stvarnih obveza Sigurnosnog komiteta i određene sigurnosne osobe na brodu i njihovog uvježbavanja.

Konvencija o tonažiRevidirana Konvencija o tonaži iz

1969. donijela je mnoge novosti i nastavak se očekuje u kvalitetnijem radu dopisne radne grupe koju vode predstavnici SAD, a koja bi trebala točnije urediti odnose između GT i NT.

Nažalost, još uvijek nisu do kraja

prihvaćena načela kojim se vodio ITF u svezi smanjenja životnog i radnog prostora za posadu, a poglavito za vježbenike, a to su:

· konzistentnost u primjeni;· poboljšanja u brodskom dizajnu;· poboljšanju u brodskoj sigurnosti i· sistematičnost u pristupu kod određivanja prioriteta kod aman-dmana.Očekivanja su da će predstavnik

ITF Monitor na SLF 53 Alan Grave-son (Nautilus UK) biti u mogućnosti da ponovno zatraži primjenu sistematičnijeg pristupa i iskazati naše zahtjeve.

Politika u svezi zdravlja i sigurnosti u radu sa ILO

Iako je ITF još 2006. godine utvrdio svoju politiku, koja je i potvrđena na kongresu 2010. Godine, u svezi zdravlja i sigurnosti, ostaje velik posao da se ista u većem dijelu počne primjenjivati globalno i bude sastavni dio kulture ponašanja na većini brodova. Velika pomoć će ovdje svakako biti i stvarna primjena ILO Konvencije 2006. o radu pomoraca.

Zajednička radna grupa po-moraca i lučkih radnika

Radna grupa se nije sastala u 2010. godini, ali se izašlo s našim prijed-lozima na ILO tripartitnom sastanku o globalnom dijalogu o sigurnosti u transportnom dobavnom lancu, koje se ponajviše bavilo kontejnerskim transportom.

Nesreće i izvještajiOčito je da na globalnoj razini treba

utvrditi jednobrazno izvještavanje u svezi nesreće, a u čemu bi mogao dobro pomoći projekt EMSA-e (Euro-pean Maritime Safety Agency).

Piratstvo i oružane pljačke posada

Najveća, najduža i najžučnija raspra-va vođena je o ovom pitanju, u što su uključeni svi potencijalni problemi kao što su:

· prijedlog ITF-a za kolektivni ugovor oko piratstva,· ukrcavanje naoružanih sigurn-osnih snaga na brod i pitanje odgovornosti zapovjednika i ostale posade,· zarobljavanje i procesuiranje pirata,· korištenje „sigurnih prostora“ i „citadela“,· zadržavanje „brodova matica“,· proširenje zona na kojem se pojavljuju somalijski pirati i pros-tora visokog rizika,· pomoć pomorcima i njihovim porodicama,· odgovornosti vlada država i zastava oko zaštite pomoraca, i· uloga UN-a i IMO-a.Komitet nije mogao donijeti

zaključke oko utvrđivanja preporuke o ukrcavanju oružja na trgovačke brodove te samo postavilo još pitanja koje treba riješiti, a odnose se na;

· pitanje osobnog životnog osigu-ranja u slučaju piratskog napada,· ostale nepoznate efekte po zdravlje i život pomoraca koji prolaze zonama visokog rizika,· postojanje stvarne mogućnost da se kolektivnim ugovorom regu-lira pravo pomorca da napusti brod koji ide tim područjima bez posljedicaOno što osobno smatram značajnim

je, da su pojedini sindikati (UK, NL, Rusi) počeli mijenjati svoju politiku i prihvaćaju naoružanje na trgovačkim brodovima, što je ustvari rezultiralo sa sve većim angažiranjem istih, ali i mjenjanju politike ITF u svezi s tim.• (bb)

ITF Maritime Safety Committee

Veliki broj problema koji traže brzo rješenje

U Manili je trećeg i

četvrtog ožujka održan je

redovni sastanak ITF MSC

(Maritime Safety Com-

mittee) u čijem je radu

sudjelovao tajnik SPH, B.

Berlan.

br. 66 • svibanj 20116

Nakon detaljne analize i razma-tranja pristiglih zahtjeva za pomoć na prvoj sjednici Fonda solidar-nosti SPH u 2011. godini koja je održana 24. ožujka dodijeljene su slijedeće pomoći: obitelji pok. M. Čale 3.000 kn, J. Delić 1.500 kn (Pomgrad), P. Paško (Tanker-ska plovidba) 4.000 kn, K. Pouh Galović i Lj. Dujanić (Transadria) i Z. Hromin (Jadrolinija) po 1.500 kn, Đ. Stuburić, B. Petričić (Azalea) i S. Tutenov (Dunavski Llloyd) po 2.000 kn. Za 64 člana SPH iz Transadrie d.d. isplaćena je pomoć od po 1.000 kn.Uz to odobrene su pozajmice na šest mjeseci uz osiguranje vraćanja po 500 kn

mjesečno preko platnih lista: J. Vlahović ( Plovput), S. Štanfel i S. Bartulović (Jadrolinija) po 3.000 kn.

Komisija je odbila zahtjev za pomoć M. Knežević, jer nije ispunio uvjete (dobio je pomoć u prosincu 2010. godine).

U 2010. VELIKI BROJ POMOĆI

Članovi Komisije Fonda solidar-nosti SPH (N. Melvan, D. Brkljača i A. Manojlović) su na prvoj sjednici Fonda solidarnosti u 2011. godini analizirali dodijeljene pomoći u 2010. godini (izvješće je podnijeto

IO SPH,a biti će i na dnevnom redu SO SPH).

Planom prihoda i rashoda za 2010. godinu Fond solidarnosti SPH je raspolagao sa 140.000 kn, a dodijeljeno je 84 pomoći u iznosu od 115.727,52 kn, a ako se pribroje pozajmice (22.000 kuna, što se uredno vraća), poštarine (409,10 kn) , troškovi za vijence (610 kn) i bolesničke pakete (245,18 kn) u 2010. godini je utrošeno ukupno 138.991,80 kuna.

Zbog izvanredne situacije u tvrtci Transadria d.d. iz Rijeke dodijeljena je ukupno 51 pomoć (54.850 kn), a slijede Jadrolin-ija s 12 pomoći ( 20.377, 52 kn), Plovput sa sedam pomoći (13.500 kn), Dunavski Lloyd d.d. sa četiri pomoći (9.000 kn), Tankerska plovidba d.d. i JPS d.d. s dvije pomoći (6.000 kn) te Atlantska plovidba d.d., Lučka kapetanija Dubrovnik, Vugip d.d., Pomgrad d.d. i Brodospas d.d. u kojima je pomoć dodijeljena po jednom članu.

Najviše pozajmica dodijeljeno je u Jadroliniji (ukupno 16.000 kn), a slijede Plovput d.d. i i Dunavski Lloyd d.d. (ukupno 6.000 kn).• (dp)

U skladu s člankom 8., stavak 7. Pravilnika o uvjetima

i načinu održavanja straže te obavljanju drugih poslova na brodu kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od

onečišćenja s brodova kompanije i sindikati pomoraca donose izjavu o formacijskom sastavu, koji čini najmanji broj članova posade broda u eksploataciji na određenoj liniji u javnom obal-

nom pomorskom prometu prema slijedećim kriterijima i na slijedeći način:

1. Osnova za utvrđivanje formacijskog sastava je kolek-tivni ugovor ili sporazum o minimalnim radnim i socijalnim standardima koji mora biti isti za sve brodare. Svi sudionici u utvrđivanju formacijskog sastava moraju biti potpisnici kolek-tivnog ugovora (ili sporazuma o minimalnim radnim i socijalnim standardima).

2. Sindikate pomoraca će kod utvrđivanja formacijskog sastava predstavljati povjerenstvo kojeg međusobno utvrde sindikati.Isto povjerenstvo utvrđuje formaci-jski sastav sa svim brodarima pojedinačno. Članovi povjeren-stva biraju predstadnika koji u ime povjerenstva potpisuje izjavu o formacijskom sastavu.

3. Pri utvrđivanju formacijskog sastava polazi se od najmanjeg broja članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi, plutajući objak-ti i nepomični odobalni objekti. Zatim se utvrđuje potreban broj ospsobljenih članova posade sukladno rasporedu za uzbunu i konačno dovoljan broj ospo-sobljenih članova posade za sve ostale poslove i zadatke na brodu, zavisno od linije koju brod obav-lja, te se utvrđuje da li predloženi formacijski broj članova posade zadovoljava propisane uvjete u pogledu sati rada i sati odmora.

3.1 Najmanji broj članova posade pomorskog broda za sigurnu plovidbu (izjavi se prilaže preslika stranice upisnog lista „Folio A2“ ili izdano „Uvjerenje o najmanjem broju članova posade“).

3.2 Dovoljan broj osposo-bljenih članova posade sukladno ovjerenom „Rasporedu za uzbunu“ (izjavi se prilaže pres-lika rasporeda za izvansezonu i rasporeda za predsezonu/visoku sezonu/ podsezonu).

3.3. Eventualni dodatni broj osposobljenih članova posade sukladno rasporedu poslova i zadataka na brodu, zavisno od

linije koju brod obavlja. 3.3.1. Poslovi priveza i odveza. 3.3.2. Poslovi ukrcaja/

iskrcaja putnika, vozila i tereta. 3.3.3. Poslovi čišćenja i

tekućeg održavanja broda ukoliko ih i u kojoj mjeri obavlčja posada broda.

3.3.4. Poslovi pružanja ugostiteljskih usluga putnicima broda ukoliko ih i u kojoj mjeri obavlja posada broda.

3.3.5. Ostali poslovi. 3.4. Dovoljan broj osposo-

bljenih članova posade sukladno Rapsoredu radnog vremena prema članku 8., stavci 1. do 6. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja

straže, te obavljanju drugih poslo-va na brodu kojima s eosigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja s brodova – izjavi se prilaže preslika ispunjenog Obrasca rasporeda radnog vremena na brodu.

Stražu noću brodar je dužan osigurati kroz formacijski sastav ili temeljem odobrenja lučke kapetanije na zahtjev vlasnika broda ili kompanije sukladno članku 34., stavak 1. ili stavak 2. „Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja straže, te drugih poslo-va na brodu kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja“. • (dp)

Nakon niza sastanaka na kojima su sudjelovali

predstavnici Uprave za pomorski promet, pomor-

sko dobro i luke, Uprava za sigurnost plovidbe,

zaštitu mora i unutarnjih voda, Jadrolinije, Rapske

plovidbe d.d., Udruge hrvatskih linijskih brodara,

Sindikata pomoraca Hrvatske, Nezavisnog sin-

dikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske i

Hrvatskog sindikata pomoraca utvrđeni su uvjeti i

kriteriji za utvrđivanje formacijskog sastava.

Dodijeljene pomoći

Fond solidarnosti SPH

Utvrđeni kriteriji

Formacijski sastav

Sredinom ožujka održan je sastanak između predstavnika SPH i direktora Dunavskog Lloyda iz Siska V. Gacika. Raspravljalo se o situ-aciji u tvrtci, problemima i koracima koji se poduzimaju. Predstavnici SPH su zatražili da se od početka travnja vrati puni iznos terenskog dodatka i da se riješi pitanje plaćanja prekovremenih sati. (dp)

Foto vijest

Crna strana moraCrna strana mora

· Brod za prijevoz LNG-

a „Excelerate“ (151.035

cbm, brodar Excelerate

Energy u dugoročnom

najmu najmitelja Nakilat

iz Katara) završio je u

brodogradilištu Na-

vantia Cadiz trećeg

ožujka nakon što je

prilikom iskrcaja tereta

u britanskom terminalu

South Hook zamijećeno

istjecanje plina. Na brodu

je djelomično hrvatska

posada.

· Kontejnerski brod

„CMA CGM Lamartine“

(76171 gt, izgrađen

2010.) nasukao se trećeg

travnja u 19.20 sati na

76. kilometru Sueskog

kanala. Brod je odsukan

od strane tegljača S.C.A.

i nastavio plovidbu u

konvoju prema sjeveru.

Na brodu je djelomično

hrvatska posada.

