- ,
AUTOMATSKI STABILNI SISTEMI ZA GAENJE POARA GASOMOsnovni efekat
gaenja kod ovih sistema je uguu-jui, odnosno smanjenje koliine
kiseonika u vazduhu ispod minimuma koji je neophodan za sagorevanje
(cea 15%). U zavisnosti od vrste gasa koji se koristi za gaenje,
postoje dve vrste ovih automatskih stabilnih sistema (Slika broj
2):1. automatski stabilni sistemi za gaenje poara ug-Ijen-dioksidom
i2. automatski stabilni sistemi za gaenje poara ha-lonom.Automatski
stabilni sistemi za gaenje poara gasom, u zavisnosti od naina
gaenja, mogu biti dvojaki: namenjeni za gaenje celog tienog
prostora
potpuna zatita i namenjeni za zatitu opreme ili ureaja u
prostoriji delimina zatita.Automatski sistemi za potpunu zatitu
primenjuju se za gaenje poara u prostorijama ija je povrina otvora
koji se ne mogu zatvoriti najvie 3% zapremine prostorije. Sredstvo
za gaenje, dovodi se u tienu prostoriju pomou cevovoda i mlaznica.
Pre aktiviranja instalacije za gaenje, moraju se automatski
iskljuiti tehnoloki proces proizvodnje i svako prinudno strujanje
vazduha (ventilacija, klimatizacija) i automatski zatvore svi
otvori u tienoj prostoriji (vrata, prozori, klapne) preko pobu-dnog
signala na dojavnoj centrali, da bi se mogla postii potrebna
koncentracija gasa za gaenje. Za otvore koji se ne mogu zatvoriti
moraju se predvideli gasne zaveseAutomatski sistemi za deliminu
zatitu primenjuju se za gaenje poara opreme i ureaja u sluajevima
kada je primena sistema za potpunu zatitu tehniki ili ekonomski
neopravdana. Proraunska zapremina za dclimino gaenje poara odreuje
se prema tlocrtnoj povrini opreme ili ureaja i njihove visine. Tom
prilikom se sve raunske gabaritne mere (duina, irina i visina)
poveavaju za 1 metar.Ukoliko kod delimine zatite koliina gasa
iznosi vie od 5% ukupne zapremine tiene prostorije, potrebno je
predvideti sve mere zatite za ljude kao kod potpune zatite.Radi
brzog postizanja potrebne koncentracije gasa za gaenje, kod
delimine zatite potrebna koliina gasa za istu zapreminu u odnosu na
potpunu zatitu je znatno vea, dole je vreme zasiivanja prostora
mnogo manje i ne srne da proe 30 sekundi
Slika broj 26. ema automatskog stabilnog sistema za gaenje poara
gasom1. Pilot boca10. Elektromagnetni ventil
1 A. Boca sa gasom11. Mlaznica
2. Runi aktivator12. Mera pritiska
3. Ventil13. Automatski javlja poara
4. Pneumatski aktivator14. Sirena
5. Nepovratni ventil15. Sirena
6. Cevovod za pilot boce16. Runi javlja poara
7. Sabirna cev17. Sabirna kutija
8. Priguni ventil18. Reducir pritiska
9. Zonski ventil
MESTO POSTAVLJANJA BOCA ILI REZERVOARA ZA GASBaterije boca ili
rezervoar sa gasom sa pripadajuom opremom (ventil, mehanizmi za
aktiviranje i dr.) ne smeju biti ugroeni poarom. Zato se moraju
smestiti u posebnu prostoriju minimalne otpornosti na poar 90
minuta, koja se zove protivpoarna stanica. Ova prostorija se mora
dobro provetravati (dve izmene vazduha na as) i mora biti u blizini
prostorije ili opreme koja se titi. U ovoj prostoriji se ne smeju
nalaziti drugi ureaji koji mogu uticati na rad automatske
instalacije. Dozvoljena temperatura u prostoriji je od 263 K do 313
K (-10C do 40 C). Izlaz iz ove prostorije treba predvideti direktno
sa spoljanje strane, ili na stepenite i hodnike koji vode direktno
van objekta.. Iz jedne baterije boca ili iz rezervoara moe se
tititi vie prostorija, najvie pet, s tim da svaka prostorija koja
se titi predstavlja poseban poarni sektor. Tada se u svaku
prostoriju ugrauje poseban cevovod sa mlaznicom i razdelnim
ventilom. Koliina gasa i dimen-zionisanje sistema proraunava se
prema zapremini najvee prostorije koja se titi.UREAJI ZA VIZUELNU
KONTROLU STEPENA PUNJENJA BOCA I REZERVOARA ZA GASSvaki sistem mora
da ima sopstvenu kontrolu napu-njenosti boca i rezervoara sa gasom.
