Str. 2.212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1937_23.pdfStr. 2. Katoličke pob.iede .\1 \LO j[ TA KVIt l Drž. sa\ Jetnik u Sdcar koj dr Er n e.., t P e rr i er g. 19 3 2 .

o III. BR J 23. IST IZLAZI TJED1 O. GODIS JA PRET-PLATA 30 DIN. ZA INOZEMST O 60.-0GLASJ PO NAROCITOJ T ARIF!. ibenik, 6. lipnja 1937.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU -ADRESA

UREDNISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. 17.

)anas U Njemačkoj Na koncu škotske godine

Poglavica katoličke Crkve, Pa- Roditeljima i učiteljima , ne govori o neznatnim i nevaž- Kom u dajemo predno -t - glavi

'm stvarima. l štošta, što se na- ih reu? a -ini veliko i važno za N j je ta- e znamo to bi mo odgovorili.

maleno i spoledno, da se na to ko e odgaja samo glava, a sr-ce e pusti po trani, onda je čovjek

'fi ne obazire. Pa zato, kad se uh kao pržina, bez o jećaja i ljubad i luči za kakvu izjavu, govor ili pi- prema ikomu; ako opet pu · time gla-no, to je onda znak, da se nešto ,vu i samo odgajamo ree, nemamo o-~upno do~Jodilo ili će se dogoditi . no što b1 mo htjeli.

Dok Ga je, početkom ove go- Jedn i drugo. Glavu i ce. Od-goja glave i rca treba da ide upore-

·ne, te!,ka bolest privezala uz kre- do. To je jedino pra ilno, i tako bi t, misao Mu je letjela po sv.žm moralo biti.

atoličkim zemljama, ali se najviše A u našoj koli tako nije. ·~ustavljala u onima, gdje je kato- Naša rednja 'kola (gimnazija, ~ima prijetila kakva opasnost za ~eal~a, preparandij~) daje nam polu-

šu ili tijelo. Mislio je na stotine covjeka. - Oo.v~m .~e o ton: u kako ·z·· ··h · · kć · z· mlado t mora bl ti VIJ~na VOJe uloge z lJ~~a SVOJI szn~~a 1 . en, ~a 1 .. __ u životu naroda, kako mladi ljudi i-ropzfo na one KOJI ŠpanJolsku z rii1jt'i bmćes1iti i pošteni građani. U jemačku nazivaju svojom do,mo- vojim knjižicama imaju nati kane 1 ·nom. paragrafe disciplin kog značaja. Tu je

Stanje u Njemačkoj toliko je pribi1ježena i kazna pod koju potpada brinulo svetog Oca, da im je sa đak koji učini ovaj il i onaj prekrŠc'lJ.

Ali, sve u svemu, i to je opći gla , og bolesničkog kreveta uputio javno mnijenje, koje ovaj pu t ne gri-

o,sebno pismo. jevi - naša sredn ja škola ne od'gaja Danas u Njemačkoj vlada Hit- nam lj ude rca; prema nam pom la-

. r. Od početka svog nastupa pa dak za liječnike i odvjetnike, uce i o danas pokazivao se kao oštri bilježnike - prema nam či novnike,

a li n am ne odgaja ljude . ·rotivnik Židova i komunista. l , To se ne govori samo da se reče.

k je njego,va okolina, uz Žido- ego je to i tinita riječ. To govore i h e i komuniste, napadala i progo- on i koji u bili vih osam godtna po ··za katolike, mislilo se da Hitler klupama. To govore i oni b i i daci l!? dijeli njihovo mišljenje i ne koji e ni u potezali i izvlačili da se

dokopaju vjedbdžbe, nego u 'bili pr-idobrava, u tom pogledu, njihov v1 medu drugovima. Skela im nije

d. Međutim, zadnji događaji, dala ono što im je morala d'at i. Da la ao i same njegove izjave, uvjeri- im je više ili manje znanja iz ovoga • nas 0 protivnome. ili onoga predmeta, a l i ih je pustila

1 prije su se raspuštala kato- praznoga srca. Mladi čovjek osamnae-stih i tlvade etih godina ostavlja sred-

-ka društva i progoni/a se izvan- nju školu, a da uopće nema pogleda litička Katolička Akcija; i pri- na život, jer mu taj pogled škola nije su se zatvarali svećenici i ista- dala.

'luti katolički svjetoynjaci, ali, š u zadnje vrijeme, sve se to po-

Hrilo i povećalo. Poslije Geobel-r, Goringa i Ludendorffa, nastu-o je i sam Hitler te javno izja-

' o. da nikome ne dopušta uzgaja-njemačku omladinu osim njego-

m organizacijama. Naravno i Božje pravo je nad

·akim državnim pravom! A na• vno pravo prepušta, u prvom du, uzgoj djece roditeljima, dok žje ga pravo povjerava Crkvi.

kad Hitlerovi doglavnici, ps i m Hitler, hoće da pogaze narav-J i Bolje pravo, onda katolička rkva ne moze i ne smije šutjeti/ e smije šutjeti, kad joj neki nrfnici nastoje otuđiti i oteti nje-'nu rođenu djecu, opijajući ih fra-

'Et ma o staropoganskoj vjeri u izu-rie bogove, u krv i rasu.

