280
Nar. umjat. 24, 1987,str. 231 - 284, PRIKAZI
Alenka Goljevscek, Mit in slovenska Ijud-ska pesem, Siovenska
matica, Ljubljana1982, 224 str.
Od svih mitoloskih knjiga koje samprikazao u ovom broju, to je
najsustavniji inajsuvremeniji rad. Kako su mitoloske studije
imitoloske teorije u nase vrijeme opet u modi,cini mi se da je
informacija 0 djelu A1enkeGoljevseek potrebna ikorisna, iako je od
njego-va izlaska iz tiska proteklo vec nekoliko godina.
Autoricina je sustavnost uocljiva naprvom koraku: uvod daje
metodoloska isadrzajna odredenja, iznosi glavne tcze
djela,rezultate, perspektive i terminoloskarazjasnjenja.
Autorica se bavi slovenskim narod-nim pjesnistvom, pri ecmu je
naglasak na poj-mu "narodnog". Sarna svoje nastojanje definirakao
svojevrsnu filozofsku "arheologiju" kojatczi razotkrivariju slojeva
tog pojma, a stirn inarodnog pjesnistva. U svojem radu ona polaziod
temeljne postavke da je narodna pjesmaproizvod, kako sarna kaze,
"arhaieno strukturi-ranog drustva". (Ta sintagma izbjegava
vred-novanje, ali po svemu odgovara terminu "pri-mitivno
druSlVO".)To je drustvo mitotvomo, paje nnda i narodna pjesma
neodvojiva od mitskcstrukture - to je autoricu navelo da prouci
(u
, prvom dijelu knjige) tu strukturu i naznacinjezine temeljnc
modele. Sluzeci se (ll prvompoglavlju) marksistickom metod om,
A.Goljcvscekje pokusala razotkriti naeine proiz-vodnje i razmjene
dobara i os tale faktore kojitvore cjelokupan zivotni kontckst
mita. U dru-gom je poglavlju uz pomoc komparativne istrukturalne
metodc iz veceg broja podatakadcriviran strukturalni model, koji je
pomocupovijesne metode konkretiziran (u drugomdjelu knjige) s
obzirom na povijesni kontekstantike, krscanstva i raniju bastinu
koju su Slav-eni u seobi donijeli sa sobom, sto je sve utjecalona
srednjovjekovnu pozadinu nastajanja narod-ne pjesme.
U treeem dijelu knjige nastavlja seintcrdisciplinama metoda,
koja filozofsko ra-zumijevanje predmeta omogucava raznimpovijesnim,
ekonomskim, slavistickim ietnoloskim pogledima. Tu je model
stavljen nakusnju koju je (i po autorieinom miSljenju)
izdrzao uspjesno.Narodna pjesma (misli A. Goljev-
seek) rie egzistira viSe u svom prirodnom kon-teksti idanas
postoji kao knjizevna pojava. Zatose cetvrti dio knjige bavi
odnosom estetskefunkcije prema onim funkcijama sto ih je na-rodna
pjesma imala u "primamoj sredini".
Ono sto posebno odlikuje ovu rijet-ku knjigu jest suvremeno
poimanje usmeneknjizevnosti kao drugacije knjizevnosti, a nekao
predstupnja knjiz.evnosti uopce. Naravno,ne moramo se sloziti baS
sa svakom konstataci-jom A. Goljevscek, osobito ne s nekim
tvrdnja-rna po kojima narodna pjesma zivi danas sarnoizvan izvornog
konteksta, ili s onima koje na-rodnu pjesmu pripisuju uiglavnom
arhaicnomdrustvu. No, moramo joj priznati akribiju, 0-prez,
dosljednost i vjestinu u primjeni slozeneinterdisciplinarne metode.
U poplavi mito-loskih simplifikacija te vrline mozemo
sarnopozdraviti kao rijetkost.
IVAN LOZICA
Veronica Ions, Indijska mitologija, "OtokarKersovani" Opatija
1985, 144 str.