Za ovu kontrolu se najee koriste kontaktni manometri, koji se
postavljaju u telo ventila boce ili rezervoara. Kod pada pritiska -
isputanja gasa iz boce ili rezervoara, dolazi do zatvaranja radnog
kontakta manometra i slanja signala do dojavne centrale.Slina
informacija se moe dobiti i postavljanjem krajnjih prekidaa na
bateriji sa bocama, tako da svaka boca ispadanjem iz ravnotenog
poloaja usled gubitka teine za vie od 5% oslobaa kontakte krajnjeg
prekidaa.Osim preko dojavne centrale, kontrola napunjenosti boca
moe se vriti i vizuelno, na samoj bateriji boca.SNABDEVANJE
ELEKTRINOM ENERGIJOM AUTOMATSKIH STABILNIH SISTEMA ZA GAENJE POARA
GASOMSvi delovi sistema koji troe elektrinu energiju moraju se
napajati iz dva nezavisna izvora elektrine struje, od kojih jedan
mora biti akumulatorska baterija predviena za najmanje 48 asova
rada, smetena u odvojenu prostoriju - lako pristupanu, koja nije
ugroena poarom i koja je odvojena u poseban poarni sektor otporan
na poar 90 minuta. Napajanje elektrinom energijom mora biti
pouzdano. Provodnici koji slue za snabdevanje elektrinom energijom
ne smeju da se koriste za napajanje drugih potroaa. Oni se moraju
potpuno zatititi. To se obezbeuje njihovim voenjem kroz posebne
kanale, kroz koje ne prolaze drugi elektrini provodnici, pri emu
njihova trasa ne treba da prolazi kroz i pored prostorija sa
visokim poarnim optereenjem.Ukoliko se ovi provodnici vode kroz
kanale sa ostalim provodnicima, treba ih itavom duinom preprskati
zatitnom poarnom masom, koja e omoguiti zadravanje njihovih
elektrinih karakteristika za vreme poara.Napojni provodnici koji se
kroz objekat vode nezatieni, van kanala, moraju se itavom duinom od
izvora elektrine energije do instalacije tititi od poara zatitnim
premazimaAUTOMATSKI STABILNI SISTEM ZA GAENJE POARA
UGLJEN-DIOKSIDOMAutomatski stabilni sistemi za gaenje poara
ug-Ijen-dioksidom je sistem za zapreminsko-trodimenzionalno gaenje.
Ugljen-dioksid se preko ce-vovoda i mlaznica dovodi na mesto poara,
u prostoriju ili do opreme i ureaja koji se nalaze u prostoriji
(slika broj 27).
Osnovni delovi sistemaAutomatski stabilni sistem za gaenje poara
ug-Ijen-dioksidom sastoji se od sledeih delova (slika broj 28):1.
baterije boca (ili rezervoara) napunjenih ugljendioksidom;2.