Nijedan samov/adar, pa ni Hit-' ne trpi prigovore i ukore. -

' 1fo je razumljivo, da ga je izne-IL dil o i raz b jesni/o -otvoreno i ja v-

To je manjak koji se ne dade o-pravdavati, jer je on takve naravi da se preko toga ne može preći odmahi-vanjem ruke.

no pismo, koje je odlučni Pio XI upravio odlučnim njemačkim ka-tolicima.

l sada, mjesto da se Hitlerov režim naprama katolicima popravi, počima osveta: Katolici se optu-žuju i predvode na sud radi veza s kopwnistima, dakle: radi protu-državne urote!

Ne čudi nas, što hitlerovci priređuju bučne sudske procese protiv mnogih redovnika i svećenika radi tobožnjeg nećudorednog ž ivota, ali govoriti o nekoj surad-nji katolika i komunista, to je više nego smiješno. To je očita kleve-tal J asna svakome ko pozna naj-odrešitiji protukomunistički stav katoličke Crkve .

Zanimljivije je, medutim, to: koje dokaze iznašaju protiv poje-

tama nije vrha da o tanemo pri samoj kon tataciji 0\e činjenice. Mi, koji najednom ne možemo mijenjati čitav plan na tave, moramo učinit i o-no što e dade učinit i, da naša omla-dina, naša eo ka i grad ka djeca ba-rem donekle nadoknade ono što bi im kola morala dali, a ona im još uvi-

jek ne daje. A to je? Udruživanje đaka u katolička

društva l - Ovoga bi morali biti svi-je m roditelji i učitelji koji, i uz dobru volju, pri tanju kak,ro je sada, u samoj škol! ne mogu mnogo učiniti.

katoličkim dru~tvima pak e no/e mnogo dobiti, jer ta udruženja

Imaju vrhu da um i ree mladoga čov·eka uporedo odgajaju, tako da n&. koncu dobijemo potpuna čovjeka zdrava uma i po tena srca.

v

Sirite ,Hatoli~' Mladih jakih d'uša još ima. I u

doba uye u pomno zalijevanom vr-tu ra te pitoma biljka i cvate ružina i karanfilova grana. Pa i u ovo doba koje je uhlje i gluplje nego ikada i-ma omladine koja će se i i pr ili za obran u ideala koji u 'ječno mlad'i 1 savremeni.

I treba da se i pr i i da e po-stavi na čelo, jer pr ven tvo imaju Bor-Cl Križa, kao to ima prven tvo onaj koj1 je Križ uzdigao od znaka ramote na znak ča ti.

Ovo je trebalo i ta~'11uti na koncu ove školske godine, koja je vi nego ijedna dosada pokazala voj manjak u odgoji srca - duša. Đaci u pak naša djeca, djeca na· ih kr eva, a u kole mo ih dali d'a postanu vode i učitelji,

a ne grobari na e narodne 'budućno ti. fU(liOr

dinih katolika, kad ih već jednom strpaju u tamnicu i dovode pred suce? - Zna se na primjer da je svećenik Rossaint okrivljen radi urofe s komunistima zbog toga što je kao kapelan u Oberhausenu, iz samaritanske ljubavi pohađao sta-nove nekih poznatih komunista i pomagao ih u njihovim nevoljama. l , eto, taj Božji svećenik je po,činio veliko zlodjelo, što te komuniste nije javio državnim vlastima da ih progone!

Ako se dosad Hitler u ičemu pokazao velik i dalekovidan, to nije u svom postupanju prema ka-toli'Čkoj CrkVi, prema njezinim vjernicima i njezinim ustanovama. Dapače, mnogima je to dokaz, da Hitler nije veliki duh.

1 Cini se, da Hitleru nije pozna-

K 80· godišnjici Pape PUa Xl. 31. 'ibn ja 1937. v. Otac Papa

Pio Xl. na\·ršio je O godina života. jutro je u Ca tel Oandolfu imao sv.

.i\\1 u u vojoj pri,·atnoj kapeli. Nato je primio vi e delegacija, koje su mu do le če titati. arod e sakupio na trgu i dduševljeno pozdravljao v. O-ca. a vih strana ,·ijeta stiglo je bez-broj brzojavnih če titki od kardinala , nadbiskupa, bi kupa, većen tva, d'r-žavnih poglavica i pojedinih pred jed-nika vlade, te raznih organizacija Ka-toličke kcije i odličnih vjernika.

