-
475
Grozdana Franov-Živković
Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru
prethodno priopćenje
Stanovništvo Nadina od kraja 17. do kraja 19. stoljeća
U radu se analizira stanovništvo Nadina u razdoblju od kraja 17.
do kraja 19. stoljeća. Za Nadin je sačuvana Glagoljska knjiga
godova iz 18. stoljeća s prijepisima iz ranijih razdoblja te parice
tabelarnih matičnih knjiga iz 19. stoljeća za katoličko
stanovništvo. Originali tih matica su zagubljeni. Za pravoslavno
stanovništvo sačuvane su sve matične knjige iz 19. stoljeća za
parohiju Biljane, a čuvaju se u Državnom arhivu u Zadru. Broj
stanovnika nalazimo u raznim popisima, npr. u popisu iz katastra iz
1709. godine te popisima krizmanih iz fonda Vizitacije ninskih
biskupa. Dio popisa stanovništva pronađen je u fondu Ninske
biskupije, a na temelju svih tih podataka obavljena je statistička
analiza te je izrađen grafikon za katoličko stanovništvo. U
izvještajima vizitatora, kao i u nekim drugim dokumentima i knjizi
godova, spominju se čelnici civilnih i vojnih vlasti u selu: sudci
sela, kapetani i ostali časnici teritorijalnih snaga (černida),
članovi upravnih tijela bratovština i crkve iz 18. stoljeća, dok se
glavari sela spominju u tabelarnim maticama iz 19. stoljeća.
ključne riječi: matične knjige, Nadin, stanovništvo, razdoblje
od kraja 17 do kraja 19. stoljeća
Katoličko stanovništvo Nadina obrađeno je na temelju knjige
godova iz 18. stoljeća, parica tabelarnih matičnih knjiga krštenih,
vjenčanih i umrlih župe Nadin iz 19. stoljeća koje se nalaze u
Arhivu Zadarske nadbiskupije.1 Matice krizmanih zagubljene su, ali
postoje popisi krizmanih u fondu o kanonskim vizitacijama iz
sljedećih godina: 1697., 1700., 1710., 1730., 1744., 1781.2
1 U Arhivu Zadarske nadbiskupije nalaze se parice matičnih
knjiga za Nadin iz 19. stoljeća. Originali su zagubljeni. O načinu
vođenja matičnih knjiga i parica vidi u Vlačić 1909: 174. O vođenju
parohijskih Matica, čl. 132. Opći propisi o vođenju Matica: U
svakoj samostalnoj parohiji ili kapelaniji odnosni svećenik vodi u
dva primjerka tri zasebne Matice: rođenih, vjenčanih i umrlih i to
za sve osobe, koje sastavljaju njegovu parohiju odnosno kapelaniju,
bez razlike njihova staleža. C. P. 20/2. 1784.; O. V. 20/8, 1816.,
br. 13529.; O. Dv. Kanc. 27/6. 1825., br. 16406. – Matice u
ukoričenim knjigama čuvaju se u Parohijskom Zvanju; a one na
posebnim listovima, u kojima su zabilježeni svi slučajevi potpuno
jednako po rubrikama kao i u ukoričenim knjigama, šalju se svako
tri mjeseca preko nadležnog kotar. Poglavarstva na Konsistoriju. D.
Dv. Kanc. 26/11.1829., br. 27811.; O. M. U. i B. N. i P.
26.11.1882. (D. Z. L., br. 167.); O. N. 7/3. 1879., br. 2669.
2 Hrvatska – Arhiv Zadarske nadbiskupije (dalje: HR-AZDN),
Kanonske vizitacije, kutija I, II.
-
476
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Pravoslavno stanovništvo Nadina upisivano je u matične knjige
parohije Biljane te su u Državnom arhivu u Zadru sačuvane gotovo
sve matice za 19. stoljeće.3
Katoličko stanovništvo Nadina s kraja 17. i u 18. stoljeću
Za područje Nadina sačuvan je cijeli niz dokumenata fonda iz
kancelarije ninskog biskupa, pisanih kurzivnom glagoljicom,
latinicom i bosančicom, u Arhivu Zadarske nadbiskupije.
Iz Nadina je sačuvan jedan glagoljski kodeks, Glagoljska knjiga
godova, koji sadrži godove od 14. do sredine 20. stoljeća,4 jedan
glagoljski popis stanovnika prilikom plaćanja desetine,5
3 Državni arhiv u Zadru, (dalje: HR-DAZD): Parohija Biljane,
matice krštenih br. 72, 1826. – 1841.; br. 73, 1841. – 1857.; br.
1994A, 1857. – 1885.; matice vjenčanih br. 74, 1826. – 1847.; br.
75, 1848. – 1857.; br. 1995, 1858. – 1884.; matice umrlih br. 76.,
1826. – 1841.; br. 77, 1842. – 1858.; br. 1996. 1858.; br. 1996.
1858. – 1877.; br. 2192, 1877. – 1804.
4 Analiza i transliteracija nadinske knjige godova objavljena je
u članku Franov-Živković 2014: 41–79.
5 AZDN, Spisi Ninske biskupije, kutija V, spis br. 30/31:
(objavljeno u Franov-Živković 2014: 41–79): Od Nadina broi o(d) duš
karšćanskih / Jakov Atel i(spovidan) k(omunikan) Ivan i(spovidan)
k(omunikan) Petar i(spovidan) k(omunikan) / žene 2 i(spovidane)
k(omunikane) dičice male edno muško divoičice 2 / Lovre Atel
i(spovidan) k(omunikan) žena negova i(spovidan) k(omunikan) i dvi
muške mali / Šimun Azina i(spovidan) k(omunikan) žena negova
i(spovidane) k(omunikane) ditić 1 i divoičice 2 / Jadre Vranočić
i(spovidan) k(omunikan) Petar i(spovidan) k(omunikan) žene dvi
i(spovidane) k(omunikane) divoika 1 i(spovidana) k(omunikana) male
divoike 2 / Anton Ožaković i(spovidan) k(omunikan) Jakov
i(spovidan) k(omunikan) i J(o)van i(spovidan) k(omunikan) žene 3
i(spovidane) k(omunikane) dite muško 1 / Matii Novak i(spovidan)
k(omunikan) Luka i(spovidan) k(omunikan) žene 3 i(spovidane)
k(omunikane) dite muško 1 / Miho Ožaković i(spovidan) k(omunikan)
Mate i(spovidan) k(omunikan) žena 1 i(spovidana) k(omunikana)
dovo(j)ka 1 / Mate Proroković i(spovidan) k(omunikan) Šime
i(spovidan) k(omunikan) žena 2 i(spovidane) k(omunikane) i
divo(j)ka 1 / Jure Varsiko i(spovidan) k(omunikan) i žena negova
i(spovidana) k(omunikana) divičice 3 / Marko Varsalko i(spovidan)
k(omunikan) i žena negova i(spovidana) k(omunikana) dva ditića i
divo(j)čica 1 / Mikula Varsalko i(spovidan) k(omunikan) Petar
i(spovidan) k(omunikan) Stipan i žena dvi i(spovidane) k(omunikane)
ditić 1 divo(j)čice 4 / Jure Marić i(spovidan) k(omunikan) Anton
i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) i
divo(j)ka i(spovidana) k(omunikana) / Pava Varsaiko i(spovidan)
k(omunikan) Vule i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane)
k(omunikane) divo(j)ka i(spovidana) k(omunikana) / Stipan Krečak
i(spovidan) k(omunikan) Toma i(spovidan) k(omunikan) žena 2
i(spovidane) k(omunikane) ditića 2 / Šimun Varsaiko i(spovidan)
k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) ditića 4 i divo(j)čica
1 / Ivan Barzaev i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane)
k(omunikane) divo(j)ke 2 i(spovidane) k(omunikane) / Šimun Lazarić
i(spovidan) k(omunikan) i Jakov i(spovidan) k(omunikan) žene 3
i(spovidane)
-
477
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
jedna oporuka,6 zatim sačuvan je veći broj ženidbenih i drugih
spisa koji se uglavnom nalaze u fondu Spisi Ninske biskupije.7
Postoje razni popisi stanovništva, izvješće s vizitacija ninskih
biskupa s popisima krizmanih, izvješća župnika s popisima stanja
duša te katastarskih podataka. Matične knjige iz tog razdoblja nisu
se sačuvale. Neki od tih dokumenata datirani su na kraj 17.
stoljeća, a imena Nadinjana možemo naći po raznim drugim
evidencijama, npr. u zadarskim maticama krštenih, gdje možemo naći
imena Nadinjana koji su zabilježeni kao Turci koji su prešli na
katoličku vjeru.8
k(omunikane) i ditić 1 i divo(j)ke 2 / Jure Samobat i(spovidan)
k(omunikan) i Mate i(spovidan) k(omunikan) žena 1 i(spovidana)
k(omunikana) / Miho Partenača i(spovidan) k(omunikan) i Nikula
i(spovidan) k(omunikan) žena 1 i(spovidana) k(omunikana) / Stipan
Samobat i(spovidan) k(omunikan) žena 1 i(spovidana) k(omunikana)
ditića 2 / Mikula Batović i(spovidan) k(omunikan) i Vučić
i(spovidan) k(omunikan) Juriša i(spovidan) k(omunikan) i Petar
i(spovidan) k(omunikan) žene 3 i(spovidane) k(omunikane) ditić 1
divoike 2 / Stipan Batović i(spovidan) k(omunikan) Ivan i(spovidan)
k(omunikan) žene 3 i(spovidane) k(omunikane) ditić 1 / Ivan
Krilović i(spovidan) k(omunikan) i Nikula i(spovidan) k(omunikan)
žene 2 i(spovidane) k(omunikane) ditića 2 i divoičica 1 / Mate
Garžan i(spovidan) k(omunikan) i Gargo i(spovidan) k(omunikan) žena
1 i(spovidana) k(omunikana) divoičice 2 / Petar Žorić i(spovidan)
k(omunikan) Ivan i(spovidan) k(omunikan) i Marko i(spovidan)
k(omunikan) i Miho i(spovidan) k(omunikan) i Tome i(spovidan)
k(omunikan) i Petar i(spovidan) k(omunikan) žene 4 i(spovidane)
k(omunikane) ditića 3 i divoičice 4 / Bože Galić i(spovidan)
k(omunikan) Ivan i(spovidan) k(omunikan) i Petar i(spovidan)
k(omunikan) žene 3 i divoičice 4 / Pavlović Juriša i(spovidan)
k(omunikan) i Mikula i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane)
k(omunikane) ditića 4 i divoičice 2 / Žorić Martin i(spovidan)
k(omunikan) Luka i(spovidan) k(omunikan) Marko i(spovidan)
k(omunikan) Jure i(spovidan) k(omunikan) Bariša i(spovidan)
k(omunikan) žene 4 i(spovidane) k(omunikane) ditić 1 divoičica 1
i(spovidana) k(omunikana) / Vulelija Stipan i(spovidan) k(omunikan)
Ivan i(spovidan) k(omunikan) Toma i(spovidan) k(omunikan) Jadre
i(spovidan) / k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) ditića 3
divoičice 2 / Varleta Šimun i(spovidan) k(omunikan) Martin
i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) /
Martinović Gargo i(spovidan) k(omunikan) Mihovi i(spovidan)
k(omunikan) Nikula i(spovidan) žene dvi i(spovidane) k(omunikane) /
Martinović Cvitko i(spovidan) k(omunikan) Martin i(spovidan)
k(omunikan) Erko i(spovidan) k(omunikan) Jure i(spovidan)
k(omunikan) žene 3 i(spovidane) k(omunikane) ditić 1 divoičice 4 /
Martinović Ivan i(spovidan) k(omunikan) žena 1 i(spovidana)
k(omunikana) ditić 1 / Martinović Radas i(spovidan) k(omunikan) i
Vukailo i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane)
.
6 Državni arhiv u Zadru (dalje: HR-DAZD), Fond Zadarski knezovi.
Objavljeno u članku Franov-Živković 2014: 41–79.
7 U istom je članku objavljen niz raznih dokumenata, uglavnom
ženidbenih spisa iz 18. stoljeća.8 AZDN, Matica krštenih Zadar, Sv.
Stošija 1617-1651. Od 8. 12. 1647. do 28. 2. 1651.
ukupno je, za vrijeme i nakon Kandijskog rata, kršteno 65 osoba
kojima je zabilježeno pored imena da su „Turci”. Iz Nadina su
sljedeće osobe: Franco Tomta Turco da Nadin koji je imao
prebivalište u kući Merandro Diedo conte di Zara, Giovanni Batista
Turcho di Nadin (kršten 6. 5. 1648.), Anna Turcha da Nadin (krštena
3. 9. 1650.), Franciscina Turcha da Nadin (krštena 23. 10. 1650.).
U crkvi svetog Silvestra krstio se Saban da Nadin Turcho (kršten
20. 4. 1647.), Bartulo Turcho da Nadin (kršten 10. 5. 1647.).
