plaćena u gotova. Nflfodno Sfrožs Oval broj f toli ! • » Din IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ- MJHHNO. - ZA fNOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI PO CUENIKU. - P»MA I PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. 138. S * R £ N I K, 26. RUJNA 19». OODINA VI. ilzunoviteve izjave o političkom • položaju. o. mj. injuislar pr«u*jednik^kani stvarati nikakve nove kombina- pvić beogradskim .aovinarimnBche, a njegov povratak će samo je<apširmi^ve,o starosti vl»-» učvrstiti današnju vladajuću kombi- uopće o političkom položaju, mtuje u prvom redu sve vijesti rtfcuteii ružno vrsnun k orn- lacijania, koje su posljednje predviđane, Tvrdi, da između adiuih stranaka vlada potpuna lost u svim pitanjima cjelo- politike, te nema nikakva ;a za kakve političke promjene, su te dvije stranke dovoljno da harmonično rade na izva- ju postavljene politike i radnoga ruma, nemaju potrebe, da traže pa su po tome vijesti o uživanju raznih drugih partija na saradnju netačne. 0 pitanju Nikića izbjegava dade taćne izjave, već naprosto , da Nikićeva grupa stoji na politici, na kojoj je bila i prije podvojenosti s radićevcima, ah isti- da pitanje Nikića nije kamen mtnje, i da se ono, kad se javi, riješili i saglasno između via- ih grupa, među kojima, pona- vlj.i, vlaoa saglasnosl. Da dođe do promjene po- ložaja, treba da nastupi opravda- na potreba, a danas za to nema razloga, već je naprotiv potrebno, da se produži politika sporazuma, a tu politiku provađa današnja vlada, koja ima potpuno povjerenje obaju ustavnih faktora. Dotakao se zatim i svoje osobe izjavivši, ua s naročitim raspolože- njem čita vijesti o svom skorašnjem padu. Kazumije se, da je pri tom ponizno istakao, kako on vrši svoju tešku dužnost i bori se poteškoćama, a mje zaboravio spomenuh, da ga na položaj nije dovelo slavoljublje ni vlastoljublje. Obećava, da će svu svoju snagu uložiU i dalje u služi)u općih interesa. Osobito se trudio, da dokaže, kako ne odgovara istim tvrdnju, da bi on bio pošao ua li i e u s ukazom, kojim se Nikić rješava ministarske stolice, a St.j.Kađić prima u vladu i da nije uspio da izradi od kralja potpise. Ni o Stj. Radiću nije htio da govori. Jedino je spomenuo, da za njegov položaj u ministarstvu so- cijalne politike on nije postavio ni- kakve prijedloge. Za Pašića je rekao, da on ne naciju. Nu koncu svoje izjave dotukao *e i Pribićeviou. Kakao je, da Pribićević polaže sve svoje nade u izbore, od kojih on očekuje neke promjene u korist svoga snvaćanja, ah kad narodna skupština ima da svrši toliko poslova, na izbore aene može ni misliti. Usuđuje Pribićevica, što na svojim zborovima daje ocje- ne ne samo o radu i pohtici vlade, nego i o ličnoj vrijednosti pojedi- naca, jer ga je Pribićević na zboru u Somboru napao. (đovori za hm o stalnosti radi- kalne stranke, kako j e u narodu zahvatila dubok korijen, jer je Pri- bićević izjavio, da bi za ovu ze- mlju najkorisnije bilo, kad bi se ra- dikalna stranka raspala i kad bi je nestalo, jer da je ona kao stara organizacija preživjela i ne može više korisno da posluži zemlji. Veh na koncu, da i u Pribićevićevoj ma- lenoj stranci ima podvojenih mišlje- nja i da se svi poslanici ne slažu sa svun govorima Pribićevica, ni sa svim člancima beogradske „Keći**. Kuko se vidi Uzunović se nateže, du dokaže stabilnost vlade i sigurno sanja, da će vječno ostati na svom sadašnjem mjestu, Tvrdi, da uživa po- vjerenje parlamenta i kralja kod ra- spuštene skupštine i u odsutnosti kra- ljevoj. Po njegovim riječima rekao bih, da se radićevci i rađikali tako lijepo slažu, dok znamo, da se ni u jednom pitanju nijesu bez nesuglasica složni i dok su jedni drugima nepodnosivi. kod radikala su ove izjave uglav- nom dobro primijene, ah su iza- zvale negodovanje kod čitave opo- zicije. Opozicija uporno tvrdi, da g. Uzunović mje imao nikakva prava, da se tohko poziva na povjerenje, koje uživa kod ustavnih laklora, jer je skupština voljom vlade još uvijek u neiHOgućnosh, da kaže, sto misli 0 vladi, a kralj se sada ne nalazi u zemlji. Uža opozicija sprema se na neo- bičnu borbu protiv vlade Uzunovića 1 prikuplja materijal, koji će iznijeli u Nar. skupštini. Opozicija se spre- ma, da podvrgne osdoj kritici na- ročito lošu vanjsku pobhku, kao i uzurpiranje lične slonoUe građana, zajamčene ustavom, Opozicija ide za hm, da uvede vladu u krizu. Sedmo zasjedanje Društvo Naroda. 6. o. mj. započeto je u Žene vi ino zasjedanje Društva Naroda, a za predsjednika ova jesenske skup- štine bio je izabran naš ministar vanjskih posala dr Ninčtć &a 4 2 o d 4» glasova. Ove se godine posebno Vatikan zauzimam za to, da bi Društvo Naro- 4a postalo nekakva svjetska zbootea, gdje hi jedaatopravm predstavnici svih naroda zajednički radili za slo- ga i opće bratstvo. Društvo Naroda ja postavilo sebi za zadaću, da od- lučuje o koristima tolikih naroda. Zamisao je zaista plemeinta i idealna. ah Društvo nije vođeno po kršćan- skim načetima i najveća moralna vlast na svijetu, Sv. Stotica, nema u njemu još danas riječi. Mnogo prije samoga zasjedanja odbor Društva Naroda pretresao je između ostaloga i pitanje o pristupu Njemačke. Englezi su se osobito zauzimali za to, da Njemačka bude primljena u Ženevu, jer su htjeli, da je tim otrgnu od Busije. Njemačka znajući, da bi njezin pristup bio uspjeh politike Društva Naroda, a uviđajući važnost svoga ulaska zahtijevala je tu stalno mjesto, .pa je o tome već u februaru nje-« mački ministar vanjskih posala pisao 1 glavnom društvenom tajniku Drum-J mondu. U martu su se bih sakupili | zastupnici velikih država i htjeli su da udovolje želji Nijemaca, ah su zahtijevah stalno mjesto i za uruge države, jer su to one izričito brazde, naročito brazuija, Španjolska i Polj- ska. Njemačka i Švedska su se tomu svom adoin oduprle, pak to zapleteno pitanje bilo je odloženo za jesen. Meduum su diplomati riješili ipak nekoliko pitanja i marljivo ranili. Nastojalo se naviasuto izravnau neke ponucke sporove meuu saumn čla- novima Društva. Posredovano je medu Englezima i iuicnna racu Mosuia, te medu Inćuna i li ugarima. u. o. mj. u 11 sau prije podne otvorio je dr Beneš sedmo zasjeda- nje. Odmah je sastavljeno b ouoora, koji su imah proučavati razna pi- tanja i predlagan in zatim plenumu skupštine. Najvažnije pitanje je imao odsjek za proučavanje reorganiza- cije Društva. Predsjedao mu je bivši švicarski predsjeurnk Motia. Odsjek je riješio, da se i\jemackoj podijeli slamo injesio u Društvu, a da se nestalna mjesta povećaju od šest na devet, i k o ć e ta mjesta zasjesu, ka- snije se o tome imalo raspravljati. Zatim je na najvažnijoj sjednici Društva Naroda 6. o. mj. nakon glasovanja Njemačka definitivno pri- mljena. Predsjednik dr Ninćić u ja- kom govoru istakao je važnost toga trenutka, a 6 radija raznijelo je nje- gove riječi na sve strane. 