Krupn ih je akcija bilo kroz 15 go-dma njego og pontifikata. Historij kih događaja, kojima je Pio XI. o obno dao impul i formu. Rješenje rimskog pitanja i Katolička kcija o tat će kroz vu budućno t Crkve značajni za njego,· pontifikat.

U razvoju pak redovitog crl-:ve-nog života bit će vladanje Pape Pija Xl. bez sumnje obilježeno kao plodno živim i u tavne, po planu, provađanim akcijama. erna koro područja u crk\'enom životu, gdje Pio XI. nije zarezao duboku i bogatu brazdu . a mi ij kom polju, u _pitanju crkvenog jedmjenja, na području vanjske cr-

h ·ene pol itike, u brojnim konkordati-ma, u fen bogo lov 'ke znano ti i crkvenog graditeljstva, u di ciplinar-mm refo rmama, u traženju i nalaže-nju tanovna prema p6javama mo-dernoga života, u ocijalnoj aktivno ti, u moralnom orijentiranju katoličkoga svijeta , u bračnom i odgojnom pita-nj u, te osobito u idejnom dvo'boju sa k"'-mun· tičkim, lajici ti čko-bezbožnim i ra i tičkim zabludama. Mnogo toga ima.

Stoga je za sve ,nas )

Str. 2.

Katoličke pob.iede

.\1 \LO j[ TA KVIt l Drž. sa\ Jetnik u Sdcar koj dr

Er n e.., t P e rr i er g. 1932. odrekao e , ih pol i tičkih ,·isokih lužtia i kao

bra t . :ikola tupio u benediktin ki red. J Q. \ibn ja 1937. bio je po \'ećcn za 'e(·enika.

l RJ Z U K.\.. DS KOM P. R-LA ,\IE TU

1 a priJedlog nar. po lanika La-ri' ie ra dob:o je ka nad. ki parla menat l ijepi križ . Pod križem je natpi : "Po meni će zakonoda\'ci pra\'edno odlu-č i ,·a ti" .

PRVA CR! A U PU Tli\:ji f-l RI

Pn·a crkva u pu tinji ahari bit će pod ignuta na mje tu, gdje po~i va~u ko ti harla de Foucauld . n Je bto najprije francu ki ča nik, ka nije je po tao redovnik-tra pi t i djelovao u

ahan medu Beduinima od 1901. do 19 16. Po ljednje godine ubili u ga Beduini u Tamanrazelu 2 hiljade ki-lometara na jugu od ]žira. Njegovo tijelo počiva u red ahare u El Oe-lea, pr\'oj muhamedan koj na eobini, koja je prilwatila kr ćan h ·o. I tu će nad njegovim grob'om biti podi~uta crk,·a prino · ima, koji u sabram u Francu koj.

JR K! K TOLICI tE D J U SE VR[jEĐ TI

U Ir koj o udio je ud dvo jicu knjižara zbog prodaje dvij u pr otuka-toličkih knj iga. iako u ytampane u EnO']e koj. mnogim mje tima u pro"iukatol i čke knjige javno paljene.

,\!OLIT EN I DA P RISKIH SLIJEPAC

I ove je godine bio u bazilici Sa cre Coeur u Parizu zajedniyki mo-litveni dan lijepaca, kako je to uve-deno pred 3 ~od ine. Svečanu lužbu Božju obavio je jedan lijepi \'ećenik. pje,·ački kor b io je od samih lijepaca, za orgul jama je jedio lijepa.c. Pr? -povijedao je i usovac o. Pante!. a b to je prisutan i sam pariški ~ar~inal yer-dier. Prizor e d uboko doJmio pan ke publike.

Z ACAJN I PRIMJ E RI OTPOR . j E.'\ IACKIH KATOLIK

U M Q n t er u e nedavno d'esio ovaj događaj: Za jed'nu je nacional-oci jali tičku skupštinu unaprijed na-

javljen govor jednog uglednog nacio-nal- ocija li tičkog funkcionera o 4-go-di njem plan u. No, mjesto da govori o najavljenoj temi, on je u vom govo-ru vrijeđao kršćan tvo i izvrga\'aO ru-g lu katoličku Crkv u. Uto e iznenada u pne na tribinu n~n ~?spodin in:-pozantne poljašno ti. Oo u publ~ke znatižel)no poČi\'ale na tome dell-jr i napeto očekivale, što će e sad dogoditi. A vi oki gospodi n o.krene s~ prema govorniku , pa mu mrrno, ah nažmm glasom, rekne : 11 Kani li go-

spodin govornik konačno progO\·oriti o 4-godi njem plan u ? Mi smo e ov-d je radi toga sabra li , a ne da lu:a-mo klevete .protiv Crkve.!" 1 acional-

Očeva prijetnja Odmah vam velim da nemam ni-

šta prot1 današnjim pozdravima: "do-bar dan 11 ; "dobar veče"; "klanjam _e"; " ljubim ruke 11 , iako sam načelno za onaj naš kršćanski vječno me-

. H J' I 11 aenr: " va Jen us . T a pozdrav je u ebi izraža j in-

t imn oga čuv 'tva, pa e ne može n iko-ga sil iti, da ga ovako ili onako 1zreče.

jima više viđa: 11 dobar d'an", a nama : 11 Hvaljen l sus", pa mirna Bo-sna.