instalacije za ukljuivanje automatskog sistema za gaenje poara
(automatska instalacija za dojavu poara);3. cevovod za razvod
ugljen-dioksida od boca do mlaznica i4. ureaja za uzbunu koji se
sastoji od alarmnih sirena.Aktiviranje sistema vezano je na signal
poara iz centrale za dojavu poara (poz. 2). U tom trenutku,
elektromehaniki okida (poz. 5) preko mehanizma utega otvara dve
boce sa ugljen-dioksidom (poz. 6), koje imaju mehanike ventile. To
su tzv. pilot boce, iz kojih ugljen-dioksid struji cevovodom do
pneumatskih ventila na preostalim bocama sa ugljen-dioksidom
ubateriji i otvara ih. U trenutku pre aktiviranja elektromehanikog
okidaa (poz. 7), otvara se razdelni ventil (poz.. 8) na cevovodu
koji vodi u prostor iz kojeg je dobijen signal za poar.Podela
automatskih stabilnih sistema za gaenje poara
ugljen-dioksidomPodela ovih sistema vri se u odnosu na nain
aktiviranja i prenos komandi za aktiviranje i upuivanje
ug-Ijen-dioksidima u tieni prostor na:A - runi sistem;B - mehaniki
sistem;C - mehaniko-pneumatski sistem;D - mehaniko-elektrini sistem
iE - elektrino-elektrini sistem.Prvi sistem je runi, a ostala etiri
automatska. Pojam mehanikog i elektrinog kod sistema pod B, C, D i
E (prvi deo izraza) odnosi se na nain aktiviranja osnovnog elementa
za aktiviranje (npr. temperaturnog topljenog elementa), a
pojam-pneumatskog i elektrinog jeste nain prenoenja komandi. Tako
bi, kod automatskog sistema B, C i D, osnovni elementi za
aktiviranje bili temperaturni (topljivi ili ampule), a kod sistema
E bili bi javljai poara.Ova podela nije stroga, pa se pojedini
sistemi mogu i kombinovati. To je, na primer, sluaj kad imamo vie
prostorija koje se zatiuju istom baterijom, ali je indikacija poara
razliita. Tako bi kod jednog poara najbolja indikacija mogla biti
temperatura, a kod drugog dim, to bi znailo da osnovni aktivirajui
elementi ne bi bili isti.Princip rada sistema sa mehanikim
aktiviranjemKada se u prostoriji gde se pojavio poar postigne
odreena temperatura, dolazi do topljenja oksidnog elementa od lako
topljive legure ili prskanja staklene ampule na temperaturnom
rastavljivom lanku, koji se nalaze na elinom zategnutom uetu i
prekidanja elinog ueta za oko 400 mm. Tada se oslobaa teg, koji
oslobaa poluge komandnog ormana. Posle vremenskog usporenja,
oslobaaju se tegovi na bateriji boca ugljen-dioksida, koji povlae
poluge i istovremeno otvaraju sve ventile na bocama, ugljen-dioksid
iz boca preko sabirnih cevi i kolektora odlazi u cevni razvod i
kroz mlaznice izlazi i vri gaenje.Ako postoji vie zona gaenja,
prethodno se, takoe automatski, pomou osloboenog tega, otvori preko
mehanikog razvodnika odgovarajui ventil - da bi ugljen-dioksid bio
upuen u odgovarajuu zonu gaenja.Runo aktiviranje se moe izvriti
povlaenjem poluge na komandnom ormaru, ili oslobaanjem elinog ueta.
Pre toga je potrebno runo otvoriti ventil za odgovarajuu zonu
gaenja.Princip rada sistema sa mehaniko-pneumatskim
aktiviranjemOsnovni princip rada ovog sistema je sledei (slika broj
29):Pri povienoj temperaturi, koja se javlja pri poaru, topivi
elementi (poz. 10) kidaju vezu elinog ueta. Na taj nain se oslobaa
teg (poz. 12), koji svojom teinom probija membranu komandne boce
(poz. 3) za automatsko aktiviranje. Sada mehaniko aktiviranje
prelazi u pneumatsko. Pogonska energija ugljen-dioksida iz pogonske
boce otvara na razvodniku zonski ventil (poz. 8), koji vodi u
prostoriju gde je poar izbio i aktivira ba teriju boca (poz. 1) i
na taj nain upuuje ugljen-dioksid cevovodima (poz. 11) u
odgovarajuu prostoriju. Istovremeno se ukljuivanjem zonskog
ventila, preko mikro-prekidaa ukljuuje elektrini prekida, koji
ukljuuje elektrinu sirenu pre isticanja ugljen-dioksida.
Aktiviranje boca sa ugljen-dioksidom vri se posle izvesnog vremena
- na koje je sistem regulisan (vreme zadravanja aktiviranja). Pored
elektrine, mora da postoji i pneumatska sirena (poz. 9).Runo
aktiviranje se vri otvaranjem ventila komandne boce za runo
aktiviranje.-
Slika broj 29. Mehaniko-pneumatski sistem aktiviranja1 Baterija
boce 8.Zonski ventil2.Vaga 9.Pneumatska sirena3.Komandna boca
10.Topljivi element4.Signalno-elektrini orman 11 .Cevovod sa
mlaznicama 5. Elektrino zvono 12.Teg 6.Vremenski zadriva 13.Kotur
7. Sklopka 14.Brzootvarajui ventilPrincip rada sistema sa
mehaniko-elektrinim aktiviranjemKod ove instalacije aktiviranje je
mehaniko, preko topivog elementa do razvodnika. Dalja komanda
aktiviranja baterije boca je preko elektromagneta koji otputa teg.