1U o. mj. iz- vršen je ohcijelni primitak Njema- čke, nakon što je u Zenevu stiglo sedam njemačkih delegata. Dr Nin- ćic izrekao je delegatima dobrodo- šlicu, na što je odgovorio vođa de- legacije njemački ministar vanjskih poslova Stresemann. On obećaje, da će Njemačka u svim zadacima Lige Naroda surađivati, te ističe, da je ona prva počela s razoružanjem i da ima najbolju namjeru, da radi za mir, slobodu i slogu među narodima. Njegov govor trajao je preko 1 sata, a na koncu je bio burno aklamiran. Nato je francuski ministar vanj- skih posala briand, pozdravljen neo- pisivim oduševljenjem, uzeo riječ. Briand taj dan naziva danom po- mirenja i tvrdi, da je tim časom završen niz bolnih sukoba između dvaju najbližih susjeda, Francuske i Njemačke. Međutim je iz Madrida stiglo pi- mo, potpisano od španjolskoga mi- nistra vanjskih posala Yanguasa, da Španjolska istupa iz Društva Naroda, jer joj nijesu dali stalnoga mjesta u njemu. Osim Španjolske na ovo za- sjedanje nijesu poslali svoje odasla- nike ni Argentina, Brazilija, i eru, Bolivija, Honduras i Costarika, dok sjeverno-američke Udružene Države i Rusija nijesu još uopće stupile u Društvo Naroda. Ata Stanojević u Beogradu. 23. t. mj. potpredsjednik radikal- ske stranke poznati stari radikalski prvak Aca Stanojević stigao j e u Beograd. Poznato je, da on dolazi u Beograd u kritičnim momentima, kad treba izmiritt razne frakcije me- đu radikalima. Stoga se i ovaj nje- igov dolazak dovodi u vezu sa izja- vama, koje je posljednjih dana dao [predsjednik vlade Uzunović, a koje šu jako ozlovoljile pašićevce. Aca Stanojević je duže vremena konfe- rirao sa Uzunovićem, a Uzunović zatim sa Miksimovićem, koga sma- traju kao najopasnijega protivnika Pašićeva. Tim razgovorima politički krugovi daju veliku političku važ- nost, .im više što su uslijedili prije odlaska Uzunovićeva Pašiću u Cav- tat, kamo je imao da otputuje i A Siauojević. Suu.ijamj, ua ća se U zuuuvic iz Cavtata Vratili Zadovoljan« Izmedju francuske i Nje- mame. Kad je Briand na sjednici fran- cuske vlade, koja se održala pod predsjedanjem predsjednika repu- blike Dotmergue-a, pudmo opširan izvještaj o radu francuske Ueiegacije u Zenevi, članovi vlade čestitali sa mu na postignutim uspjesima. Vlada je izrazila jednodušno misl|enje, da su pregovori Briandovi sa drom Stre- semannom bdi jednazo korisni kao i uspješni, pa je Briandu stavljeno u dužnost , da započeti rad nastavi u istom pravcu, netom vlada prouči tehničku stranu sporazuma ta Nje- mačkom. U vezi s ovim javlja se, da će se u najskorije vrijeme u Amster- damu sastati predstavnici Francuske, Engleske, Niemacke i beigije, da se pozabave pitanjem lsprazujeuja za- posjednutih krajeva. 1 ako ova kon- ferencija ne znači likvidaciju Versail- leskog ugovora, ipak bi tom prilikom imala biti likvidirana ona shvaćanja, koja su dosad vazda kao nepovre- diva. rtadikali i Narodna Banka. Vlada radi na tome, da Nar. Skupštini podnese zakonski uacrt, kojun bi se imati potpuno da pro- mjene odnosi između države i Na- rodne Banke. Vlada hoće da si osi- gura mnogo veći upliv na ovu usta- novu. Za um idu osobno rađikali, nakon sto im j e &od zadnjin izbora za guvernera Narodne Danke pro- pao njuiov kandidat Jovo Marku vic, pomoeum lmmsua vanjsKiu poslova. Zammivoje zuau, da nas zaio vlada jos nijv. poivrnda nijednoga ou pel preuiozenin kandiuata, jer no »im za- konom boce ua si osigura mjcio- davni upnvnaizoor guvuincia, iao.o da bi A aro Ona banka Uosia u cistu radikalske ruke. Vlada opravdava ovaj svoj po- stupak time, da Narodna banka ima dunas najveći privilegij u našoj dr- žavi, jer da ima od države na ra- spolaganju oko 7 i pol milijarda di- nara bez kamata, pak da s pravom vlada mora da ima uphva kod iz- bora njezina guvernera. No uistinu radikalima je do toga, da Narodnu Banku dobiju u svoje ruke. Osim radikala u vladi su i radi- ćevci. Dapače kod čitave ove stva- ri odlučujuću riječ ima uprav Hadićev ministar dr Krajač. Znati- željni smo, hoće li radićevci sve učiniti, što u ovom pitanju traže od njih rađikali, te izručiti Narodnu Banku u radikalne ruke.
4
Embed
Standard ScanJob [S0002463.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/narodna-straza_1926_09__038.pdf · koja ima potpuno povjerenje obaju ustavnih faktora. Dotakao se zatim i svoje
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
plaćena u gotova.
Nflfodno Sfrožs Oval broj ftoli ! • » Din
IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ-
MJHHNO. - ZA fNOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI PO CUENIKU. - P » M A I PRETPLATA SE ŠALJU
NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE N E VRAĆAJU.
138. S * R £ N I K, 26 . RUJNA 1 9 » . OODINA VI.
ilzunoviteve izjave o političkom • položaju.
o. mj. injuislar pr«u*jednik^kani stvarati n ikakve n o v e k o m b i n a -pvić beogradskim .aovinarimnBche, a njegov pov ra t ak će s a m o
je<apširmi^ve,o starosti vl»-» učvrstiti današn ju v ladajuću kombi-u o p ć e o pol i t ičkom položaju,
mtu je u p r v o m r e d u sve vijesti rtfcuteii ružno vrsnun k o r n -
l a c i j a n i a , koje su posl jednje p redv iđane , Tvrd i , d a i z m e đ u
ad iu ih s t ranaka v lada po tpuna lost u svim pi tan j ima cjelo-
pol i t ike, te n e m a n ikakva ;a za kakve pol i t ičke p romjene , su te dvije s t ranke dovol jno
d a h a r m o n i č n o r a d e n a izva-ju postavl jene pol i t ike i r a d n o g a ruma, nema ju p o t r e b e , d a traže
p a su p o t o m e vijesti o uživanju r azn ih drugih par t i ja n a
saradnju ne tačne . 0 p i t a n j u N i k i ć a izbjegava d a d e taćne izjave, već napros to , d a Nikićeva g rupa stoji n a poli t ici , n a kojoj j e bila i prije
podvojenos t i s r ad ićevc ima , a h isti-d a pi tanje Nikića ni je k a m e n
mtn je , i d a se o n o , k a d se j av i , riješili i saglasno i z m e đ u via-
ih g rupa , m e đ u ko j ima , p o n a -vlj.i, v laoa saglasnosl.
D a d o đ e d o p r o m j e n e p o l o ž a j a , t r eba d a nas tup i o p r a v d a n a po t r eba , a d a n a s za to n e m a razloga, već j e napro t iv p o t r e b n o , d a se p roduž i poli t ika spo razuma , a tu pol i t iku p r o v a đ a današn ja vlada, koja i m a p o t p u n o povjerenje obaju us tavnih faktora.
D o t a k a o se za t im i svoje osobe izjavivši, ua s na roč i t im raspo ložen jem čita vijesti o svom skorašnjem p a d u . Kazumije se , da j e p r i t om pon izno is takao, k a k o o n vrši svoju tešku dužnost i b o r i se po t e škoćama , a mje zabo rav io s p o m e n u h , da ga n a položa j nije dove lo slavoljublje ni vlastoljublje. Obećava , da će svu svoju snagu uložiU i dalje u služi)u općih interesa.
Osobito se t rudio , da dokaže , kako n e o d g o v a r a istim tvrdnju, da bi o n b io pošao ua li i e u s ukazom, koj im se Nikić r ješava minis tarske stolice, a S t . j . K a đ i ć p r i m a u v l a d u i d a nije uspio d a izradi od kralja potpise .
N i o S t j . R a d i ć u nije h t io da govor i . J e d i n o j e s p o m e n u o , d a za njegov po loža j u minis ta rs tvu so cijalne pol i t ike o n nije pos tavio n i kakve pr i jedloge.
Za P a š i ć a j e r e k a o , d a o n n e
naciju. Nu k o n c u svoje izjave do tukao
*e i P r i b i ć e v i o u . Kakao j e , d a Pr ib ićev ić polaže sve svoje n a d e u izbore , o d koj ih o n očekuje neke p r o m j e n e u koris t svoga snvaćanja , a h k a d n a r o d n a skupština i m a da svrši tol iko pos lova , na izbore a e n e m o ž e ni misliti. Usuđuje Pr ibićevica , š to n a svoj im z b o r o v i m a daje ocjen e n e s a m o o r a d u i pohtici vlade, nego i o l ičnoj vri jednosti po jed i naca , j e r ga j e Pr ib ićević n a zboru u S o m b o r u n a p a o .