· Ministar pomorstva

Indije objavio je da ratni

brod „INS Vindhyagiri“,

koji je potonuo nakon

sudara s njemačkim kon-

tejnerskim brodom „Nor-

dlake“ (zapovjednik iz

Hrvatske), nije poštovao

zone razdvajanja.

· Dva časnika su

stradala, a jedan član

posade je ozlijeđen

nakon pada čamca za

spašavanje u more

tijekom vježbe na brodu

„CMA CGM Christophe

Colomb“ u kineskoj luci

Yantian 15. travnja. Na

brodu nije bilo hrvatskih

pomoraca.

· Dva su pomorca

lakše ozlijeđena (up-

ravitelj stroja i časnik

stroja) trećeg travnja u

Splitu tijekom vježbe

spuštanja brodice za

spašavanje s trajekta

„Dalmatia“ (zastava

Panama)- došlo je do

puknuća čeličnih sajli.

Brodica je pala u more

s visine od oko osam

metara. Član posade

u strojarnici ostao je

neozlijeđen.

“Dalmatia”

br. 66 • svibanj 2011 7

Naime, SPH već više od dvije godine pokušava započeti pregovore oko izmjena i dopuna KU, a sada uprava tvrdi da je Jadrolinija u nepo-voljnijem položaju od ostalih brodara u nacionalnoj plovidbi !

D. Mucić u odgovoru navodi da je u veljači 2011. godine donijeta odluka pregovaračkog tima da se otkaže primjena Sporazuma o minimalnim radnim i socijalnim standardima pomoraca kako bi se onemogućila nelojalna konkurencija. SPH se protivio prihvaćanju samo potpisanih priloga kao uvjeta za dobivanje konce-sije ukazujući da se brodari koji prim-jenjuju KU nalaze u nepovoljnijem položaju od brodara koji su pristupili sporazumu i da se time omogućava nelojalna konkurencija (pojedini brodari nisu potpisali niti formacijski sastav, plaće, hranarina, pomorski dodatak). Brodari koji održavaju liniju Valbiska-Lopar i Split-Korčula nemaju potpisane priloge, a dodijeljena im je koncesija što je izravno kršenje zakona od strane Agencije… Uz to predstavnik Jadrolinije nikada nije podržao stav SPH niti da se s ostalim brodarima započnu pregovoru oko KU te da se isti proširi na cijelu granu. SPH je u veljači pozvao brodare na pregovore oko izmjena i dopuna KU, ali se nitko nije odazvao! Nakon što je Sporazum prestao važiti, predstavnik Jadrolinije je prozvao inicijativu za održavanje sjednice pregovaračkog odbora u svezi potpisivanja protokola o otpočinjanju pregovora. Sve to ukazuje da je uprava Jadrolinije imala mogućnosti i vremena da svojim

primjerom pozove sve brodare na pregovore oko izmjena i dopuna KU!

D. Mucić također navodi da nije pošteno takvim opravdanjem tražiti izgovor za nepristupanje uprave pregovorima oko KU za zaposlenike na kopnu (nacrt je uručen prije 1,5 godina) kada je uprava obećala dostaviti svoje mišljenje, a sada se poziva na Pravilnik o radu koji ima dosta sličnosti s prijedlogom KU. No, uprava ne navodi da je pravilnik u međuvremenu izmijenjen na štetu zaposlenika!

D. Mucić podsjeća da je interes SPH kvalitetnija zaštita prava iz radnog odnosa zaposlenika potpisivanjem KU, a namjerno se nije inzistiralo na znatnom povećanju pojedinih prava.

SPH nema ništa protiv prijedloga uprave da se preko Mare nostruma započnu pregovori uz napomenu da je s Mare nostrumom potpisan KU koji se trebao primjenjivati na sve članove udruge, ali i cijelu granu. Konstatira se da nije za očekivati da će i ostali brodari koji se takmiče za dobivanje koncesije, a zapošljavaju neznatan broj ljudi na kopnu, prihvatiti takav prijedlog (uz to nisu članovi Mare nostruma).

D. Mucić ističe da SPH ne bi tražio suradnju s vladinim Uredom za soci-jalno partnerstvo da se uprava Jadro-linije odazvala na pozive za pregovore te smatra da je sve trebalo ostati u okviru pregovora između prave i sindikata uz pomoć MMPI (ministar je ujedno i predsjedavajući GSV-a).

U odgovoru upravi Jadrolinije D. Mucić ističe da je još uvijek mišljenja

da nije potrebna vanjska pomoć za dogovore, jer je SPH uvijek bio za iskreni dijalog i dogovor. No, s protokom vremena smanjuju se mogućnosti pregovora, a povećavaju pritisci za pokretanje sindikalnih akcija. • (dp)

Članovi podružnice SPH riječke Transadrie d.d. održali su 11. travnja dvosatni štrajk upozorenja zbog neisplate plaća (od rujna prošle godine) u Rijeci i Šibeniku. Novo ročište na Trgovačkom sudu u Rijeci nije održano, a cijeli je predmet privremeno prebačen na Visoki trgovački sud u Zagrebu (nakon žalbe uprave). (bm)

Foto vijest

ILO 185

Uskoro ratificiranje konvencije

ILO

Priznanje za P.Brazzodura

Vlada RH je u hitnu saborsku proceduru poslala Nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju konven-cije kojom se mijenja Konvencija o identifikacijskim ispravama pomoraca iz 1958. godine (ILO 185). Time je prihvaćena inicijativa SPH da se ratificiranjem konvencije olakšaju pomorcima putovanja i sigurnost, posebice u kontekstu problema koji se u posljednje vrijeme javljaju pri smjenama posada u brazilskim lukama (nakon što je odluka suspendirana u dvije luke, brazilske vlasti su proširile primjenu na sve luke).

Konvencija predstavlja međunarodni instrument kojim se na globalnoj razini uspostavlja obvezujući sustav identifikacije pomoraca. Ujedno, u svrhu zaštite putnika i posade te očuvanja

sigurnosti brodara, uspostavlja se sveobuhvatni sustav koji se temelji na biometrijskoj identifikaciji pomoraca.

Konvencija osigurava određena prava i olakšava putovanja pomoraca u druge države u svrhu ukrcaja na brod, prekrcaja na drugi brod ili repatrijaciju kao i iskrcaj na obalu i kratkotrajan boravak u granicama grada u kojem je smještena luka pristajanja.

MMPI će u suradnji s MUP-om dogovoriti način, postupak za uzimanje, čuvanje i korištenje potrebnih biometrijskih podataka te odgovarajuće izmjene u podza-konskim propisima.

Ratifikacijom konvencije pomorci će morati zamijeniti aktialne pomorske knjižice novim biometri-jskim pomorskim knjižicama.• (dp)

ITC-ILO (International Train-ing Centre- International Labour Organisation) i ILO (International Labour Organi-sation) obavijestili su P. Braz-zodura, koordinatora ITF-a za Hrvatsku da je uspješno položio završni ispit nakon “Workshop for ITF inspectors on the ILO Maritime Labour Conven-tion, 2006” koji je održan od 28. ožujka do prvoga travnja u Torinu (Italija).

- Nadamo se da će vam svjedodžba pomoći da mjerodavne nacionalne vlasti prepoznaju vaše znanje o Konvenciji o radu pomora-ca, 2006. i vašu stručnost da djelu-jete kao ITF inspektor u svezi radnih i životnih uvjeta pomoraca prop-isanih konvencijom. Vaš doprinos je ključan u svezi implementacije ILO MLC, 2006, poručila je Cleopa-tra Doumbia-Henry, direktorica International Labour Standards Department ILO-a iz Ženeve.• (dp)

Koordinator Povjereništva SPH podružnice Jadrolinije

D. Mucić dobio je od predsjednika uprave Jadrolinije

S. Lončara odgovor koji se donekle tiče i kolektivnog

ugovora za radnike na kopnu, te je uputio odgovor na-

kon što je Povjereništvo ocijenilo da je pozivanje pred-

sjednika uprave na kolektivni ugovor neprimjeren.

Jadrolinija

Neprimjeren odgovor upraveJadrolinije

SPH zahtjeva

Produžetak roka zamjena dopunskih svjedodžbi

Prvoga lipnja istekao je rok koji je odredio MMPI za zamjenu dopunskih svjedodžbi, pa se zamjena više ne može izvršiti bez ponovnog polaganja ispita (i plaćanja). S obzirom da veliki broj pomora-ca to nije uspio obaviti na vrijeme SPH je uputio MMPI zahtjev da se rok za zamjenu produži.

„Zbog velikog pritiska pomoraca koji nisu dospjeli (iz raznih razloga) zamijeniti svjedodžbe neograničenog trajanja u nove s ograničenim trajanjem tražimo produljenje roka. Najčešći je razlog što su na brodu, a u vrijeme kada su pokušavali zamijeniti svjedodžbe nije bilo tiskanica. Onima koji su se obratili SPH, predloženo je da predaju pismene zahtjeve kako bi se osigurali da su zahtjev dali na vrijeme, ali je bilo očigledno i onih koji su se zadovoljili odgovorom u lučkim kapetani-jama da nemaju tiskanice i da dođu kasnije. Mislimo da ne treba posebno skrenuti pažnju da se radi najčešće o mornarima i kormilarima, ali niti česnici nisu bili dovoljno svjesni mogućnosti osigu-ranja zahtjeva u određenom vremenu.

Ono što dodatno iritira je da se oni koji nisu dospjeli promijeniti svjedodžbe upućuju na ponovno pola-ganje. To je jednostavno nelogično i upućuje na još jedan harač. Kako drugačije protumačiti da su smo bili pametni (neograničeno) pa su nam tu “pamet” potvrđivale i svjedodžbe neograničenog trajanja, a onda smo, zbog usluge nekim brodarima koji neosnovano traže ograničenje trajanja svjedodžbi, postali i svi ograničeno “pametni“, pa moramo pamet još jednom dokazivati?

Molimo vas da razmotrite mogućnost produženja roka zamjene svjedodžbi do kraja godine te da razmotrite i mogućnost produžavanja tih svjedodžbi bez dodatnih ispita ili s ispitima koji neće biti na trošak pomoraca !”

8 br. 66 • svibanj 2011 9

Ivica Grga, zaposlenik Plovputa i član SPH, pomorac koji drži

pod kontrolom splitsko područje svjetionika i svjetlećih oznaka nas je pozvao na jednodnevni obilazak splitskog kanala, pokazavši nam samo mali dio opsega posla koji obavlja splits-ka podružnica Plovputa. Kroz Splitska vrata u ljetnom razdoblju prođe i do 200 brodova u sat vremena, što nam dovoljno govori o potrebi svjetioničara koji budno čuvaju taj prometni morski put 24 sata dnevno. Iako su svjetionici danas automatizirani te se 3 do 4 puta godišnje ručno čisti svijetlo, neupitna je važnost pojedinca koji živi i radi na svjetioniku. Pitate se zašto? Ljudi održavaju objekte koji već više od stoljeća stoje i pokazuju put brodovima u Jadranskom moru. Ljudi čuvaju tradiciju zanimanja koje vuče

svoje korijene u davnu Austro-Ugarsku i kasniju Jugoslaviju kada su čitave obitelji svjetioničara živjele odvojene od kopnene stvarnosti i žrtvovale blagodati života na kopnu za izolirani život na otočnim svjetionicima, neri-jetko i po nekoliko godina. kako nam i sam g.Grga kaže, ukoliko svjetioničari ne bi bili cijelu godinu stacionirani na svjetionici-ma, došlo bi do zapuštenja koje bi posljedično dovelo do propadanja ovih nam jadranskih dragulja. Da su neprocjenjive vrijednosti, ne mislimo samo mi, već i horde turista koje svake godine dolaze u sve većem broju u potrazi za robinzonskim turizmom kojeg Plovput nudi. Dvadeset svjetion-ika je na raspolaganju za iznajm-ljivanje, upravo zbog velikeih troškova održavanja koji se na ovaj način najlakše pokriju. Neven Melvan, koordinator podružnice SPH u Plovputu, napominje da turizam nije okosnica djelovanja unatoč sve većoj popularnosti istog, već sigurnost plovidbe, koja je prva i osnovna djelatnost jadranskih svjetionika...