Uloga elektromagneta je ista kao uloga pneumatskog okidaa kod
mehaniko-pneumatskog sistema.Princip rada sistema sa
elektrino-elektrinim aktiviranjemKod ovog sistema, sve komande su
elektrine (slika broj 30). Automatski javljai poara (temperaturni,
joni-zacioni i dr.) kod ovog tipa sistema imaju onu funkciju koju
su imali topivi elementi kod mehanikog aktiviranja. U sluaju poara,
dolazi do aktiviranja automatskih jav-Ijaa (poz. 10), elektrini
impuls se prenosi, pojaava i pretvara u elektrinu komandu u
centrali za dojavu poara (poz. 4), i dalje prenosi i aktivira
komandnu bocu (poz. 3) i zonski ventil (poz. 8). Gas iz pilot boce
prolazi kroz "vremenski zadriva", a nakon toga dolazi do
aktiviranja baterija boca, iz kojih ugljen-dioksid kree ka tienom
prostoru. Pri aktiviranju automatskih javljaa, istovremeno se vri i
ukljuivanje alarmnih ureaja (zvunih i svetlosnih).Runo aktiviranje
se vri pomou runog javljaa poarat
Slika broj 30. Elektrino-elektrini sistem aktiviranja1. Baterija
boca2Vaga3.Komandna boca4.Centrala za dojavupoara5.Elektrino zvono
6Vremenski zadriva 7.Sklopka8.Zonski ventil9Elektrina
sirena10.avlja poara11 .Cevovod sa mlaznicama12.Brzootvarajui
ventil13.Ventil komandne boc
14.Elektromagnetski okidaCO2 stanicaSastavni delovi CO2 stanice
su: baterija boca ili rezervoar, pneumatski i mehaniki ventili za
boce, sabirna i izduvna cev, gumena creva visokog pritiska sa
nepovratnim ventilima, vaga, elektromehaniki okida, vodica tega sa
mikrosklopkom i blokadom, teg, poluga mehanizma za aktiviranje,
okvir baterije sa zatitnom mreom i kutija runog aktiviranja.CO2
stanice se izvode najee sa jednim, odnosno s dva reda boca, pa se
prema tome i dele na jednoredne i dvoredne. Ugrauju se boce
zapremine 40 i 67 litara, a punjenje boca zavisi od klimatskih
uslova.Svi delovi CO2 stanice moraju biti zatieni od svih izvora
toplote (sunce, grejna tela i dr.).Rezervoari i baterija boca za
skladitenje ugljen-dioksidaUgljen-dioksid koji slui za gaenje poara
skladiti se u bocama pod visokim pritiskom, ili u elinim
rezervoarima pod niskim pritiskom. Kada je uskladiten u bocama koje
su povezane u bateriju, ne moe se koristiti za druge namene osim
gaenja, a ako je uskladiten u rezervoarima, moe se koristiti i za
tehnoloke potrebe, s tim da koliina ugljen-dioksida potrebna za
gaenje mora biti uvek obezbeena i. ne srne se troiti za druge
potrebe. Kod automatskih.stabilnih instalacija za gaenje poara
mnogo veu primenu;ima baterija boca.Boce i rezervoari moraju se
podvrgavati redovnim i vanrednim pregledima i ispitivanjima
pritiskom koji se vri pod nadzorom nadlenog organa inspekcije u
skladu sa Pravilnikom o tehnikjm normativima za stabilne posude pod
pritiskom (Slubeni list SFRJ", broj 16/83) i Pravilnikom o.
tehnikim normativima za pokretne zatvorene sudove, za.