(đovori za h m o s t a l n o s t i r a d i k a l n e s t r a n k e , k a k o j e u n a r o d u zahvat i la d u b o k kor i jen, j e r j e P r i bićević izjavio, d a bi za ovu ze mlju najkorisnije bi lo , k a d b i se r a dika lna s t ranka raspala i k a d bi j e nes ta lo , je r da je o n a k a o stara organizacija preživjela i n e m o ž e više kor i sno d a posluži zemlji. Veh n a koncu , da i u Pr ib ićevićevoj m a lenoj s tranci ima podvo jen ih mišljenja i da se svi poslanici ne slažu sa svun govor ima Pr ibićevica , ni sa svim č lanc ima beogradske „Keći**.
Kuko se vidi Uzunović se nateže, du dokaže stabilnost v lade i s igurno sanja, da će vječno ostati na svom sadašnjem mjestu, Tvrdi , da uživa p o vjerenje p a r l a m e n t a i kral ja k o d r a spuštene skupštine i u odsutnosti k r a ljevoj. P o njegovim r i ječima r e k a o bih , da se radićevci i rađ ika l i tako lijepo slažu, d o k z n a m o , da se ni u j e d n o m pitanju nijesu bez nesuglasica složni i dok su j e d n i d rug ima nepodnos iv i .
k o d r ad ika la su ove izjave uglavn o m d o b r o pr imijene, a h su izazvale negodovan je k o d čitave o p o zicije. Opozicija u p o r n o tvrdi, da g. Uzunović mje i m a o n ikakva prava , da se tohko poz iva na povjerenje , koje uživa k o d ustavnih laklora, jer je skupš t ina vo l jom vlade još uvijek u neiHOgućnosh, d a kaže, sto misli 0 vladi , a kralj se sada ne nalazi u zemlji .
Uža opozicija sp rema se na n e o b i čnu b o r b u prot iv v lade Uzunovića 1 pr ikupl ja materi ja l , koji će iznijeli u Nar . skupšt ini . Opozicija se spre m a , da podvrgne osdo j kritici n a roč i to lošu vanjsku p o b h k u , k a o i uzurpiranje l ične slonoUe g rađana , za jamčene us tavom, Opozicija ide za h m , da u v e d e v ladu u krizu.
Sedmo zasjedanje Društvo Naroda. 6. o. m j . započe to j e u Žene vi
i n o zas jedanje Druš tva N a r o d a , a za preds jednika o v a jesenske skupštine b i o j e i zabran n a š min i s ta r vanjskih posa la d r Ninčtć &a 4 2 o d 4» glasova.
Ove se g o d i n e posebno Vat ikan zauzimam za to, da bi Druš tvo N a r o -4 a pos t a lo n e k a k v a svjetska z b o o t e a , gdje h i j e d a a t o p r a v m preds tavnic i svih n a r o d a za jednički rad i l i za s lo ga i o p ć e bra ts tvo. Društvo N a r o d a j a postavi lo sebi z a zadaću , d a o d lučuje o kor is t ima tolikih n a r o d a . Zamisao je zaista p lemein ta i idea lna .
a h Druš tvo nije v o đ e n o p o kršćanskim nače t ima i najveća m o r a l n a vlast n a svijetu, Sv. Stotica, n e m a u n j e m u j o š d a n a s riječi.
Mnogo pri je s amoga zasjedanja o d b o r Druš tva N a r o d a pre t resao j e i z m e đ u ostaloga i pi tanje o pr is tupu Njemačke . Englezi su se osobi to zauzimal i za to, d a Njemačka b u d e pr imljena u Ženevu , j e r su htjeli, d a j e t im ot rgnu o d Busije.
Njemačka znajući , da b i njezin pris tup b io uspjeh pol i t ike Društva N a r o d a , a uviđajući važnost svoga ulaska zahti jevala j e tu stalno mjesto,
. p a j e o tome već u februaru n j e -« mačk i ministar vanjskih posala pisao 1 g l avnom d ruš tvenom tajniku D r u m - J m o n d u . U m a r t u su se b i h sakupili | zastupnici velikih d ržava i htjeli su d a udovol je želji Ni jemaca, a h su zah t i j evah stalno mjesto i za uruge države , jer su to one izričito brazde, naroč i to brazui ja , Španjolska i P o l j ska. Njemačka i Švedska su se t o m u svom adoin odupr le , p a k to zaple teno pitanje b i lo je od loženo za jesen.
M e d u u m su dip lomat i riješili ipak nekol iko pi tanja i marl j ivo ranil i . Nastojalo se naviasuto i z ravnau neke p o n u c k e sporove m e u u s a u m n član o v i m a Društva. P o s r e d o v a n o je m e d u Englezima i i u i c n n a racu Mosuia, te m e d u I n ć u n a i l i ugar ima.
u. o. m j . u 11 s au prije p o d n e o tvor io je d r Beneš s edmo zasjedanje. O d m a h je sastavljeno b o u o o r a , koji su i m a h p roučava t i r azna p i tanja i p r ed l agan in za t im p l e n u m u skupšt ine. Najvažnije pi tanje j e i m a o odsjek za p roučavan je reorganizacije Društva. P reds jedao m u je bivši švicarski preds jeurnk Motia. Odsjek j e riješio, da se i \ jemackoj podijel i s l amo injesio u Društvu, a d a se nestalna mjesta poveća ju o d šest n a devet , i k o će ta mjesta zasjesu, k a snije se o tome ima lo raspravljat i .
Zat im je n a najvažnijoj sjednici Društva N a r o d a 6. o. m j . n a k o n glasovanja Njemačka definit ivno p r i ml jena . Preds jednik d r Ninćić u j a k o m govoru is takao j e važnost toga trenutka, a 6 rad i ja raznijelo j e n jegove riječi n a sve s t rane. 1U o. mj . izvršen j e ohcijelni p r imi tak Njemačke, n a k o n što j e u Zenevu stiglo s e d a m njemačkih delegata . D r Nin-ćic iz rekao je delegat ima d o b r o d o šlicu, na što je odgovor io v o đ a d e legacije n jemački minis tar vanjskih pos lova St resemann. On obećaje , da će Njemačka u svim zadac ima Lige N a r o d a surađivati , te ističe, da j e ona p rva poče la s r azo ružan j em i da ima najbolju namjeru , d a r a d i za mir , s lobodu i slogu m e đ u n a r o d i m a . Njegov govor trajao je p reko 1 sata, a na koncu j e b io b u r n o ak lamiran .
Nato j e francuski minis tar van j skih posala b r i a n d , pozdravl jen n e o pisivim oduševl jenjem, uzeo riječ. Br iand taj d a n naziva d a n o m p o mirenja i tvrdi , da j e t im časom završen niz bo ln ih sukoba i zmeđu dvaju najbližih susjeda, F rancuske i Njemačke.
Međut im je iz Madr ida stiglo p i -m o , po tp i sano o d španjolskoga m i nistra vanjskih posala Yanguasa, da Španjolska istupa iz Društva Naroda , j e r jo j nijesu dal i stalnoga mjesta u njemu. Osim Španjolske na ovo zasjedanje nijesu poslali svoje odasla-nike ni Argentina, Brazilija, i eru, Bolivija, H o n d u r a s i Costarika, d o k s jeverno-američke Udružene Države i Rusija nijesu j o š uopće stupile u Društvo Naroda .
Ata Stanojević u Beogradu. 23. t. mj . po tpreds jedn ik radikal -
ske s t ranke poznat i stari radikalski prvak Aca Stanojević stigao j e u Beograd. P o z n a t o je , d a on dolazi u Beograd u kri t ičnim m o m e n t i m a , kad t reba izmiritt r azne frakcije među radikal ima. Stoga se i ovaj nje-
igov dolazak dovod i u vezu sa izjav a m a , koje je posljednjih d a n a d a o
[predsjednik v lade Uzunović , a koje š u jako ozlovoljile pašićevce. Aca Stanojević j e duže v r e m e n a konfe-r i rao sa Uzunovićem, a Uzunović zat im sa Miks imovićem, koga smatraju k a o najopasni jega pro t ivnika Paš ićeva . T i m razgovor ima politički krugovi da ju veliku poli t ičku važnost, .im više š to su uslijedili prije od laska Uzunovićeva Paš iću u Cavtat, k a m o j e imao d a otputuje i A Siauojević . S u u . i j a m j , u a ća se U zuuuvic iz Cavtata Vratili Zadovoljan«
Izmedju francuske i Nje-mame.