U ovoj ruti smo posjetili svjetleću oznaku Mlini, svje-tionik otočić Murvica, gdje nas je dočekao svjetioničar Nenad Marić, obalno svijetlo otočić Maltu, svjetleću plutaču Drve-nik, otočić Stipanjsku, lučko svijetlo Maslinicu i Rogač, Stomorsku na otoku Šolti te

na koncu svjetionik “Rt Ražanj” na Braču. Nekoliko sati koje smo proveli sa “gazdom kuće” na zadnjem odredištu našeg obilaska, pomorcem Perom Barabom, doveli su nas do sljedećeg zaključka: život svjetioničara je dvosjekli mač. Mjesec dana provodi sam na svjetioniku, nakon čega odlazi kući na mjesec dana kada ga na

radnom mjestu mjenja njegov suradnik. I

tako cijelu godinu. Ne znamo koliko ljudi bi izdržalo ovakav tempo života jer kako kažu i oni sami, za ovo treba biti rođen.. U svakom slučaju, veselimo se nastavku našeg putovanja po svjetionicima Dalmacije, kada će nas naš vodič Ivica Grga odvesti još malo južnije...

O svjetionicima, općenitoKada se brod s otvorenog

mora približava obali njegov se izbor puta kojeg je imao na pučini smanjuje. Brojne opasnosti (ploćine, grebeni, hridi, otoci, uski prolazi, kanali) ne samo da ograničavaju njegovu plovidbu već i određuju pravac njegove plovidbe. Upravo iz tih razloga, plovidbe po obalnim morima traže daleko veću točnost i preciznost u navigaciji. Ta tražena točnost i preciznost nikada, pa niti dan danas nije se mogla postići samo brodskim navigaci-jskim instrumentima. Pomorci su stoga za vođenje sigurne plovidbe bili prisiljeni na pomoć s obale.

Tražili su da im se brojne prepreke, strane kanala, uski prolazi označe kako bi mogli odrediti poziciju, držati pravac plovidbe, vršiti promjene kursa i druge radnje vezane za izbjega-vanje sudara.

Pitamo se kada je čovjek počeo označavati sve te za navigaciju interesantne točke, odnosno kada je počeo označavati pomor-ske putove? Na to pitanje nema odgovora ,ali s obzirom na starost plovidbe možemo pretpostaviti je da je to napravljeno davno prije nego što nam sugeriraju sačuvani

dokumenti.Na našoj obali organizirano

označavanje objekata započelo je nakon što je 1817. god. Austrija donijela pravilo o gradnji svje-tionika, a Deputacija tršćanske burze dobila u nadležnost njihovu gradnju i održavanje.

Prvi svjetionik koji je sagrađen kod nas je svjetionik «Savudrija«, pušten u rad 1818.g, poznat u svijetu po tome što je to bio prvi svjetionik s pogonom na plin (plin se dobivao sagorijevanjem ugljena). Nakon toga sagrađeni su i svjetionici «Porer» 1833.g, »Struga» 1839.g., »Veli rat» 1849.g,, »Kovačine» 1854.g i drugi.

Služba sigurnosti plovidbe 1867.g. prelazi u potpunu nadležnost Pomorske uprave pod kojom ostaje do 1918.g., dokad je i naša obala bila pod austrou-garskom vlašću. Prokopavanje Sueskog kanala 1869.g. dovodi do naglog povećanja prometa između Jadranskih luka i Dalekog istoka, pa od tada gradnja svih vrsta objekata sigurnosti plovidbe teče ubrzanim tempom.

Prvi svjetski rat obustavlja svaku izgradnju i svaku djelat-nost vezanu za unaprijeđenje službe..Po njegovu završetku tj. 1924. god. skrb o održavanju službe prelazi iz nadležnosti Pomorske oblasti iz Bakra u Direkciju pomorskog saobraćaja sa sjedištem u Splitu, a nakon Rapalskog ugovora, kada dio naše obale pripada Italiji (Istra, Zadar, otoci Lastovo, Sušac, Palagruža, Cres, Lošinj, Susak, Unije) dolazi do raspada jedinstvenog sistema službe, s time posljedično i do slabljenja iste.

Tijekom II. Svjetskog rata nisu pošteđeni ni objekti sigurnosti plovidbe. Srušeno je ili oštećeno oko 80 % objekata. U ratu je dezorganizirano i upravljanje tom službom, a u ratnom vihoru poginuli su i nestali mnogi svjetioničari kao i mnogi članovi stručnog osoblja.

Od 1949.god nakon ukidanja Pomorske oblasti u Splitu do danas, organizacije zadužene za pomorsku signalizaciju su:

-Direkcija luka sjevernog, sred-njeg i južnog Jadrana

-Pomorske oblasti sa sjedištem u Rijeci, Splitu i Kotoru

-Uprave pomorstva, do zaključno 01.01.1963.

god. kada je osnovana jedin-stvena organizacija za cijelu obalu istočnog dijela Jadrana sa

sjedištem u Splitu pod nazivom «Ustanova za održavanje pomorskih plovnih putova» koja krajem 80-ih dobiva skraćenicu - Plovput.

U sljedećim godinama u okviru radova tekućeg i inves-ticijskog održavanja redovito se ulažu značajna sredstva

za uređenje objekata sigurnosti plovidbe kako bi se zadovoljilo sve veće zahtjeve pomoraca za sigurnom plovidbom našim dije-lom Jadrana. S pogona svjetala na plin prelazi se na korištenje el.energije pa i na solarnu energiju. U ovom periodu dolazi do opadanja interesa ljudi za svjetioničarskim poslom, pa zbog velike cijene radne snage, napre-dka tehnologije i mogućnosti koje ona pruža, dolazi do sve većeg korištenja kompleksni-jih tehničkih rješenja, odnosno povećanja stupnja pouzdanosti rada, a s time i do smanjenja utjecaja čovjeka na pozdanost rada svjetala. To sve dovodi do ukidanja nekoliko posada sa svjetionicima, što donosi i novu strategiju odnosno politiku tvrtke: udaljenost između dva pučinska svjetionika s posadom ne smije biti veća od cca 35 NM, odnosno kada brod u plovidbi po krmi gubi svjetlo svjetionika ugle-da svjetlo slijedećeg svjetionika po provi. Također, svjetionici koji su smješteni u važnim prometnim kanalima i prolazima, gdje se odvija veliki promet brodova, bez obzira na međusobnu udaljenost moraju imati posadu. •

Pomorski svjetionici s

posadom oduvijek su

bili najvažniji ob-

jekti sigurnosti plo-

vidbe na moru, kako

sa sigurnosnog tako i s

psihološkog aspekta.

Stigao je trenutak da posjetimo članove SPH u splitskoj podružnici Plovputa

koji svojom tradicijom i naporima u očuvanju sigurnosti pomorskog prometa

na Jadranu žive i dišu naše more....

SVJETIONICI su najveći i najznačajniji objekti sigurnosti plovidbe koji omogućuju sigurnu dnevnu i noćnu plovidbu određenim morskim područjem.

Izgrađeni su na najistaknutijim i/ili najudaljenijim točkama našeg teritorijal-nog mora. Sastoje se od kamenih zdanja

s uočljivom svjetioničkom kulom.

Uglavnom su opremljeni s glavnim i rezervnim svjetlom. Domet glavnog svjetla je do 30 milja. Neki svjetionici su opremljeni uređajem s radarskim odrazom (racon) i/ili sustavom za maglu (detektor magle i sirena za maglu). Svih 45 svjetionika su automatizirani i nadzi-rani putem sustava daljinskog nadzora.

POVIJEST:1818.Austro-Ugarska Monarhija izgradila svjetionik Savudrija, prvi od 48 svjetionika koji su još uvijek u funkciji. Daljn-jim razvojem svjetioničarske službe upravlja ‘’Pomorska uprava u Trstu’’.

1918.Brigu o objektima pomorske signalizacije preuzima ‘’Pomor-ska oblast u Bakru’’.

1924.Reorganizacijom služba premještena u Split, pod nazivom ‘’Direkcija pomorskog saobraćaja’’.

1945.Služba se nastavlja odvijati putem tri ‘’Pomorske oblasti’’ u sklopu ‘’Sekretarijata za promet i veze’’.

1962.Osnovana ‘’Ustanova za održavanje pomorskih plovnih putova’’ koja se brine o sigurn-osti plovidbe na pomorskim plovnim putovima obalnog mora tadašnje SFRJ, a djeluje pod okriljem ‘’Saveznog sekre-tarijata za saobraćaj i veze’’.

1992.Uredbom Vlade Republike Hrvatske osniva se tvrtka ‘’Plovput’’ p.o. Split (u 100% vlasništvu Republike Hrvatske) koja je preuzela sva sredstva, prava i obveze kao i radnike bivše ‘’Ustanove za održavanje pomorskih plovnih putova’’, koja su se nalazila na teritoriju Republike Hrvatske.

1997.Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o Plovputu Split, kojim se tvrtka ‘’Plovput’’ p.o. Split preoblikovala u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću skraćenog na-ziva ‘’Plovput d.o.o. Split’’.

ŠTO JE PLOVPUT?Plovput d.o.o. Split je trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću u 100% vlasništvu Repub-like Hrvatske čija je temeljna djelatnost, sukladno Pomor-skom zakoniku i Zakonu o Plovputu, vezana za sig-urnost plovidbe i kao takva od interesa za Republiku Hrvatsku, a obuhvaća:

• održavanjeiuređenjeplovnihputovauunutarn-jimmorskimvodamaiteritorijalnommoruRepublikeHrvatske;

• postavljanjeobjekatasigurnostiplovidbenaplovnimputovimauunutarnjimmorskimvodamaiteritorijalnommoruRepublikeHrvatskeiosiguranjenjihovogapravilnograda;

• obavljanjeposlova

radijskeslužbenapomor-skimplovnimputovimaRepublikeHrvatske;

• obavljanjeistraživanjaiprojektiranjaradiobavljanjaposlovaizvlastitedjelatnosti

Plovput je, u ime Re-publike Hrvatske, član Međunarodne udruge svjetioničarskih službi IALA (International Association of Lighthouse Authorities).

Izbori za RV u PLOVPUTUNakon glasovanja održanog 20.travnja u Bazi Plovputa u Splitu, objavljeni su rezultati prema kojima je Sindikat pomoraca Hrvatske dobio 115 glasova dok je Sindikat zaposlenika Plovput odnio 73 glasa. Za radničko vijeće izabrani su Neven Melvan, Petar Šimunović i Sanja Po-drug, a zamjenici su Hrvoje Serdarić, Ivan Brkljača i Željko Višić. Ovi izbori su još jednom potvrdili status SPH u podružnici Plovput, a na nama je da u sljedeće tri godine opravdamo iskazano povjerenje naših članova.

Plovput - putokaz u Jadranskom moru

Reportaža

Napisala i snimila B. Manojlović

S lijeva nadesno: Neven Melvan, Pero Baraba i Ivica Grga na Rtu Ražanj

Svjetioničar Nenad Marić i ekipa iz Plovputa na svjetioniku Otočić Murvica

Rt Ražanj i unutrašnjost istog - slika desno

br. 66 • svibanj 201110

U tri slučaja je dokazano da na brodu nije bilo nikakvih

lijekova protiv malarije, u dva slučaja (jedan sa smrtnom posljedicom) je dokazano da nije postojala profilaksa, a nisu osigurana niti sredstva za zaštitu (kreme, sprejevi i sl.). U jednom slučaju na brodu nije bilo air conditiona, pa pored svih propusta, ni ta činjenica nije navela brodara/zapovjedništvo broda da se osiguraju lijekovi.

-I lijekovi antimalarici i sprejevi protiv komaraca sastavni su dio brodskih apoteka i to bi morao imati svaki brod u skladu s konven-cijom. To inače kontroliraju (ili bi barem morale) lučke vlasti kada dođu na brod. Svaka luka za međunarodni promet može dobiti taj status samo ako ima u tom gradu i apoteku koja ima sve lijekove s liste lijekova kojima može u svakom trenutku

ospkrbiti brodove. Dio zemalja ima svoje liste lijekova za brod-sku apoteku (poput Hrvatske, iako smatram da je hrvatska lista katastrofalna, pa sam u Ženevi radije rekao da je nema-mo nego da moram objašnjavati gluposti koje se tamo nalaze), a one koje nemaju uglavnom koriste WHO listu, ističe dr. N. Nikolić.