O jm toga, kažu, taj je poidrav znak profinjenosti, ga]a:ntnosti i ot-mjeno ti, pa prevladava u vim gl-a-dovima, a ~i u sela ~ uvlači, hvala našim crvenima, koji ti znadu okre~ti kao jednom meni: 11 Zaže) i ti meni db-bar dan, a fsusa će već 'i previ e h'va-lit! popbvi i fratri!"

Neka bude sloboda! Kako tko osjeća , onako neka i poidrav lja. Ne.-mam nna pr9ti ~ome, pa, mislim, ni vj, a j krilai'ca crven'b je, ako e ne varam " loboda". SvJ smo dakJe za sfobodu pozdrava. Neka .živi slol:k>da ! Tako i valja, da ne rekU komun'i ti,

" KA TO L I K"

oci jali ti čk i gO\ omik ga bije no om je-n i zapita , tko je. Dobio je odgovor: " Ja sam komandant posade u J\lQn te-ru". Zatim e taj ča nik obrat i prema publ ici riječima : "Koji e lažu sa mnom, neka napu te dvoranu!" I o ta-de samo d\'ade etak ljudi, da dalje tu-ša nacronal- ocijali ! ičkoga govornika.

mje tu e h o nberg odigra la e pak borba za križ . Po nalogu via li

\'aljalo je kinuti križ, to se nalazio u katolii'·kim školama. a talo je ve-liko negodovanje među svim katolici-ma. Održan e su o·kvene večan o ti i molit\'e u vrhu zadovoljšt ine za uvre-du, nane,enu Ra petom pasitelju . A na pokrajn im oltarima bile u po tav-ljene li te za potpi e o nih, koji e pridružuju ovom pro v jedu i traže o-poziv naredbe. I križ je ubrzo bio po\Taćen na voje taro mj e to.

POLJ KA V j l( I P P PI XI Od vremena boravka Pape Pija

XI. , kao nun cija u Pol j koj, podržava-ju e u ke ,·eze izmedu polj ke \'Oj ke 1 Pape Pija XI. Voj ka je zahvalna tadavnjem nunciju za primjer mira i pouzdanja , što ga je pružio u te kim danima bolfevičkoga napadaja na pri -jestoln icu Polj ke. Zato pi j ka vojska vake godine osobito večano Javi Pa-

pin dan. Tako je ove godine \'ar av ka gar-

nizona, pored lužbenih večano ti, o-bav ila i voj u vojn i čku slavu Papina kru nisanja. Pred za tupnicima cijel~ garn izone, među kojima je bio veći broj generala, pukovn ika i vnh ča ni-ka, održao je kapetan Steifer preda-vanje o Papi Piju XL Kad je nato ustao i\lon . Paccini1 da u ime v. Oca zahvali na ljubavi polj ke vo j ke pre-ma Papi, podigao e va l ~ li canja Pa-pi Piju Xl. akon tih man ifestaciJa govorio je i \'Ojničk r · bi kup Mons. Oa\"'i Jina. O im toga vojnički časopis "Wiar.u '' po ,·etio j.e veliki dio broja od \'e lj ače Papi Piju XI.

"N T R O KR! ZU !11

\ 'eliki engle · ki dnevn ik "T ime s ' donro je nedavno jedan članak pod naslovom: 111 atrag križu !

11 U engle-koj javno h pobudio je taj č lanak

ogrom no odobravanje te je oa hiljade 1 hiljade dopisa tiglo uredn ištvu. u kojima Englezi pri staj u uz miyljenje 0\·oga član ka.

U članku e ve li , da čovj ek nužno treba o lobodenje, pasenje, koje će ga spa it i od vih mogućih razočaranja u Životu i koje će mu dati trajnu na-gu. Tu mu nagu ne može dati nijedno bezbojno maštan je o vjeri, nego je da-je samo križ Kri to !