Mitovi se obieno smatraju predreli-gijskim, predfilozofijskim i
dakako predznan-stvenim oblicima eovjekova odno~enja spramsvijeta,
bogova i Ijudi. Vee se Platon koristiomitom u hermeneuti~ke svrhe,
ne odricuti muistinitost, kako bi pokazao da postoje takvi
real-iteti knji izmicu racionalnim pokusajimatumacenja. "Krajnja
pitanja" odvajkada su onakoja najvise zaokupljaju misaonog covjeka
i usvakom pokusaju da na njih odgovori, pa bio onmitski,
religijski, filozofijski iii pak znanstveni,odgovori koji se nadaju
nisu dostatni.
Tndijski se mit (na temelju uvida ukozmicku cjelinu gdje je
mikrokozam poduda-ran makrokozmu) tumaci kao
dramaturgijaunutrasnjeg zivota pri eemu se na djelu pokazu-je sva
simbolizatorska funkcija covjekovemaste.
Indija je, dakako, sarno jedna odazijskih zemalja u kojoj je to
mastovito simbo-lotvorstvo doseglo vrlo sofisticiranu razinu,
uuskoj vezi s cjelokupnim drustvenim ustroj-
Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
281
stvom, religijom i filozofijom.Kozmologijski motiv stvaranja
svi-
jeta poima se kruzno u slijedu kalpa i zapocinjega Brahma u
aspektu ISvare, obdriava ga Visnua razara Siva i pretvara u kaos -
praJaya u kojemostaje sjeme koje ce mu omoguCiti novo stvar-anje.
Kozmos se pokazuje na tri razine - triloki- fizickoj bhur,
astralnoj bhuvar i nebeskojsvarga. One konstituiraju i say ovaj
vidljivisvijet samsare - radanja i umiranja, pokrenutzeljom (kama)
i svijescu 0 sebi (ahamlcara). Sobzirom na to da je prvi uzrok
neobjasnjiv, da sebozanskoj volji ne moze pripisati nikakavmotiv
stvaranja svijeta, ono sto mit u tom stvar-anju vidi jest igra lila
- bozanska igra iii pakzelja NajviSeg bica za ogledanjem
vlastitesavrSenosti u ne-bieu. Bogovi su proizasli izapsolutne
realnosti brahmana (koji je u sanskr-tu oznacen srednjim rodom) i
tek pripisivanjemmu nekih atributa on se pojavljuje kao
ISvara.Njegova su tri vida Brahma (sada muskogarod a), Siva i Vgnu
sa svojim moCima sakti-Sarasvati, Devi i Laksmi.
Jer "u tantrijskom vjerovanju, kojegse utjecaj tako snazno
osjeca u bezbrojnimprikazima ljubavnickog zagrljaja,
zvanimamithuna, sto kite indijske hramove, naeelozenske culn~
aktivnosti je pokretna snaga kojaodrz.ava svemir, jer bi bez nje
princip muskestatiene transcendentalne potencije ostao pasi-van i
inertan" (Ions, str.13).
U indijskoj se mitologiji obieavalojednom bozanstvu pripisivati
razlieita imenazavisno od konteksta u kojem se pojavljuje, auvijek
je uza oj i njegov zen ski aspekt. Te sucinjenice poduprle teze 0
kozmickoj hijeroga-miji, bilo u obliku svetoga braka Neba i
Zemljena makrokozmickoj razini, ili pak mikro-kozmicki kao teznja
sjedinjenju ljudske duse sbozanstvom (primjere nalazimo u
visnuizmu,naroeito u stovanju ViSnuovih avatara Rame iKrsne).
NajveCi dio knjige posvecen jehind uistickoj mitologiji koja
zbog nizasinkretickih oblika i jest najslozenija, a i najuZeje
povezana s vedskom i brahmanistiekommitologijom. Buddhistieki i
dzainistieki mitoviobimom su nesto manji, 5to nije eudo s obziromna
cinjenicu da je buddhizam vee u 12.st.iSeezao iz Indije, a
dzainizam zbog svoje sHne
strogosti nije stekao mnoge pristalice.Od vedskih nas bozanstava
autorica
upoznaje sa svim vaznijima (Varuna, Prthivi,Dyaus, Indra, Vayu,
Agni, Soma), te sa skupi-nama bica zvanim maruti, aditye i
asvini.
U poglavlju 0 hinduizmu rijec je 0starim bogovima preuzetim iz
Veda, 0hinduistiekom trojstvu trimurti, 0 novostvore-nim
bozanstvima Kubera, Karttikeya, Dharma,Kama, 0 boginjama, 0
animalnim bozanstvimaGanesa, Garuda, Hanuman, planinama i
rijeka-rna koje se stuju kao bogovi, 0 polubogovima isvim bOZanskim
biCima iz Mahabharate.