U niti jednom od zabilježenih slučajeva, pa ni članovi posade koji su pristali na razgovor, nisu nikad čuli za brzi test na malariju (časnici uključivši zapovjednika i ostali članovi posade). U jednom slučaju je zapovjednik izjavio da su naručeni lijekovi „nepotrebni i da predstavljaju nepotreban preveliki trošak“!

Pomorci trebaju, kada odlaze u područja s malarijom, zahtje-vati da im se omogući uzimanje tableta za zaštitu i da se osigu-raju uvjeti kojima će se rizik od oboljenja svesti na najmanju moguću mjeru. Ukoliko im se ne udovolji pomorci se trebaju obratiti najbližem inspektoru ITF-a ili izravno SPH.

Zaštita mora započeti prije odlaska u rizično područje preventivnim uzimanjem lijekova. Nije dovoljno samo podijeliti lijekove, već je od presudne važnosti upozoriti (na dobro vidljivom mjestu) na posljedice neuzimanja lijekova te izvršiti kontrolu u maksimalno mogućem obimu (provjera uzimanja lijekova). Pokazalo se vrlo uspješnom

metodom slikovno prikazivan-je posljedica malarije.

Prema svjetskoj liter-aturi kao najčešći lijekovi za prevenciju malarije navode se:

- Mefloquine (Lariam): jeftin, jednostavan za uzimanje (jedna tableta tjedno, uvijek istog dana u tjednu, lijek se uzima tjedan dana prije ulaska, za vrijeme boravka i još četiri tjedna nakon izlaska iz malaričnih krajeva). Nuspojave se javljaju u tri posto populacije, ali znaju biti dramatične- u vidu noćnih mora ili depresije (postoji rezistencija u Tajlandu i Kambodži).

- Atovaquone/Proguanil (Malaron): noviji lijek protiv malarije, skup, jednostavno uzimanje (jedna tableta dnevno) za vrijeme obroka ili s mlijekom, svaki dan u isto vrijeme, započinje se jedan dan prije ulaska, cijelo vrijeme boravka i sedam dana nakon izlaska iz malaričnih krajeva. Nuspojave su rijetke i manje dramatične nego kod prethodnog lijeka.

- Doxycyclin (Vibramicin, Hiramicin): jeftin, lijek se uzima jedan dan prije ulaska, cijelo vrijeme boravka i još četiri tjedna nakon izlaska iz malaričnih krajeva (jedna tableta dnevno). Kod uziman-ja potrebno je izbjegavati izloženost suncu zbog mogućeg fotodermatitisa.

Za vrijeme boravka u području malarije provode se mjere zaštite od uboda koma-raca:

• izbjegavati boravak na otvorenom naročito između sumraka i svitanja (prilago-

diti poslove na otvorenom uključujući i brodsku stražu, objaviti na vidljivim mjestima zabranu izlaska na palubu kad izlazak nije vezan za neophodne poslove i vršiti kontrolu poštivanja naredbe).

• nositi odjeću svijetlih boja koja pokriva veći dio tijela (dugi rukavi, duge hlače). Naročito je važno da dobro prijanja oko vrata, ručnih zglobova i gležnjeva i da nije pretanka (pomažu samolj-epljive trake koje se koriste u brijačnicama ili sl., a omogućavaju da se košulja ne odvaja od tijela).

• osobe s malo kose ili s jako kratkom kosom moraju nositi šešir ili kapu

• nepokrivene dijelove tijela potrebno je premazati/naspre-jati sredstvom protiv komaraca (zavisno od sredstva i njego-vog trajanja- vidi preporuku na sredstvu- ponavljati premazivanje/sprejanje što je češće moguće, ali najmanje kao u preporuci). Preporuča se uzimanje sredstava koja sadrže kemikaliju DEET (diethyltolua-mide).

• sredstvo protiv komaraca dobro je nanijeti i na odjeću, a posebno na mjestima na kojima se može odjeća odvojiti od tijela (rukav,nogavice, vrat/kragna). Najefikasnije se poka-zalo sredstvo Permethrin, kojeg koristi i vojska za uniforme.

• spavati u prostorijama koje imaju air condition koji mora raditi konstantno punom jačinom s time da treba voditi računa da razlika temperature ne bude prevelika u odnosu prema okolini.

• prostorije za boravljenje

moraju biti stalno zatvorene i u njima se moraju koristiti sprejevi protiv komaraca.

Svaka temperatura u tropi-ma se smatra malarijom dok se ne dokaže suprotno!

Antimalarični lijekovi ne osiguravaju stopostotnu zaštitu. Ukoliko pomorac koji je pod profilaksom oboli od malarije simptomi su nespecifični: niska temperatura, osjećaj hladnoće, slabost, glavobolja, bolovi mišića, tegobe slične simpto-mima influence (prehlade). Zbog toga je potrebno pri takvim simptomima uvijek konzultirati liječnika uz nužno navođenje da je brod u ili je bio u području malarije te da je vršena profilak-sa i s kojim lijekovima (Radio-medical advice).

Brodovi na rutama u malaričnim područjima trebaju (moraju) imati najmanje tri dijagnostička seta za malariju – rapid test (brzi test). Način upor-abe brzog testa je jednostavan, a postavljanje pravovremene dijag-noze neprocjenjivo je i liječenje može započeti odmah nakon konzultacije s liječnikom.

Brodska ljekarna brodova koji su na rutama u malaričnim područjima moraju imati i potrebnu količinu lijekova za liječenje malarije. Obično: 24 tableta Malarona, 40 tableta Doxycyclina i 50 tableta kinina uz upute za upotrebu.

- Postoji još jedan koncept zaštite kojeg provode Danci, a postaje sve popularniji. Koristi se za brodove koji se kratko (do tri dana) zadržavaju u luci. To je tzv. stand-by-treatment: koriste se sve mjere opće zaštite te se uzima Malaron kao lijek, a ne prevencija, ističe dr. N. Nikolić.•

P. Brazzoduro

Posljednjih pet mjeseci

SPH bilježi je povećani

broj slučajeva oboljenja

od malarije (šest), a

čak petero oboljelih

pomoraca boravilo je u

lukama zapadne Afrike.

U svim slučajevima

zabilježeno je vrlo mala

ili nikakva informi-

ranost o malariji, a u

niti jednom slučaju

brodar/zapovjedništvo

broda nisu provodili

nikakvu profilaksu.

Za studente Pravnog fakulteta u Rijeci tradicionalno se u Središnjem uredu u Rijeci organizira dvosatno predavanje o iskustvima SPH s primjenom hrvatskih zakona. Ta su preda-vanja redovito vrlo dobro posjećena i prema izjavama stude-nata vrlo sadržajna zbog konkretnih primjera iz prakse. (dp)

Foto vijest

Zdravlje

Malarija uzima preveliki danak

br. 66 • svibanj 2011 11

Kada je brod za prijevoz kombiniranog tereta „Derbyshire“ (izvorno ime

„Liverpool Bridge“) od 169.000 tona nosivosti potonuo desetog rujna 1980. godine oko 230 nautičkih milja od obala Okinawe, nitko nije mogao pretpostaviti da će taj brod – najveći svoga tipa na svijetu u to vrijeme- izazvati toliko zanimanje za njegove posljednje dane.

Brod je izgrađen 1976. godine kao OBO (oil/bulk/ore) brod. Matična luka mu je bila Liverpool,a vlasnik lokalna tvrtka Bibby Line. Na posljednjem putovanju više od trećine članova posade bilo je iz Liverpoola. Nestao je u rujnu 1980. godine u Južnom kineskom moru za vrijeme tajfuna Orchid, na putovanju iz Kanade za Japan. Svih 44 ukrcanih je strada-lo: 42 člana posade i dvije supruge.

Osamdesetih godina prosječno je 17 bulkcarriera godišnje nesta-jalo. Gubitak broda “Derbyshire” je bio posaeban jer: bio je star samo četiri godine, vodila ga je kvalificirana posada i iskusan zapovjed-nik, bio je izgrađen u brodogradilištu u V. Britaniji i imao je klasu Lloyds Registera A 1, što je top klasifikacija za trgovačke brodove

Trebalo je dvadeset godina da se ustanovi razlog potonuća ! Posljednje putovanje broda započelo je 11. srpnja 1980. godine, kada je isplovio iz Kanade za Japan prevozeći 157.446 tona željezne rudače. Nekoliko dana prije dolaska u Japan našao se usred tajfuna Orchid. Njegova posljednja znana poruka primljena je 9. rujna 1980. godine – javljao je o jakoj tropskoj oluji! Zanimljivo: nije primljen nikakav poziv upomoć (MAYDAY ili SOS).

Potraga je pokrenuta 15. rujna, a

obustavljena je 21. rujna : nikakvi tragovi potonuća nisu pronađeni, pa je brod proglašen izgubljenim. Obitelji pomoraca nikada nisu mogle prihvatiti da je toliko veliki brod nestao bez traga.

Brod iste kompanije ,”Cambridgeshire” je 20. rujna u more položio vijenac u spomen na nestale pomorce u blizini mjesta s kojega je “Derbyshire” poslao posljed-nji položaj. Kapetan Kenneth Gowsell, zapovjednik broda “Cambridgeshire” je zapisao: “... posada se skupila na krmi, 20. rujna, gdje smo postavili stol s oznakama Crvenog križa i osam buketa cvijeća. Brodska zastava je spuštena na pola koplja.

Zaustavili smo strojeve i u potpunoj tišini počeli smo moliti”.

Obitelji nestalih zatražile su službenu istragu o nestanku broda. Vlada V. Britani-je je odbila, jer bez dokaza, službena istraga ne može početi. Obitelji su angažirale dva neovisna tijela da provedu istragu o nestanku. Derbyshire Family Association (DFA) je utemeljena da lobira za pokretanje službene istrage. Dvadeset godina je trebalo da saznaju kako su i zbog čega stradali njihovi najmiliji.

U ožujku 1982. godine, jedan od pet blizanaca nestalog broda, “Tyne Bridge”, naišao je na jako nevrijeme u Sjevernom moru i palubna oplata je počela pucati ispred zapovjedničkog mosta i području

“rebra 65”.Četiri preostala broda su odmah

upozorena – svi su pretrpjeli oštećenja na istome mjestu. Otkriveno je da je i “Derbyshire” imao slično, ali manje, oštećenje na istome mjestu.

Peter Ridyard, otac četvrtog časnika stroja s broda “Derbyshire”, bio je iskusan brodski inspektor. Bio je uvjeren da takav brod nije mogao potonuti, pa je sakupio informacije o oštećenjima broda-blizana-ca. Te podatke je poslao Department of Transport (DOT) u rujnu 1982. godine i ponovno u lipnju 1983. godine, ali nikada nije dobio odgovor.

U srpnju 1985. godine DOT je objavio prijedlog izvješća u kojem se tvrdilo da je “Derbyshire” najvjerojatnije potonuo zbog oštećenja nastalih ispred zapovjedničkog mosta u području “rebra 65”. DFA je bila bijesna kada je, u ožujku 1986. godine, DOT objavio izvješće u promijenjenoj formi: sada su tvrdili da je brod mogao potonuti iz drugih razloga.

Brod-blizanac “Kowloon Bridge” (izvor-no ime “English Bridge”) je 18. studenog 1986. godine pretrpio ozbiljna oštećenja palube na “rebru 65” u Sjevernom Atlan-tiku. Brod se dva dana kasnije usidrio u Bantry Bay (EIRE). Dva dana kasnije, sidro je zaoralo i ponovno se našao u plovidbi. Izgubio je list kormila te se našao na stije-nama južnog irskog mora. Kratko nakon toga je puknuo na dva dijela kod “rebra 65”!

Nakon gubitka broda “Kowloon Bridge”, vlada V. Britanije je pristala otvoriti službenu istragu o gubitku broda “Derbyshire” koja je trajala od listopada 1987. do ožujka 1988. godine.