komprimirane, tene.i pod pritiskom rastvorene gasove (Slubeni list
SFRJ", broj 25/80).Obezbeenje od natpritiska prostora u kome se
gasi poarKod prostora gde postoji mogunost izlaska kroz vrata,
prozore i druge otvore koji dobro ne dihtuju, obe-zbeeno je
dovoljno rastereenja, tako da u tim prostorima nije potrebno
obezbeivati posebne sigurnosne oduke.Kod zatvorenih, zaptivnih
prostora, isticanje ugljen-dioksida moe da uzrokuje opasno poveanje
pritiska, pa se moraju predvideti odgovarajui sigumosni oduci
Mlaznice su krajnji elementi instalacije za gaenje poara, na
kojima se vri rasprivanje ugljen-dioksida i njegovo usmeravanje na
objekat zahvaen poarom.Poloaj mlaznice na cevnoj mrei treba da je
takav da ravnomerno ispuni tieni prostor. Ako su neka mesta posebno
izloena opasnosti od poara, o tome semora voditi rauna pri
rasporedu mlaznica, a njihov broj odreuje se prema koliini
ugljen-dioksida. Koliina ugljen-dioksida po jednoj mlaznici iznosi
45-75 kg. Kod potpune zatite, jednom mlaznicom se moe pokriti
najvie 30 m tiene povrine
Maksimalno vreme isticanja ugljen-dioksidaDa bi mogla da se
postigne potrebna koncentracija ugljendioksida za gaenje poara,
maksimalno vreme isticanja ugljen-dioksida kod automatskih
stabilnih instalacija za gaenje poara je tano definisano i dato u
tabeli broj 21.Tabela broj 21. Vreme isticanja ugljen-dioksida iz
instalacijeVrsta instalacijeMaksimalno vreme isticanja
ugljen-dioksida u sekundama
potpuna zatitadelimina zatita
sa bocama6030
sa rezervoarom12030
AUTOMATSKI STABILNI SISTEMI ZA GAENJE POARA HALONOMHALONI su
halogenizirani ugljo-vodonici (hlor, fluor, brom..)Automatski
stabilni sistemi za gaenje poara halo-nom su u principu tehniki
identini sa automatskim stabilnim sistemima za gaenje poara
ugljen-dioksidas tim to je razlika u ventilu, punjenju i u pritisku
punjenja.Danas se za gaenje najvie koriste dve vrste halo-na, s tim
to se halon 1211 najvie koristi za deliminu zatitu, a halon 1301 za
potpunu zatitu.Ovim sistemima vri se gaenje poara s
trodimenzionalnim efektom gaenja. To znai da su aktivirajui
elementi i mlaznice ovog sistema postavljeni neposredno na mestu
gde e doi do eventualnog poara, a kod zatite opreme i ureaja, iznad
ili na samoj opremi, odnosno ureaju. Halon se iz boca preko
cevovoda mlaznica dovodi do ugroene prostorije, ili iznad opreme,
odnosno ureaja. Posle postizanja potrebne zapremin-ske
koncentracije poar e biti ugaen.Najjednostavniji automatski
stabilni sistem za gaenje poara halonom sastoji se od jedne boce,
jednog cevovoda i jedne mlaznice (slika broj 31.) Takav sistem je u
principu mogu, jer su potrebe za malim koliinama halona este,
postoje koliina proseno tri puta manja od koliine ugljen-dioksida
za istu zapreminu koja se titi.Ako je za gaenje potrebna koliina
halona koja premauje i najveu bocu, onda treba postaviti vie boca
povezanih za jednu zajedniku sabirnu cev. Skup vie boca povezanih
na ovaj nain naziva se baterija boca. Primena rezervoara sa halonom
skoro je potpuno izbaena iz upotrebe.Svaki hatonski sistem trebalo
bi da se moe aktivirati na sledee naine: automatski, poluautomatski
i runo na samom ventilu. Automatsko aktiviranje je omogueno preko
centrale za dojavu poara, kada se na pojavu poara elektrinim ili
pneumatskim putem automatski otvaraju ventili na bocama i halon
izlazi cevovodom i mlaznicama u tieni prostor
1. Dimni javljai2. Centrala za dojavu poara alarmiranja, runo i
automatsko aktiviranja gaenja3. Boca sa halonom4. Elektrini
aktuator5. Staklena ampula6. Elektrini kablovi7. Cev8. Unutranjost
tienog prostoraSlika broj 32. Najjednostavniji automatski stabilni
sistem za gaenje poara halonomPoluautomatsko aktiviranje primenjuje
se u sluajevima kada nije uspelo ili ne postoji automatsko
aktiviranje. Tada je mogue pritiskom na dugme smeteno izvan tienog
prostora aktivirati instalaciju.Runo aktiviranje omoguava da se
povlaenjem osiguraa na halonskom ventilu aktivira instalacijaOpis