K a d j e Br iand n a sjednici f rancuske vlade, ko ja se održala p o d preds jedanjem preds jednika r e p u blike D o t m e r g u e - a , p u d m o opš i ran izvještaj o r a d u francuske Ueiegacije u Zenevi , č lanovi v lade čestitali s a m u na post ignut im uspjesima. Vlada j e izrazila j e d n o d u š n o misl |enje, d a su pregovor i Br iandovi sa d r o m Stre-s e m a n n o m bdi j e d n a z o korisni k a o i uspješni, p a je B r i a n d u stavljeno u dužnos t , d a započet i r a d nas tavi u istom pravcu , n e t o m v lada p rouč i tehničku s t ranu s p o r a z u m a t a Njem a č k o m .
U vezi s ovim javlja se, d a će se u najskorije vrijeme u Amsterd a m u sastati p reds tavnic i F r a n c u s k e , Engleske, N iemacke i beigije, d a se pozabave pi tanjem lsprazujeuja zapos jednut ih k ra jeva . 1 ako o v a k o n ferencija n e znači likvidaciju Versail-leskog ugovora , ipak bi tom pr i l ikom imala biti l ikvidirana o n a shvaćanja , koja su d o s a d vazda k a o n e p o v r e diva.
rtadikali i Narodna Banka. Vlada r a d i n a tome , d a Nar .
Skupštini podnese zakonski uacrt , kojun b i se imati p o t p u n o da p r o mjene odnos i i zmeđu države i Nar o d n e Banke . Vlada h o ć e d a si osigura m n o g o veći upliv n a o v u ustanovu. Za u m idu osobno rađ ika l i , nakon sto im j e &od zadnj in izbora za guverne ra N a r o d n e Danke p r o pao njuiov kandidat J o v o Marku vic, p o m o e u m lmmsua vanjsKiu poslova. Z a m m i v o j e zuau , da nas zaio vlada jos nijv. poivrnda n i jednoga ou pel preuiozenin kandiua ta , jer n o »im z a k o n o m b o c e ua si osigura mjcio-davn i u p n v n a i z o o r guvuinc ia , iao.o da bi A a ro Ona banka Uosia u cistu radikalske ruke .
Vlada op ravdava ovaj svoj p o stupak time, da Narodna b a n k a ima dunas najveći privilegij u našoj d r žavi, j e r da ima o d države na r a spolaganju oko 7 i pol mil i jarda d i n a r a bez kamata , pak da s p r a v o m vlada m o r a da ima uphva kod izb o r a njezina guvernera . N o uistinu radika l ima j e d o toga, da N a r o d n u Banku dobi ju u svoje ruke .
Osim rad ika la u vladi su i r ad i ćevci. Dapače k o d čitave ove stvari odlučujuću riječ ima up rav Hadićev ministar d r Krajač. Znatiželjni smo, hoće li radićevci sve učiniti, što u o v o m pitanju traže o d njih rađikal i , te izručiti N a r o d n u B a n k u u rad ika lne ruke .
Veslačka natjecanja u voles de mer pTeshi poiožoi uSpamoiskoi. — Položaj te u Španjolskoj sve
u Splitu. „KRKfl" - ŠIBENIK tuče državnoga prvaka „ G U S R R " - S P U T . U subotu i nedjelju održane sur* savj. Danila, kao i suca na cilju g.
momčad po bivšem
u Splitu nacionalne veslačke utakmice i prvenstvene veslačke utakmice u yoles de mer, koje su se očekivale velikom napetošću, jer su se imale ogledati naše najjače primorske momčadi. Borba se uglavnom vodila između „Gusar" - Split i „Krke" - Šibenik, koji su se pokazali dorasli jedni drugima. Veliku borbenost su pokazali i Dubrovčani, koji, i ako bez učitelja, odniješe nagradu za novake. Borbenost su pokazali i klubovi „Biokovo" - Makar-ska te „Jadran" - Sušak, koji zbog raznih defekata na lađicama nijesu mogli da se bolje plasiraju.
Prvakom iz svih utakmica izašla je „Krka" - Šibenik. To je mlada
trenirana već drugu godinu članu slavne zadarske
„Diadore u , gospodinu I v a n o v u Petru. Pokazala se u svakom p o gledu na visini, kao u disciplini, stilu i t. d. Odnijela je državno prvenstvo u dvojci¡i osmerci, dok j e u nacionalnim natjecanjima velikim škoreom oduzela „Gusaru" pehar Grada Splita, koji su oni već tri godine branih, te koji je delinitivno imao njima pripasti, da su pobijedili i ove godine, a za obranu kojega su postavili svoju najbolju momčad. Ovom pobjedom „Krka" je ulila rešpekta svim svojim takmacima. U četvorci za državno prvenstvo „ K r k a " nije nastupila, jer vođa momčadi mje htio dozvoliti, da ista momčad nastupi tri tačke jednu za drugom, budući prijavljene rezerve nijesu bile na vrijeme verilicirane, te je time „Gusuru" bilo omogućeno, da sa sigurnošću zauzme to mjesto.
I ako more nije bilo najmirnije, ipak su neopravdani izgovori nekih društava, da je to osujetilo bolje rezultate, kada se znade, da mi svi na moru imamo gotovo svaki dan valova, a tim prije su to morali znati priređivači, koji su baš u te satove priredili utakmice, jer su se najboljemu od toga nadali. Isto tako izlišni su i razni izgovori, kojim neka društva opravdavaju svoj slab plasman. Sportski treba priznati prednost boljega, a svi izgovori ne opravdavaju izgubljene utakmice. Same priredbe bile su zadovoljavajuće, a isto se tako mora priznati velika sposobnost vrhovnoga sudbe gosp.
Mr. Montane, koji nijesu dozvoljavah, da im se nitko nepozvan miješa u njihove kompetence.
R e z u l t a t u t a k m i c a ; P r v i d a n : I. Yoles de mer če
tvorka za novake dužina 1200 m .
više zaošt rava. Vođe svih političkih stranaka održale su sastanak, na k o m e je zakl jučena najodlučnija borba prot iv P r i m o de Rivere. Svi ovi političari odrekl i su se monarhi je . Može se očekivati , da će se kralj mora t i brzo odlučiti , j e r je monar hija u opasnosti . Vojska u Madridu n e smije iz vojarne. U svakoj vojarn i i m a d e po j e d n a pouzdana Četa, jer j e P r i m o d e Hivera tako da leko
More valovito. Borba se uglavnom # d o s p i 0 ) d a više nikome ne m o l e vodi između „Krke" i „Neptuna", u kojoj „Neptun" (Dubrovnik) pobjeđuje i stiže na cilj u 5 2 4 2/5 „Krka" 5 2 9 2/5, „Gusaru 5 3 2 2/5, za t im „Biokovo", „Gusar" //., „Jadran*.
II. Četvorka za pokal Grada Splita dužina 1500 m . Nape ta b o r b a izm e đ u najbolje m o m č a d i „Gusara" i najbolje m o m č a d i „Krke", u kojoj „Krka* ostavlja svoga r ivala za l ađu i po duzine i stiže n a cilj u 6*01, mGusar" 6 0 3 4/5, „Neptun" 5 1 7 .
D r u g i d a n : Četvorka za prven-stvo države, duž ina 1500 m . „Krka" u ovoj u takmic i mje pris tupila j e r vođa r a d i odb iven ih reze rva mje ht io dozvoli t i , d a ista m o m č a d nastupi u toj tačci te n e p o s r e d n o u dvojci i osmerci . T i m j e „Gusar" sigurno tukao sve ostale t akmace i stiže n a cilj u 6*31, „Neptun" 6*43, „Biokovo" 0 5 7 , „Jadran".
U. Yole de mer dvojka, duž ina 1500 m., n a g r a d a općine Crkvenica. „Krka" 7 5 8 4/5, „Neptun" 8 1 4 2/5, „Gusar" u poče tku lomi veslo i tim odustaje.
III. Yol$ de mer osmerka. Ovoj tački dava la se velika važnost , jer se tu imala pokaza t i faktična jakost „Gusara" i „Krke". „Gusar" je n a stupio sa m o m č a d i , ko ja nas j e zastupala u L u c e r n u sa m a l o m izmjen o m na bolje (ŽeželjJ, d o k su „Krku" predstavljal i mlad i i još nepozna t i veslači. Od m o m č a d i „ G u s a r a - n a stupila su četvorica u prvoj tačci, te su imal i dva sata odmaran j a . Od m o m č a d i » K r k e - nastupi la su d v o jica u dvojci (najtežoj tačci), te su imal i j e d a n sat odmaran j a . K a d su m o m č a d i polazi le n a start , već j e u općinstvu v lada la vel ika ne rvoza , koja se svakim časom povećava la , ka k o su se o b e l a đ e pr ibl ižavale . Cij e lu p rugu bili su sad j e d n i sad drugi p remoćn i , d o k se u i inalu za veoma m a l u razl iku čila m o m č a d „Krke" nije si lnim zaveslaj ima provez la k roz cilj za s ame 2/5 s ekunde p r e d svoj i m t akmacem. V r i j e m e : „Krka" 7 0 9 4/5, „Gusar" 7 1 0 1/5.
vjerovat i .