Zaključci su najavljeni za 18. siječnja 1989. godine, više od devet godina od gubitka broda, a službena istraga je zaključila: “Zbog razloga navedenih u ovom Izvješću, sud je pronašao da je “Derbyshire” vjerojatno stradao zbog prirodnih sila tajfuna Orchid, pri jakom vjetru i jakom moru, kod Okinawe u mraku noći 9-10 rujna 1980. godine s gubitkom 44 života. Raspoloživi dokazi ne podržavaju nijedan čvrsti zaključak.”

Obitelji su bile razočarane, jer podrtina broda “Kowloon Bridge” nije pregledana odnosno zanemaren je uzrok potonuća. Sigurno da “rebro 65” ima nešto s gubitkom broda, zatražili su podvodni pregled iako su znali da se ne zna točan položaj podrtine niti da nema adekvatne tehnologije za njegovo pronalaženje...

nastavlja se

Anton Malger Petrić, zamjenik predsjednika SPH je na konferenciji za novinare koja je održana 26. svibnja, ukazao je na nagomi-lane probleme u poštovanju radnih prava u tvrtci.

Tvrtka LNP slijednik je tvrtke Split Tours s kojom je SPH imao sličnih problema pa je pozvana inspekcija rada koja je ustanovila niz nepravilnosti. Nakon akcije SPH poboljšao se odnos prema zaposlenicima, ali je tvrtka promijenila ime i dio rukovodstva i, nažalost, vratila se i starom načinu poslovanja.

Danas broji oko 60 zaposlenih, mahom pomoraca, koji uredno i profesionalno obav-ljaju svoje poslove. Problemi su nastali kada pomorci i ostali zaposleni nisu dobili plaće za tri mjeseca (prosinac, siječanj, veljača), pa

je upomoć pozvan SPH. Nakon pismenog upozorenja LNP je isplatio osnovna plaća, ali se i dalje krše zakoni: poslodavac ne daje platne liste, pomorci ne mogu koris-titi godišnji odmor niti im se on plaća, ne plaća se prekovremeni rad, ne poštuje se ritam ukrcaja i iskrcaja pomoraca, pomorci se premještaju s jednog broda na drugi tako da se ne mogu kvalitetno odmoriti, pojedinci imaju sklopljene ugovore o radu na jedan mjesec, pojedini pomorci više godina sklapaju ugovore o radu na jedan mjesec, uprava je jednostrano smanjila primanja za deset posto do daljnjega… Trenutno kasni plaća za travanj.

Uvažavajući trenutačnu situaciju u tvrtci, a na inicijativu SPH dostavljen je prijedlog

upravi po kojem su pomorci i ostali zapo-slenici spremni, ukoliko je tvrtci potrebno pomoći, odreći se deset posto primanja, a zauzvrat traže da im se izdaju dionice tvrtke u navedenoj protuvrijednosti.

Treba navesti i da se brodari u nacionalnoj plovidbi mogu takmičiti za dobivanje konc-esije uz prethodno potpisivanje socijalnog paketa za pomorce. Kako je sporazum istekao, a LNP nije potpisnik Nacionalnog kolektivnog ugovora, nije u mogućnosti takmičiti se za dobivanje koncesije.

Zbog „nezainteresiranosti“ drugih brodara postoji mogućnost da će LNP sklopiti ugovor za održavanje linije Drvenik-Dominče, a to za njih podrazumijeva da je nepotrebno

pristupiti pregovorima oko socijalnog paketa za pomorce. SPH to neće dozvoliti te će inzistirati da tvrtka prethodno potpiše socijalni paketa za pomorce s predstavnicima sindikata koji imaju članove u LNP. •(dp)

Nažalost pojedini hrvatski

brodari posluju na rubu zako-

na: ne poštuju socijalni paket

pomoraca i ostalih zaposlenih

u društvu kako bi jeftinije

poslovali. Jedan od zakvih bro-

dara je i Linijska nacionalna

plovidba (LNP) iz Splita.

Slučaj: ”Derbyshire”Tajne mora, more tajni

Linijska nacionalna plovidba

SPH proziva: krše seradnička prava!

Piše: D.Prestint

Akcija SPH

Problemi s posrednicima i “posrednicima”

Konvencija o radu pomoraca (ILO MLC 2006) ima svrhu podizanja stan-darda životnih i radnih uvjeta pomoraca, a propisuje da sve privatne posredničke agencije moraju biti certificirani (s dopus-nicom MMPI), učinkoviti i odgovorni servis koji štiti i promiče prava iz radnog odnosa pomoraca. Posebno je zabranjeno: naplaćivanje od pomoraca za pronalaženje radnog mjesta na brodu, vršiti nezakonita odbijanja od plaća pomoraca i stvaranje “crnih lista” pomoraca.Brodari moraju biti sigurni da posrednike koje koriste udovol-javaju minimalnim standardima koje propisuje konvencija.

SPH provodi stalnu akciju praćenja rada posrednika u zapošljavanju pomoraca te pozivaju sve pomorce koji su imali ili trenutno imaju bilo kakvih problema s posrednicima da se jave i iznesu svoja iskustva s posrednicima u urede SPH (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik) ili e-mailom.

Zajednički je cilj da se otkriju i odstrane svi oni posrednici (i “posrednici” koji rade na „crno“ bez dopusnice odnosno posrednici kojima je oduzeta dopusnica) s lošim navikama i radom suprotnim Konvenciji i Pravilniku o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca.

Treba reći da Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca nije u skladu s Konvencijom o radu pomoraca 2006 i da će je u tijeku izrada novog pravilnika.

Evo nekoliko primjera najčešćih kršenja sadašnjeg Pravilnika iz prakse SPH:

· Odgovornost posrednika - ne bi se smjelo dogoditi da posrednik ukrcava pomorce na brod, a da zna da na tom brodu plaća kasni i do šest mjeseci (s time da prije ukrcaja obmane pomorca da plaća kasni “samo” dva-tri mjeseca), da je brod bez zaliha hrane i vode i da su narušeni standardi života i rada pomoraca o čemu imamo primjera u posljednjih mjeseci, odnosno da pomorci ostaju kao taoci u hotelu, jer brodar nije platio za njihov boravak

· Posrednici, a naročito “posrednici” traže od pomoraca novac: posred-nici ne smiju zahtjevati da pomorac snosi, izravno ili neizravno, u cjelini ili dijelom, nikakve takse ili druge pris-tojbe za pribavljanje ili zapošljavanje pomoraca ili davanje zaposlenja pomorcima, osim troška za pribavl-janje obvezne zdravstvene svjedodžbe, pomorske knjižice i putovnice ili druge slične osobne putne isprave, ali ne uključuje trošak za vize koje mora snositi brodovlasnik.

· Ukrcavanje na brod bez potpisiv-anja ugovora o radu (potpisivanje na brodu) i ukrcavanje bez pružanja informacija: posrednici su dužni, prije potpisivanja ugovora pomorca obavijes-titi o njegovim pravima i obvezama koji proistječu iz ugovora o radu; dužni su omogućiti pomorcu da pažljivo provjeri uvjete zapošljavanja prije i poslije potpisa ugovora o radu te su dužni uručiti mu njegov primjerak ugovora o radu prije ukrcaja na brod. (dp)

br. 66 • svibanj 201112

Dobro je govoriti… Promičući neki zdravorazumski problem – razm-jena donosi rješenja. No, to nije svrsishodno kada nemate nekoga tko će vas saslušati. Pronaći osobu od povjerenja nije lako kada ste ukrcani na nekom velikom brodu s malim brojem članova posade daleko od kopna. U takvoj situaciji nitko ne

može čuti „vrisak“ pomorca. Pomorac je daleko od obitelji, prijatelja i kopnene svakodnevnice, teškoća (stvarnih ili izmišljenih) počesto prevelikih da bi ih se riješilo u nekom pubu ili za kuhinjskim stolom. Problemi u odnosima s obitelji, smrt voljenoga, bolest djeteta, finan-cijski problemi, stresan posao, umor, nasilje, samoća, strah, depresija, pritisci, nesreće – to je život pomora-ca s kojim se mora suočavati za vrijeme dugih mjeseci na moru.

Danas pomorci se suočavaju i s posljedicama boravka među piratima (taoci), života pod prijetnjom da će biti oteti, ali i drugim stresnim situacijama (npr. potres, tsunami, radijacija, erupcija vulkana). Pomorac se danas bori sa stresom i PTSP-om, bolestima koje se povezuju s ratnim veteranima, jer mnoge posade koje svojim brodovima prolaze Indijski ocean imaju iskustva s piratskim napadima. Pomorci u takvim situaci-jama uspoređuju se sa zabrinutošću hiperopreznosti kao vojnici koji se boje zasjede u svakom trenutku dana i noći. No, dok vojnici znaju da idu u ratne zone i za to su istrenirani,

pomorci nisu. Dok današnji vojnici osjećaju posljedice ratnog stresa ili PTSP-a mogu očekivati da dobiju tret-man i savjete. Pomorci to ne mogu očekivati.

Pomorcima se savjetuje (brodar) da o svojim stresnim iskustvima ne govore. Takvu naredbu dobivaju na brodu: ne govorite nikome što vam se dogodilo. To je „nezdravo“, jer se ne misli na potrebe pomoraca, a posljedice osjeća i njegova obitelj.

Slaba strana globalnog odgovora takvim situacijama ostaje zane-marivanje posada. U industriji gdje se ne znaju stvarni vlasnici brodova, pomoć posadama je ničija briga. Jednom kada prođe stresna situ-acija mora im se platiti samo put do kuće, ali nikoga nije briga što će se dogoditi kasnije. Neki dobiju savjete odmah i dugoročnu pripomoć koja je neophodna u suočavanju s PTSP-om ili posljedicama mučenja, drugi ne.

Npr. oslobođena sjevernokorejska posada ostala je u Mombasi nakon što su tri mjeseca bili u rukama pirata. Unatoč proživljenim mukama, očekivali su da će brod isploviti za Singapore kako bi se tamo izvršila smjena posade. Bili su u vrlo lošem psihičkom stanju, pod stresom, a nisu znali engleski jezik. Mission to Seafarers’ im je pružila gostoprimstvo, da ne budu na brodu. Neki od njih su satima boravili u parku i pušili; drugi su sjedili u baru i pili pivo…

SPH je u više navrata organizirao psihološku pomoć za članove posade i njihove obitelji koji su bili oteti, a u posljednje vrijeme psihološku pomoć organizira i za članove posade koji su svojim brodovima bili u Japanu za vrijeme potresa, tsunamija i bili ev. izloženi radijaciji iz havarirane nuklearne centrale u Fukushimi. • (dp)

Akcije

Sjećanje na stradale 1949. godine

Posmrtni ostaci tri talijanska pomorca čiji se brod potopio 25. studenog 1949. godine u dalmatin-skim vodama trebali bi se uskoro prebaciti u San Giorgio di Nogaro, a čiji su ostaci pokopani na Žirju nakon nesreće broda „Argo“. Cijelu priču pokrenuo je gradonačelnik San Giorgia di Nogaro, Pietro Del Frate, na zahtjev obitelji, na obljet-nicu stradanja 2010. godine kada je zadužio zastupnika Paola Fava-lessu da se angažira kod talijan-skih i hrvatskih vlasti za povratak posmrtnih ostataka tri pomorca iz San Giorgio di Nogara (Guido Coccolo, Guido Moratti i Mario Scolz). Pomorci su stradali prilikom potonuća broda „Argo“ (450 tona nosivosti u vlasništvu tvrtke SNIA iz Torviscose) koji je prevozio drvo za potrebe te talijanske tvrtke. Brod je bio na svom prvom putovanju s 14 članova posade: Mario Ramacciotti iz Viareggia (zapovjednik), Albino Ster-gari iz Trsta (prvi časnik), Adriano

Brecelli iz Trsta (motorist), Salvatore Otteri iz Messine (vođa palube), Umberto Rognoni iz Oneglia (kuhar), Riccardo Maran (jedini preživjeli), Guido Coccolo, Guido Moratti, Mario Scolz, Mario Fornasaro iz Pirana, Giovanni Zanuri i Guerrino Delise iz Izole, Giuseppe Mulinelli iz Viareggia te Stefano Cester iz Grada. Osim tri mornara iz San Giorgia stradali su i Delise, Zanuri, Stergari i Cester, a samo posmrtni ostaci jednoga od njih vraćeni su obitelji.

