ŠTETOČINJE U VODNJACIMA I VINOGRADIMA izborni modul Bolesti vodaka i vinove loze Literatura: Cvjetković, B. (2010): Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze. Zrinski, Čakovec. Kišpatić, J. (1992.): Bolesti voćaka i vinove loze. Sveučilište u Zagrebu.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
ŠTETOČINJE U VODNJACIMA I VINOGRADIMA izborni modul
Bolesti vodaka i vinove loze
Literatura:
Cvjetković, B. (2010): Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze. Zrinski, Čakovec.
Kišpatić, J. (1992.): Bolesti voćaka i vinove loze. Sveučilište u Zagrebu.
- obligatni epifitni parazit, uzrokuje znaĉajne štete
3. Prognoza (antifuziklladijska služba) predviĊa pojavu bolesti i odreĊuje
rokove tretiranja. Kod nas se u nasadima koriste ureĊaji CDA – AGRA –
Ĉakovec i Metos (Austrija) bazirani na Millsovoj tablici (krivulji).
• Prognoza
• Tijekom godina iskušane su razliĉite metode odreĊivanja roka za provoĊenje prvog prskanja. Temelj svih metoda je:
• utvrĊivanje dozrelosti peritecija (to su plodišta parazita koja nastaju nakon prezimljenja zaraženog lišća iz prethodne vegetacije)
• izbacivanje i let askospora (askospore su osnovni izvor primarnih zaraza
Za uspješno suzbijanje fuzikladija potrebno je pratiti: - oborine - poĉetak i trajanje vlaženja lista - temperaturu za vrijeme vlaženja lista - relativnu vlagu zraka - let spora. Poĉetak kiše u proljeće uvjetuje let spora, a dovoljno je već 0.2 mm kiše za
pucanje askusa i let spora. Kiša zatim uvjetuje trajanje vlažnosti lista. Može isprati i fungicide. Relativna vlaga zraka je važna jer spora može ostati klijava bez vode duže
što je viša relativna vlaga zraka. 7 sati pri 70 % r.v.z, 8 sati pri 80 % r.v.z., te duže vrijeme kod 90 % r.v.z.
Praćenje leta askospora (konidija) je osnovni podatak, jer one svojim
klijanjem prouzrokuju primarne infekcije.
• Askospore se iz askusa oslobadaju silovito, bivaju izbaĉene pod tlakom i
nakon izbacivanja iz askusa prepuštene su zraĉnim strujanjima.
Askospore mogu uzrokovat zarazu samo pod odreĊenim uvjetima, tj. u
odreĊenom rasponu temperatura i u ovisnosti o dostupnosti vode
potrebne za klijanje ovih spora.
• Konidije ove gljive nastaju nakon zaraze biljnih organa raznose se po
nasadu uglavnom vodom (kišnim kapima).
• Inkubacijska krivulja po Millsu služi prvenstveno radi predviĊanja
mogućnosti i jaĉine zaraze jabuke askosporama i konidijama gljive V.
inaequalis. Ona pruža podatke o uvjetima pri kojima dolazi do infekcije.
Na temelju tih podataka proizvoĊaĉ može odluĉiti o potrebi i vremenu
provoĊenja zaštite, te odabrati najbolji fungicid.
• U nekim velikim nasadima jabuka danas su postavljeni aparati koji automatski hvataju askospore, te na temelju kompjutorskih modela i unešenih podataka sami preraĉunavaju elemente potrebne za odreĊivanje roka prskanja.
• U manjim nasadima, ali i pojedinim velikim voćnjacima prognoza se radi na temelju iskustva, poznavanja biologije i ekologije parazita, te praćenju podataka o oborinama i temperaturama.
MONILINIA FRUCTIGENA - uzročnik truleži plodova
MONILINIA LAXA - uzročnik paleži cvjetova i mladica
• Monilinia sp. izazivaju trulež plodova na jabuĉastim i koštuniĉavim
vrstama a kod koštuniĉastog voća i sušenje mladica s cvjetovima.
• Trulež plodova i jabuĉastog i koštuniĉastog voća uzrokuje M. fructigena, a sušenje mladica i cvjetova kod koštuniĉastog voća M. laxa.
• 1780. godine u Americi je utvrĊena bolest krušaka kasnije poznata kao "bakterijska palež". Prava priroda bolesti utvrĊena je 1879. godine.
• parazitira na više od 160 biljnih vrsta iz oko 30 rodova. Dobri domaćini su biljke iz porodice Rosaceae (npr. jabuka, kruška dunja, glog, vatreni grm i dr.).
• Najĉešće dolazi na navedenim biljnim vrstama, meĊutim krug domaćina joj je puno širi. Najviše vrsta na kojima parazitira E. amylovora pripada rodovima: Pyrus, Malus, Cydonia, Crataegus, Cotoneaster, Pyrachantha, Amygdalus, Prunus, Sorbus, Mespilus, Amelanchier, Spirea, Rosa, Rubus, Eriobotrya itd.
• Gdje god se bakterijska palež proširila štete su bile velike.