-
478
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Broj stanovnika Nadina na temelju raznih popisa
Broj stanovnika Nadina za 17. i 18. stoljeće nalazimo po
izvještajima s vizitacija ninskih biskupa u kojima nalazimo i
popise krizmanika, katastarskim popisima9 te izvještajima nadinskih
župnika.10
U popisu iz 1692.11 nalazimo da je Nadin imao 187 katolika i 23
pravoslavna stanovnika, a 1706. – 226 stanovnika, od kojih 96
muškaraca sposobnih za oružje. U vizitacijama 1710. zabilježeno je
300 duša. Vizitacije iz 1730. donose podatak o 30 kuća i 300 duša,
1744. o 150 ljudi od pričesti. U spisima Ninske biskupije postoji
popis svih njezinih mjesta 1755. Nadin je te godine imao 45 kuća s
323 osobe. U drugom je izvješću popis stanovnika za tri godine. Već
navedene 1755. imao je 323 osobe, 1792. – 240 osoba, a 1798. – 250
(kasnije je taj broj precrtan). Godine 1781. Nadin ima 46 kuća
katolika i 22 pravoslavne (greco), ukupno 160 osoba od pričesti.
Godine 1824. ima 240 katolika i 157 pravoslavnih stanovnika
(greco). Nekoliko godina kasnije, 1827., Nadin je imao 242
stanovnika.
Jedan od potpunijih popisa izvješće je nadinskog župnika
biskupskom uredu, složeno u tablicu s izvještajima svih župa Ninske
biskupije, bez navedenih godina (pretpostavlja se da je pisano oko
1710.), a nalazi se u Arhivu Ninske biskupije. Nadin je tada imao
84 muškarca, 86 žena, 96 djece – ukupno 266 ljudi. U selu je živio
jedan svećenik. Te godine rođeno je jedno muško dijete i tri
ženska, umrle su dvije žene i sklopljena su dva braka, a najčešći
je uzrok smrti febra. Gotovo svi stanovnici zabilježeni su kao
poljoprivrednici, a samo 10 kao pastiri.12
9 Rimac i Mladineo 2011: 164–179. Kao posjednici zemlje u
Nadinu, u katastru iz 1709., pojavljuju se sljedeći Nadinjani: Ante
Bekić, Jadre Vranočić, Ante Prtenjača, Konstantin Ivaneža, Mitar
Paravinja, Dragola i Sava braća Dukić, Ilija Tintor rečeni Žigović,
Jakov Atelj, Jure i Stipan braća Samobad, Jure Vrsaljko pok. Mile,
Jure Vrsaljko pok. Petra, Jakov Ivezić, Ivan Doradić rečeni Aužina,
Ivan Šešelj, Ivan Bresat, Ivan Šabić rečeni Mažar, Ivan Močenigo
pokršteni Turčin, Ivan Ivković rečeni Karaivan, Lovre Atelj, Milin
Ivaneža, Maksim Ponuić, Maksim Knežević, kapetan Nadina Marko
Vrsaljko, Mate Prtenjača rečeni Kljaić, Mate Proroković, Mate
Novaković, Mijo Bartolović, Nikola Malbašić, Nikola Batović, Nikola
Vrsaljko, Petar Vranković, Pavao Vrsaljko, Petrica Pagova, Petar
Gušić s Nikolom Batovićem, Radoica Mrkela, Rade Mrkela, Relja
Subašić, Rade Subašić, Stevan Malbašić, Simo Radatović, Stipan
Batović, Šime Lazarić, Stipan Krušković, Šime Vrsaljko, Todor
Kozorep, Vule Dević, don Ivan Milišić, župnik Nadina. U katastru su
upisani i Nadinjani koji imaju posjede u susjednim mjestima.
10 O stanovništvu Nadina iz 18. stoljeća pisano je u članku
Franov-Živković 2014: 41–79. U ovom su članku dodana novija
istraživanja.
11 Rimac i Mladineo 2011: 164, 165. 12 HR-AZDN, Spisi Ninske
biskupije, 17/6, kutija 5.
-
479
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Godine 1830. u službenim popisima Nadin ima ukupno 326
stanovnika, od čega 230 katolika i 96 pravoslavaca.13 Godine 1854.
Nadin je imao ukupno 373 stanovnika,14 a 1857. ukupno je popisano
378 stanovnika, od čega 246 katolika i 132 pravoslavnih, 5 stranaca
i 57 kuća.15
Tablica 1. Broj katoličkog stanovništva Nadina.
Godina 1692. 1706. 1710. 1730. 1755. 1784. 1792. 1798. 1827.
1857.
Broj stanovnika 187 226 300 300 323 240 240 250 242 246
Od 1692. do 1755. vidljiv je rast stanovništva, a nakon 1755.
nagli pad, pa opet lagana stagnacija rasta stanovništva. Uzrok
takvog pada broja stanovnika nije bilo moguće utvrditi. Moguće je
da je bila riječ o nekoj zaraznoj bolesti,16 da podatci nisu bili
vođeni točno, odnosno da u
13 Kozličić i Bralić 2012: 85.14 Kozličić i Bralić 2012: 220.15
Kozličić i Bralić 2012: 250.16 Na zadarskom se području u 19.
stoljeću kolera javila 1836., 1849. i 1855. godine. Jelić
piše da se 1855. raširila po cijeloj Dalmaciji i zahvatila 299
sela i gradova (Jelić 1978: 47). Jelić među nabrojenim mjestima u
kojima se pojavila epidemija kolere spominje i Nadin, ali točan
broj umrlih osoba u Nadinu te godine nije moguće utvrditi jer su
originalne matice umrlih nestale, a u paricama nedostaju podatci za
1855. godinu. O tome kolika
01692. 1706. 1710. 1730. 1755. 1784. 1792. 1798. 1827. 1857.
50
100
150
200
250
300
350
Slika 1. Broj katoličkog stanovništva Nadina 1692. – 1857.
-
480
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
vizitacijama nije bio predočen točan broj stanovnika, da su se
mijenjale granice (ili nisu bile točno određene) naseljenih
područja ili župa, ili je riječ o nekom drugom uzroku.
Glagoljska knjiga godova
O nadinskoj knjizi godova objavljen je članak s transliteracijom
i prijepisom u časopisu Croatica et Slavistica Periodica iz 2014.17
pa će se ovdje samo ukratko ponoviti neki podatci. Nadinski godar
sadrži veliki broj umrlih osoba iz 18., 19. i 20. stoljeća.
Najraniji upisi (odnosno prijepisi upisa) pisani glagoljicom samo u
rijetkim slučajevima imaju upisane godine smrti, i to uglavnom iz
18. stoljeća, osim u slučaju smrti 25. rujna 1498. (god Vidu
Žoriću) i 11. studenoga 1599. (god Miji Vrsaljku i Stoši
Vrsaljkovoj). Kod ta dva upisa (za tri osobe) možda je riječ o
prijepisu iz nekoga ranijeg izvora, moguće upisanog na marginama
misala i brevijara. Možda i ostale smrti koje su upisane
glagoljicom, a kojima nije upisana godina smrti, potječu iz
razdoblja od 15. do 18. stoljeća. Knjiga godova je, uz popis duša,
dobar pokazatelj stanovništva Nadina s kraja 17. i tijekom cijelog
18. stoljeća, kada ne postoje matične knjige. Godar je sačuvan u
cijelosti, a riječ je o prijepisu ranijeg godara. Prepisao ga je
1789. raštevićki župnik don Martin Beram.
je smrtnost bila u ostalim mjestima možemo vidjeti na osnovi
matica umrlih. Npr. u susjednom Rašteviću u katoličkim je matičnim
knjigama zabilježena smrt 18 uglavnom odraslih osoba, a u
pravoslavnim maticama za parohiju Biljane nalazimo da je 1855.
umrla od kolere samo jedna osoba. Problem je što paroh nije
zapisivao redovno uzroke smrti, već ih je definirao kao običnu ili
naravnu smrt. U istim parohijskim maticama nalazimo da je 1853. i
1854. bila povećana smrtnost. Godine 1853. umrlo je 70 ljudi, a
1854. – 69, što je dvostruko više nego ostalih godina, pa po tome
možemo zaključiti da je, bez obzira na to što paroh nije upisivao
uzroke, tim područjem vladala neka zarazna bolest (vidi poglavlje u
ovom članku o pravoslavnom stanovništvu Nadina). I u drugim
mjestima zadarskog područja bila je pojačana smrtnost 1855. godine.
Na Viru je 1855. umrlo 28 osoba (AZDN, Matica umrlih Vir 1825. –
1890.; Franov-Živković 2016: 321–355); U Kalima epidemiju kolere
nalazimo 1850., 1854. – 1855. godine. Godine 1855. umrlo je 35
osoba. (Franov-Živković 2017b: 383–722); godine 1855. se u
Novigradu pojavila zaraza koju je župnik nazvao infiamazioni, od
koje je umrlo 18 ljudi, a od bolesti upisane kao febre gastrice u
istom razdoblju umrlo je troje ljudi te opet kao infiamazioni
devetero (sve 1855. i početkom 1856. godine). Moguće je da ti
zapisi o bolesti odgovaraju simptomima kolere koja je tada harala.
(Franov-Živković 2017a: 414–443).
17 Franov-Živković 2014: 41–79.
-
481
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Godista Gospodinova 1789 u Rastevichiu / Na ovij libar obuko i
napravi stvari koije su mu vallile: iskopia iz starogha libra od
Godova Nadinski, buduchi od privelike potribe da scu uçignieni.
Biju sva ova unutra iskopiagna od mnoghi a naizad svaka ja don
Martin Beram ispunne / Fagla Boghu Sllava Svetim Mir xivi zdravglie
nemochnim a pokoj martvimA ssvim stiozem çast i postegniu ruka
vlastita / Ja don Grgo Bokara paroko od Nadina moli pos(tovano)ga
gos(podi)na paroka od RastevichaGl. Ovi libar učignien jest od mene
popa don Martina Berama paroka od Rasštevićia / Na 1790 u
Rasteuichiu.
S obzirom na činjenicu da prezimena nisu stalna, i u ovom
kodeksu nailazimo na brojne slučajeve postupnog stvaranja novih
prezimena iz nadimaka, patronimika i matronimika ili preuzimanja
ženina prezimena. Neki od tih nadimaka nisu se nikad pretvorili u
prezimena:
Vrsaljko rečeni Jerja (1863.), Atelj rečeni Miloš (1809.),
Simlinović rečeni Glavić (1811.), Šimurinović rečeni Glavić (nije
zabilježena godina), Atelj rečeni Kunić (1808.), Batović rečeni
Tuk(a) (1862.), Šime rečeni Bile Batović (1862.), Vrsaljko rečeni
Kresoja (1863.), Batović-Marijačić (1846.), Grgo Ivković rečeni
Luka (1884.), Vice-Stipan Vrsaljko Špirit (1942.), Jelinić
Kučolanac, Marinović rečeni Glavić (1760.), Miat Ivković Ćuk
(1895.), Batović rečeni Vragin (1829.), Dežmalj rečeni Pućo
(1868.), Vranočić rečeni Maslarda (1812.), Kresoja Vrsaljko
(1854.), Batović rečeni Vinketa (1859.), Dežmalj rečeni Mile
(1811.), Lazarić rečeni Nimčević (1807.), Plastić-Šimurina (1871.),
Pućo Jure Visković (1895.), Marijačić Jojić (1919.), Mangarin
rečeni Golem (1818.), Mangarin rečeni Juro (nije zabilježena
godina), Mangarin Golem (1848.), Vrsaljko Špirit (1918.), Vrsaljko
deto Špirit (1827.), Niko Škaulj rečeni Miće (1883.), Vrkić rečeni
Krečak (1828.).
Popisi krizmanih
Prilikom vizitacija biskupi su obavljali i krizmu po selima.
Kako se vizitacija obavljala, svjedoči i sljedeći dopis.18
Mi Juraj Parkić po milosti Božijoj i od S(veto)ga Sidališća
biskup od NinaBudući drago Bogu esmo za pohoditi s(ve)te crikve
mista i svake ostale stvari koje se pristoje nami za providiti
stvari svake koje se
18 HR-AZDN, Ninski spisi, glagoljski rukopisi, kutija 1, spis
br. 2.