Buddhistieka mitologija donosiuglavnom price (jatake) 0 Buddhinu
zivotu i 0tome kako je stupio na put prosvjetljenja, adzainisticki
mitovi u kratkim crtama naznaeujudzainistiCku kozmologiju i ueenje
Mahavirino.
Knjigaje popracena izvrsnim c/b icolor ilustracijama te je prva
takve vrste izdatau nas. Razumljivo pisana, izvrsno ce
posluzitisvakome tko se zaputi teSko prohodnim staza-rna indijskih
mitova ijos teze prohodnim staza-rna indoloske znanosti.
SNJEZANA ZORIC
Zmija i zmaj, Uvod u istoriju alkemije, Pred-govor, izbor,
prijevod Dusan Dordevic-Mileusnic, Prosveta, Beograd 1985,
294str.
Istinsko razumijevanje alkemije nebi smjelo upasti u pogresku
njezina tumacenjakao preteee suvremene kemije -
simbolicnostalkemijskih operacija odvija se na kozmoloskojrazini, a
clementi temeljnih procesa simboli sukozmiekih principa: sumpor i
ziva, vatra, voda.To su simboli aktivnog i pasivnog pocela,
nebe-skog i zemaljskog koje valja objediniti. Onoeemu smjcra svaka
alkemijska operacija nijepretvorba elemenata u zlato -
alkemijskitrazeno zlato jest bcsmrtnost, a istinski
zbiljskapretvorba moguca je sarno unutar eovjcka -evolucija mora
savladati materijalnost covjekai tranformirati je u duh. Zato
alkemija i jestduhovna disciplina koja ne poe iva na
tizikalno-kemijskoj osnovi, nego upravo na onoj sto jedonosi Tabula
Smaragdina (hermeUcki alke-
NU24-PIKPage 1Page 2TitlesDignum laude virum Musa vetat mori.
Horacije
Page 3Page 4Titles234 Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 5TitlesNar. umjet. 24,1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 6TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 7Page 8TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 9Page 10Titles240 Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 11TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 12TitlesBosno moja
Page 13TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 14Page 15Page 16TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 17TitlesNar. umJat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 18Page 19TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 20TitlesPAVAO PAVLICIC
Page 21Page 22Page 23Page 24Page 25Page 26Scanned Image
100830162.pdfPage 1TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 2TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI
Page 3Page 4TitlesNar. umjat. 24, 1987, sir. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 5Page 6TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 7TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 8Page 9Page 10TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 11Page 12TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 13Page 14TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 15Page 16Titles272
Page 17TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
273
Page 18TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI Luj
Leze, Siovenska mitologija, Grafos,
Page 19TitlesNar. umjal 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 275
Veselin Cajkanovi~, 0 magiji i religiji,
Page 20TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI Vojin
Matic, Psihoanaliza milske proslosti
Page 21TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
277
Page 22Page 23TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 24Page 25TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 26Page 27TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 28
NU24-PIK.pdfPage 1Page 2TitlesDignum laude virum Musa vetat
mori. Horacije
Page 3Page 4Titles234 Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 5TitlesNar. umjet. 24,1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 6TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 7Page 8TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 9Page 10Titles240 Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 11TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 12TitlesBosno moja
Page 13TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 14Page 15Page 16TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 17TitlesNar. umJat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 18Page 19TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 20TitlesPAVAO PAVLICIC
Page 21Page 22Page 23Page 24Page 25Page 26Scanned Image
100830162.pdfPage 1TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 2TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI
Page 3Page 4TitlesNar. umjat. 24, 1987, sir. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 5Page 6TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 7TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 8Page 9Page 10TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 11Page 12TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 13Page 14TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 15Page 16Titles272
Page 17TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
273
Page 18TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI Luj
Leze, Siovenska mitologija, Grafos,
Page 19TitlesNar. umjal 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 275
Veselin Cajkanovi~, 0 magiji i religiji,
Page 20TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI Vojin
Matic, Psihoanaliza milske proslosti
Page 21TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
277
Page 22Page 23TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 24Page 25TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 26Page 27TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284,
PRIKAZI
Page 28