Nakon atentata na Mussollnila.
tres«, i
Istražni sudac u stvari atentatora Luccet t i -a izjavio je, d a ne predlele nikakvi dokazi , da j e atentat na Ma-solinija posljedica zavjere. Zbog toga je m o r a o već inu uapŠenika pustiti n a s lobodu. Dosad ih je pušteno iz za tvora oko 350 o soba .
Inače se u fašističkim krugovima č ine velike p r ip reme za kongres s t ranke, koji će se održa t i početkom o k t o b r a . Na ovom će se kongresa posebna pažnja posvetiti nacr tu zak o n a o suzbijanju prot ivnika fašizma, a u p rvom r e d u talijanskih emigrana t a , koji r a d e prot iv fašističkoga uređenju države . U zakonskom nacrtu, koji će biti p red ložen kongresa, p r e d v i đ a se u v a đ a n j e smrtne ki uk idanje poro tnoga sistema i dan je naroči t ih mje ra protiv an žavnih e lemena ta .
Posvećenje hvarskooa biskupa. 21. t. m j . obavl jeno j e na vrlo
svečan način u Hva ru posvećenje n o v o g a hvarskog b iskupa presvij . Mi-h a Pušića, k o m u j e , i a k o r a d n i dan, sudjelovalo vel iko mnoš tvo vjernika, a i iz Visa, b i skupova rodnoga mjesta, posebn im p a r o b r o d o m došlo je p r e k o 200 izletnika sa svojom glazb o m . Bilo j e b ro jno zas tupano i mir-sko i r e d o v n i č k o svećens tvo : njih p r e k o 50 n a b ro ju . Kao consecrator fungirao j e presvij . g. dr Bonefačić, a kao assistentes presvij . gg. dr Mi* leta i Barbić . Grad je b io sav iskićen. P o z idov ima su bil i plakatirani bro jn i epigrali i p r igodni sastavci. Sav j e n a r o d toga d a n a sudjelovao u ovoj proslavi . Iza ustoličenja održao j e presvij . Puš i ć p u k u svoju prvu homili ju, u kojoj j e pr ikazao potreb u vjere . Svečanost se uvečer završila umje tn im v a t r a m a i rasvjetom, ko ju je pr i red i la hva r ska općina.
»ITO« pasta za zube - najbolja.
Dopdjaii u GrtkoJ. Događaji & u Grckoi razijaju vrlo
naglo. Najveća akcija i najveći pritisak' v r d i se u pravcu uspostave monuihije, koja bi imala da se u-s , • š t n v i Urvr, p j - i k r n c V vrijeme. S \ i
.posljednji događaji u vezi su s tim. General Kondilis raspustio ja
svoju stranku i kani se povući iz političkoga ži.vt.Ja, da tim dokaže, ksko ga u njegovoj politici nijesu vodili D j k s k v i sebični interes'. Njegova vlada bi imala ostati samo do novih izbo a, koji bi se imali obaviti 24. oktobra.
Sastanak Male Antante. U Ženevi 20. i 22, t. mj. sastali
su se ministri inostranih djela Male Antante. Nakon dovršene njihove konferencije objavljen je slijedeći komunikej :
„Ministri inostranih djela Male Antante raspravili su sva pitanja u vezi s radovima Skupštine i Savjeta Društva Naroda i konstatovali su s najvećim zadoljstvom sretne rezultate radova Društva Naroda u pogledu konsolidacije mira i aktivnosti, koja svakoga dana sve jače osigurava mir i međunarodnu saradnju. Ministri su poslije toga prešli redom probleme, koji se odnose na opću političku međunarodnu situaciju u vezi sa specijalnim interesima zemalja Male Antante, pa su konstatovali, da su njihovi zajednički interesi potpuno identični i pogledi jednaki u svima ovim pitanjima. Naredni sastanak Male Antante održat će se u Česko-slovačkoj u toku mjeseca juna 1927. god."
Pred svršetku rudarskoga Štrajka u tnoleskoj.
23 M t. mj. postignut je sporazum između Balđvviua i predstavnika rudarskih radnika. Oni su se izjavili spremnima, da ponovno preuzmu posao na osnovu smanjenja plaća i produženja radnoga vremena. U slučaju, da u pregovorima s vlasnicima rudnika ne bi bilo moguće poslići definitivan sporazum, obje bi se stranke podvrgle sudu, koji bi se sastojao iz članova rudarske anketne komisije. Baldwin je pozvao vlasnike rudnika, da i oni sudjeluju kod pregovora. Ponovno su započeli pregovori između rudara i poduzetnika. Postoji nada, da će doći do sporazuma i do likvidacije rudarskoga štrajka.
Najnovija svetojernnimska izdanja.
Izašle su nove jeronimske knjige za godinu 1927., koje svojom ljepotom i vrijednošću moraju svakoga zadiviti. Ta to je pravo blago za sva koga, kome dudu u ruke. Izašlo je svega 8 knjiga: četiri redovite i četiri izvanredne. Sve zajedno obuhvata) u 1.028 stranica, dakle z a s t o t i n u s t r a n i c a v i š e n e g o l a n j s k e , a i p ak j e c i j e n a o s t a l a i s t a k a o l a n i . Društvo sv. Jeronima daje sve više hrvatskom narodu, pa smo u-vjereni, da će to hrvatski narod znati i ocijeniti i naplatiti tim, da se te prekrasne i zlata vrijedne knjige nađu u svakoj hrvatskoj katoličkoj kući. Ne treba tu trošiti mnogo riječi , treba uzeti te knjige samo u ruke, pne se same hvale. One same jasno kažu, koliko je u nj imi uloženo truda i ljubavi za hrvatski narod. One daju duševne plodove naj
boljih hrvatskih sinova. One otvaraju vidike vjere, nauke, života, ljepote i svake uzvišenosti. Uzmi i čitaj, pa ne ćeš požaliti! A kad uzmeš te knjige i pročitaš ih, spremi ili i čuvaj i za sinove svoje. I to je blago, za koje će ti, ako im ga ostaviš u baštinu, biti jedamput zahvalni.
Evo koje su sad jeronimske knjige izašle:
1. R e d o v i t a i z d a n j a .
1. K a l e n d a r „ D a n i c a " za go dinu 1927. To je doista sada najljepši i najzanimiviji od svih hrvatskih kalendara. Pogledaj samo, u kako $u lijepim bojama tiskani dani i blagdani! Ta to je prava milota! Nijedan kalendar toga nema. Na čelu svakoga mjeseca je slika j e d n o ga hrvatskoga grada, uz koje je vezana prošlost i sadašnjost cijele naše lijepe hrvatske domovine . A sve je to u lijepoj plavoj i crvenoj boji, te upravo uživaš u krasnim bojama hrvatske trobojnice, koja s v e t o p r o -
ve java i zaokružuje . A u boga tom štivu, što ga „Dan ica" uvi jek daje, n e zaostaje o n a ni ove god ine . Svega tu možeš naći . A izobilje slika čini j e još zanimivi jom.
2. „ I s u s K r i s t " , d rugi d io ž ivota našega Spasitelja, od Dra Rudolfa Vi-m e r a , j o š je ljepša, zanimivi ja i d e b lja knjiga o d lanjske p r v e knjige t o ga Spasitel jeva ž ivotopisa . Bez te knj i ge n e m o ž e biti p rav i katolik, jer tu j e temelj svega, što n a s čini ka tol icima.
3. „ S l a v o n č i c e " , pr ipovi je tke od A n t u n a Matasovića , zacijelo će svatko r a d o proči ta t i , d a oda t le c rpe i z a b a v e i p o u k e . T u su dogodovš t ine , kakvih i m a p o r avno j Slavonij i , tako lijepo opisane , kao d a u p r a v o svojim oč ima sve to g ledaš .
4. „ P č e l a r s t v o " , gospoda r ska knjiga od Ivana Sitarića, daje p o u k u u tu vrlo važnu gospoda r sku g ranu , kojom bi t rebalo d a se svi n a selu bave . Pče la ren jem se v e o m a podiže blagostanje onih , koji se t im zan i
maju . U Austriji se u vojsci sada svaki vojnik m o r a učiti pčelarenju. T o j e za to , d a o n d a svaki , kada dođ e kući , osnuje sebi svoj pčelinjak. T a k o Austr i ja nastoj i d a podiže seljački gospodarsk i n a p r e d a k u ova naj teža v r e m e n a . Za to , što j e pčelars tvo t ako kor i sno i v a l n o , ova je knjiga p r a v a b lagoda t .