-
482
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
pristoje poštenu Božijemu i guvernu duševnomu i žitku diačkomu i
dobru staniu od inih stvariNukamo dakle svom glubavlu sve karšćane
za učiniti užganu molitvu Gospodinu da se rače podati nam svaku
pomoć potribnu za da ovo naše dobro dilo izvarši se po načinu od
najbole službe G(ospodi)na Boga koje dilo račitite se sprovoditi do
crikve s rečenom molitvom i š nihovim bitjem koliko najveće budu
moći, i radi toga čina naredjujemo da se čini očita molitva prid
oltarom S(vetoga) Sakramenta gdi se uzdrži i činiti koi godir
procešion pri našega došašća i da pohod bude prudniji svima
prizivamo jih na s(vetu) ispovid i pričešćenie tada koju stvar
učinivši i molitvu čineći ne samo za dobro telesno da jošće radi
dobra od crkve ninske i općenske dobiti će podpuno prošćenie od
mišiona ali poslania apoštolskoga prizivlemo sve one koi nisu bili
krizmani da se priprave za prijatiju zapovidamo svim beneficialom
crikvenim i redovnikom da se imaju naći u nihovoj daržavi š
nihovimi patentami od beneficijev i od redov i ostalimi stvarami
koje se na(mi) ne pristoje začetkom od titulov i s notom od
obligov, i svake stvari koja se nahodi od dobar i robe crikvene, i
od svetih relikvij, kazalište od libri koje darže koliko za službu
svoiu toliko za crikvenu notu od prošćenjih crikvenih od dopuska za
moći celebrati od vir za ispovid i pričešćenie u vrimenih
dopušćenih od službe crikve učinen narejenoj od abita pristala do
sada nošena.Zapovidamo svim returom crikvenim da nam priprave notu
za prikazati nam ju udilac od svih carkav i otarov jošće svitovnih
i jošter polskih, od svakoih parokij i tako od svih diakov, i mist
bogomolnih i brašćin od blagdan i ostalih svetac sajmenitih
procešionov iritih očitih, a navlastito od superšticionov i
ostaloga bezakonstva grišnikov očitih kakono užurarie, hotnikov,
beštima/ni/durov, zločinac i od onizih ki se ne ispovidaju o Vazmu
sadašnemu i da nam imaju prikazati, nahodi li se koi u proklestvu
malomu ali velikomu, da koi zaručnik ili zaručnica razlučeni živu,
i da nahodi li se koi remeta u nihov parofijiSvim općeno zapovidamo
pod penu od naše slobošćine, da znadući u istoi parokiji koga godir
u besidah aliti u dilu šošpeta od erežie ali čelnik od inih, ali
knige da darži ali pisma zabranena ne krati se navistiti nam ga ali
našim poodnikonJošće zapovidamo svim crikvenim i svitovnim znajući
grišnike očite ali brepusva očita, da nam ga ima obočitivati ali
našim pohodnikom I navlastito ko bi z(n)aja da tko diluje dila od
čarovnikov vilenikov i ostalih stvari diavalskih jošće koi bi znaja
da ko ima obligov od
-
483
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
mis ili od oficijev ili od lemozin i od ostalih dobrih dilov, da
se darže otajn ili da se ne ispune od koih su daržani ili su ti
obligi utemenleni u najposlidnu volu ali naredbi od beneficia ali u
starom zakonu ali u drugomu načinuSvi pake molimo zgorućim načinom
koliko moremo u G(ospodi)nu da znajući beteg i perikul koe duše ali
koe drugo zlo u službi Božijoj i još otajne koim mi možemo
providiti radi lubavi Božie neka nam jih oznane.Dano u Ninu na .20.
aprila 1694 iz našega biskupskoga palaca Giorgio vesc° di Nona /
Antonio Puchetti cancelarBi ta zapovidi u tim mis(ti)ma / U Ražancu
miseca apirila .23. / Bi ta zapovid u Poličniku na .2. maja 1694 /
Ražanac / /Bi ta z/ / Poličnik Nadin.
Zahvaljujući vizitacijama, a imajući u vidu da su knjige
krizmanih za Nadin zagubljene, dolazimo do podataka o krizmanima za
godine 1697., 1700., 1710., 1730., 1744. i 1781.
Tablica 2. Krizmani 29. svibnja 1697. (Moguće je da je župa
Nadin obuhvaćala okolna mjesta do njihovih osamostaljenja u posebne
župe – Korlat, Raštević, Kulu Atlagić, Smilčić, Biljane – jer se u
popisu pojavljuju mještani okolnih sela.)19
Ime i prezime krizmanika Ime i prezime kuma
Grgo Barclisich Luca Rapcovich
Simone Lassari (Lazarić) Nicola Baotovich
Antonia Martinovich Cattarina Barsaia
Ana Battovich Cattarina Barsaia
Giorgio Samobat Giorgio Battovich
Madalena Varsaicha Margaritta Battovich
Ravida? Varsalicha Margaritta Battovich
Nicola Crilovich Anto Banovac
Elia Jurevich Nicolo Versalicha
Lucia Galica Madalena Zorich
19 Slično vidi u oporuci u Prilogu članka Franov-Živković 2014:
41–79. – župnik Nadina piše oporuku osobi iz Smilčića; slično
glagoljski popis stanovnika prilikom plaćanja desetine, vidi
bilješku 5.
-
484
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Ime i prezime krizmanika Ime i prezime kuma
Luca Stalinovich Giorgio Barclicha?
Pietro Abbatovich Marco Banovich
Matio Prorocovich Giacomo Versaiovich
Madalena Zorich Catta Mircovich
Giorgio Pavlovich D(on) Jure Strigoliza
Stefano Milovaz Giorgio cape detto
Martino Pedich Stefano Milovaz
Elia Barclasich Luca Battovich
Giovanna Versaicha Cattarina Bersaia
Pietra Cernoplatiza Damiana Ozachovicia
Matia Sferlatich Orsola Caratocich
Orsola Bateovich Cattarina Versaicha
Orseola Marascha Damiana Ozacovich
Giovana Prorocovich Elena Pedichia
Lucia Versaicha Giovanna Versolichia
Izjavu prilikom vizitacija daje Nikola Batković (Nicolo
Batcovich), stanovnik Nadina (50).
Tablica 3. Krizman 1700. godine.
Ime i prezime krizmanika Ime i prezime kume
Tomiza q. Bernardo Cernaplecelia Catta Berzaeva
Nadin je te godine imao 300 duša, izjavu su dali Nikola Batović
(60) i Pavao Vrsaiko (70). Župnik je bio don Ivan Milišić koji se
potpisuje glagoljicom: Ia don Ivan Milišić potvaruem što sam reka.
Da se u župi upotrebljavala glagoljica, potvrđuju dva glagoljska
misala i jedan na šćavetu te više različitih knjiga među kojima je
i evanđelistar Mate Divkovića (padre Mateo Divkovich). Raštević je
tada vjerojatno bio pod župom Nadin jer se pod istom vizitacijom
bilježi kapelanija Raštević sa svojim kapelanom don Grgom
Strguljicom, a izjavu daju Vučen Brkljača i don Grgo Klaričić.
-
485
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Tablica 4. Krizmani 29. travnja 1710.20
Ime i prezime krizmanika Ime oca Ime majke Ime kume/kuma
Grgo Batovich Giva Givaniza d. Zuane Milisich, paroco della
villa
Zuanne Pavlovich Zorzi Lucia Simon Glavich
Vido Ghersanovich Mattio Catta Nicolo Batovich
Zuane Prorocovich Mattio Givaniza Nicolo Varsajco
Madalena Lazarich Pietro Agnia Margarita Batovich
Anizza Versaica Giacomo Bosiza Catta Bachich
Givaniza Bastanovich Giovanni Aniza Davida Versaica
Gina Versaica Nicolo Lucia Vicenza Novacovich
Giovana? Vranosich Andro Simiza Vicenza Novacovich
Mattia Vuranocich Andro Simiza Madalena Versaico
Aniza Chupilovichia Mattio Madalena Catta Vuranovich
Lucia Bastianovich Zuanne Aniza Davida Versaica
Bosa Milovich Ilia Stosia Stana Ber(k)lacia
Lucia Pertegnaca Marco Lucia Damiana Osacovichia
Giovanna Raspanovich Mattio Catta Damiana Osacovich
Stoscia Cosulovich /Glavich/ Pietro Stosia Madalena Versaica
Marta Lazevich Pietro Agnia Catta Vuronovich
Catta Raspanova Mattio Catta Margarita Batovich
Župnik je te godine bio don Ivan Milišić (33) sa zadarskog
područja. Prilikom vizitacije 10. i 11. svibnja župnik je izjavio
da u Nadinu ima trideset kuća, a izjavu su potvrdili prokaraturi
crkve Ivan Batović, Šime Matulić i Mate Samobat. Napravljen je
nadzor i nad dvjema bratovštinama – sv. Ante i Gospe od
Ruzarija.
20 Notta da putti e putte cresmati nella villa e capello di
Nadin no visita adi 29 apro 1710.
-
486
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Tablica 5. Krizmani 10. svibnja 1730.21
Ime i prezime krizmanika Ime oca Ime kume/kuma
Kachaiza? De Fondri Domenico David Dambrozoni
Marco Marco Varsaico Fran(ces)co Glavich
Mattio Simon Glavichia Stefano Prasaicho
Isepo Stefano Crechich Gregorio Batovich
Luca Luca Novach Stefano Varsaico
Michiel Zuane Batovich Gregorio Pusleta
Isepo Grego Cergalevich Gregorio Batovich
Giacomo Nicolo Varsaicho Franc(esc)o Glavich
Nicolo Stefano Varsaicho Matio Glavich
Filippo Pietro Varsaicho Mattio Glavich
Giacomo Paulo Barissich Mattio Batovich
Tadia Fran(ces)co Glavich Geronimo Varsaico
Anastasia Anto Vucinich Catta (Catarina) Vranovcichia
Bosiza Mattio Batovich Barica Sangotova(!)
Marta Andrea Zepinovich Anastasia Glavich
Bosiza Fran(ces)co Glavich Maria Varsaicovich
Michiel Simon Bersin Antonio Milisich
Catta (Catarina) Fran(ces)co Glavich Elena Bersaicha
Lucia Simon Marinich Catta (Catarina) Congavichia
Mattio Zorzi Zepich Antonio Milisich
David D’Ambrosioni Karnio Ipolito Ivicto
Matio Stanco Zarcanich Zorzi Zoich
Alvise Don(a)do Fiorini Nicolo Ozacovich
Zuanne Antonio Varsaicho Nicolo Ozacovich
Simon Zuanne Rudich Zorzi Zoich
Marco Simon Varsaicho D(on) Lorenzo Marcolaza
Stefano Giacomo Ategl /Ste/ Mateo Milesich
Tadia Gerolamo Varsaicho Tadia Glavich
21 Popis je napisan na jednom papiru. Dio popisa prepisan je u
izvješću o vizitaciji te godine.
-
487
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Ime i prezime krizmanika Ime oca Ime kume/kuma
Marco Pietro Ategl Matio Varsagliak
Zuanne Pietro Ategl Matio Varsagliak
Gregorio Martin Orlovich Matio Milesich
Tomaso Pietro Argnati Nicolo Batovich
Pietro Gregorio Lazarich Girolamo Varsaich
Nicolo Matio Elincich Gierolamo Varsaich
Martin Martin Novakovich d(on) Zuane Milesich
Luca Martin Novacovich d(on) Zuane Milesich
Simon Ilia Ranocich Bartolo Batouich
Lucia Matio Cassina Margarita Orlovichia
Zuanna Antonio Milicich Margarita Crilovich
Catarina Matio Balinavich Maria Smochia
Tomasina Marcho Bocich Maria Smochia
Zuanna Vasigl Bacovich Elena Varsaicho
Elena Mateo Zuglich Marta Lazaricha
Matia Zorzi Sudar Marta Lazarichia
Lucia Stefano Batovich Catarina Vranocichia
Bariza Antonio Bachic Bartolomea Vranocich
Nicolo Pietro Maroevich Nicolo Varsaicho
Anastasia Pietro Ergnato Anastasia Batovichia
Anna Nicolo Varsaicho Juanna Novacova
Michiel Zorzi Varsaicho Luca Novach
Elena Gregorio Bistrich Zuanna Varsaicha
Zuanna Marco Tadich Anastasia Varsaicha
Matia Toma Varsaicovich Catarina Barsaieva
Mandalena Antonio Marich Maria Ozacovichia
Catarina Lorenzo Ategl Maria Ozacovichia
Margarita Stefano Ostarich Catarina Ozacovichia
Nicolo Prorocovich Simon Barisa Batovich
-
488
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Prilikom vizitacije 1744. godine izjavu o stanju u župi dao je
župnik don Ivan Milišić te kao svjedok prokurator crkve Stipe
Vrsaljko (Stefan Barsaico).
Tablica 6. Krizmani 19. svibnja 1744.
Krizmani Kumovi
Bariza Cresach Miat Batovich
Isepo Cresach Simon Glavich
Simon Cresvich Mattio Batcovich
Gregorio Batcovich Simon Ozacovich
Lucia Batovich Catta Bacovich
Lorenzo Batcovich Simon Osacovich
Boxica Crilovich Catta Vranoviza
Tada Pertegnaza Catta Vranoviza
Maro Batovich Zuane Atal
Pietro Batovich Zuane Atal
Simeona Visoch Marta Merhelina
Mara Vicoch Marta Merchelina
Pietro Stitcovich Mattio Batcovich
Ellena Matulich Margarita Colovich
Andria Murich d. Zuane Milcich
Simon Atail Mattio Vusin
Simon Lazarich Stoglano Varsaico
Michiel Batovich Francesco Antoneli
Gergo Batovich Francesco Antoneli
Diumo Batovich Mattio Vusin
Natte Atel Zuane Lazarich
Giure Varsaicho Simon Glavich
Mattio Batovich Francesco Antoneli
Ivaniza Mataglieva Marta Lazarich
Antonia Osacovich Marta Lazarich
Mandalena Lazarich Maria Versalcova
Tomaso Crilovich d. Zuane Milicich
-
489
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Krizmani Kumovi
Mariza Batovich Mandalena Matagliana
Elena Versaicha Angelia Tagliana
/Aniza Cricovich/
Mare Alteglieva Aniza Cracevich
Mara Versaicho Catta Bacovich
Ilia Batovich Catta Bacovich
Martine Paulo Chersolovich Grego Batovich
Bariza Versaico C(atari)na Capolin
Vido Lazarich Stefano Versaico
Giure Vranocicha Stefano Versaicho
Ilia Vranocica Zorzi Partenaza
Marta e Mattia Batovich Bariza Vranocich
Boxo Batovich Simon Vranocevich
Stefano Batovich Simon Vranocevich
Mattia Bazovich Stana Visuvichia
Boxe Berzovi Miat Batcovich
Ivaniza Crescovich Stoiya Batovich
Jago Sammat Stoiya Batovich
Elena Stiticovichia Maria Batovich
Ivaniza Batovich Ivaniza Vrsakovich
Mare Prorocovich Mattia Batovich
Agata Domdina Mariza Maieva
Mattia Novacova Mariza Maieva
Simon Versaicho Ivan Ateil
Martin Vranocevich Ivan Lazarich
Aniza Versaicha Stane Glavich
Isepo Ateil d. Zuane Milcich
Izjave su prilikom vizitacije dali župnik don Luka Veldić,
prokurator crkve Toma Miljević, kapitan Nikola od Šime Ožakovića te
Bariša od Jerka Vrsaljka. Izjavili su da u selu ima 160 duša.