rada sistemaU sluaju pojave poara, prvo reaguju automatski javljai
poara, obino elektrini (poz. 4. na slici broj 32). Oni prenose
indikaciju poara do upravljako-komandnog dela automatske
instalacije (poz. 5) - iji je zadatak da aktivira instalaciju za
gaenje, da da alarm (poz. 8), iskljui ventilaciju i tehnoloki
proces i zatvori vrata i klapne. Trideset sekundi posle prijema
impulsa i pojave zvunog alarma, otvara se ventil zone gde je dolo
do poara i ventil na bocama (poz. 1), pa pogonski gas potiskuje
halon iz boca kroz cevovod i mlaznice (poz. 3) do tienog
prostora
Slika broj 33: Automatski stabilni sistem za gaenje poara
halonom1.Baterija boca1. Zonski ventil2. Mlaznica3. Javlja
poara5.Central6.Akumulatorska
baterija7.Zvono8.Alarm9.SklopkaOsnovni delovi sistema utomatski
stabilni sistemi za gaenje poara halonom sastoje se od sledeih
delova:1. baterija boca napunjenih halonom (poz. 1);2. instalacija
za ukljuivanje automatske instalacijeza gaenje poara - automatska
instalacija za dojavupoara (poz. 4.5 i 6);3. cevovod za razvod
halona od boca do mlaznica (poz. 3);4. ureaja za uzbunu koji se
sastoji od zvona i alarmnih sirena (poz. 7 i 8) izonskih ventila sa
mogunou daljinskog i runog aktiviranjaPodela automatskih stabilnih
sistema za gaenje poara halonomPodela automatskih stabilnih sistema
za gaenje poara halonom vri se prema nainu aktiviranja i prenoenja
komandi za aktiviranje sistema za gaenje. Svi naini aktiviranja i
prenoenja komandi mogu se svesti na tri osnovna naina: mehaniko,
pneumatske i elektrino. Razlika izmeu ovih osnovnih naina
aktiviranja i prenoenja komandi za aktiviranje sistema za gaenje su
male, ali je zato sluaj kombinovanja ova tri naina, pa i primene
sva tri naina na jednom automatskom sistemuMehaniko
aktiviranjeMehaniko aktiviranje se obavlja pod uticajem
temperature, a sile aktiviranja su teine tegova. ematski prikaz
mehanikog aktiviranja automatskog stabilnog sistema za gaenje poara
halonom dat je na slici broj 33.Dostizanjem odreene temperature pri
pojavi poara dolazi do prskanja staklene ampule ili top linija
lakotopljive legure (poz. 1) na lancima koji ostvaruju vezu ueta.
Prekidom elinog ueta (poz. 2) oslobaa se teg (poz. 6) koji svojom
teinom, preko razvodnog mehanizma (poz. 7), oslobaa elino ue
baterije (poz. 5). Na taj nain, otvara se odgovarajui zonski ventil
i oslobaa teg (poz. 8) na bateriji. Ovaj teg svojom teinom otvara
boce sa halonom (poz. 9) i halon, preko sabirne cevi, cevovoda,
razvodnika i mlaznica, dolazi u prostoriju, ili iznad opreme ili
ureaja gde je izbio poar. Cevovodi i mlaznice nisu prikazani na
slici
Slika broj 34. ematski prikaz mehanikog aktiviranja automatskog
stabilnog sistema za gaenje poara halonomRuno aktiviranje moe se
izvriti preko mehanizma (poz. 4), ime se oslobaa teg na kraju ueta,
kao i kod automatskog aktiviranja, pa se ceo postupak aktiviranja
dalje obavlja na isti nain. Pri aktiviranju instalacije mora se
dati signal o pojavi poara. Ovaj se alarm ostvaruje preko elektrine
sirene i mikroprekidaa. Na ovaj kontakt moe se iskljuiti
ventilacija, tehnoloki proces, a signal se moe preneti na
daljinuMehaniko aktiviranje je potrebno ponekad preneti na daljinu,
jer je baterija udaljena. Kako prenoenje aktiviranja preko elinih
uadi, duih od pedeset metara, nije preporuljivo, prenoenje komande
se obavlja pneumatski ili elektrino. U tom sluaju imamo
kombi-novano aktiviranje. Pneumatska ili elektrina komanda se,
opet, preko tegova ili pneumatskih cilindara pretvara u mehaniku
silu koja otvara boce sa balonom i ventile na razvodniku. Ako je
prenoenje komande elektrino, onda se preko elektromagneta otputaju
tegovi na bateriji i razvodniku.Mehaniko-pneumatsko
aktiviranjeMehaniko-pneumatsko aktiviranje automatskog stabilnog
sistema za gaenje poara balonom prikazano je na slici broj 34. Pri
porastu temperature ponovie se isti proces kao i kod mehanikog
aktiviranja. Teg komandne boce (poz. 5) otvorie komandnu bocu (poz.