Što se dogodilo te noći ? Messag-gero Veneto iz prosinca 1949. godine objavio je priču zapovjednika Ramac-ciottia: - Isplovili smo 23. studenog iz Porto Buso prema luci Ploče da ukrcamo drvo za tvrtku Snia Viscosa. Vrijeme je bilo promjenljivo, a more uzburkano. Slijedećeg jutra dignulo se jako jugo (bili smo kod otoka Suska) i vrijeme se pogoršalo, pa sam naredio da plovimo prema sjeveru prema Porto Veruna (?) gdje smo ostali cijeli dan i dio noći. Ujutro 25.,oko sedam sati, nastavili smo plovidbu, jer se vrijeme popravilo, ali kada smo stigli u visinu otočića Mulo, oko 11 sati, vrijeme se naglo pogoršalo: prava ciklona, a valovi su bacali brod koji predvečer je izgubio upravljivost, kormilo nije više slušalo. Odlučio sam da idemo prema sidrištu Slari (?), ali „Argo“ nije slušao, pozvao sam svih na zapovjednički most, ali sve je bilo uzalud. Brod je

bačen na stijene, oplata je probijena, brod se nagnuo… Posada je skočila u more, naredio sam napuštanje broda. Voda je bila ledena: nakon četiri sata bačen sam na otok Zuri (?). Tamo sam pronašao pet članova posade, a ubrzo sam saznao da se i sedmi spasio… Nekoliko sati kasnije more je počelo izbacivati tijela.

U cijeli posao oko repatrijacije posmrtnih ostataka talijanskih pomoraca angažirani su i inspektori ITF-a iz Trsta Paolo Siligato i Šibenika Milko Kronja uz podršku Welfare Gente di Mare iz Porto Nogara. • (dp)

U JAR uvedene tranzitne vize

Tragom upita pomoraca o uvođenju tranzitnih viza u Južnoafričko Republici (koje dosad nisu postojale) dobili smo odgovor od Maje Teider, načelnice Odjela za vize Uprave za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH:

Svaka država tako i Južnoafrička

Republika pri odlučivanju o viznom sustavu spram pojedinih država vodi računa o svojim intere-sima i cjelokupnim odnosima s nekom zemljom. U međunarodnim odnosima uobičajena je pojava da osim obostranog ukidanja viza prema načelu uzajamnosti ili na osnovi sklopljenog sporazuma, neka država jednostrano ukine ili uvede vizni režim u odnosu na drugu državu.

Također napominjemo da Južnoafrička Republika kao i Republika Hrvatska samostalno odlučuje o svom viznom sustavu te je sam postupak izdavanja viza kao i odluka o mogućem ukidanju viza za državljane pojedine države u isključivoj nadležnosti mjerodavnih tijela svake od država.

Istovremeno smo od južnoafričkog Ministarstva unutrašnjih poslova dobili infor-maciju da od prvog lipnja 2010. godine svi stranci, koji nisu oslobođeni ishodovanja vize, koji dolaze u JAR u tranzitu prema susjednim zemljama ( Kraljevina Lesoto, Kraljevina Swaziland, Republika Namibija, Republika Zimbabwe, Republika Botswana i Republika Mozambique) moraju imati važeću tranzitnu vizu od prvog srpnja 2010. godine. Cijena vize iznosi sedamdesetak dolara, a čeka se najmanje deset dana.• (dp)

Azbestoza

Naknada 25 mil.dolara

Sud Newport News Circuit priznao je naknadu od 12 milijuna dolara, štetu od 12,5 milijuna dolara te naknadu liječničkih troškova bivšem radniku u brodogradilištu Newport News Shipbuilding, Rubertu Mintonu (72 godine) koji je obolio od mesotelioma, vrste tumora uzrokovanog azbestom.

Sud, objavio je američki odvjetnički ured Cooney & Conway, specijaliziran za slučajave u svezi azbesta, je za odgovornoga za štetu prema zdravlju Mintona proglasio naftnu kompaniju Exxon Mobil Corporation koji je između 1966. i 1977. godine radio kao nadglednik pri popravku trgovačkih brodova, a sedam prethodnih godina bavio se novo-gradnjama u tom brodogradilištu. U tom razdoblju Minton je radio na 17 tankera tvrtke Exxon koji su bili na popravku.

Odvjetnički ured je precizirao da će ukupna naknada od 25 milijuna dolara biti automatski umanjena na oko 17,5 milijuna, jer zakon propisuje maksimalni iznos od pet milijuna dolara za svotu koju određuje porota.• (dp)

Embargo

Ne spominjite doživljenestresove!

Vijesti iz pomorstva• Guillermo Luksic postao je predsjednik čileanskog brodara CSAV. G. Luksic, gen. direktor Quinenca – bankarskog, pivskog i proizvodnog dijela najsnažnije čileanske ekonomske grupe – izabran je na skupštini dioničara koja je održana u Valparaisu.

• Atlantska plovidba prodala blizance „Getaldić“ i „Gundulić“ (handymax) za 30 milijuna dolara britanskom brodaru Navalmar UK Ltd, podružnici talijanskog brodara Bogazzi iz Marine di Carrara. „Gundulić“ je postao „Rochester Castle“ i predan je novom vlasniku 14. travnja u luci Rizhao

• Počela je utrka za nasljed-nika Efthimiosa Mitropoulosa, generalnog tajnika IMO-a. Kandidati su Chai Lee Sik (J. Koreja), Andreas Chrysostomou (Cipar), Neil Ferrer ( Filipini), Jeff Lantz (SAD), Esteban Pacha Vicente (Španjolska) i Koji Sekimizu (Japan).

• Trećega svibnja predsjednik International Association of Classification Societies (IACS), Noboru Ueda, objavio je da je Hrvatski registar brodova (Croa-tian Register of Shipping – CRS) prihvaćen kao novi član udruge.

• Ministrica transporta Cipra, Erato Kozakou-Marcoullis, je u szavezi uvođenja tonnage tax sustava izjavila da mnoge strane kompanije, pogo-tovo europske, procjenjuju mogućnost da otvore svoje urede na Cipru kako bi mogli izvući korist od novog poreznog režima.

• Brod „Salona“ (vlasništvo Kali Tuna, 1.180 tona nosi-vosti, izgrađen 1976. godine) preinačuje se u plutajuće mrijestilište ribe. Na brodu će se po prvi put primijeniti slikon-ska boja koja ne šteti živim organizmima.

• Rezervat Lokrum kupio je brod „Lokrum“ od dubrovačkog Atlasa d.d., a istovremeno prodaje svoj brod „Lokrum“.

• Završavaju se radovi na gradnji 15-metarskog broda za prijevoz putnika na državnoj liniji br. 612 Komiža-Biševo-Komiža- „Sv. Salvestar“ je dug 14,83 i širok 4,70 metara i može prevesti 56 putnika.

• „H Pioneer“ novo je ime broda „Dora“ kojeg je Lošinjska plovidba prodala turskom vlasniku Sea Pioneer Denizcilik. „Dora“ je bila najstariji brod u floti, a prije toga je kao „Hope“ plovila u sastavu splitskog Jadroplova.

• U flotu Tankerske plovidbe uveden je tanker „Velebit“ izgrađen u brodogradilištu 3. Maj u Rijeci. Radi se o blizancu broda „Pomer“ koji je isporučen pulskoj Uljanik plovidbi.

Pomorci se sustavno obe-

shrabruju da za javnost

govore o danima prove-

denima u rukama pirata ili

o drugim stresnim situaci-

jama . S druge strane netko

treba pomorcima, ali i

njihovim obiteljima pružiti

psihološku pomoć. Upitno

je da li embargo govora koji

nameću brodari kontra-

produktivan.

br. 66 • svibanj 2011 13

Prvi dan je bio posvećen pred-stavljanju hrvatskih potencijala u ovom sektoru te zakonskom okviru koji regulira životne i radne uvjete hrvatskih pomoraca, a ostala dva dana raspravljalo se o problemima s kojima se suočavaju radnici u ovom specifičnom sektoru pomorske industrije.

Offshore Task Force Group je utemeljen 1997. godine, a ovo je prvi put da se godišnji sastanak održava u Hrvatskoj. Tajnik SPH) Branko Berlan istaknuo je prilikom cere-monije otvaranja skupa kako je ovo za hrvatske pomorce iznimno važan sastanak, jer se njime daje još veće značenje u prepoznavanju hrvatskih pomoraca u toj industriji s obzirom da je Hrvatska snabdjevač radnom snagom.

- Hrvatska iz godine u godinu daje sve više radne snage inozemnim pomor-skim kompanijama u tom sektoru u kojem se ubrajaju snabdjevači platformi, platforme, ali i brodovi za regazifikaciju te drugi odobalni objekti . Trenutačno imamo oko 6.000 takvih radnika od kojih mnogi nisu evidenti-rani niti prepoznati te rade izvan i žive izvan sustava, istaknuo je Berlan. Po njegovim riječima, nužno je osigurati da hrvatsko zakonodavstvo prepozna takve radnike i tretira ih bolje nego do sada.

Kap. Davor Vidan (MMPI) je u svom istupu istaknuo kako u Hrvatskoj do sada nije razvijano posebno zako-

nodavstvo za zaposlene za taj dio pomorske industrije, nego su oni bili obuhvaćeni općim pomorskim propi-sima. U njegovom istupu istaknuto je da u hrvatskom zakonodavstvu nema specifičnih propisa u svezi radnog vremena odnosno treninga za offshore industriju te da postoje i posebni tečajevi za offshore koje naš zakon ne proposuje: Basic Offshore Safety Induction & Emergency Train-ing (BOSIET), Further Offshore Emer-gency Training (FOET), Helicopter Underwater Emergency Training w/ Emergency Breathing System (HUET w/EBS). Iako nema posebnih pravila za radnike u offshoreu oni koriste iste uvjete i pogodnosti kao i ostali pomor-ci, a u budućnosti mnoge će novine propisati konvencija MLC 2006.

- Za sada se ne planiraju izmjene u zakonima, a nadam se da neće biti ni nesretnih slučajeva koji će inicirati promjene. Relativno mali broj hrvatskih radnika u offshoreu u hrvatskim tvrtkama radi generalno pod dobrim uvjetima. No, nužno će biti u budućnosti razmotriti nadopunu tih propisa i po potrebi uskladiti ih s europskim i svjetskim standardima, kazao je Vidan.

Dubravko Proštenik iz tvrtke

Plinacro d.o.o., operatora plinskoga transportnog sustava, predstavio je mogućnosti Liquified Natural Gas Regasification Vessel tehnologije u hrvatskom plinskom transportnom sustavu. Potencijalni lokalitet za ovaj sustav je Omišalj na otoku Krku, a naglasio je da se razmišlja o najmu/kupnji LNG tankera za budući plinski terminal pri čemu će se, najvjerojat-nije, angažirati hrvatska posada.

Kap. Zoran Derado predstavio je jedinu hrvatsku offshore tvrtku - splitski Brodospas d.d. koji u svojoj floti ima AHTS tegljače te i čija je osnovna aktivnost offshore podrška diljem svijeta. Brodospas je prepoznat diljem svijeta po svojim iskusnim posadama koje se stalno usavršavaju (ronioci se usavršavaju u Aberdeenu, a časnici u DP training centrima). Trenutno je zaposleno 360 pomoraca, a kap. Dorado je istaknuo dobru suradnju sa SPH s kojim tvrtka ima potpisani kolek-tivni ugovor.

Predsjedavajući OTFG-a Norrie McVicar je istaknuo kako je Hrvatska važan izvor radne snage u pomorstvu, odnosno na naft-nim i plinskim platformama, te zavrijeđuje i sindikalnu pomoć iz razvijenijih zemalja u tom pogledu.

- I u Hrvatskoj želimo uspostaviti svjetske standarde te stoga u punoj mjeri podržavamo rad Sindikat pomoraca Hrvatske, izjavio je Norrie McVicar.