• U Republici Hrvatskoj E. amylovora utvrĊena je 1995. godine na podruĉju Osijeka.
• Stupanj zaraze bakterijskom paleži u voćnjacima SAD-a poĉetkom 20. stoljeća kretao se 20 - 90 %.
• Velike štete pretrpjele su i Velika Britanija (naroĉito na jabukama na kojima su u nekim sezonama zabilježeni 100 %-tni gubici uroda zbog potpunog uništenja cvjetova) te Novi Zeland i Nizozemska.
• Nakon pojave bolesti u RH poduzete su sve mjere propisane za karantenske bolesti. Zaražena stabla su krĉena i spaljivana. U toj akciji je iskrĉeno 199.432 stabla jabuka, 142.479 krušaka, 148 dunja i 152 mušmule. Bolest nije iskorijenjena unatoĉ uloženim naporima.
• Oboljeti mogu list, cvijet, izboj,
plod, grana, deblo, a pod
odreĊenim uvjetima može biti
zaražen i korijen.
• Na mladom lišću boja se
mijenja od rubova prema
sredini, pocrne i osuše se.
• Ako zaraza nastupi preko peteljke ili izboja, promjena boje u obliku trokuta zapoĉinje na mjestu spoja peteljke i plojke i širi se na veći dio lista.
• Zaraženo lišće se uvija prema gore i osušeno visi na stablima do kraja vegetacije.
• Mogu biti napadnuti pojedini cvjetovi ili ĉitava cvat. Oni prvo poprimaju vodenasti izgled, a potom posmeĊe i naglo se osuše, pa izgledaju kao da su sprženi vatrom.
• Bakterija se kroz cvjetne peteljke brzo proširi na izboj na kojemu se takoĊer javlja promjena boje.
• Ukoliko je vrijeme vlažno i toplo na cvjetnim peteljkama i plodovima vide se kapljice bijele ili jantarne boje bakterijskog eksudata.
• Plodovi bivaju inficirani od zametanja do berbe. Tek zametnuti plodovi pocrne, osuše se, mumificiraju, ali ostaju na granama. Na zelenim plodovima uoĉavaju se prvo uljane pjege koje kasnije pocrne. Pred zriobu javljaju se lokalna posmeĊenja, ali je to rjeĊi simptom.
Karakteristiĉni simptomi su na ljetorastima, odnosno "vodopijama".
Za nekoliko dana infekcija zahvati 15-30 cm izboja koji pocrni.
Vršni dio savijen je poput ruĉke kišobrana.
• Na kori debljih grana i na deblu mogu se uoĉiti uleknute, nešto tamnije površine na kojima se kora osuši i ljušti, uslijed ĉega se razvijaju promjene tipa rak-rana.
• Ispod kore javlja se crvenkasto smeĊa boja i bakterijski eksudat koji za
vlažnog vremena izbija u vidu kapljica na površini. U poĉetku eksudat je
• Prazit prezimljuje na rubovima rak-rana iz prethodne godine, mumificiranim plodovima bilo na stablu, bilo na tlu.
• Bakterijski eksudat s površine biljnih organa kiša i vjetar raznose omogućujući širenje parazita.
• Mravi, muhe, ose, pĉele i drugi insekti na usnom ustroju i nogama prenose bakterije na sve osjetljive organe. Ozljede od tuĉe, mraza, vjetra, insekata, osiguravaju brojne infekcije.
Biljke su najosjetljivije u vrijeme cvjetanja, te stoga produžena cvatnja povećava mogućnost zaraze.
Suzbijanje:
– Jedan je od najtvrdokornijih parazita protiv kojega za sada nema osobito uspješnih mjera suzbijanja.
– Najbolji pristup je integrirana zaštita i proizvodnja.
– Danas su na raspolaganju iskljuĉivo preventivne mjere zaštite od bakterijske paleži.
– Sadnja otpornih sorata na bakterijsku palež jedna je od preventivnih agrotehničkih mjere zaštite jabuka.
Preventivne mehaničke mjera zaštitile odstranjivanje zaraženih izboja i to rezom 30 cm ispod prijelaza iz bolesnog u zdravo tkivo kod jabuke, odnosno 50 cm kod kruške.
– Orezane dijelove biljaka potrebno je bacati u plastiĉne vreće ili na prikolice prekrivene plastiĉnom folijom.
– Pri rezidbi nakon svakog reza potrebno je dezinficirati alat, kao i rane uĉinjene rezidbom. Rane nastale pri rezidbi premazati 3 %-tnom otopinom pripravaka na osnovi bakra.
– Orezane dijelove nikako ne bacati na tlo i naknadno sakupljati.
– Orezane zaražene dijelove iznijeti iz voćnjaka i zajedno sa
plastiĉnim vrećama i folijom spaliti.
– Sredstva za dezinfekciju alata i strojeva : etilni alkohol (70 %),
– primjenom pripravaka na osnovi bakra u normalnim dozama koje
koristimo za suzbijanje Venturia inaequalis te u cvatnji primjenom
manjih koncentracija (5 – 10 puta manje nego u vegetaciji). U
cvatnji je takoĊer dozvoljena primjena sredstva na osnovi fosetila.