6.) a preko komandnih cevovoda, nepovratnih ventila (poz. 7) i
pneumatskih cilindara (poz. 8) otvorie se odgovarajui razvodni
ventili i osloboditi tegovi na bateriji. Tegovi e, svojom teinom,
otvoriti ventile na bocama halona (poz. 9) i halon e, preko
sabirnog i magistralnog cevovoda, razvodnog ventila i mlaznica,
dospeti u prostoriju gde je izbio poar. Runo aktiviranje je isto
kao i kod mehanikog, s tim da se ono moe vriti aktiviranjem
komandne boce. Po pravilu, runo aktiviranje moe se vriti i na
bateriji, uz prethodno ostvarenje razvodnog ventila (ukoliko ima
vie zona gaenja). Dobijanje signala i njegovo dalje prenoenje,
iskljuivanje ventilacije i tehnolokog procesa je isto kao i kod
mehanikog aktiviranjaElektrino aktiviranjeElektrino aktiviranje
automatskog stabilnog sistema za gaenje poara halonom (slika broj
32) je najee korien nain aktiviranja ovog sistema i vri se preko
automatskih ureaja za dojavu poara. Ureaji za dojavu poara, pored
svoje osnovne funkcije da izveste o pojavi poara, imaju zadatak i
da aktiviraju sistem za gaenjeAutomatski aparati sa halonomZa
zatitu opreme ili ureaja u prostoriji i za zatitu manjih prostorija
vrlo esto se primenjuju automatski aparati napunjeni halonom 1211
ili 1301. Ovi aparati su tako konstruisani da u potpunosti
obezbeuju automatsku zatitu tokom svih 24 asa. Jednostavne su
konstrukcije, vrlo su efikasni, ekonomini i pouzdani.Automatskih
halon-aparata ima vie vrsta, kako po veliini tako i po nainu
aktiviranja. Najee je u pri-meni aparat sa temperaturnim
aktivirajuim elementom (staklena ampula), postavljenim na donjem
delu aparata (slika broj 35). Njihovo aktiviranje vri se na
projektnoj temperaturi, u zavisnosti od izbora, staklene ampu-le.
Pri dostizanju projektovane temperature, ampula prska i halon,
raspren od mlaznice, izlazi iz aparata. Svaki aparat ovog tipa je
nezavisan u radu. Primena oviti aparata je naroito esta za zatitu
ureaja i opreme. U ovim aparatima nalazi se halon 1211.Kod potpune
zatite neke prostorije ovim aparatima, ne garantuje se njihovo
jednovremeno aktiviranje, tako da je gaenje poara dovedeno u
pitanje. Gaenje moe biti uspeno jedino ako se svi aparati
istovremeno aktiviraju. Jednovremeno aktiviranje vie aparata moe se
ostvariti samo onda kad je aktiviranje povezano sa dojavom poara
(slika broj 36)
Slika broj 36. Automatski aparat sa halonomKod potpune zatite
koriste se automatski aparati sa halonom 1301. U ovom sluaju se pri
pojavi poara aktiviranje obavlja preko automatskih javljaa poara
(poz. 1). Elektrini impuls sa centrale (poz 2.) aktivira detektor
eksplozivnog punjenja,koji otvara istovremeno sve ventile na
aparatima i halon ispunjava prostoriju (poz. 3). Kod ovog tipa
aparata, u donjem delu, u neposrednoj blizini staklene ampule,
nalazi se elektrini ak-tuator. Svi aktuatori su meusobno elektrino
povezani, tako da se posle dobijanja impulsa sa centrale svi
aparati (poz. 4) istovremeno aktiviraju. Elektrini aktuator (slika
broj 37) se sastoji od malog barutnog punjenja i klipa, koji su
smeteni u kuitu. Barutno punjenje se aktivira elektrinim putem,
preko struje koju daje centrala u stanju alarma. Eksplozija
barutnih gasova potiskuje klip, a ovaj velikom silom udara u
staklenu ampulu, razbija je - ime se omoguuje isticanje halona iz
aparata
Slika broj 37. Potpuna zatita automatskim aparatima sa
halonom
Slika broj 38. Automatski aparat sa elektrinim aktuatoromVreme
pranjenja halonaAutomatske stabilne instalacije za gaenje poara
balonom planiraju se i projektuju tamo gde se trai velika brzina
gaenja. Kod njih mora postojati veoma brzo aktiviranje i pranjenje.