U radnom dijelu skupa raspravlja-lo se o norveškoj „social dumping“ kampanji (prekinuti pregovori oko kolektivnog ugovora), radu ITF/Maersk Networku, a prihvaćena je i rezolucija koju je podnio britan-ski sindikat RMT u svezi podrške norveškoj kampanji protiv socijal-nog dumpinga. • (dp)

U organizaciji ITF-a i Sindikata pomoraca Hrvatske u Splitu je od 24. do 26. svibnja održan godišnji sastanak ITF Offshore Task Force Group (OTFG).

Sredinom ožujka u Zagrebu je za predstavnike SPH održano preda-vanje „Uvod u mirenje i uloga sindikata u izgradnji sustava mirenja u pomorskim sporovima“. Istaknuto je da ukoliko poslodavac ne pristane na mirenje, sindikat ima pravo na sindikalne akcije. (dp)

Foto vijest

Sudionici: B. Berlan (SPH) i P. Brazzoduro (ITF koordinator) iz Hrvatske, Kasper Palm i Ole Philipsen (DM) iz Danske, Marcel Tanguy (CFDT) i Francois Caillou (ITF koordinator) iz Francuske, Norrie McVicar i Steve Todd (RMT) iz V. Britanije, Abdulgani Serang (NUSI) iz Indije, Hanafi Rustandi (KPI) iz Indonezije, Emil-iano Caberica (FIT-CISL) iz Italije, Enrique Lozano (OCPNRM) iz Meksika, Mark Davis (ITF) i Mike Clark (MUNZ) iz Novog Zelanda, Nikolay Eremenko (SUR) iz Rusije, Mohamed Bin Abu Bakar (SOS) iz Singapura, Marcel Van Dam (NAUTILUS) iz Nizozemske, Ake Selander (NMEBA) iz SAD, Age Baerheim (IE), Bernhard Lie-Nielsen (NSF), Bjorn Richard Gutterud (NUME), Frode Mikkelsen, Geir Nilsen i Per Martin Labrathen (IE Statoil), Geir Hagerupsen (NSU), Kurt Inge Angell (ITF koordinator),Leif Harald Salomonsen (IE Sodexo)

U mjesecu travnju smo pokrenuli seriju obilazaka

srednjih pomorskih škola, na čelu s tajnikom SPH Predragom Brazzodurom, s ciljem upozna-vanja budućeg naraštaja hrvatskih pomoraca sa izazovima

pomoračkog zvanja, ali i pred-nostima učlanjivanja u sindikat. Maturanti srednje Pomorsko-tehničke škole u Dubrovniku na čelu s ravnateljom Tomislavom Vitkovićem i prof. brodostrojarstva Matom Bilićem su nas 14.travnja ugostili i porazgovarali s nama o prednostima i manama pomorst-va danas, podijelili s nama brige oko budućnosti zapošljavanja mladih hrvatskih kadeta i rada na brodu općenito. Jednako tako su

nas dočekali i maturanti srednje pomorske škole u Bakru 2 tjedna kasnije, za što se moramo zahvali-ti ravnatelju Gordanu Papešu koji je nerijetko spreman na surad-nju sa Sindikatom pomoraca Hrvatske. Zanimljivo je istaknuti

činjenicu da smo sproveli anketu u obje škole, pitavši maturante da li će nakon završene škole krenuti putem daljnjeg školovanja ili se spremaju za odlazak na brod, na što je odgovor bio u oba slučaja 50:50. Kako i sami kažu, izazov je jednak, ali polovica je ipak odlučna u traženju prakse jer im je knjiga zasada dosta. Na jesen nastavljamo turneju po školama, a prva stanica je Pomorska škola u Malom Lošinju...•(bm)

ITF Offshore Task Force Group

Za veću zaštitu radnih i životnih uvjeta radnika u offshoreu

Susreti s maturan-tima u Dubrovniku i Bakru

SPH

br. 66 • svibanj 201114

Konvencija definira: „ brod znači brod, osim onog koji

plovi isključivo u unutrašnjim vodama ili u vodama unutar ili veoma blizu zatvorenih voda ili područja gdje vrijede lučka pravi-la“ i „ako nije izričito drugačije predviđeno, ova se konven-cija primjenjuje na sve brodove, javnog ili privatnog vlasništva, koji se redovito bave trgovačkim poslovima, osim brodova koji se bave ribolovom ili sličnim poslovi-ma i brodovima tradicionalne gradnje kao što su dusi i džunke. Ova konvencija ne primjenjuje se na ratne brodove i pomoćne brodove ratne mornarice.“

Brodari i posade mogu smanjiti rizik od pregleda i zaustavljanja tako da pravilno certificiraju svoje superjahte. Problemi s vlas-tima mogu se izbjeći i korištenjem „kvalitetnih“ zastava.

Superjahte obuhvaćene su novim režimom pregleda (NIR) kojeg je uveo Paris Memorandum of Understanding (Paris MoU) on port state control od prvog

siječnja 2010. godine. Prema NR-u, brodovi koji ulaze u luke koje pokriva Paris MoU (luke EU, Kanade i Ruske Federacije), podijeljeni su u tri različite kategorije prioritetnih pregleda.To znači da onaj tko nema niti jedan ili ima mali broj zapisao o pregledima podlijegati će detaljnom pregledu pri prvom uplovljavanju u područje Paris

MoU. Brodovi za koje se smatra da su „velikog rizika“ imati će pojačani pregled svakih šest mjeseci, a brodovi pod kategori-jom „normalan rizik“ biti će pregledavani jednom godišnje. Brodovi u kategoriji „malog rizika“ biti će pregledavani jednom u tri godine. Brodovi koji sakupe određeni broj zaustavl-janja odmah ulaze u kategoriju

„visokog rizika“ i prijeti im zabra-na ulaska u luke Paris MoU.

Uz pomoć baze podataka iz „The Hybrid European Targeting and Inspection System“ (Thetis) vlasti će biti u mogućnosti koordinirati ciljane preglede. Kriteriji koji se koriste za odluku o pregledu trgovačkih brodova koristiti će se i za superjahte i moguće je da neke budu u kategoriji prior-itetnih pregleda – razlozi za to uključuju tehničke odnosno socijalne razloge. Broj pregleda može porasti i zbog toga što vlasti u Sredozemlju posebnu pažnju posvećuju problemima onečišćenja i koriste tehnologiju satelitskog praćenja i AIS-a da identificiraju brodove koji krše pravila (onečišćuju more).

Kada konvencija stupi na snagu stupiti će na snagu i sustav pod kojim članovi posade mogu formalno podnijeti žalbe o svojim uvjetima rada i života. Prema NIR-u, žalba je neočekivani faktor i može brod staviti u prve

dvije kategorije pregleda. Prema konvenciji: svi koji redovno rade na brodu (članovi posade) smatraju se pomorcima i imaju pravo na zaštitu koju daje konvencija uključujući i standarde radnog vrijemena, odmora i smještaja.

O smanjenu rizika od pregleda odlučuje i – zastava (bijela, siva i crna lista), a uopće nema veze s pregledom, ako brod vije zastavu države koja nije rati-ficirala konvenciju. Prvo pitanje koje će inspektori PSC-a postaviti prilikom dolaska na brod biti će je li brod ima sve svjedodžbe, a ako odgovor bude negativan početi će mjeriti kabine posade, jer konvencija detaljno prop-isuje npr. da najmanja dopuštena visina prostorija za smještaj pomoraca ne smije biti manja od 203 cm, za posadu se mora pred-vidjeti poseban krevet za svakog pomorca, a unutarnje dimenzije kreveta moraju biti najmanje 198 x 80 cm, itd.•(dp)

Tijekom održavanja ITF Offshore Task Force

Group dogovarali smo s predsjedavajućim Norrie

McVicarom (inače iz britan-skog sindikata National Union of Rail, Maritime and Trans-port Workers ,RMT) cijeli

tijek sastanka na terasi hotela Park, pa smo znatiželjno pitali da li je to njegov prvi susret sa Splitom.

- Ne, bio sam u Splitu 1977. godine. U to vrijeme plovio sam kao vođa palube (bosun) na tegljačima koje je kupio Brodospas u V. Britaniji. Bili su to „Seafort Warrior“ i „Seafort Victor“, današnji „Brodospas Jugo“ i „Brodo-spas Victor“. Britanska posada je dovela tegljače u Split i ja sam ostao nekoliko mjeseci obučavajući hrvatske posade. Split mi je ostao u sjećanju i želio sam ponovno doći i vratiti se „u prošlost“ • (dp)

Anketa

Jeste li zainteresirani za tzv. alternativno obrazovanje pomoraca po cijeni od 65 000 kuna?

DA: 25,74 %NE: 74,26 %Na anketu je odgovorilo 136 ispitanika.

Vlasnici superjahti

moraju odmah djelovati

kako bi bili sigurni da

njihovi brodovi budu

u skladu s Konvenci-

jom o radu pomoraca:

Port State Control (PSC)

diljem Europe spremaju

se za preglede superjahti

kada konvencija stupi

na snagu (najvjerojat-

nije u drugom dijelu

slijedeće godine).

“Pelorus” - jedna od najduljihna svijetu (115m)

I superjahte na udaru konvencije

Konvencija o radu pomoraca, 2006

Susreti

Želio sam doćiu Split

br. 66 • svibanj 2011 15

DATUM PRIMITKABROJ ISKAZNICE

PRISTUPNICA SINDIKAT POMORACA HRVATSKESREDI[NJI UREDKRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA

POPUNJAVA SPH

DATUM VLASTORU^NIMJESTO POTPIS

PLA]ANJE ^LANARINEGOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE^L. BROJ KADA STE PRESTALI BITI ^LANDA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA

BRODAR POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJUBROD IMO BROJ SVOJSTVOPOMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKEPREZIME IME M @ADRESAJMBG OIB GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFONE-MAIL MOBILNI TELEFON

NAJBLI@A RODBINAPREZIME IME SRODSTVOADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ

[KOLSKA SPREMA ZVANJE

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI

IZDANA OD DATUM IZDAVANJA

„Karmelićeve priče kratke su crtice iz pomorskog životra, pisane pitkim jezikom i živim stilom. Zajednička im je tema more, brod i putovanje, pa pripadaju pomorskoj puto-pisnoj prozi, koja u hrvats-koj književnosti ima dugu tradiciju. Ipak, dok su Juraj Carić, Bare Poparić, Božo Babić i drugi pisali dužu putopisnu prozu, Karmelić odabire kraće prozne forme koje više odgo-varaju malim zaokruženim pričama iz sjećanja njegovih „mornara, timunjera, ofićala i barbi“. Od navedenih se autora razlikuje i jezikom i dijelom pomorskog nazivlja, jer su oni pisali standardnim jezikom, a opisivali su jedren-jake, dok su Karmelićeve priče s motornog broda – napisala je, između ostaloga, u recen-ziji dr. sc. Diana Stolac.

Jakov Karmelić rođen je u Bolu na Braču, srednju pomorsku školu završio je u Bakru, plovi kao kadet i diplomirao je na Pomorskom fakultetu u Rijeci… Radio je u komercijali Jugolinije i Croatia Line, a danas je direktor pomorske agencije francuskog brodara CMA CGM u Rijeci i predsjednik Udruge pomorskih agenata Hrvatske. Godinama je objavljivao putopisne i stručne članke u „Reviji Jugolinije“ te u „Sušačkoj reviji“ koje je član uredništva. Zbirka kratkih priča, pisanih „noštromizmom“ – „Ćakule

s paraventa“ njegov je književni prvijenac.

„Ćakule“ su govorene najčešće na krilu mosta, noću, dok su gvardijani bili naslonjeni na para-ventu i motrili pred sobom nepreglednu tamnu pučinu. Trebalo je nekako prikratiti vrijeme, a sjećanjima na dobra stara vremena kao da je bilo najlakše. Sjećanja s dolazila s prove, nošena laganim vjetrom prolazila uz paravenat i – opet nestajala, put krme u more… (Ćakula o Ćakulama).

Slijede: Slike iz pomorskog života, Matrikula, Skala reale, Prvi vijađi, Sve se znalo pri, Put kažina, Najboji na svitu, Šponge, Proverbe, sveci i beštime, Bakule, Pjumbadure, Kunji, Ganač, Kvarat, Obo tramaki, Obo sastancima, Mal di fero, Fogišta, Noštromo, Panatika, Kadetarija, Koman-dni most, Žena maritimo, Njihovi i naši ljudi, Mornarske boli, Čovik od svita, Svi gredu ča, Brod je ka čovik …

Nije stoga čudno da je posljednja u nizu ovih priča naslovljena Brod je ka čovik, čime pokazuje autorov emocionalni odnos prema temi te istovremeno kompozicijski zaokružuje zbirku – zaključuje dr.sc. Diana Stolac.