TAPHRINA DEFORMANS
• Kovrčavost lista breskve je najčešća bolest breskve, veoma je štetna, a
simptomi su tipični pa se može lako prepoznati.
• Simptomi: manji ili veći broj listova ima izmjenjen izgled. Dio lista i
ponekada cijeli listovi su nakovrčani , mjehuravi i promijenjena oblika.
Cijela plojka ili njen dio je zadebljao, hipertrofiran, često veći od zdravih
listova, lako se lomi, obojen bijelo-zelenkasto do crveno.
• Na naliĉju lista razvije se bijela prevlaka. Zaraženi listovi se brzo osuše
i otpadnu tako da voćka ostaje bez lista u svibnju i lipnju. Mladi
plodovi takoĊer otpadnu tako da je berba propala.
• Ako je vrijeme pogodno stablo može potjerati mlade listove koji ostaju
zdravi jer nema sekundarnih zaraza. Tim ponovnim prolistavanjem
voćka slabi tako da se posljedice osjećaju i slijedeće godine jer se ne
formiraju cvjetni pupovi. Osim toga mladice ne odrvene pa dolazi do
smrzavanja.
• Ukoliko prevladava sušno vrijeme bolesti neće biti ili će je biti vrlo
malo.
• Micelij (intercelularan) neko vrijeme prorašćuje tkivo lista, a zatim se
na gornjoj stran lista formira himenij s askusima i askosporama.
Askusi u poĉetku sadržavaju osam askospora, ali se one kasnije
pupanjem još umnažaju i dok su u askusi i nakon oslobaĊanja iz
askusa.
• U drugoj polovici svibnja askusi pucaju i oslobaĊaju se askospore.
• Askospore nošene vjetrom ili kišom dospijevaju na koru stabla gdje kliju i razvijaju micelij. Taj micelij se na kori hrani i živi saprofitski.
• Naredne godine iz tog micelija oslobaĊaju se konidije koje nošene
kišom dospijevaju na listove koji izbijaju iz lisnih pupova.
• Konidije na mladim listovima kliju, kliĉnom cijevi probiju kutikulu i
prodiru u mezofil gdje se micelij intercelularno proširi i podražajem
stanica domaćina dovodi do hipertrofije. Ĉim listovi poodrastu nisu
podložni infekciji. Iz toga se zakljuĉuje da ne pomažu nikakva
tretiranja u vegetaciji, već tretiranje treba provesti neposredno pred
bubrenje pupova u proljeće.
Suzbijanje:
• Na pojedinaĉnim stablima može se skidati zaraženo lišće i orezati
bolesne izboje (smanjuje se izvor zaraze)
• U jesen kada poĉne otpadati lišće mogu se, koristiti bakreni fungicidi .
Ako ovo tretiranje nije obavljeno, treba ga provesti u proljeće, u fazi
bubrenja pupova. Tretiranja treba izvršiti vrlo temeljito,˝okupati˝ stablo
i po potrebi ponoviti ako nisu dobro zahvaćeni svi dijelovi stabla.
• U fazi kretanja vegetacije provodi se i treće prskanje. Od fungicida
mogu se koristiti Delan, Dodine, Chromodin, Daconil. Treba voditi
raĉuna da kada se pojave simptomi više nikakvo tretiranje ne može
pomoći.
Plum pox virus
• šarka je tipiĉna europska viroza raširena u
približno 15 zemalja, osobito u srednjoj i južnoj
Europi
• smatra se jednim od najopasnijih virusa u
voćarstvu uopće; štete ovise prvenstveno o
raširenosti osjetljivih sorata i broju zaraženih
stabala
• domaćini virusa su 24 vrste roda Prunus, ali i drugi
rodovi i vrste mogu biti napadnuti ( na pr. Papaver,
Stellaria, Rannunculus Trifolium )
• od voćaka pored šljive dolazi na kajsiji i breskvi
• simptomi na lišću: naizmjeniĉno normalni zeleni i klorotiĉni dijelovi (oblik toĉaka, nepravilnih pjega, prstenastih pjega), broj i raspored je razliĉit i promjenjiv
• u okviru pjega, posebno na mlaĊim tkivima, dolazi do nekroze
• simptomi na plodovima: pred zriobu blijedoljubiĉaste pjege; kasnije se pjege udubljuju i šire u meso ploda sve do koštice; bolesni dijelovi su sluzasti, smolasti i tamne boje; plodovi su deformirani, sitniji i bez ikakve vrijednosti
• virus prenose biljne uši na neperzistentan naĉin
• virus se održava u prirodnim domaćinima (Prunus vrste najĉešće)
• bolest se prenosi zaraženim sadnicama i lisnim ušima
Suzbijanje
sadnja garantirano zdravih sadnica (bezvirusni materijal), prostorna izolacija kod podizanja novih nasada, uništavanje prije sadnje svih ranije zaraženih stabala, suzbijanje vektora, meĊutim širenje se u prirodi ne može potpuno sprijeĉiti