ŽIVOT S CRI{VOM Cr~veni ~a,lendar

Nedjelja, 6. VL: l ll neaJjel ja po Du· hovima. - Sv. Norbert. Bio je kneževskoga roda. \lado t je prožiVio ra kalašeno. Ka-snije ga je taknula milo t Božja, odrekao se razvratnoga ŽiVota i povukao u samoću. Zareden za svećenika uložio je s.'e sile oko obnove kršćanskoga života u narodu i u svećenstvu . Kad je bio imenovan za nadbi-

da su samo oni za ,l obodu. Samo još treba tu . lqbod u i u d'jelo pr o e ti. Medutim tu hramaju 9.11i. Tko? Crveni!

Evo gledajte: 9· župnik prolazi eo kom ulicom. Iz jedne ga a !~je po-

zdravi jedan njihov sa: 11 dobar dan", a njegov inčić i trča pred župnika i veselo klikne: "Fa jn-cuc".

Otac: 11dobar da,n"; sinčić: "Fajn-rue!" Gledaj te, loboda, pa loboda ! To mr e dopada. elJi ž ivi sloboda !

Otac želi dobar dan , a dječja du-ša hoće da hvali I usa. time bi bio završio o aj kratki prizor> da e čin n i je v.astavio.

Dijete se veselo .povrat,i k ocu . Ima pravo,

~t.unpe, k:~ veliki prijJtclj iro-ltd , kao 'Vijetao zr1.1čaj i lO\'jl!k rijetke te u ·t r .l ~rvos ti i kbo po 'e l a pin t-ovje k na )Olju 1\atolr'čke Akcije. l todobno e ba' 1vih dann navršilo 25 godina nje{!O\'Og du-obnLnog rada u župi ·v. i\\,trije i 1 O (Odma vrho,· nog duha\ ni'tv.l u k niar koj 1rgantzaciji, Katolička dru'tva župe v .. \\a-ije priredila ·n svecaru 2 . t mj uz ehko u(e:će z.~greba~kih katolika -,e·anu nahneju . a bir.mirn programom u Jero-rftn koj dvorani. , večar je ovom prilikom )rimlo be1.broj pi :ncnih i usmenih če tHa-a. l na' h t poda lire mu ·oje naj mje~ rije č:e titke.

7\ 1 0\' G(\ PR \'1 ljALA IRA-lE\ ' CKF PR0\'1:'\ IJ E Pl~E \'. OT-

f't T Lj:\ izabran je do ada 'nji gvardr-an .tagrebnčkogn :~mo. tana o. dr Peta r J r :1 b i ć, koji tako po treći put tupa na elo provincije. 7a kn·to.a je 1z1bran o. jen ce lav ;\ak ić, J Z.'l definitore · o. dr nte rnica, o. dr Kr · to Kržan ić, o. ' prro •ivko\ić 1 o. Ladi lav Ivanković. Taj-ikom i prokura'orom prov.n ije ro tm ljen

o. Ljudevit \\rden. Do ::tdanji !f-'::t rdr janl Kninu , Karinu i :iteniku o taju na vo-

m mje. tima. O. dr Roko Rogo;ić imeno-~m je župnikom u Lečevici.

PRVI l U \ 'A Al : D E,\\1~ E z, O TJ. 13. V. na večanoj javnoj jednici na·e Akademije znano ti i tlmjetno-ti u Zagrebu za dopillnog člana medu o ta-ma izabran je i o. 1\ liro lav a n i n o, u ovac, pro i e or na sarajC\ skoj bogoslovi'-

·. On e i takao znan·tvenim povje~ničkim adom, osobito istraživanjem i ·usovačkog jelovanja u na "im krajevima. Cesti tamo!

NOVI \ IZ .\ RED Ill! VEUCILIS-L\1 PROFE OR .\\ ~A BOGO LO -KOli\ FAK L T TU U ZAG'R.EBU Iza-ran je od univerzitet kog ena:a do adanji 6cent veleuč. g. dr , !kola Z uvić, sve-enik krčke bi kupi je, koji je tručnjak za v. Pi mo te gO\·ori mno I\'O orijentalnih i ekoliko evrop kih jezika. Cestitamo!

:\\O~S. M TE BEK AC, dugogodt·-ji sarajev ki nadžupnik, kanonik, dekan i relat, jei tekli intimno i i kreno uvjerenje o

njoj, a još manje rade, da bi Yan"j kom Izgledu vjere odgovarao unutra nji jaj i pravne i či t savj ti. one nai -

me savje ti. koja ve dužno ti posma-ltra i vrši mi lju na Boga, koj i ve vi-di. znamo, kolilro je o udivao ovu l praznu i varavu vanjštinu onaj naš božan kl Spa· itelj, koji je zapovjedio, da e vi moraju klanjati Ocu "u duhu i 1 fini" (Iv. 4, 23). Onaj, koj i ne u -kJad1 voj život sa propi ima vjere, kojoj pripada, ne će moći dugo izdrža-ti, kad tako si lno bje ni olu ja progo-na. 'eć će ga zahvatiti potop zla, koji prijeti, te će tako, ka.d sam ebi ph-pravi pro pa t, izvrći ruglu i 1cr· ćansko 1me. (Na ta.vit će se.)