II. Izvanredna izdanja. 1. „ B o ž j i S i r o t a n " , drugi roman
0 sv. F ran j i Asiškom, nap i sao d r l -s idor KrŠnjavi. L a n i j e izašla prva knjiga „Božj i Vitez", u kojoj j e opisana m l a d o s t ovoga velikog Sveca. A o v a d r u g a knjiga »Bol j i Sirotan", koja j e još veća od p rve , opisuje dogodovš t ine iz sve tačkoga života ovoga s lavnog Bol jeg ugodn ika , koji je, k a k o tu č i tamo, bio d a p a č e i u n a šem h r v a t s k o m Zagrebu . I tko jes t i tko nije č i tao lanjskoga „Božjega Viteza", s p r a v o m će slašću proči ta t i 1 »Božjega S i ro tana" .
2. „ S o c i j a l n o p i t a n j e " je jed-
NASl DOPISI. BANJEVCi, u rujnu 1926.
Skupština Hrv. Pučke Stranke . Održal i s m o g lavnu godišnju s k u p
štinu naše HPS. , na kojoj j e i z a b r a na n o v a u p r a v a .
Skupšt ina j e od ržana u kuć i Mlata Polegubića . Pr i su tn ih j e b i lo >reko 60. P r e d s j e d n i k o m je i z a b r a n
Toma Polegubić , po tp r . Savić J o s o , tajnikom Savić Mate i b l aga jn ikom Savić Ante , r e č e n i Iveško.
P reds jedn ik j e u k r a t k o razložio program s t ranke , osob i to se osvrćuć i na au tonomi je . Iza njega je u z e o r i ječ bivši v o d a r ad i ćevaca J a k i n Savić pk. I v a n a te j e k a z a o , zašto j e pošao za R a d i ć e m i zašto ga ostavlja sada. Pošao j e za n j im, j e r j e mis l io , da će R a d i ć spasiti h r v . n a r o d , a kad j e v id io , da j e s R a d i ć e m došla žalost i nevol ja h r v . n a r o d u , o n ga ostavlja, a misli , d a g a svaki seljak, pogotovo svaki n a o b r a ž e n i čovjek mora d a o s t a v i Radićevš t ina j e p o dignuta n a l ažn im temel j ima, a s a m o istina m o ž e d a b u d e t emel jem svega onoga, što h o ć e d a n a p r e d u j e , p a upravo stoga prelazi u h rva t sku p u čku s t ranku, j e r s a m o o n a k v a nače la , kao što su UPS. , m o g u d a spase h r vatski n a r o d .
Svi su pr i su tn i b i h oduševl jeni o v o m b i s t rom i i s k r e n o m ri ječju te
klicali Hrv. Pučko j S t ranc i i n jez i n o m vodstvu, a kuć i su se razišli t a zanosom, koji ,je k a d a r , d a sve banjevčane d o v e d e jed ino j z d r a v o j pol i t ic i : politici HPS .
Toma Polegubić banjevčanin .
PAG, 13. rujna 1926. F i j a s k o r a d i ć e v a c a .
Prošlih d a n a d o š a o j e a m o r a d i -ćevski p r v a k d r Maček s još n e k o liko d r u g o v a . Dočekaše ih njihovi pris taše. U sr i jedu su održal i j a v n i zbor , n a k o m e su govoril i d r Maček, Šar inić i još 2 zas tupnika . Z b o r je bio j a k o s labo posjećen. Osim 50 pris taša moglo j e n a zbo ru biti još d o 50 pr i s taše drugih s t ranaka . R a -dićevski p rvac i i agitatori o tputova l i iz P a g a vrlo r a z o č a r a n i .
skog Orlovstva, izlazit će svaki mjesec. Rujansk i broj ovoga lista već je izišao, a n a s k o r o izlazi i broj za mjesec l i s topad. Lis t j e sadrža jno vrlo bogat i i m a d e lijepe ilustracije. Dužnost je svakog Orla i prijatelja Orlov
stva, da taj list što više prošir i . Cij ena j e listu d o konca o. g. Din 10, a na ruču je se k o d Uprave „Orlovske Straie", Zagreb, Pejačevićev trg 15. T k o j e na ruč io „Orlovsku S t r a ž u - , a nije j e m o ž d a pr imio , neka istu požur i k o d up rave .
Tri nastupa j e d n e nedje l je . P r o šle nedjelje, 19. rujna, od ržan i su orlovski nas tup i u Bosiljevu i Gra-nešiLi. te or lovski slet u Nedelišću. Sva ova tri nas tupa vrlo su li jepo uspjela.
„Hrvatsko Orlovstvo", knjiga d r a I v a n a Pro tu l ipca , p reds jedn ika HOS. izašla je iz š t ampe , pa se može d o biti k o d Društvene Nabavne Zadruge, Zagreb, Pejačevićev trg 15 uz ci jenu od Din 15. — (bez poštarine.)
Slanje p r e g l e d n l c a i č lanar ine . K o n c e m mjeseca ru jna t reba da sva d ruš tva pošalju preglednicu i č lanar inu za proš lo t romjesečje . T a k o đ e r n e k a sva d ruš tva što prije pošal ju p re tp la tu za „Orlovsku Stražu".
IZ (i KA DA I OkOLlCE. Imendan naših biskupa. U sr i
j e d u 29. o. m j . slavi hvarski b i skup p resv . Miho Puš i ć svoj i m e n d a n , a u če tvr tak 30. o. mj . presv O. d r J e -ro l im Mileta, š ibenski b iskup i apost . admin i s t r a to r jugosL dijela zada r ske nadb i skup i je . P r id ružu j emo se žel jama i mo l i tvama svih vjernika, d a na še visoke svečare Svevišnji uzdrži te uzmognu da j o š dugo nas tave svojim spasonosn im apostolskim r a d o m 1
Doček pobjednika . U u to rak u-jutro povrat i l i su se iz Splita naš i vr i jedni „Krkaši" , koji su n a veslačkim u takmicama u Splitu 19. i 20. t. m j . t ako sjajno pobijedili i dobi l i d v a pokala d r žavnoga p rvens tva u dvojci i osmerc i te pokal o p ć i n e g r ada Splita. I ako je bilo n e z g o d n o d o b a dolaska , ipak se sa „Šibenskom Glazbom" n a obal i skupi lo vrlo b ro jno građans tvo , d a d o č e k a i pozd rav i svoje pob jedn ike . Kad se pa r o b r o d približio obal i , oduševljenju, kl icanju i pozdravl janju nije bilo ni kra ja ni konca . P o b j e d n i k e j e na j prije pozd rav io druš tven i ppredsjed-g. d r J. Dominis , a u ime opć ine g. VI. Kulić. F o r m i r a l a se zat im p o -v o i k a c k o g r a d a d o garaže naše „Kike" , gdje j e pob jedn ike još jedn o m pozdravi lo g rađans tvo . 0 ovoj pob jed i naše „ K i k e " donos imo o p širni izvještaj n a d rugom mjestu.
Doček i boravak h r v . p j evačkog društva „Sl jeme". U četvrtak p o -
... o d najvažnij ih j e ron imsk ih knjiga u o p ć e . Nap i sao j u je d r Velimir De-želić m l a đ i t ako k rasno , d a će tu knjigu s vesel jem pozdrav i t i svaki nači tani j i čovjek. T u j e zgrnuto o-bilje znan j a . T u tek s v a k o m e p r a v o puca p r e d oč ima , što j e to socijalno pitanje, o ko jem se toliko čuje, g o vori i piše. S a b r a n o j e tu sve, što o toj stvari t r eba znat i , a zač in jeno j e l n a r o d n i m pos lov icama te osvijetljeno b i ran im pr imjer ima, p a š t o v i še či taš, t im te više zan ima. Ova knjiga dal je temelj k ršćanske socijalne n a u k e h rva t skom n a r o d u . Osobito n e bi n i j edan n a š čitatelj smio biti b e s te zlata vr i jedne knjige.
3. „ H r v a t s k e n a r o d n e p o b o ž n e p j e s m e " j e zb i rka p jesama, što ih j e o Isusu, Mariji i sve tom Pe t ru sp jevao hrvatski n a r o d sviju naših k r a j e v i . Sab rao je te pjesme Jura j L a h n e r . U tim je p je smama na p rek rasan nač in op jevano po rođen je Isusovo, pa k a k o su Židovi progonil i
i mučil i Isusa, kako j e Isus u m r o i uskrsnuo , kako Isus služi svetu misu , a sveti P e t a r m u poslužuje i j o š m n o g o takvih k rasn ih p jesama tu ima. T a će zbirka zacijelo omiljeti svima, u ko jugod k u ć u d o đ e , te će j e god ine i god ine uvijek uzimat i i čitati .