Katolici imaju 45 kuća, a grci 21 kuću.
-
490
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Tablica 7. Krizmani – svibanj 1781.
Ime krizmanika Ime oca Kumovi
Ivan Osacovich Simon Josip Osacovich
Frane Plastich Anton Iuiza Berzol
Marco Berzol Boso Anton Versaico
Toma Marich Ivan Pere Batovich
Jerco Marich Ivan Pere Batovich
Petar Osacovich Mio Josip Batovich
Josip Mitrovich Anton d. Jure Guardich
Ivan Franocich Tadia Stipan Batovich
Mio Franocich Giacomo Stipan Batovich
Tome Batovich Josip Barisa Viscovich
Barica Viscovich Illia Stipan Batovich
Dujam Batovich Matte Capn. Nicola Osacovich
Jadre Batovich Mio Capn. Nicola Osacovich
Petar Jagovich Simon Martin Beram
Nicola Osmocrovich Simon Matte Marich
Matte Glavich Gaspar Iviza Berzal
Ilia Versajco Barissa d. Boso Matach
Toma Batovich Ghergo Capn. Nicola Osacovich
Boso Coletich Matte Stojan Batovich
Miat Marich Ante Capn. Nicola Osacovich
Toma Batovich Boso Anton Desmal
Ivaniza Marich Sime Lucia Osacovich
Ivaniza Bersaova Toma Matia Glavich
Mikia Merchela Nicola Gierca Bersaova
Petriza Tomaseva Marco Ivaniza Batovich
Jeka Ozakoviceva Martin Ivaniza Batovich
Ivaniza Batovich Stipan Ivaniza Batovich
Antiza Batovich Miat Manda Zaprovich
Lucia Miglievich Petar Manda Zaprovich
Matia Miglievich Petar Manda Zaprovich
Stana Miglievich Paul Manda Zaprovich
Stana Desmal Nicola Petriza Miglievich
Ivaniza Versaico Nicola Manda Zaprovich
-
491
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Ime krizmanika Ime oca Kumovi
Tomiza Versaico Stipan Manda Zaprovich
Pasqua Margarin Gierco Lucia Osacovic
Sfita Senbat Ilia Pasqua Margarin
Maria Batovich Zorzi Lucia Osacovich
Marta Versaico Ilia Manda Batovich
Tomiza Plastich Stipan Mariza Batovich
Ivaniza Plastich Stipan Mariza Batovich
Andriana Plastich Stipan Mariza Batovich
Marta Ivanes Nicola Manda Zaprovich
Mattia Jovich Matia Manda Zaprovich
Mariza Osvicovich Nicola Jorgia Marich
Manda Batovich Lovre Ivaniza Pastuovich
Ivaniza Curich Matte Manda Batovich
Aniza Desmal Nicola Ivaniza Marich
Marta Desmal Nicola Ivaniza Marich
Aniza Krescovo Barisa Giela Bersina
Manda Krescovo Simo Giela Bersina
Ante Miglievich Matte Josip Batovich
Josica Kresevo Sime Catta Batovich
Simiza Kresevo Barisa Catta Batovich
Tomiza Franis Juan Catta Batovich
Stana Glavich Tadia Giela Berzeva
Ivan Qvartuz Illia Josip Batovich
Maria Pertegnaza Jacove Manda Zaporovich
Iovana Mugnes Todor Manda Zaporovich
Toma Qvartuz Illia Josip Batovich
Caja Cilos Vitt Ivaniza Batovich
Jela Atel Nicola Lucia Osacovich
Marta Atel Josip Lucia Osacovich
Za vizitacije 1827. godine nije sačuvan popis krizmanih. Izjavu
o stanju u župi dao je župnik don Luka Sikirić, kapetan sela Gašpar
Ožaković, starci Ivan Brzoja, Mate Batović, Miat Mangarin te
fabriceri Marko Glavić, Ivan Brzoja, Pere Vrsaljko, Jakov Atelj i
Ivan Marić. Izjavili su da Nadin ima 242 stanovnika, od čega 160
ljudi od pričesti.
-
492
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Stanovništvo Nadina u 19. stoljeću
a) Katoličko stanovništvo
Od 1825. godine vode se tabelarne matične knjige, za razliku od
ranijih opisnih (narativnih) matica. Originalne su tabelarne matice
za Nadin nestale, analiza za katoličko stanovništvo rađena je na
osnovi parica koje nisu cjelovite (nedostaju pojedine godine), a
nalaze se u Arhivu Zadarske nadbiskupije. Nedostaju parice za
razdoblje od 1846. do 1854., 1856., od 1865. do 1875., od 1879. do
1883., od 1805. do 1890. te za pojedine kvartale. Npr. u godini
1845. u originalnim je maticama postojao 51 upis, a u paricama su
sačuvani podatci samo za 9.
S obzirom na to da se zakonski parice ne čuvaju na istom mjestu
gdje i originalne matice,22 župnik (matičar) je nakon temeljnog
upisa bio dužan slati tromjesečne podatke iz matica na mjesto gdje
se čuvaju parice. U originalima se cijelo vrijeme upisuju naknadni
upisi, npr. naknadno sklapanje braka roditelja, brak ili smrt
bračnog druga ili osobe na koju se upis odnosi, što se u paricama
ne upisuje redovno ili se uopće ne upisuje, zato u paricama ne
nalazimo kompletne podatke koje bismo pronašli u originalnim
matičnim knjigama.
Matice krštenih
Tablica 8. Broj krštenih u razdoblju 1829. – 1899.
Godina Ukupno Muški Ženski Ne zna se
1829. 1 1 - -
1830. 14 6 8 -
1831.23 18 10 8 -
1832. 10 6 4 -
1833. 14 9 4 1
1834. 14 7 6 1
22 Vidi bilješku 1.23 Grgo i Grgica, blizanci rođeni 10. ožujka
1831. od Stane Gluine i Josipa Glavića. Oboje
upisani na jedan upis, što nije u skladu s propisima. Vlačić
1909: 188 i 138, Upisivanje u maticu: Blizanci upisuju se u Maticu
umrlih, kao i u maticu rogjenih, svaki na po se. O. V. 20. 8.
1816., br. 13529.
-
493
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Godina Ukupno Muški Ženski Ne zna se
1835. 11 924 2 -
1836. 7 3 4 -
1837.25 17 8 9 -
1838.26 14 5 8 1
1839. 10 7 3 -
1840. 10 4 6 -
1841. 6 6 - -
1842.27 18 17 1 -
1843. 15 9 6 -
1844.28 11 7 4 -
1845.29 9 8 1 -
1846. - - - -
1847. - - - -
1848. - - - -
1849. - - - -
1850. - - - -
1851. - - - -
1852. - - - -
1853. - - - -
1854. - - - -
1855.30 5 4 1 -
1856. - - - -
1857.31 11 7 4 -
24 Jedno dijete zakonito, sin Ivan, rođen 1. studenog 1835. od
Ivanice Vuković i Duje Viskovića. U rubrici „zakonit“ zapisano je:
zakonit rođen posli smrti oca.
25 Blizanci Jure i Jurka, r. 9. travnja 1837. od Marije Ukalović
i Cvitka Atelja. Upisani po zakonu, svatko na svoj upis.
26 Blizanci Nikola i Ivan, rođeni 30. s1838. od Joke Veselinović
iz Zelengrada i Mate Vrsaljka. Upisani svatko na svoj upis.
27 Blizanci Martin i Nikola, r. 16. listopada 1842. od Jurke
Krečak i Jose Plastića. Upisani svatko na svoj upis.
28 Te je godine u originalnim maticama bilo najmanje 42 upisa.29
Upisi pod brojem 50 i 51. Blizanci Šime i Bare, r. 24. kolovoza
1845. od Mande Batović
i Jure Glavića.30 Miho i Mate, blizanci r. 7. rujna 1855. od
Dumice i Ivana Šimičića. Upisani su svaki na
svoj upis.31 U paricama je pod istom godinom, ali posebnim
brojevima, upisano još petero djece iz
Korlata.
-
494
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Godina Ukupno Muški Ženski Ne zna se
1858.32 4 2 2 -
1859. 14 8 6 -
1860. 19 8 11 -
1861. 3 2 1 -
1862. 12 2 10 -
1863. 23 9 14 -
1864. 1 - 1 -
1865. - - - -
1866. - - - -
1867. - - - -
1868. - - - -
1869. - - - -
1870. - - - -
1871. - - - -
1872. - - - -
1873. - - - -
1874. - - - -
1875. - - - -
1876. 15 10 5 -
1877. 12 8 4 -
1878. 10 3 7 -
1879. - - - -
1880. - - - -
1881. - - - -
1882. - - - -
1883. - - - -
1884. 10 5 5 -
1885. - - - -
1886. - - - -
1887. - - - -
1888. - - - -
1889. - - - -
1890. - - - -
32 I u toj godini zapisano je petero djece rođene u Korlatu.
-
495
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Godina Ukupno Muški Ženski Ne zna se
1891. 13 3 10 -
1892. 11 8 3 -
1893. 15 9 6 -
1894. 3 2 1 -
1895.33 15 7 8 -
1896. 11 5 6 -
1897.34 21 8 13 -
1898. 12 6 6 -
1899. 10 1 9 -
U razdoblju od 1829. do 1899. ukupno je upisano 449 djece (za
godine za koje imamo sačuvane podatke). U istom je razdoblju kao
nezakonito upisano 30 djece, s tim da je nakon 1850. godine povećan
broj takve djece. Na drugim područjima najveći broj nezakonite
djece rađaju sluškinje, udovice i majke koje su same bile
nezakonite, posebno one koje su bile nahočad, odnosno izloženice.35
Broj sluškinja nije poznat, ali je za dvije žene koje su rodile
izvanbračno upisano da su udovice. To je Antica Slavić, udova
Prtenjača, koja je rodila troje izvanbračne djece s Petrom
Milovanom.36 Nije zapisano jesu li roditelji živjeli u izvanbračnoj
zajednici. Dana 20. travnja 1893. jedno žensko dijete, Ivanicu
Tomicu Jelinić, rodila je Stoja Jurjević, udovica. Otac je bio
Marko Jelinić.
U Nadinu imamo veći broj izvanbračnih zajednica za koje, zbog
nedostatka originalnih matičnih knjiga, ne možemo znati jesu li
završile brakom jer djeci u paricama nije upisivano naknadno
pozakonjenje ili sklapanje braka roditelja. Župnik upise nije
obavljao po zakonu jer je izvanbračnog oca direktno upisivao u
rubriku „otac“ kao da su roditelji vjenčani, a da nije zapisao
priznanje očinstva.37 Da se radi o nezakonitom
33 Blizanke Emilia i Matia Marijačić, r. 20. veljače 1895. od
Antice Ražov i Tome Marijačića.34 Blizanke Marija i Šimica, r. 10.
srpnja 1898. od Božice Kutije i Marka Plastića Jope.
Upisane svaka na svoj upis.35 Franov-Živković 2017a: 414–443;
Franov-Živković 2013: 365–408.36 To su sljedeća djeca: 29. svibnja
1859. Dumica Marija, nezakonita, od Antice udove
Šime Prtenjače, rođena u Čiovu, prebivalište: Nadin, otac Petar
Milovan iz Nadina; 15. veljače 1862. rođena je Matija Antica Maria,
od Antice, udovice Prtenjače, otac Petar Milovan; 26. travnja 1863.
rođena je Jurka, kći Antice Slavić, udovice Prtenjače, otac Petar
Milovan.
37 Vlačić 1909: 183, & 135. Upisivanje u maticu nebračne
djece. Dijete vanbračno rođeno upisuje se u Maticu kao nebračno.
Rubrika „Otac“ ostavlja se nepopunjena. De. I),
-
496
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
djetetu, vidimo po oznaci „nezakonito“, kao i po tome što nije
upisano vjenčanje roditelja, u ponekoj bilješci piše da su
roditelji živjeli u konkubinatu, a većini roditelja zapisana je
ista adresa prebivališta, što može ukazivati da žive u izvanbračnoj
zajednici. Isto tako, župnik je nezakonito takvoj djeci davao
prezime oca, što po austrijskom obiteljskom i građanskom zakoniku
nije bilo moguće.38
Osim Antice Glavić koja ih je rodila troje, još su tri žene
rodile po dvoje izvanbračne djece. To su Stoja Brkić,39 Ika Begić40
i Ivanica Batović.41
Samo je u jednom slučaju dijete rodila majka čije je ime bilo
poznato, ali je bio nepoznat otac. 20. veljače 1891. rođena je
Jakovica Vrsaljko, kći Šimice rečene Marte Vrsaljko.