Okru~JJiC?a n'dbi&klfpa Bauera sve6enstvu i vjernigtma

O hrvatskom hodočašću u Svetu Zemlju vela Zemlja, kojom je stupao pasi-

telj na• Isu Km t, i eti grad Jeru alem, u kojem je On, in Božji, smrću na križu izvr i o spa ·enje ije;a, vidjet te ovog lje-ta lijepu jednu večano t hrvat kog naroda. U nedjel ju 25. srpnja, to j t na dan sv. Jakova apo tola, P"·og bi kupa jerusalem-kog, bit će u Jeru alemu po ·e1a hf\•at-kog oltara bl. Nikole Tavelića, hrv~! kog

franjevca, jeru alemskog mučeni'ka . TaJ oltar je dar djelog hrvatskog naroda ve!Qj Ze-mlji, dar kojim je prodi'čen jedan sveti si~ na·e domovine na mjestu mučeničke smr!t njegove u Jerusalemu i kojim _hrvatski na-rod odaje svoju nepokolebi u lJubav prema Spasitel ju i j govoj domovini.

a tu posvetu hrvat kog oltara u Je-

b § n i l ~ . radije sravnio sa zer:tliom . . . M: čekamo vije ti (za nas 1 te kako vazne)! slušamo radio preno e, čekamo, da !t sl Ti počeo iz ~\adridl1 davati .,.p~:w?IJne vije ti u konst l galne vlade ~t~ . , a T1 mramorkom zamuknuo. Reklo b1 e, ko riba govori ... ! .

Preko drugoga i mi p~epor~Člo za onu pošiljku .. . Ja sam T1 obecao, da neće proĆI više od' petnaest dan~. a evo prošlo 1 m je ec . . . Zn~š, tvar L se teško dobivaju . Treba trkati ovamo -onamo .. . I zbi lja sam u vrlo teško~ položaju. Pošilj,ku ćeš {v~rno mor~tt lično pridignuti, kad' bude. ovoga lje-ta kod mene proveo prazn1ke.

1 baš kad sam se dodirnuo prazni-ka moram Te opomenuti, da mi ne dolaziš bez tvog autombbila sa osam cilindera .....

C:eka,mo Tvoj hitan od'govot i banba Toni i ja. Ja tim vi e, što Te počinjem zvati: P.fij~telju!

Pozdrav veseiim dTugovima, t. j. prijateljima za kartaš'l

tr. 4.

Hrana duse

PO\ !JI J 7BOR \ U UliO\ N l \\L A-DE/.! Z \UR[ B \Cl\f Prigodom po·Iav.: J 00-goai"njlLC "7bor:t duh. mlade/.i zagre-bačke" tza,Ia j knjig-a pod na lovom "Po-\ ije-t /co a Du ho ne i\\lade/i /ag ebal' ke" Autor joi je vic Jo tp B u t ur a e. "/bor" ujedno je l na~e najstarije hrvat.;ko knji-ževno dru;ho Njegov progre ivan rad vr-lo objektivno crta autor. lakat:

četvrtak 27. S\'ibnj1 po cijelom ka-loltčkom _\·ljetu bio je na naj \"ečan ij i na-i:tn pro lavljen \·cčarti i lijepi blagdan Ti-jelova. Vl katolički gradod upravo su e rratjecali, koji će u tom p gledu odnijeti rekord; čij 1 će tije lov ka p roce i ja ispast i ljep~a. do·tojanstvenija i velt čajnij a .

l O\'Oga puta grad 7agreb, naš ka tolički i kulturn i centar, odn.o je u lom pogledu rekora. tjela za,{rebačka štam pa izvješćuje na , da je ovogodt.nja tijelov ·ka procesija u Zagrebu bila jedna od naju pjclij th, naj-Ijep' ili i najdu:lih, ' to ih je bilo do ad.

l u na·em grauu ove godine blagdan Tijelova bio je S\e 'ano pro lavljen. Ujutro p bile po vi m crkvama vcčane lu tbe Bo-

žje, a u kiatcdrali u 1;2 s. bila je pontifi-kalna sv. 1\\ i·a presvijet log prcpozita 1 ,ap st. protonotara don R. P i a n a uz a i tcnci ju preuzv. b i k u p a. Pontifikalnoj v. tisi pri u tvovalc su civ ilne i vojne vlasti. 1a koru j~ zbor j erne'li~la pjevao PeiO>ijevu m~su i četYcrogla ni , I-h•ali 'on". a la-va, Evandel je, Pod innje i Priče. t jedan vod vojni'ka i palio je poča-ne alve. Iza pontifikaln v. 1\\ tsc krenula je iz kJ.te-drale tijel ov. ka proce;;ija uz udje!O\·anje viju kola, ka toličk i h organizacija, dm~ta

va, korporad)a, \·la i, redovnika, redovnica i broj nog svjeto\·nog većenslva.