4 . „ G o s p a T r s a t s k a " j e povi jest svetišta i proš teniš ta Majke Božje n a Trsa tu . T o je najpoznati je i n a j glasovitije h rva tsko Gospino proš teniš te , pa t r eba d a ga sav hrvatski n a r o d p o ovoj lijepoj knjižici jos bolje upozna .
S v i h t i h o s a m k n j i g a z a j e d n o s t o j i 8 0 d i n a r a , a z a j e r o n i m s k e č l a n o v e p o l o v i c u , t o j e s t s a m o 4 0 d i n a r a .
Dobivaju se kod druš tva sv. J e r o n i m a u Zagrebu. Otiđite za to odm a h svome povjereniku (župniku)*) i kaži te , neka i v a m a na ruč i te d i v n e knjige, najveće d u š e v n o blago za ovu jesen i zimu, koja dolazi.
*) U Šibeniku povjereništvo se nalazi u Samostanu sv. Dominika.
p o d n e v n i m vozom stiglo j e u Šibenik hrv. p jevačko druš tvo „Sl jeme" iz Šestina k o d Zagreba . Na stanici ih je dočeka lo mnoš tvo hrv. g rađans tva , ko rpora t ivno mjesno Hrv. p je vačko druš tvo „Kolo", te preds tavnici „Cecilijanskoga Zbora" , drugoga „Kola M , „Orla", Općine i „Šibenska Glazba" . U ime opć ine pozdravn i govor izrekao je g. Vladimir Kulić, a odgovor io m u j e j edan o d pjevača. Zat im je povorka s g lazbom krenula g r a d o m i oba lom, a gosti su svugdje bili lijepo dočekan i i pozdravl jani . — Uvečer u 8 sati p red p r e p u n i m kazalištem izvelo j e »Sljem e " siajnim uspjehom koncera t p rvo raz redn ih k o m a d a p o d vrsnim diri-govanjem svog učitelja g. Miha Stričevića. Iza koncer ta zahvalio se n a l i jepom dočeku i t ako mnogobro jno j posjeti koncer ta j e d a n seljak. Kasno uvečer b io j e u hotelu „Kosovu" banket , a su t radan su gosti pošli n a Šubićevac i Jadr i ju , pregledali katedralu, muzej , tvornicu ka rb ida i ostale gradske znameni tos t i , te p r o slijedili za Split. Braća iz Hrvat ske ponijela su iz našega mjesta n a j bolje utiske, jer ih j e g rađans tvo ovoga hrv. g rada najsrdačni je pr imilo i posvetilo im najveću pažnju.
P r v a s j e d n i c a o p ć i n s k o g a v i j eća , k a k o nas uvjerava g radonače ln ik g. d r Kožul, imala bi da se održi u prvoj polovici ok tobra , ne tom b u d e gotov p ro račun , na izradi kojega se sad ozbiljno rad i .
N a r o d n a G l a z b a iz T r o g i r a . U nedjelju u 11 V i sati stigao j e iz Trogi ra p a r o b r o d „Kaštela" s izletn ic ima i „ N a r o d n o m Glazbom". Na obali j e p a r o b r o d iščekalo mnoš tvo svijeta i „Šibenska Glazba", te su zatim obje glazbe za jedno pošle svirajući p reko grada . U 6 sati p o p o d n e bio j e na Pol jani vrlo d o b r o izveden i koncera t obiju glazba, trogirske i š ibenske, sa b i ranim i obi lnim p ro g r a m o m . U 10 sati su izletnici ispraćeni i p o n o v n o pozdravljani o tpu to vali za Trogir , dok su se na obal i pa lili va t romet i . „ Š b e n s k a Glazba" je u počast trogirske „ N a r . Glazbe" priredila objed i večeru u hote lu „Kosovo" , koj ima su, kao i dočeku , prisustvovala i dva opć . delegata gg. VI. Kulić i J. Grubišić.
P o m o r s k o g r a đ e v i n s k a s e k c i j a . Odobren jem Ministarstva saobraćaja , a zauz imanjem općine osnova t će se u Šibeniku, čim se n a đ u p o desne prostorije, pomorsko g r ađe vinska sekcija, kojoj ima d a pr ip a d n e cijelo područ je bivše zada r ske pomorsko g rađev inske u p r a v e izuzevši o toke R a b i Pag , a n a j u g u d o Rogoznice .
NaSi poko jn ic i . Od* 1.-17. t. m j . umrl i su u p r iva tnom s t a n u : Čala Mate (48 g.), Dominis Šonja Jur jeva (9 g.), Bogdanov ić Blaženka (1 g. i 6 mj.), Paškval in Ana (64. g.), Drezga Je re Markov (1 g.) i Crnogača Z d r a v k a Marija (10 mj . ) ; u bo ln i c i : Vasilj Miodrag pk. Laze iz Dobrol jaca (62 g ) , Pogoril ić J u r e pk. Š ime iz P o ljane (34 g.), Pavkov ić Smil janka Nikolina iz Danila Birnja (3 g. i 6 mj.), Rad ić Uroš nez. (10 mj.), Ga-grica T o m i c a ž. Pav la iz Kad ine Glavice (40 g.), Višić Ante Nikolin iz Kljaka (1 g. i 6. mj.), Pa ra t Mate pk. T o m e iz Ostrogašice (40 g.), L o -kas Ante pk. Mate iz Raslina (20 g ) , Plastrić Antun Markov (20 g.), Su-rač Ivan nez. (3 mj.), Gračan in Marija ž. Nike iz Šibenika (41 #.), L a b a n Šime p . Pere iz Biograda (62 g.), A-leksić Nikola, Bukar ica Franc i ska iz Siverića (34 g.) i St ipančev Joso iz Tr ibunja (22 g.). — P . u m. l
Gradskoj Štedionici intervencijom gradonače ln ika d ra Kožula u Beogradu bit će dozvol jena kupoprodaja deviza i valuta, iza kako Ministarstvu b u d e podas t r t statut š t ed ion ice .
Francuski »Šibenik". Kako je Putnički u red ob je lodanio letak „Šiben ik" na engleskom jeziku, t ako ga j e i zdao sada i na f rancuskom. Isti format , isti sadržaj o d samih 55 red a k a i iste dvije slike. Što se zamjerilo p r v o m letku, to vri jedi i za drugi , osim što je bilo ispravl jeno o n o o Novoj crkvi. Mi is t ičemo p red d o m a ć i m i s t ranim l judima pogled n a g rad i m o r e sa Šubićevca , pa j e o d po t rebe baš t akvu sliku iznijeti. Ako j e kupališ te Jad r i j a n a jednoj o d najljepših pozicija na moru, to t r eba i n jegova slika. Ovo dvoje uz ka tedra lu i sk rad insk i buk jesu naše četiri g lavne atrakci je . Samo jednim epi te tom nije dovol jno istaknuta Krka. Ako se već spominje plafond crkve zv. F r a n e i Nikole, onda j e važnije istaknuti umjetnine s a m o s tana i c rkve sv. L o v r e i Dominika . Ako j e u letku spomenuto d v a p u t srpsko, neka je bar jedan put i h rva t sko . Šibenik j e Šibenik, a b raća ka ' b r a ć a I
Na anketu z a novi vozni red putničkih i brz ih v lakova u godini 1927.-1928., koja se održaje 29 . o . mj. n a Sušaku, poslat će i šibenska opć ina posebnoga delegata.
Općina je već raspisala natječaj za porušenje z ida B a d ž a n e i zida oko varoške c rkve . T o bi bili prvi r adov i oko uređen ja toga dijela g r a d a p r e m a n o v o m regulac ionom planu g. Ivekovića.
Za poboljšanje e lektr ične ra svjete u Varošu postavit će elektri-n a centra la u zamjenu za zračne v o d o v e kabe le visokoga n a p o n a .
„Drina 4 4 parobrod od 700 t ona pripada našoj luci. „Levan t " , pa rob roda r sko druš tvo , kupilo j e u Italiji veliki teretni p a r o b r o d o d 7o0 tona i dalo m u ime „Dr ina" . P a r o brod j e upisan u našoj luci , pa je to prvi p a r o b r o d za dugu p lovidou pr ipadnost i naše luke .
Sud se u T i jesnome u k i d a . Kak o se čuje, imao bi se ukinut i k o tarski sud u Ti jesnome, a p o d r u č j e bi potpalo ko t a r skom sudu u Skradinu.
Engleska jachta „Calauthe" sa više odl ičnih izletnika stigla j e 20. o . mj . iz Zad ra u n a š grad i ostala 2 d a n a . Izletnici su pregledali sve znameni tos t i g r ada i okolice.