U jednom je slučaju poznat otac, ali nije majka. Dana 15.
travnja 1891. rođen je Ive Ante Plastić od Tome Plastića, nije
upisana majka, dakle, moguće je da župnik nije upisivao imena majki
koje su umrle u porođaju,
21/10.1813.; 155-158, & 124: Legitimacija docnije
zaključenim brakom (Per subsequens matrimonium): Prema & 161.
G. Z. zahtjeva se: 1. Da bude ispostavljeno očinstvo (paternitet)
nebračnom djetetu za života očeva bilo : putem parnice (& 163.
G. Z.) ili pristankom vanbračnoga oca da se upiše očevo ime u
Knjigu rogjenih (& 164 G. Z.); Radi legitimacije nije nužna
pretpostavka, da su roditelji djeteta već u času kad se ovo začelo
mogli zaključiti važan brak, kao što je bilo propisano Carskim
Patentom 22/2. 1791.; Legitimacija djeteta, koja je eo ipso
slijedila prema & 161. G. Z. docnije zaključenim brakom (Per
subsequens matrimonium) ima biti još popunjena formalnom izjavom o
očinstvu (paterinitet) u knjizin rogjenih (ako odnosna izjava nije
već prije ubilježena u Knjigu rogjenih), jer inače dijete ne stječe
pravo zakonitog rogjenja. O. V. S. 31/5. 1905., br. 6149.; Kao
vrijeme izvršene legitimacije smatra se dan kad su roditelji
zaključili brak. O. M. U. 20/2. 1871., br. 299.; Otac treba da
dogje svećeniku sa dva svjedoka, koje ovaj poznaje kao poštene
ljude, te da pred njima izjavi, da je on otac vanbračno rogjenoga
djeteta i da želi, da mu se ima kao takovoga upiše u knjigu
rogjenih.; Svećenik je dužan prijaviti kot. Poglavarstvu nemarne
roditelje, koji neće da pozakone svoje dijete. O. M. 21/3 1892.,
br. 11890, ex 1891.
38 Vlačić 1909: 163, stavak 128 1. Nebračna djeca lišena su u
opće porodičnih i srodničkih prava; ona nemaju prava ni na
porodično ime očevo, niti na plemstvo, grb ili druge odlike
roditelja; ona nose prezime materino. G. Z. čl. 165.; / I poslije
izjave očinstva, koja je ubilježena u Knjigu rođenih, pa sve dok se
brak ne zaključi između roditelja, ili dok ne bude izdano carsko
Rješenje, kojim se dozvoljuje legitimacija, dijete nebračno rođeno
nosi uvijek prezime matere. O. namjesništva u Insbrueku 9/4.1891.
br. 275.
39 To su Emilija Glavić, r. 25. listopada 1894. od Stoje Brkić i
Ante Glavića, te Tomica Šimica Glavić, r. 10. siječnja 1897. od
istih roditelja.
40 To su: Stošija Vrsaljko, r. 12. siječnja 1896. od Ike Begić
iz Raštevića i Šime Vrsaljka, te Andrija Marija Vrsaljko, rođena 1.
listopada 1898. od istih roditelja.
41 Bare Roko, r. 28. srpnja 1859. od Ivanice Batović i Blaža
Brzoje. Drugo dijete, Anastasija Marija, rodila se 4. siječnja
1862. Nakon toga su se roditelji vjenčali, 3. ožujka 1861. U
trenutku sklapanja braka ocu je bilo upisano da je udovac.
-
497
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
iako je zakonski bilo moguće da majka napusti dijete i da otac
nije dužan reći ime majke.42
Nije rođeno ni jedno dijete kojemu nije bio poznat barem jedan
roditelj (nahoče).
Osim u slučaju već spomenute Ivanice Baković, u još jednom je
slučaju dijete začeto izvan braka, a roditelji su se naknadno
vjenčali tako da je dijete pozakonjeno vjenčanjem: 1. prosinca
1891. rođen je Nikola Križan Slavić Batović od Stoje Vulelija i
Križana Slavića Batovića. Roditelji su vjenčani 29. lipnja 1893.
godine.
Osim spomenutih slučajeva, ostala izvanbračna djeca su
sljedeća:43
Tomica Antica Nikoleta Marija, r. 2. studenoga 1859. od Dumice
Ražov iz Škabrnje i Nikole Viskovića; Nikola, r. 2. prosinca 1862.
od Marije Šikić i Marka Atelja; 10. srpnja 1863. rođeno je
nezakonito dijete Petar, od Marije Mazura, a kao otac upisan je
Niko Plastić; 16. lipnja 1863. rođena je Ivanica Anica, od Jandre
Ivković rođene u Škabrnji, otac Roko Vuković; 16. prosinca 1863.
rođena je Maria, od Ivanice Portade iz Paljuva, prebivalište:
Biljane, otac Marko Miljević iz Biljana; 3. ožujka 1864. rođena je
Maša, od Ane Ljutić iz Perušića, otac Ive Visković; Joso Miljević
rođen je 1. ožujka 1895. od Senije Borović i Nikole Miljevića; 1.
veljače 1877. rođena je Josa Atelj, od majke Nake Kužat i oca Luke
Atelja; 20. veljače 1877. rođen je Ante Joso Marić, od majke Marte
Zorić i oca Mate Marića; 15. prosinca 1877. rođena je Tomica
Ivković, majka Stevanija Dukić, otac Grgo Ivković; 23. travnja
1892. rođen je Marko Jure Brzoja, od Eve Kaštelanić iz Polače, otac
Andrija Brzoja; 4. studenoga 1892. rođen je Mate Marković, od Mare
Tokić iz Popovića, otac Jakov Marković; 1. listopada 1892. rođena
je Luca Glavić, od Stoje Maričić, otac Jure Glavić; 1. veljače
1897. rođen je Niko Marić Atelj, od Ike Josipe Perović iz Zadra,
otac Šime Marić Atelj; 25. rujna 1897. rođen je Frane Atelj, od
Anice Pavić, otac Joso Atelj; Ika Vrsaljko rođena je 20. prosinca
1897., od Olge Zečević Selak, otac Ante Vrsaljko; 10. kolovoza
rođen je Niko Ive Vrsaljko, od Matije Ražov iz Škabrnje, otac Joso
Vrsaljko.
Da je u selu boravio liječnik, dokazuje i matica krštenih u
kojoj je upisano dvoje djece Pere Ivanišrvića, liječnika naseljenog
u Zadru, i njegove supruge Jeronime Zudenigo iz Lošinja (da
Łosina). Dana 8. listopada 1838. rodio se Ivan Anton, a 26. srpnja
1840. Ana Josipa.
42 Ne može se napraviti provjera u paricama matica umrlih o
smrti majke jer nedostaju upisi.43 U tim su slučajevima otac i
majka živjeli zajedno (mnogima je zapisano da su u
konkubinatu), a s obzirom na to da su parice nepotpune, ne može
se utvrditi jesu li roditelji naknadno sklopili brak. Nema ni
upisanog priznanja očinstva, već je otac direktno upisivan u
rubriku „otac“. Vidi bilješku 37.
-
498
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Majke su uglavnom bile iz okolnih mjesta, što se vidi i po
matici vjenčanih. Izdvajamo jednog muškarca koji je ostao živjeti u
Nadinu: Ive Jelenić detto Gregov da Blata di Curzola prebiva u
Nadinu/Zagradu, a bio je vjenčan s Tomicom Batović. Dana 23.
listopada 1857. dobili su sina Nikolu.
U maticu je upisano i osam parova blizanaca, i to sukladno
naputcima iz Građanskog i obiteljskog zakonika da se svako dijete
upisuje u posebnu rubriku, a da se sa strane stavi zabilješka da se
radi o blizancima. Samo dva para blizanaca upisana su na zajednički
upis.44
Iako su po zakonu mrtvorođena djeca morala biti upisivana u
maticu,45 župnici to uopće nisu činili, ili su to činili tek u
iznimnim slučajevima.
Matice vjenčanih 1830. – 1899.
Tabelarne matice vjenčanih za Nadin također su zagubljene, a
analiza se napravila na temelju nepotpunih parica koje se čuvaju u
Arhivu Zadarske nadbiskupije. Dakle, točan broj brakova u tom
razdoblju nije poznat.
Tablica 9. Broj upisanih brakova u razdoblju od 1830. do
1899.
Godina Broj upisanih brakova
Mjesto izvan Nadina odakle dolazi ženik ili nevjesta (ostali su
supružnici iz navedenog broja brakova iz Nadina)
1830. 5 Nevjesta (nema imena) Klarica iz RaštevićaJerko
Miličević iz BiljanaMarta Martinović iz KuleAnica Pavlović iz
Korlata
1831. - -
1832. 2 Jakovica Ivković iz Škabrnje
1833. 2 Šimuna Peraić iz PolačeToma Peraić i Maria Prtenjača iz
PolačeMihovil Ivković iz Veljana
1834. 2 Ivanica Banović iz Raštevića
1835. 2 Mane Žepina iz JagodnjeŠimun Banović iz Raštevića
44 Vidi bilješku 23.45 Vlačić 1909: 188, &138, Upisivanje u
maticu: U maticu uvode se i ona djeca, koja su
mrtva rodjena. Rubrika „Religija“ ne popunjuje se. O. M.
1.4.1870., br. 3731.
-
499
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Godina Broj upisanih brakova
Mjesto izvan Nadina odakle dolazi ženik ili nevjesta (ostali su
supružnici iz navedenog broja brakova iz Nadina)
1836. - -
1837.46 3 Dumica Lemozina, TinjMarija vedova Vrčić, r. Bilosko,
iz Arbanasa (Borgo Erizo)Bariša Slavić iz Čiova
1838. 2 Ivan Grego iz Blata, zidarPetar Šimurina iz Kruševa
1839. 4 Stana Pupovac, KrnjakMartin Panđić, Pristeg
1840.47 4 -
1841.48 2 Bare Jurjević iz Škabrnje
1842. 1 Šimica Škaulj iz Lisičića
1843. 1 Matija Čirjak iz Vrane
1844. - -
1845. - -
1846. - -
1847. - -
1848. - -
1849. - -
1850. - -
1851. - -
1852. - -
1853. - -
1854. - -
1855.49 2 Lucija Čirjak iz Popovića
1856. - -
46 Godine 1837. dvoje udovaca Nikola Barzić (50) i Marija
udovica Vrčić, r. Bilosko, iz Arbanasa (Borgo Erizo).
47 Izdana je jedna dozvola za oslobođenje od javne napovidi.
Vjerojatno je bilo i više takvih dozvola, ali one nisu upisane jer
je riječ o paricama, a ne o originalnim matičnim knjigama.
48 Jedna od nevjesta udanih te godine, Matija Vrsaljko, imala je
17 godina. Dobila je dozvolu od oca Mate Vrsaljka zbog
maloljetnosti. Izdana je i jedna dozvola radi oslobađanja od
napovijedi.
49 Te godine vjenčalo se dvoje udovaca za osobe koje do tada
nisu sklapale brak: Šimica Jurjević i Šime Šimurina.
-
500
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Godina Broj upisanih brakova
Mjesto izvan Nadina odakle dolazi ženik ili nevjesta (ostali su
supružnici iz navedenog broja brakova iz Nadina)
1857.50 6 Manda Jelinčić, r. Žilić, iz PolačeMarija Ivković iz
PolačeTereza Župan iz ŠkabrnjeŠimun Marinović iz ŠkabrnjeŠimica
Lucija Lončar iz PopovićaJadre Vulelija iz Korlata i Maria Bažoka
iz Korlata
1858.51 3 Ante Pavlović iz Korlata i Dumica Čulina, r. u
Pridrazi, a živjela u KorlatuMarko Pavlović, udovac iz Korlata, i
Lucija Jurja, r. Oštrić, iz Novigrada, s prebivalištem u Korlatu,
udovica
1859. 1 Mile Banović, Biljane i Manda Strenja iz Biljana,
udovica
1860.52 1 Dumica Ražov iz Škabrnje
1861.53 1 -
1862.54 6 Justa r. Marić iz Vukšića, udovicaMatija Šimunac iz
LišanaIvan Korstizia, r. u ZadruJozo Miljević iz Biljana
1863. 2 Pera Ostojić iz Biljana
1864. - -
1865. - -
1866. - -
1867. - -
1868. - -
1869. - -
1870. - -
1871. - -
1872. - -
1873. - -
1874. - -
1875. - -
50 Udovci koji su sklopili brak te godine su sljedeći: Nikola
Marić Atelj (57) i Manda Jelinčić (56), r. od Ante Žilića iz
Polače; Ivan Ožaković (24); Nikola Glavičić.
51 Te godine sklopili su brak Marko Pavlović, udovac iz Korlata
i Lucija Jurja, r. Oštrić, iz Novigrada, s prebivalištem u
Korlatu.
52 Te godine vjenčao se i jedan udovac iz Nadina, Nikola
Vuković.53 Te godine vjenčali su se udovac Cvitko Atelj i Marta
Gulan, udovica Brkljača.54 Udovci koji su se vjenčali te godine su
sljedeći: Ivanica Batović i Blaž Brzoja; Justa, r.
Marić, iz Vukšića; Nikola Crnković; Ive Crnković.