U istin u ovogotW nja pro :; lava Tijelova, osobito proLe ija, u mnogočemu ispala je mnogo ljep~e negoli lani. 1 o ipak ne onako, kako čitamo, da je bilo po drugim na im katoličkim gradovima.

r e smo god ina ' utj eli ali ovoga pu-ta ne motemo mirno i utke preći preko ne~ih žalo nih pojava.

Radi se o tome : l(ao vake, tai-."0 i ove godine neko 1iko dana pnje f!Je:ova crk\'e· na vlast pozvala je vc šefove mjesnih ureda i nadleštava, c.a prisu tvuju pontifikalnoj v. Mi i i proce iji na Tijelovo. Međutim,

dok čtlamo, da je u Zagrebu na Tijelovo pontifikalnoj sv. 'li i i procesljl pri uslvo-vao ban sa\ ke ba nori ne dr Rutić, pret ·jed-nfk opći ne, rektor magn ificus zagrebačkog veučili ta dr lilond, • vi dekani zagrcbal: kih

fakul teta u najsvečanijoj paradi, pre! jedniK naše najvi e kulturne us anove Jugo lavenske Akademije dr Bazala, sav generalitet i š ef o v i svi j u ureda i nadleštava - u na-šem graau brojni uredi i nadleštva na-prosto niksu prisus tvovali niti se odazvali,

''

O~lašuit~ u Hat~Ii~u"

. 2ao nam je, jer kada mjesni Urcai i prave poztvlju crkvenu vlast na voje la ·e i svc:čanosti, crkvena \! :~s t uvi jek e odazivlje i ne šalje k o g a m u dr a g o ,

da j u zn tupa, već lično sam preuzv . bisk up u pratn ji najča nijih i najodličn iji h sve(.-e-mka dolazi tc svoj im pri ustvorn uvcl ičava njihove slave i sv čanos!t. Jao nam je l tet ga, ' to neki Uredi i prave, kad u po-zvan i, da prisu tv uju služb i Bo/joj u kate· drali pr ili'korn nekih drugih svečano tl, l ka~P e boje da bi njihov izostanak imao poslj o-

dica, vi in corpore, pa i ·ama g o p o d a š ef o v i dolaze u crkvu i tako se ljubo-morno i grčevito bore za prednost na po-ča nim mje tima 1 klupama u katedrali. Znadu e l po godinu dana na teza ti, i pre-ko banovine i preko ministar tva, ko ima časni)e mje lo u crkvi. J ako e slu čajno pri odreclivanju mjes a uvuče koja gre-' ka, i toga aana stotinu pro vjeda i upo-zoren ja dobije crkvena \l a t.

Dok notiramo ove nezgodne

u god na nam je dužno t, da iz ne ·e mo i nd-ke utje . lj tve pojave, •to su e o obito svi-djele gradan tv~1 katoličkim osjećajima na·ega grada.

Građans tvo e ugodno iznenadilo vi-djeli u procesij i jedan cijeli kor najodlič.nlj ih oficira . Da! Bilo je iznenađenje, jer prošlih godina nijesu ih videvall. No ove godine zaslugom gospodina generala lilje 2 u g i ća , odazvao e sav kor oficira . Oo-pool n general, iako nekatoltk, uoč i Tijelova

izdao je naredenje, da svi šefovi pojedinih jeu',nica i \'i oficiri rimokatoličke vjero! po-vi5e ti zajedno nj ime moraju pri ustvo-vati i pontifikalu i t;jelo skoj p. oce lj i. l ovom prilikom u ime kato l ičkog gracian-

Iva grada tbenika izrazujemo mu javnu zahvalu.

još je jedna utje3ljnra novost bi la ove goaine, a koja je mnoge i u procesiji i van pro sije ganula i \'rio lijepo djelo-vala . A to je bilo ono neprestano po !panje cvijeća a prozora kuća kuda je vetotaj Ivo prolazile. \ože se bez pret jerivanja ka-zati, da nije bilo kuće, iz koje se nije sl-pala upravo kiva cvijeća . Kod mnogih se opazi1o, da su po3i pali upravo Sl nekim o-obitim žarom, zanosom i vjerom. I ovo

nas veseli. Tim dobrim katoličkim oblte-ljima zahvaljujemo i molimo ih, da taj

Poznata su mi va dru "tva u Preku, a nijednog glaztenog d ru::.tva kao "Jazz hat tet" u Preku nema po bi slijedilo iz one ga plaka,a !). amo znam, da u Preku lm "Oaleba~a" sa četi ri pi !aljke, da čovjek uši bole od di onance. Odmah mi je pal nu pamet, da su oni akriveni iza onog žutog plakata.