I – Ča znači koja rič u ćakulama s paraventa, prava mala riznica:Agvantat - zapovijed kod priveza broda, prihvatiti (konop)Bandjera ombra - „jeftina zastava“Basa forca - hijerarhijski niža radnja snaga; na palubi noštromo, tesar, timunjeri i mornariBrokva - čavaoBruškin - četkaĆikara - šalica (za kavu)Derić - teretna soha, samaricaDijana - jutarnja brodska straža od 4 do 8 satiGvanćera - poslužavnikKapošanto - grobljeKočeta - posteljaNamušćat - namirisatiPošempjat - postati luckastŠćingol - ogoljena kost, zarepakŽgvacet - kalandraka, goveđi gulaš

Knjiga je izdana u vlasti-toj nakladi autora, lektor je dr.sc. Silvana Vranić, grafički ju je oblikovao Damir Mijailović, a tiskao Studio Hofbauer iz Rijeke.• (dp)

Fužine, nadomak centra s pogledom na jezero,stan u potkrovlju,97 m2, 185.000 EUR-a.

Tel.099/214 9989, 091/540 4433

Oglas

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 RijekaNaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, dis-kete i CD se ne vraćaju.

J. Karmelić: Ćakule s paraventaCrtice iz pomorskog života pisane noštromizmom

Nova knjiga

Koji zakoni i/ili pravilnici reguliraju pitanje plaćanja avio-karata pomorcima?

Nema jednoznačnog odgovora na to pitanje…

1. Brod pod hrvatskom zastavom – svi troškovi idu na račun. Osnov je nacionalni kolektivni ugovor, kao i ratificirani međunarodni standardi i - na kraju Pomorski zakonik.

2. Brod pod stranom zastavom, brodar u RH – svi troškovi na račun brodara. Osnov Kolektivni ugovor i dijelom hrvatsko zako-nodavstvo.

3. Brod pod stranom zastavom, strani brodar, pomorac upućen od posrednika u Hrvatskoj – brodar/posrednik moraju snositi troškove puta. Osnov je u Pravilniku o radu Posrednika u zapošljavanju pomoraca u RH.

4. Brodovi pod stranom zastavom, strani brodar, pomorac se ukrcava bez posrednika - treba vidjeti nacionalno zakonodavstvo zastave broda, odnosno kolek-tivni ugovor (ako je brod njime pokriven) ili individualni ugovor kojega pomorac potpisuje.

br. 66 • svibanj 201116

• „El Fateh“ – ex „Captain Ayaham“, ex „Queen Suzan“, ex „Bosut“ (Splitska plovidba), ex „Raknes“ (IMO 6723886), gen. teret, dužina 98,0 metara, 4.405 tona nosivosti, zastava Panama. Izgrađen 1967. godine u brodogradilištu Lurssen u Vege-sacku (Njemačka). Posljednji vlasnik Arabian Kuwait International (UAE). Rezalište – Pakistan.

• „J.S. Mattu“ – ex „Anamaria I“, ex „Tavros“, ex „Malka“ (IMO 8507482), gen. teret, dužina 107 metara, 4.708 gt, zastava St. Vincent & Grenadini. Izgrađen 1986. godine u brodogradilištu Sedef Shipyard u Gebze (Turska). Posljednji vlasnik Goodrich Maritime Pvt Ltd (Indija). Zaustavljan zbog nedostataka 2000. u Bremenu, 2005. i 2006. u Kopru, 2008. u Kandli te 2009. u Bushehru. Rezalište- Indija

• „Montserrat B“- ex „Trsat“, ex „Neptunia Atlantico“, ex „Rijeka Express“(Jugolinija), ex „Medi Express“ (IMO 7826879), gen. teret: 2006. pretvoren u kontejnerski brod, dužina 175 metara, 15.945 gt, zastava Španjolska. Izgrađen 1981. godine u brodogradilištu A. Warskiego (Poljska).Posljednji vlasnik Boluda Lines (Španjolska). Zaustavljan zbog nedostataka 2003. u Livornu. Rezalište - Indija.

• „Europa I“ – ex „Slavija I“, ex „Slavija“ (Jadrolinija), ex „Skipper Clement“, ex „Jens Kofoed“ (IMO 5405542), trajekt, dužina 88 metara, 3.983 gt, zastava Saint Kitts and Nevis.Izgrađen 1963. Godine u brodogradilištu Bartram u South Docku. Posljednji vlasnik Skender-beg Lines Ltd (Italija). Zaustavljan zbog nedostataka 2006. i 2008. godine u Brindisiju. Rezalište- Turska.

• „Istra“ (Jadrolinija) – ex „Balkanija“, ex „Dana Gloria“, ex „Mette Mo“, ex „Mette Mols“ (IMO 6525143), trajekt, dužina 92 metra, 4.258 gt, zastava Hrvatska. Izgrađen 1966. godine u brodogradilištu Aalborg Verft u Aalborgu. Posljednji vlasnik Jadrolinija. Rezalište – Turska.

• „Souha Star“- ex „Luka“, ex „ Arem“, ex „Marem“, ex „Mikulica Oreb“(Dalmatinska plovidba), ex

„Baltrumersand“ (IMO 7034842), gen. cargo, dužina 95 metara, 2.352 gt, zastava Libanon. Izgrađen 1970. godine u brodogradilištu Elsfle-ther u Elsflethu. Posljednji vlasnik Congress Maritime (Libanon). Zaustavljen zbog nedostataka 2004. u Novorossiysku i 2008. u Larnaci. Rezalište- Turska.

• „Iasos“ – ex „Kriton“, ex „Melina M“, ex „Čiovo“ (Jadroplov), ex „Faro“ (IMO 7633088), bulk carrier, dužina 146 metara, 9.911 gt, zastava Turska. Izgrađen 1977. Godine u brodogradilištu Tsuneishi u Numakumi. Posljednji vlasnik Gulnak Denizcilik (Turska). Zaustavljen zbog nedostataka

2009. U Castellon de la Plana. Rezalište- Indija.

• „Novigrad C“- ex „Novigrad“ (Tankerska plovidba, IMO 7705518), bulk carrier, dužina 164 metra, 13.768 gt, zastava Panama. Izgrađen 1978. Godine u brodogradilištu IHI u Yokohami. Posljednji vlasnik Canbaz Denizcilikve (Turska). Zaustavljen zbog nedostakaka 1997. u Rotter-damu, 2001. u Chesapeake i Fred-ericiji, 2003. u Trieste i Fredericiji, 2004. u Houstonu, 2008. u Niko-laevu, 2009. u Novorossijsku i 2010. u Theodosiji. Rezalište- Indija.

• „Sun Emerald“- ex „Alma“, ex „Dalmacija Frigo“ (Mediteranska plovidba,IMO 8012310), brod za prijevoz rashlađenih tereta, dužina 151 metar, 10.325 gt, zastava St. Vincent i Grenadini. Izgrađen 1983. godine u Brodosplitu. Posljednji vlasnik Norbulk Shipping UK Ltd. Zaustavljen zbog nedostataka 2000. u Hamburgu, 2004. u Kopru i Las Palmasu te 2006. u Kopru i Brestu. Rezalište – Indija.

• „Vanga“ (Jadrolinija) – ex „ Basto III“ (IMO 6812871),trajekt, dužina 65 metara, 1.246 gt,zastava Hrvatska. Izgrađen 1968. godine u brodogradilištu Ankerlokken Verft u Fredrikstadu. Posljednji vlasnik Jadrolinija. Prodan slovačkom kupcu za preprodaju u rezalište za 106.000 $. Rezalište- Turska.

• „Mai“ – ex „Maldive Carrier“, ex „Kairos I“, ex „Kairos“(Jadroplov), ex „Germanic“ (IMO 7525889) gen. teret, dužina 129 metara, 6.000 gt, zastava Maldivi. Izgrađen 1977. godine u brodogradilištu Yamanishi u Ishinomakiju. Posljednji vlasnik Pelmar Shipping (Indija). Zaustav-ljen zbog nedostataka 2001. u Port Klangu. Rezalište – Turska.

• „Split 1700“ (Blue Line) – ex „Wilanow“, ex „Kronprins Carl

Gustaf“ (IMO 6606234), trajekt, dužina 110 metara, 6.474 gt, zastava Panama. Izgrađen 1966. u Nobisktug Werftu u Rendsburgu. Posljednji vlasnik Blue Line Inter-national (Danska). Zaustavljen zbog nedostataka 2006. u Anconi. Rezalište – Indija.

• „Johar“ – ex „Vukovar“(Tankerska plovidba), ex „Petar Leković“, ex „Sofia“ (IMO 7917393) tanker, dužina 243 metara, 49.706 gt , zastava Pakistan. Izgrađen 1985 u brodogradilištu Astano u El Ferrolu. Posljednji vlasnik Pakistan National Shipping. Rezalište- Indija.

• „Swat“ – ex „Velimir Škorpik“(Tankerska plovidba), ex „Ocean Captai“ (IMO 7917408) tanker, dužina 243 metra, 49.601 gt, zastava Pakistan. Izgrađen 1985. godine u brodogradilištu Astano u El Ferrolu. Posljednji vlasnik Pakistan National Shipping. Rezalište- Paki-stan.

• „BSLE Performer“ – ex „Asr“, ex „Caravaggio“, ex „Karlobag“(Croatia Line), ex „Makedonija“, ex „Konkar Nereus“ (IMO 7717731), gen. cargo, dužina 193 metra, 16.992 gt, zastava St. Vincent & Grenadini. Izgrađen 1980 u Uljaniku. Posljednji vlasnik Bogazzi & Figli Spa. Rezalište- Indija.

• „Kasid Kareem“- ex „Simal I“, ex „Kemal Ka“, ex „Klasico I“, ex „A.G. Matoš“(JPS), ex „Bruna Prima“, ex „Bruna“, ex „Mariveles“ (IMO 7313004), bivši tanker pretvoren u bulk carrier, dužina 93 metra, 2.272 gt, zastava Togo. Izgrađen 1973 godine u Nishi Zosen u Imabariju. Posljednji vlasnik iz Sirije. Zaustav-ljen zbog nedostataka 2004. u Varni. Rezalište – Turska.

• „Utlo Ma Uhia“ – ex „FGM Achiever“, ex „Ocean Beauty“, ex „Argola“(Sartija Nautika), ex „Novi“, ex „Marie B“, ex „Šumadija“, ex „Boka“, ex „Bijela“, ex „Trinculo“ (IMO 7343231), bulk carrier, dužina 182 metra, 17.636 gt, zastava Panama. Izgrađen 1978. u brodogradilištu Swan Hunter u Hebburnu. Zaustavljen zbog nedostataka 2008. u Tarantu i 2010. u Visakhapathnamu. Rezalište- Bangladeš.

• „Olib G“ – ex „Berna Sultan“, ex „Yeliz K“, ex „Olib“ (Tankerska plovidba, IMO 8026608), chemical tanker, dužina 112 metara, 4.060 gt, zastava Malta. Izgrađen 1988 u Cantabrico y Riera (Gijon). Posljedn-ji vlasnik Frio maritime SA (Grčka). Zaustavljen zbog nedostataka 2001. u Dunkirku i 2007. u Constantzi. Dok je plovio prema indijskom rezalištu, napadnut od pirata i otet. Prema dostupnim podacima brod je usidren pred somalijskom obalom. •

D. Prestint

U 2010. godini

zabilježen je odlazak

u rezališta većeg broja

brodova koji su plo-

vili u flotama hrvatskih

brodara. Neka ovo bude

svojevrsni „in memo-

riam“ …

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: [email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected]; [email protected]

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: [email protected]; [email protected];[email protected]

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: [email protected];[email protected];[email protected]

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: [email protected]; [email protected]

Adresar

“Souha Star”

Kriza i starosttjeraju u rezalište

Moreplov

“Kasid Kareem”