-
501
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Godina Broj upisanih brakova
Mjesto izvan Nadina odakle dolazi ženik ili nevjesta (ostali su
supružnici iz navedenog broja brakova iz Nadina)
1876. 1 Tomica Ivković iz Škabrnje
1877.55 3 -
1878.56 3 Marta Zjačić iz RaštevićaManda Lončar iz Popovića,
udovica
1879. 1 Šime Sapić iz Ražanca
1880. - -
1881. - -
1882. - -
1883. - -
1884.57 2 Grgica Prtenjača iz Polače, udovicaJakov Prtenjača i
Manda Žepina
1885. - -
1886. - -
1887. - -
1888. - -
1889. - -
1890. - -
1891.58 5 Šime Šalina59 iz Škabrnje i Mare Milovac, od Jure iz
Ražanca, udovicaBožica Buljat, udovica iz PridrageGrgica Salama iz
Škabrnje, ud. Batović, udovica
1892. 5 Stipan Dužat iz Galovca60
Stoja Bobanović iz PolačeBožica Cvitić iz Vukšića, udovica s
prebivalištem u PristeguMatija Koran iz KruševaBožica Gašpar iz
Pristega
55 Udovci: Berzoja Jurjević; Matio Visković i Ivanica
Stepanja.56 Udovci: Niko Brzoja i Elena Vrsaljko; Mate Morić i
Marta Zjačić iz Raštevića; Pero
Vicković i Manda Lončar iz Popovića.57 Župnik je zapisao da je
riječ o upisima pod brojem 12 i 13 u originalnim knjigama.
Dakle, te je godine bilo najmanje 13 sklopljenih brakova. Parice
su sačuvane samo za dva braka.
58 Udovci: Mare Milovac, od Jure iz Ražanca; Ive Mangani i
Božica Buljat, udovica iz Pridrage; Grgica Salama iz Škabrnje, ud.
Batović.
59 Šime Šalina bio je maloljetan te je dobio dozvolu za
sklapanje braka.60 Stipan Dužat dobio je od oca dozvolu za
vjenčanje zbog maloljetnosti.
-
502
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Godina Broj upisanih brakova
Mjesto izvan Nadina odakle dolazi ženik ili nevjesta (ostali su
supružnici iz navedenog broja brakova iz Nadina)
1893.61 3 Dumica Stevanja iz GoricePera Jović iz Karina62
1894.63 2 Marko Peraić iz Polače, udovac
1895.64 1 Stipan Ivković iz Škabrnje, udovac
1896.65 4 Matija Ćusa iz Provića66
Stipan Ražov iz Škabrnje67
Stanko Šestan iz Zemunika68
1897.69 6 Mijat Joković iz ŠkabrnjeMarija, ud. pok. Šime
Vrsaljka, rođena u Popovićima70
Nikola Vukelić iz Škabrnje, udovac71
Mate Grgo Ivković iz Škabrnje72
Ilija Žulj iz Lepura, udovac, i Božica Cvitić, udova pok. Nike
Šimurine, rođena u Vukšiću
1898. 3 Joso Burčul iz Galovca73
Krsto Gambiraža iz Galovca74
Marko Stevanja iz Gorice
1899. 4 Olga Zečević iz TinjaGrgo Begović iz Raštevića75
Andrija Erlić iz Tinja76
Ukupno 95
61 Upisi su u originalnoj knjizi bili pod brojevima 4, 5 i 6.62
U bilješkama piše da je Pera Jović prešla na katoličku vjeru.63
Udovci: Marko Peraić iz Polače; 1894. Miko Šimurina i Božica Cvitić
iz Vukšića, udovica
s prebivalištem u Pristegu.64 Stipan Ivković iz Škabrnje,
udovac.65 Te je godine bilo najmanje sedam brakova upisanih u
originalne matice. U paricama su
sačuvani podatci samo za četiri braka.66 Matija Ćusa dobila je
dozvolu za sklapanje braka zbog maloljetnosti.67 Supruga Anica
Vrsaljko dobila je dozvolu zbog maloljetnosti.68 Supruga Tomica
Brzoja dobila je dozvolu zbog maloljetnosti.69 Udovci: Ilija Žulj
iz Lepura, udovac, i Božica Cvitić, udova pok. Nike Šimurine,
rođena
u Vukšiću.70 Marijin suprug Jakov Marković iz Nadina dobio je
dozvolu zbog maloljetnosti.71 Supruga Tomica Vicković dobila je
dozvolu zbog maloljetnosti.72 Mate i njegova supruga Jandra Većanac
Joković bili su maloljetni i dobili su dozvolu za
sklapanje braka.73 Supruga Grgica Vrsaljko dobila je dozvolu
zbog maloljetnosti.74 Supruga Grgica Ika Brzoja dobila dozvolu zbog
maloljetnosti.75 Maloljetna supruga Stoja Kalinić dobila je dozvolu
za sklapanje braka.76 Andrija Erlić dobio je dozvolu za sklapanje
braka zbog maloljetnosti.
-
503
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Od ukupno 95 evidentiranih brakova (dakle, onih za koje je
sačuvana evidencija), njih 27 odnosi se na brak u kojem je bar
jedna osoba udovac ili udovica (25,65 %). U 11 slučajeva brak su
sklopili udovac i udovica (10,45 %), u devet je slučajeva muškarac
bio udovac koji se oženio djevojkom koja do tada nije sklapala brak
(8,55 %), a u sedam se slučajeva udovica udala za momka koji do
tada nije sklapao brak (6,65 %). U više slučajeva postoji
kombinacija maloljetne žene i udovca.
Upisano je jako malo dozvola zadarskog nadbiskupa za sklapanje
braka (npr. ni jedan zbog rodbinskog odnosa).77 Dozvole za
sklapanje braka maloljetnih osoba redovno su upisivane nakon 1850.
(dozvolu inače daje otac, a ako je otac umro, Građanski sud)78 i to
najviše 80-ih i 90-ih godina 19. stoljeća. Prije tog razdoblja
upisivane su rijetko, iako se iz upisa vidi da ima maloljetnih
osoba koje su sklapale brak.
Upisane su dozvole za četiri maloljetna muškarca, 11 žena, a u
jednom slučaju su i ženik i nevjesta bili maloljetni.
77 Moguće je da je bilo brakova među rodbinom, ali da župnik
nije zapisivao taj podatak, već je potvrde i dozvole ostavljao u
župnom arhivu.
78 Vlačić 1909: 17, čl. 16., stav. 3.: maloljetnici, tj. oni
koji nisu navršili dvadeset četvrtu godinu života, a i
punoljetnici, koji ma iz kakovih uzroka ne mogu primiti sami za
sebe nikakovu punovažnu obvezu, nesposobni su i da punovažno stupe
u brak bez pristanka svoga bračnoga oca. Ako otac nije više na
životu, ili je za zastupanje nesposoban, onda je radi važnosti
potrebno, pored izjašnjenja redovnog zastupnika, i odobrenje Sudske
Vlasti. G. Z. Čl. 49.
ni jedan od supružnika nije udovac
74 %
samo je suprugaudovica
7 %samo je suprug
udovac9 %
oboje supružnika su udovci
10 %
Slika 2. Brakovi udovica i udovaca u Nadinu u razdoblju od 1830.
do 1899.
-
504
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
U slučaju da je ženik bio u vojsci, dozvolu je izdavalo c. k.
ratno poglavarstvo (ni to nije upisivano u parice, a vjerojatno je
bilo takvih slučajeva).79
Najveći broj dozvola vezan je uz oslobođenje od napovidi.
Upisivane su potvrde o slobodnom bračnom stanju ako su ženik i
nevjesta iz župa izvan Nadina.
Zabilježen je jedan prijelaz na katoličku vjeru – Pere Jokić iz
Karina, iako je iz matice krštenih vidljivo da ima više nevjesti
koje su prešle na katoličku vjeru.
Ženici i nevjeste su, osim iz Nadina, bili iz sljedećih mjesta:
Gorice, Sukošana, Škabrnje, Zemunika, Lisičića, Vrane, Zelengrada,
Biljana, Raštevića, Pristega, Jagodnje, Tinja, Arbanasa, Čiova,
Blata, Kruševa, Krnjaka.
Kumovi su uglavnom iz Nadina. Nekoliko je kumova bilo iz
sljedećih mjesta: Zelengrada, Biljana, Sukošana, Zemunika.
Matica umrlih 1829. – 1899.
I matice umrlih za Nadin su nakon 1825. godine zagubljene, pa je
analiza napravljena na temelju nepotpunih parica koje se čuvaju u
Arhivu Zadarske nadbiskupije.
Parice su upisivane po tromjesečjima i prvih godina svaki list
počinje rednim brojem 1, dakle stanje ne odgovara onom u
izgubljenim originalnim maticama gdje se brojevi nastavljaju cijele
godine jedan na drugi. Tek od godine 1859. župnik točno bilježi
brojeve u paricama koji odgovaraju onima u originalnim maticama. Za
pojedine godine bilo je moguće odrediti koliko je zapravo bilo
upisa i koliko upisa u paricama nedostaje.
79 Vlačić 1909: 53: čl. 40., stav. 5.: Podvrženost novačenju
(obligatio ad conscriptionem / 1. Nije dozvoljeno oženiti se
mladiću prije nego li je dostigao doba kad bi isti imao biti pozvan
na vojnu službu, a ni prije nego li istupi iz trećeg razreda dobi.
Izuzeti su oni, koji su pri novačenju bili izbrisani, ili koji nisu
unovačeni bili u trećemu razredu dobi. – pri osobitim okolnostima,
koje su dostojne obzira, može iznimno dozvoliti ženidbu Ministar za
Obranu Zemaljsku i Namjesništvo; (čl. 50., Vojni Zak. 11/4. 1889.);
VLAČIĆ 1909: 17: čl. 16., stav. 3.: Vojne osobe, koje bez dozvole
nadležne svoje Vlasti zaključe brak u domovini ili u inostranstvu,
počinjaju prijestupak, te bivaju kažnjene strogim zatvorom do tri
mjeseca. Voj. Kaz. Zakonik 15/1., 1855., čl. 780.
-
505
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Tablica 10. Broj umrlih u razdoblju od 1829. do 1899.
Godina Ukupno upisa u paricama Muškarci Žene
1829.80 1 1 -
1830.81 8 7 1
1831.82 13 6 7
1832.83 10 8 2
1833.84 5 2 3
1834.85 9 7 2
1835.86 5 4 1
1836. 8 5 3
1837.87 6 3 3
1838.88 10 9 1
1839.89 7 5 2
1840.90 7 3 4
1841.91 4 3 1
1842. - - -
1843. 4 3 1
80 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa
u izgubljenim originalnim maticama.
81 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa
u izgubljenim originalnim maticama.
82 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa
u izgubljenim originalnim maticama.
83 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa
u izgubljenim originalnim maticama.
84 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa
u izgubljenim originalnim maticama.
85 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa
u izgubljenim originalnim maticama.
86 U parici ima pet upisa, a u originalu ih je postojalo sedam,
dakle, nedostaju dva upisa.87 Nisu označeni redni brojevi, pa nije
poznat točan broj upisa u izgubljenim originalnim
maticama.88 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan
broj upisa u izgubljenim originalnim
maticama.89 Brojevi su dijelom upisani točno, pa se ne može
utvrditi odgovara li broj upisa onima u
originalnim maticama.90 Te je godine bilo 12 upisa, u paricama
ih ima samo sedam, dakle, nedostaje pet upisa.91 Nisu označeni
redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa u izgubljenim
originalnim
maticama.
-
506
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Godina Ukupno upisa u paricama Muškarci Žene
1844.92 10 6 4
1845.93 7 5 2
1846. - - -
1847. - - -
1848. - - -
1849. - - -
1850. - - -
1851. - - -
1852. - - -
1853. - - -
1854. - - -
1855. - - -
1856. - - -
1857. 2 1 1
1858.94 4 1 3
1859. 15 9 6
1860. 16 4 12
1861. 13 7 6
1862. 16 7 9
1863. 13 5 8
1864. 3 2 1
1865. - - -
1866. - - -
1867. - - -
1868. - - -
1869. - - -
1870. - - -
1871. - - -
1872. - - -
1873. - - -
92 U originalnim maticama ima 17 upisa, ovdje ih je samo 10,
dakle, nedostaje ih 7.93 Župnik je pogrešno nastavio redne brojeve
od prošle godine pa počinje od broja 18 do
26, pa na osnovi toga možemo vidjeti da nedostaju dva upisa.94
Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa u
izgubljenim originalnim
maticama.
-
507
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Godina Ukupno upisa u paricama Muškarci Žene
1874. - - -
1875. - - -
1876. 10 6 4
1877. 8 5 3
1878. 6 2 4
1879. 7 4 3
1880. - - -
1881. - - -
1882. - - -
1883. - - -
1884. 4 1 3
1885. - - -
1886. - - -
1887. - - -
1888. - - -
1889. - - -
1890. - - -
1891. 10 6 4
1892. 5 3 2
1893. 7 4 3
1894. 11 6 5
1895. 11 7 7
1896. 8 5 3
1897. 10 4 6
1898. 11 9 1
1899. 5 4 1
Na početku parica nekoliko godina nije upisivan točan uzrok
smrti, već je samo zabilježeno ordinario ili morte naturale.
Kao najčešće bolesti navedene su: ognjica, punta (upala pluća),
hunjavica, kašalj, angina (posebno epidemija 1876.). Nekoliko osoba
umrlo je od upale pluća i hunjavice u bolnici u Arbanasima.