1e ulazim u konservatorij ·ku izobrazb članova kvarteta, niti u s t ru čnu kritiku izv~ danja komada i besmi !enost, da jedn športsko dru •t vo od glave do pete (a oni s sve drugo samo to ne!) ima glazbenu seko ju. Osvrćem sc na ne; to drugo.

Gospoda su dishalific:irala svoje h vatstvo, za koje su se uvijek živo zauzima aapače kao da nj ima jedinima u Preku pripad:J taj tilu!, jer su .,Oalebaši". FL zija samih članova kvarteta i davanje pl u Jugoslaven koj čitaonici pokazuju što s "Jazz- umblaj " može zabilje-žiti dan 17. mj . kao historij ki dan, kao dan "Ujedinj nja" ! jajan uspjeh odmah na početku s zone!!

Za na · e seljaJtvo i pro lod ušni na još je nešto važnije. Treba da znamo, s kU posla imamo!

Izgleda, da je "jazz h:vartet" kao glaz na sekcija "Galeba" i malo crvena. Mož im mirti m •cni raj u Ru iji? ! Zato i tražilt isk lj učivo plakate m •ene boje, valj za već crvenu publiku u Velom lžu.

rvene muzi'ke sa modemim piC3ov ma na· narod ne treba . Dokaz je "Cum bl ju" ples na Duhove u Preku, kada su m gli opaziti, da narod za njih ne ma iako se često istrčavaj u u svim hrvatski akcijama kao pioniri, a s druge strane lj be crvenu boju! Zato napravite jednu t nej u do Moskve, pa zagud'ite Staljinu isr:x prozora. l onako mu se trese .. _ .. !

UKlDA JE uE ERALNOO OU El NERA U IR KOJ. S 58 protiv 27 glaso usvojio je irski parlamenat vladin prijeđi kojim se ukida funkcija generalnog guv nera u Irskoj . jega je po ta v ljao engle:t kralj. Bio je direktnt predstavnik engles krune pri vladi slobodne drzave Irsk

novi običaj , obi'čaj pun vjere, uzdrre i da-~ r.t~2Jt:~~~Jt"~~~Qš~i)J~~~~~~lje pr!likom euharis tlčnih procesija u na ' em'. l5 gradu. . • ~\ Najtoplije

\'e godi'ne vidjeli smo po prvi put , u procesiji uni'formisane na·e vatroga ce. Sa ' l. Iskrice Ljubavi SvetotajstvellODI ._.

· ·r d 1. 1 · · · 1 d •1 su. L~ tu ""J'!:u kaze pk. biskup dr. LaJI(

svojom .. um ormom_ a1•a l su IJepl t~g. e . ovo : .Doista su ove .Iskrice ljubavt• kra.. proce i)t. Za luga Je to g. Marka Bačmtća, na knjiga za duhovni ž!v(Jt k~nskl, la vode vatrogasne če e, koji e najpripravnije knjižice .~asljeduj Krista• jedna od nq. odazvao molbi crkvene vlasti da vatroga- ' ljepših l naJkorisniJih ... Uvjeren sam, da

• . · 1 ..

1 k ! ... će svaki, koji ju čita l razmatra, osoblbl

sna cela pn us tvuJC IJe ovs OJ_ procesiJI . . •• ako ju razmatra pred Presvetim Otajstvo~ Još Jednu, pa ćemo zav1 tl t. Ove godt- l postajati sve bolji •.. • Cijena tvrdo veza·

ne u ti) e lov koj P• ocesiji braća na' ih bra- n~j Din 10 -, me~o Din. 8.-tovšlina prisu tvovala su u znatno većem~ 2. VJ~Čno svijetlo Je n;sta -.:ak razmatran )l

· • · ,1.1

d ' . . . . i knJige .Iskrice ljubavi . CIJena Dinara 6.· ]e zao. I ovo nas boli. broju nego pro 11 go ma. LIJepo Je to 1 3. Priprava na prvu svetu ispovijed 1 ovo nam

pohvalno! ~~ svetu prlčest. U ovoj knjizi nalazi a potpuna pouka o svetoi Ispo •\iPd i i uonb u pouku prvoprlčesn!cima. Knjiga nu!~

_. ~ : t . svakome katoliku, da upozna nar~v sv. sa,

Z -ivot S-ibenl_,._a 1 kramenata Ispovijedi l olt:Jra. To je prijevod ~ ~ .ft. ~ klasičnih njemačkih autora l svestrano o~ . • . . 'k rađen. Cljena Dinara 10.-DANI liRVAT !(E KN J IGE. Podod-

bor Malice Jirvatskc u Sib niku održao je 27.-30. V. vrlo u pjeli sajam knj iga .Ma-tice lirvalsl