Iz bolnice . Na mjesnoj bolnici počeli su d a vrše propisn i j ednogodišnji staž d r Olga Maksimović i d r Boško Bje lad inović .
Ispiti z a upravitelje male obal ne p lov idbe od ržan i su ovih d a n a k o d mjesne lučke kapetani je . Ispit j e polagalo 13 kand ida ta , te su bili osposobl jen i : Matković P e t a r — Šibenik, Markov Stipe — Murter, Zan-ze Ivan — Prv ić Luka , Medić Šime i Cimera Marko — Biograd, Medić Augustin, Škrokav T o m e , T u d o r o v i ć T o m e i Krivić Augustin — N e v i đ e ne , Šestan Benjamin i Badu r ina Be-n jamin — Novalja, Bujačić Ivan — P r e m u d a i Maričević Ante — Pag .
Engleska jahta J o l a n d a " stigla j e 21 . o . mj . iz Splita s o smor icom odličnih engleskih izletnika i proslijedi la istoga d a n a za Veneziju.
Skupština „Orla". Pozivlju se svi članovi da pr is tupe n a rujansku glavnu god. skupštinu, koja će se o d r žati u če tvr tak 30. t. mj . u 7 sati večer u prostor i jama „Hrv. Či taoni c e " . — Odbor.
STR 4. ,,NA30DNA*8TKAžA'
Naknadni i popravni ispiti zrelosti , te diferencijalni ispiti, koji su na mjesnoj Učiteljskoj školi imali /«auočeti, kako smo javili u prošlom bruju, 22. o. mj., odgođeni su na nesavjesno kratko vrijeme, a to stoga, što ministarstvo prosvjete ima da izda nove odredbe o polaganju diferencijalnih ispita.
Plemenit i dar. Ugl. Obitelj dra Marka J. JDominisa prigodom smrti svoga milog unđelka, kćerke Šonje, poklonila je mjesnom „Uboškom
D o m u " Din 1000.— Uprava M U b o -škoga iDoma" na ovom lijepom doprinosu ugl. Obitelji i ovim putem najljepše blagodari.
Promet u luci. 12. o. mj. izve-doše iz naše luke: motorna jedre-njača B J e i a a 550 tona ugljena za Rijeku, tal. jedrenjača „Arsa" 180 tona ugljena za Veneziu, tal. jedrenjača »Nnovo Pie tro u 120 tona u-gljena za Pescaro, tal. jedrenjača „Adeiaide* 130 tona ugljena za An-conu, te tal. jedrenjača „S. Ma uro" 200 m 3 građevinskoga drvlja za Gal-ltpoli. 16. o. mj. doplovili su tal. parobrod „Carinen", da ukrca 500 m B građevnoga drva za Soussi (Tunis) i j drenjača „tiuona Maria" po 110 tona ugljena za Trst. 17. ovog mjeseca -ukrcaj s u parobrod „Sava" 300 tona ugljena za Sušak, a tal. parobrod „Pascoli" 150 tona karbida za London i 175 tona celuloze za Anvers.
Darovi „ u b o š k o m Domu". Da poć iste uspomenu Tonke ud. Bakašun: Cukrov Mate Din 30; Obitelj Babec i Marković Stjepan po Din 20; Krste lljadica, Obitelj Bačiuić i Josip Tambača po Din 10. Da počaste uspomenu Antuna Lubina: Ernilia ud. ^ra-ba uda i Ana Paluello te Obitelj Vladimira Kuiiea po Diu '¿0. Da počaste uspomenu Bitne Bianchi: Obitelj pk. Albeita Radić, Aleksandar Šupuk te Obitelj bianchi i Bubicu po Din 20; Šime Tikulin, Ivan Bergnoc-ehi i Ivan Vučić pk. Andrije po Din I O . Da pooiste uspomenu Tune Ouberina: Nikola Jurus Din 50; Josip Bratić Din 30; Pavao Goleš Din 2 5 ; Vladimir Kulić, Ivan Mareuzi i Mirko Merlak po Din 20 ; Vinko Vučić, Šime Baranović-Trenfo i T o m e Bujaš po Din 10. D a počasti uspomenu Ljubice Ba-šić: Ivan Berguocchi Din 20. Da počasti uspomenu Marjana Alekse: Stjepan Marković Din. 10. Da počasti uspomenu Dušana Škalko: Ivan Hendić Di,j 10. Prigodom godišnjice smrti svoje majke Marije i sina Vič e : Dunko Aras Din 30. Da počaste uspomenu Marije Kečkemelu: Marchetta ud. Mattiazzi, Auka ud. Zorović i Ante Metković po Din '¿0; Antlca ud. Pasini i Vladimir Kulić po Din 10. — Svima darovateljima Uprava najharnije zahvaljuje.
Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik: Ante Erga. - Tisak Pučke T i s k a u Šibeniku — (Predstavnici: Jerol im i Vjeko-s lav Mataeić).
P e t r o l e u m p l inske sv je t i l jke
z a nutarnju I vanjsku rasvjetu od 150 d o 3000 svi jeća jakost i - „ P e t r o-p 1 i n", Zagreb , Draško-
vićeva 58. 24 vrs te svjet i l jaka.
Traže s e zastupnici .
Jesam li platio pretplatu?
Gospodarska
u Splitu Rimska ulica 3. (kod Peristila).
Telefon Br. 363. P o d r u ž n i
ca u Makarsko!
Najveći Dalmatinski zavod na zadružnom
temelju.
Prima uloške na knjižice i u tekućem računu te ih
najpovoljnije ukamaćuje.
Obavlja sve bankovne
Kupuje devize i valute uz najpovoljniji dnevni tečaj.
Toj s a p u n je p r a v o č u d o kemflaK« n a u k e , koji uslijed Izbornih arvari, iz kojih s e sastoji, rublju n e SKocfi nHMsx
g a d o b r o p o z n a j e i z n a k a k o l a k o i temeljito s e s n j ime p e r e s v a k o r u b l j e .
S a p u n „ G a z e l a " osim toga sadrži u sebi p r a v e z latnike
z a t o je u toliko v i še p reporuč l j ivo , d e g a kupi te I marl j ivo p e r e i e s n j i m e .
GAZE! A
Tko oglasuje. taj napreduje 1
T R A Ž I M O 5 Z A S T U P N I K A 1 za Bosnu i Hercegovinu, i za Sloveniju. 1 za Sušak, Primorje, Liku, 2 za Dalmaciju.
S a m o ozb i l jn i , p o u z d a n i , koj i r a d e n a v l a s t i t i r a č u n , n e k a s e j a v e n a :
Gener. z a s t u p s t v o a m e r .
p i s a ć i h s t r o j e v a :
„UNDERVVOOD" Zagreb , Mesnička ul ica broj 1.
AKO OVO PROČITATE POMNO ILI VISE
imaćete k o r i s t i ! ! ! Šta vite moguće je, da to saviti o
soj životnoj sreći. — Poznato Vam je, kovu ulogu igra u životu spoljašnost.
DAME i OOSPODOt Nije 11 uzrok Vi nezadovoljstvu, neraspoloženju u sli neuspjehu u ljubavi, razočaranja — Vata spoljašnost.
Pogledajte se ! Moguće Je, da Vala nošnja, frizura itd. ne odgovara današnjem vremenu. RUESITE SE STAROMODNIH NAZORI I
BUDITE SAVKMINII U našoj kući Imademo svega, sto Vas
može učiniti suvremenima. Ako se kod nas odjenete — sva će Vam društvena vrata biti otvorena. Mi vodimo sve moguće predmete od najmanje sitnice do najvećih stvari.
Mi smo odjenuli i obezbijedili milijune ljudi, jer naša trgovačka kuća postoji »•* 50 godina.
Čim pročitate ovo, z a t r a ž i t e n a i b o g a t o i l u s t r o v a n i C J E N O V N I H sa bezbroj slika, koji Vam šaljemo b a d a v a , pa ćete vidjeti sa kako skromnim sredstvima možete postati elegantni, ft Vtti dom uredan i moderan.
Najveća trgovačka i otpremna kuća KASTNER I OEHLER - ZAOREB.
Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani VLASTITA ZGRADA
UL. KRALJA TOMISLAVA 108 Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV OOSPOBANKA
T E L E F O N BR. 16. NOfNI 67.
Podružnice: GELJE, DJAK0V0, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, S0MB0R, SPLIT. Ispostava: BLED.
Dionička glavnica i pričuva preKo bin. 1S.ooo.ooo, Ulošci nad Din. 250000000 Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.
PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE. ^ OPREMA SVE^BANKOVNE I ̂ U^OVNEPOSLOVE POVOLJNO, T06N0 I BRZO.