Zbog loših higijenskih uvjeta često su izbijale i zarazne
bolesti: griža (difterija): 1836. (4), 1838. (2), 1894. (7), 1895.
(3), 1896. (1), 1897. (1); tifus (rošalina): 1859. (1), 1860. (2),
1861. (1), 1862. (7), 1864. (2),
-
508
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
1878. (1), 1895. (1), 1897. (1), 1898. (1); drobac: 1893. –
dvije osobe, jedna je umrla u pokrajinskoj bolnici u Arbanasima,
1895. (1), 1896. (1); tuberkuloza (sušica): 1892. (2), 1893. (2),
1895. (3), 1896. (5), 1897. (5), 1898. (1), 1899. (1); grlica:
1897. (1); bedrenica: 1897. (1).
Od boginja (vajuolo) je 24. rujna 1860. umrla Tomica Mara
Visković (14) te 8. ožujka 1863. Vasilj Vrsaljko Sindilj (44).
Djeca su najčešće umirala od crvi (vermi), ognjice, kukurikavca
(1892.)Ostale su bolesti koje se u paricama navode: čir, upala,
tropika, bronhitis,
vodnica (vodena bolest, zapor vode), zaduha, bedrenica, grč na
srdcu.Na zadarskom je području 1855. i 1856. harala kolera,95 ali
su nažalost
parice za to razdoblje zagubljene, pa ne možemo znati koliko je
ljudi od kolere stradalo u Nadinu. Poznato je da je u susjednom
Rašteviću u to vrijeme, prema katoličkim knjigama, od kolere umrlo
18 osoba, dok se broj umrlih u pravoslavnim knjigama ne zna jer
matice nisu sačuvane. Što se tiče pravoslavnih stanovnika Nadina
koji su bili upisivani u matičnim knjigama parohije Biljane, ne
može se točno utvrditi broj umrlih od kolere jer je paroh većinom
upisivao da su umrli od obične ili naravske bolesti. Ipak je jednoj
osobi u Nadinu, i jednoj u Smilčiću, upisao da je umrla od
kolere.
U paricama matičnih knjiga zapisan je i veći broj ubojstava i
nesretnih slučajeva.96
Dvije su smrti vjerojatno bile povezane, a dogodile su se u roku
od 16 dana. Grgo Vrsaljko (20) je 6. veljače 1891. ubijen iz puške
u krčmi u Biljanima. Smrt je utvrdila Komisija. Nakon toga je Mate
Jelenić (36) ubijen u Nadinu 18. veljače 1891. u 3 sata obnoć. Smrt
je također utvrdila Komisija. U godaru piše da ga je ubio Marko
Atelj, a i on je ubijen nakon nekoliko godina. Moguće je da se
radilo o osveti. Marko Atelj (52) ubijen je u Rašteviću 30. ožujka
1894. Smrt je utvrdila Komisija i pokopan je u Rašteviću.
Ilija Šimurina (45) rođen je u Kruševu, a u vrijeme smrti radio
je u Ante Šestana u Nadinu. Ubio ga je Ante Duilo na guvnu Ante
Šestana 6.
95 Vidi bilješku 16.96 O nasilnim smrtima i nesretnim
slučajevima usporedi podatke s onima upisanim u
nadinskoj knjizi godova (HR-AZDN, Glagoljska knjiga godova;
FRANOV-ŽIVKOVIĆ 2014: 41–79). Grgo Šime Vrsaljaka, ubijen u krčmi u
Biljanima 1891.; Marko Batović koi bi ubien 1850.; Mate Jelinić,
ubio ga Marko Atelj (1891.); Ivan Markić iz Madviće, koji poginu od
Božjega vrimena (1777.), Marko Atelj, ubijen u Rašteviću (1894.),
Ilija Šimurina iz Kruševa, ubijen na gumnu Ante Sestana, ubio ga
Ante Duilo, najmenik istoga Šestana (1898.), Šime Batović pokoinoga
Toke koi je bio ubijen.
-
509
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
kolovoza 1898.97 Smrt je utvrdilo povjerenstvo iz Benkovca. U
rubriku u koju se upisuje mjesto pokopa, upisano je: nije stiga u
ovo pogrebište.
U nadinskom godaru zapisana je nasilna smrt Marka Batovića koji
je ubijen 7. lipnja 1850. godine. U parici nije sačuvan taj upis.
Upisano je još nekoliko nasilnih smrti. Tako je Šime Batović
pokojnoga Toke ubijen 5. studenoga 1858.
Nije sačuvan u paricama ni upis smrti Ivana Markića iz Medviđe
koji poginu od Božjega vrimena (umro 20. ožujka 1777.).
Silvestar Tito Vrsaljko (25) umro je 7. lipnja 1892. nakon što
je drvo koje je sjekao palo na njega i satralo ga.
Niko Šimurina (40) umro je 15. studenoga 1895., a za uzrok smrti
je župnik upisao – krv ga udušila. Umro je naglo na Dubine blizu
Zadra kad je išao kod likara u bolnicu u Arbanasima – pokopan je u
grobištu Crno – Dračevac. Krv je ugušila i Grgu Brzoju (38) koji je
umro 7. travnja 1894. kod kuće u Nadinu.
Mali cestar Ante Stanko Bulić (15), rođen u Placi od Malpage
(Dračevac Zadarski), koji je u to vrijeme bio radnik na cesti u
Donjim Biljanima, umro je od upale pluća 16. studenoga 1898.
Mate (26), sluga Ožakovića, neoženjen, čoban, nepoznatih
roditelja, nepoznatog mjesta rođenja, naseljen u Nadinu, umro je
18. listopada 1834. kod tora, nije upisan uzrok smrti. Pokopan je
kod groblja, a ne na groblju.
Tomica Šestan (21) umrla je 27. veljače 1897. pri porodu (od
rođenja).Jure Batović umro je 30. studenoga 1839. u kući Trifuna
Devića. Vizitu
je napravio cirurgo circolare signor Picoti.Kad nije bila
potrebna posebna dozvola za pogreb posebne komisije
ili ovlaštenog liječnika, kao kod zaraznih bolesti ili ubojstva
i nesretnog slučaja, smrt je utvrđivao glavar sela (Capo villa)
kojemu najčešće nije bilo upisano ime i prezime, osim što se u
jednom upisu iz 1873. godine nalazi da je tada glavar sela bio
Nikola Ožaković.
U knjizi godova se za razliku od matičnih knjiga zapisuju i
smrti Nadinjana koji su umrli izvan Nadina te cijeli niz osoba koje
nisu iz Nadina, a koje su u trenutku smrti boravile u Nadinu.98
Izvan Nadina umrli su sljedeći Nadinjani:99 Ivanica, kći pok.
Marka Krečka, koja umri u Vinercu (20. siječnja, nema godine, ali s
obzirom na to da je upisana glagoljskim kurzivom, upis je iz 18.
stoljeća); pok. Marko Batović, sin pok. Jure, koi umri u tvrdoi
tamnici od tribunala u
97 U godaru piše da ga je ubio Ante Duilo, najmenik istog
Šestana (HR-AZDN, Glagoljska knjiga godova).
98 Franov-Živković 2014: 41–79.99 Franov-Živković 2014:
41–79.
-
510
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
gradu (u sudskoj tamnici) (19. stoljeće); Božo Plastić, sin
Tomin (1917. u Orakovu u Slavoniji); Stanko Šestan, pok. Ante, koji
je umro kao narodni ustaša za svetskog rata u Mostaru (1917.);
Ivan, sin Abrama Glavića, koji umri u ospitalu (Zadar) (1809.);
Grgo Batović, otac Josin, umra u spitalu (Zadar) (1863.); Marko
Plastić, pok. Bare, u ospitalu (19. stoljeće); Cvita, sestra Ante
Sanbata, koia umri u Visočani (1792.); Manda Ožakovića, koja umri u
Škabrnji (1788.); Matija, pok. Tome Versaljka, koja umri u ospitalu
od Zadra (1855.); Tome Marić koji umri u Visočani (1791.); Jakov
Škaulj, umro u bolnici (1883.); Luka Marić, pok. Nikole, u bolnici
(1893.); Ante Barzoja, koi umri u Gradu (1794.); Ante Marić, pok.
Petra, u bolnici (1896.); Leonov Vicković, umro u bolnici (1898.);
Marić Ante, o. Mate, utopio se je kao vojnik u Sabaltu (1915.);
Vinketa Šime, pok. Ive, u Petrinji u Hrvatskoj kao vojnik (1916.);
Joso Atelj, pok. Jure, umro u Trebinjama u Hercegovini kao vojnik
(1917.); Marijan Vicković Ivin, zadavljen u Vel. Blatu (1932.);
Niko Vrsaljko, otac Ivin, koji umre u spitalu od Zadra (1880.);
Jela, kći pok. Ive Vickovića, umrla u Galovci (1897.); Šime
Marijačić koji umre u bolnici (1972.); Mate Marković koji je
poginuo u Srbiji (1914.); Mateša, sin pok. Ivana Batovića, koi umri
u Planini (1821.); Ilija Vicković, sin Lukin, umro u spitalu
(1881.); Pere Batović koi primine na službi kraglevoj na 1799.; Ana
Vrsaljkova koja umre u spitalu od Zadra (1880.); Petar, sin Petra
Partenjače iz Polače, unuk Jerka Batovića (1805.); gospođa Anzula
Markovića (1850.); Ante, sin Josipa Batovića, koji poginu u
Lukzini? (1812.); Niko Vrsaljko Ivin (Špirit), umro u arbanaškoj
bolnici (1908.); Niko, sin Jose Vrsaljka, u ratu preokretu (1918.);
Ilija, sin Nike Vrsaljka, umro u Zagrebu kao vojnik (1918.); likar
Mate Batović koi umri u Tribgniu (1794.); Niko Šimurina, umro kod
Dubine (1895.); Jela Batović koja umri u Škabrnji (1783.); Maša
Atelj, udova Pave Kalinića (u bolnici 1912.); Ante Vrsaljko,
poginuo u Francuskoj (1968.); Mate Kvartuč ki primine u Zemuniku
(1803.); Ante Vrsaljko Cole u Arbanasi (1893.). Po godaru je
vidljivo da je više Nadinjana u 19. stoljeću umrlo u zadarskom
ospitalu. U knjizi godova nije zapisana smrt Ivanice Šimurine (22)
koja je također umrla u pokrajinskoj bolnici u Arbanasima i
pokopana u Zadru 1891., ali je upis smrti sačuvan u paricama.
U knjizi godova upisane su i osobe koje nisu iz Nadina, a umrle
su tamo te cijeli niz drugih zanimljivih podataka kao npr. podatci
o zanimanjima nekih pokojnika. Tako nalazimo likare i kovače iz
obitelji Batović,100 znamo da je Ante Šestan imao više najmenika,
što znači bio je dobrostojeći seljak,
100 Franov-Živković 2014: 41–79.
-
511
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
upisivani su stari pripadnici venecijanskih teritorijalnih snaga
koji su svoj naslov nosili do smrti.101
b) Pravoslavno stanovništvo Nadina u 19. stoljeću
Pravoslavno stanovništvo obrađeno je prema matičnim knjigama za
parohiju Biljane koja je obuhvaćala sljedeća mjesta: Biljane Gornje
i Donje, Smilčić, Nadin i dio Korlata. U Državnom arhivu u Zadru
sačuvane su sljedeće matične knjige: matice krštenih br. 72, 1826.
– 1841.; br. 73, 1841. – 1857.; br. 1994A, 1857. – 1885. ; matice
vjenčanih br. 74, 1826. – 1847.; br. 75, 1848. – 1857.; br. 1995,
1858. – 1884.; matice umrlih br. 76., 1826. – 1841.; br. 77, 1842.
– 1858.; br. 1996. 1858.; br. 1996. 1858. – 1877.; br. 2192, 1877.
– 1804.
Tablica 11. Kretanje broja pravoslavnih stanovnika Nadina na
temelju matica krštenih i umrlih.
Rođeni Umrli
Godina Ukupno parohija Biljane
Ukupno Muški Ženske Ukupno parohija Biljane
UkupnoNadin
Muški Ženske Prirodna promjena
1825. - - - - - - - - -
1826.102 22 4 2 2 15 - - - +4
1827. 16 - - - 25 8 4 4 -4
1828. 8 - - - 30 2 2 - -2
1829. 9 2 2 - 25 4 2 2 -2
1830. 20 4 4 - 23 2 1 1 +2
1831. 20 3 2 1 15 3 2 1 0
1832. 15 1 - 1 29 5 3 2 -4
1833. 38 6 6 - 24 3 2 1 +3
1834. 32 1 1 - 14 1 - 1 0
1835. 27 2 - 2 14 2 1 1 0
1836. 39 4 3 1 26 2 1 1 +2
1837. 33 3 2 1 17 1 1 - +2
101 Franov-Živković 2014: 41–79.102 Od 1826. do kraja 1830.
ukupno je upisano 137 umrlih, s tim da četiri prva upisa
nedostaju. Paroh nije započinjao upise svake godine od broja 1,
već je nastavljao brojeve iz godine u godinu. Tek je od 1832. točno
upisivao brojeve upisa, tj. svaku je godinu započinjao brojem
1.
-
512
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Rođeni Umrli
Godina Ukupno parohija Biljane
Ukupno Muški Ženske Ukupno parohija Biljane
UkupnoNadin
Muški Ženske Prirodna promjena
1838. 26 1 - 1 33 6 1 5 -5
1839. 35 6 3 3 27103 4 2 2 +2
1840. 32 2 1 1 21 - - - +2
1841.104 42 3 2 1 33 4 3 1 -1
1842. 33 4 3 1 15 3 2 1 +1
1843. 38 3 - 3 23 5 3 2 -2
1844. 41 2 1 1 30 2 1 1 0
1845. 51 3 2 1 33 3 2 1 0
1846. 30 3 - 3 33 1 - 1 +2
1847. 21 2 1 1 21 5 2 3 -3
1848. 35 3 1 2 39 4 3 1 -1
1849. 20 3 2 1 45 3 1 2 0
1850. 34 5 4 1 30 4 3 1 +1
1851. 45 7105 4 3 19 3 3 - +4
1852. 36 4 2 2 22 4 2 2 0
1853. 46 7 4 3 70106 10 6 4 -3
1854.107 13 4 2 2 67 4 2 2 0
1855. 35 3 3 - 38 8 7 1 -5
1856. 70 16 8 8 25 1 1 - +15
1857.108 39 3 1 2 30 5 4 1 -2
1858. 36 7 5 2 30 3 2 1 +4
1859. 58 13109 5 8 34 1 1 - +12
1860. 33 5 2 3 55 7 6 1 -2
1861. 30 3 1 2 46 7 3 4 -4
1862. 33 4 3 1 47 9 7 2 -5
103 Smrt dvoje blizanaca na jedan upis.104 U prvoj je knjizi 36
upisa, u drugoj još šest.105 Blizanci Georg i Sava, r. 8. 1. 1851.,
od Božice Radeka iz Karina i Špire Majstrovića iz
Nadina. Upisani na jedan upis.106 Vidi članak o stanovništvu
Raštevića u ovom Zborniku. Te godine bila je kombinacija
tifusa, dijareje i febre.107 Godine 1853. harala je neka zarazna
bolest, što je vidljivo po dvostrukom broju umrlih
u odnosu na druge godine, ista bolest nastavila je harati i
1854. pa je to vjerojatno razlog manjeg broja rođenih.
108 U drugoj knjizi upisano je do broja 14, a u trećoj od broja
15 do 39.109 Paroh upisuje blizance na isti upis. 31. 1. / 12. 2.
1859. rođeni su Janko i Janja
Vranjković, od Božice Ćoso i Luke Vranjkovića iz Nadina.
-
513
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
Rođeni Umrli
Godina Ukupno parohija Biljane
Ukupno Muški Ženske Ukupno parohija Biljane
UkupnoNadin
Muški Ženske Prirodna promjena
1863. 31 8 4 4 44 5 5 - +3
1864. 49 6 3 3 31 9 7 2 -3
1865. 43 9 6 3 42 6 3 3 +3
1866. 42 6 3 3 25 3 1 2 +3
1867. 43 10110 7 3 31 5 2 3 +5
1868. 31 7 2 5 39 12 6 6 -5
1869. 53 4 1 3 33 5 3 2 -1
1870. 41 2 2 - 57 4 2 2 -2
1871. 44 9 5 3 33 7 3 4 +2
1872. 44 8111 2 5 38 7 5 2 +1
1873. 37 4 3 1 29 3 2 1 +1
1874. 36 2 2 - 46 9 7 2 -7
1875. 40 2 1 1 47 5 3 2 -3
1876. 36 5 - 5 29 3 2 1 +2
1877.112 46 6 4 2 33 1 - 1 +5
1878. 43 5 4 1 26 1 1 - +4
1879. 47 6 3 3 20 1 1 - +5
1880. 37 2 1 1 40 5 1 4 -3
1881. 43 6 1 5 18 4 1 3 +2
1882. 61 15113 10 5 17 8 6 2 +7
1883. 56 8 6 2 56 8 5 3 0
1884. 39 7 4 3 36 - - - +7
1885. 24 6 3 3 24 1 - 1 +5
1886. 40 2 1 1
1887. 29 1 - 1
1888. 30 1 - 1
1889. 56 4 3 1
1890. 42 6 3 3
110 Blizanci Petra i Pava, r. 11/23. 6. 1867., od Šimice Bobić i
Todora Rujaka. Upisani na dva upisa kako je trebalo po zakonu.
111 Blizanci Sava i Saava r. 1/13. 1. 1872., upisani na jedan
upis. Roditelji Todora Bogdanović i Mihailo Majstorović vjenčani su
tek 11. 2. 1873., pa je prilikom upisa izvršeno priznanje
očinstva.
112 U prvoj knjizi su dva upisa smrti iz te godine, u drugoj
31.113 Blizanci Ilia i Ilonka Radeka – zakoniti r. 1/13. 3. 1882.,
od Cvijete Rajkove iz Parčića
i Tome Radeke, vjenčani u parohiji karinskoj. Upisani na dva
upisa.
-
514
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
Rođeni Umrli
Godina Ukupno parohija Biljane
Ukupno Muški Ženske Ukupno parohija Biljane
UkupnoNadin
Muški Ženske Prirodna promjena
1891. 18 4 2 2
1892. 22 - - -
1893.114 19 4 3 1
1894.115 50 11 10 1
1895. 35 5 4 1
1896.116 22 6 4 2
1897. 33 7 4 3
1898.117 31 3 3 -
1899. 34 4 3 1
1900. 41 6 4 2
1901. 47 6 4 2
1902. 26 3 2 1
1903. 43 4 3 1
1904. 17 - - -
Matica krštenih
U maticu je upisan veći broj nezakonite (izvanbračne) djece te
je vidljivo da se posebno u drugoj polovici 19. stoljeća povećava
broj izvanbračnih zajednica. Od ukupno 289 rođenih, izvanbračno je
rođeno 34 (11,8 %). Većini je otac upisan direktno u rubriku
„otac“.118 Mnogima nije upisano vjenčanje iako se po matici
vjenčanih može vidjeti da je većina roditelja naknadno sklopila
brak.
Pojedine žene rodile su nekoliko djece u izvanbračnim
zajednicama. To su: Ljubica Stolić (3);119 Vasilija Košević (2);120
Vasilija Lacmanović
114 Te su godine dodana tri naknadna upisa smrti za 1872.,
1873., 1874. godinu.115 Postoje dva naknadna upisa smrti za osobe s
prebivalištem u Nadinu za 1876. i 1878.
godinu.116 Tri naknadna upisa smrti iz 1846., 1876. i 1874.
godine.117 Jedan naknadni upis smrti iz 1881. godine.118 Vidi
bilješku 37.119 1. Vasilija Stjelja r. 2/14. 1. 1871. od Ljubice
Stolić i Petra Stjelje, otac priznao dijete,
roditelji nisu vjenčani; 2. Đurđija Stjelja r. 13/25. 2. 1872.
od Ljubice Stolić i Petra Stjelje. Izvršeno je priznanje očinstva,
a roditelji su naknadno sklopili brak 11/23. 11. 1873. i time je
dijete postalo bračno; 3. Petar Stjelja r. 1/13. 6. 1873. od
Ljubice Stolić i Petra Stjelje, nema priznanja. Vjenčanje
upisano.
120 1. Ilija Ivaneža r. 3/15. 9. 1871. od Vasilije Košević i
Đure Ivaneže, nema vjenčanja,
-
515
grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do
kraja 19. stoljeća
(2);121 Pavica Macakanja (2);122 Simeuna Krekić (2);123 Marija
Maričić (2);124 Pavica Guzić (2).125 Todora Bogdanović izvan braka
rodila je blizance Savu i Saavu, r. 1/13. 1. 1872.,126 koji su
upisani na jedan upis. Kao otac je upisan Mihailo Majstorović.
Roditelji su vjenčani tek 11. veljače 1873., a prilikom upisa djece
u maticu izvršeno je priznanje očinstva.
Ostala su izvanbračna djeca: 7. svibnja 1839. rođena je Marta
Anica Rujak, od Milice Mazura iz Smokovića i Grge Rujaka iz Nadina,
nezakonito, nisu vjenčani, nije upisano priznanje očinstva; Lazo
Ivaneža, r. 17/29. lipnja 1858., od majke Dumice Batur i Marka
Ivaneže, roditelji nisu vjenčani, zajedno žive u Nadinu, otac
priznao dijete; 1863. rođen Stefano Ivaneža, od Dumice Batur i
Marka Ivaneže – otac se sa svjedocima potpisao u primjedbe, ali je
paroh zaboravio upisati izjavu o priznanju očinstva. 13/25.
listopada 1865. rođen je Simeun Ivaneža, od Ane Popović i Mate
Ivaneže, otac je uredno priznao dijete, nema upisanog vjenčanja;
Anđelija Majstorović r. 1/13. studenoga 1867., od Marte Bogunović i
Mihajla Majstorovića, nema vjenčanja ni priznanja; Stefan Ivaneža
r. 19/31. prosinca 1871., od Đurđije Marijan iz Pristega i Petra
Ivaneže, nema vjenčanja, ima priznanja očinstva; Maria Ivaneža r.
6/18. listopada 1876., od Jake Rončević iz Kakme i Jovana Ivaneže,
nema priznanja ni vjenčanja; Ilija Subašić r. 6/18. travnja 1877.,
od Ljubice Tintor iz Korlata i Dušana Ivaneže, nema priznanja ni
vjenčanja; Pera Malbaša r. 1/13. studenoga 1877., od Pere Banić iz
Zemunika i Đure Malbaše, nema vjenčanja, nema priznanja; Milica
Ivaneža r. 15/27. veljače 1880., od Ane Petković iz Polače i
Mihaila Ivaneže, nema priznanja, nema vjenčanja; Pera Ivaneža r.
12/24. studenoga 1881., od Milije Zjačić
ima priznanja očinstva; 2. Luka Ivaneža r. 12/24. 10. 1873. od
Vasilije Košević i Đure Ivaneže, nema priznanja, vjenčani 1874.
121 1. Božica Ivaneža r. 9/21. 3. 1876. od Vasilije Lacmanović
iz Lišana i Mate Ivaneže, nema priznanja, vjenčani 14. 11. 1877.;
2. Krste Ivaneža r. 10/22. 9. 1877. od Vasilije Lacmanović iz
Lišana i Mate Ivaneže, ima priznanje, a roditelji vjenčani 14. 10.
1877.
122 1. Stevania Subašić r. 19/31. 12. 1876. od Pavice Macakanja
i Jovana Šuška iz Nadina, nema priznanja, nema vjenčanja; 2. Todora
Šušak r. 8/20. 2. 1879. od Pavice Macakanja i Josefa Šuška, nema
vjenčanja, nema priznanja.
123 1. Jovan Rujak r. 8/20. 1. 1877. od Simenune Krekić iz
Bukovića i Đure Rujaka, nema priznanja i nema vjenčanja; 2. Đuro
Rujak r. 10/22. 1. 1878. od Simenune Krekić iz Bukovića i Đure
Rujaka iz Nadina, nema priznanja, vjenčani 7/19. 1. 1880.
124 1. Nikola Malbaša r. 18/30. 11. 1878. od Marije Maričić iz
Zemunika i Đure Malbaše, nema priznanja, nema vjenčanja; 2. Špiro
Malbaša r. 9/21. 1. 1881. od Marije Maričić i Đure Malbaše, nema
priznanja, vj. 7/19. 11. 1882.
125 1. Janja Rujak r. 19/31. 12. 1879. od Pavice Guzić iz Šopota
i Tome Rujaka, nema priznanja, vjenčani 11./23. 11. 1882.; 2.
Anđelija Rujak r. 14/26. 2. 1881. od Pavice Guzić i Tome Rujaka,
nema priznanja, vjenčani 11/23. 11. 1882.
126 U pravoslavnim matičnim knjigama datumi se upisuju dvostruko
i po julijanskom i po gregorijanskom kalendaru.
-
516
polački kraj u prošlosti i sadašnjosti
iz Raštevića i Laze Ivaneže, nema priznanja, vjenčani 24/5.
listopada 1882.; Smiljana Šušak r. 1/13. ožujka 1882., od Pave
Macakanje iz Kule i Dmitra Šuška, nema priznanja ni vjenčanja; Sava
Alavanja r. 14/26. rujna 1882., od Stevanije Banić i Gnjatija
Alavanje, nema priznanja, vjenčani 31/12. studenoga 1882.; Dušan
Vranković r. 18/30. studenoga 1882., od Stoje Brzoje i Janka
Vrankovića, nema priznanja, vjenčani 15/27. srpnja 1885.; Cvijeta
Rujak r. 15/27. veljače 1884., od Vasilije Grubić i Pane Rujaka,
nema priznanja ni vjenčanja; Tome Majstorović r. 4/16. listopada
1884., od Marije Vidić i Pave Majstorovića, nema priznanja ni
vjenčanja; Todor Majstrović r. 10/22. rujna 1882., od Ksenije
Smadaković i Tome Majstrovića, zapisan je kao nezakonit pa zakonit,
najprije je zapisano da su roditelji sklopili brak 1883. pa onda
1877. – paroh očito nije bio siguran koji su datumi točni.
U jednom je slučaju u maticu upisan samo otac, i to za Milicu
Šušak, kćer Tome Šuška iz Nadina, rođenu 21./4. veljače 1866.
Matica umrlih
Parosi su za većinu osoba upisivali da su umrle od naravne ili
obične (ordinaria) smrti, pa s