Ukoliko bi postojalo zakanjenje u aktiviranju instalacije, odnosno
gaenja, poar bi se proirio, gaenje bi bilo oteano, poveala bi se
koncentracija toksinih proizvoda raspadanja.Pranjenje instalacije
posle aktiviranja zbog toga mora biti kratko, najvie 10 sekundi.U
zavisnosti od planirane koncentracije i vremena pranjenja
instalacije, koja ne srne biti vea od 10 sekundi, dobija se protok
u jedinici vremena. Cevovodi i mlaz-nice moraju biti tako
dimenzionisani da omogue planirani protok Primarni uslov gaenja
poara halonom je stvaranje predviene zapreminske koncentracije od
min 5% halona za vreme od 10 sekundi u cilju to breg gaenja poara
kako bi se spreilo razlaganje halona pod dejstvom visoke
temperature iznad 482C.U boci je halon u tenom stanju s obzirom da
je pritisak u boci 42,4 bar. Za stvaranje pritiska u bocama,
odnosno kao pogonski gas koristi se azot zbog svoje manje
rastvorljivosti u tenom halonu u odnosu na ugljen-dioksid.Ako se u
prostoriji koja se titi stalno nalaze ljudi moraju se projektom
predvideti ureaji koji od momenta aktiviranja daju alarmne signale
i odlau izlaenje halona 1301 tako da ljudi mogu bezbedno da napuste
prostoriju, ali ne manje od 10 ni vise od 30 sekundi. Svaka
prostorija mora imati svetlei pano sa natpisom GAS - NAPUSTI
PROSTORIJU". Ovaj pano se aktivira istovremeno sa sirenom u
trenutku kad protivpoarna centrala primi dojavu poara od dva
nezavisna javljaa poara.Projektom se mora predvideti mogunost
blokiranja ureaja u zateznom vremenu (10 do 30 sekundi).ora
predvideti mogunost runog aktiviranja stabilnog ureaja pomou runog
tasteraPri izlasku iz mlaznica halon stvara pritisak u zatvorenom
prostoru. U najveem broju sluajeva ovaj stvoreni pritisak ne
zahteva postavljanje posebnih oduaka. Poro-znost, nezaptivenost
prozora i vrata pruaju mogunost oduka, pa nema potrebe za ugradnjom
posebnih otvora za ventilaciju - oduaka. Ali, ako se halon ubacuje
u prostorije koje su potpuno zaptivene, potrebno je napraviti
otvore - oduke za ventilacijuUputstvo za sluaj poaraUputstvo za
sluaj poara je sastavni deo projekta. U njemu treba da stoji
sledee: Nakon aktiviranja stabilnog ureaja za gaenje potrebno je da
obuena lica, sa izolujuim aparatima za zatitu organa za disanje
izvre pregled prostorija, utvrde da li je poar ugaen i provere da
li ima onesveenih lica u prostorijama. Ako je lice pretrpelo
toksiko dejstvo halona treba ga izneti na sve vazduh. Pri tom
izbegavati davanje aponefrina (adrenalina) i slinih lekova.Nakon
izvrenog gaenja poara (ne ranije od 30 minuta) izvriti otvaranje
protivpoamih klapni u ventila cionim kanalima i ukljuiti ureaj za
odsisavanje vazduha zajedno sa halonom, dimom i otrovnim produktima
razlaganja halona na visokim temperaturama. Ponovni ulazak u
prostorije dozvoljen je tek nakon 1 sata rada ureaja za
odsisavanje, odnosno kada se izvri 12-15 izmena vazduha u
prostorijama u kojima je dolo do aktiviranja sta bilnog ureaja za
gaenje (s obzirom da je halon pet puta tei od vazduha, reetke za
odsisavanje moraju biti pri podu).
INERTNA SREDSTVA ARGONITIG-55 I ARGON IG-01 MOGUNOSTPROIZVODNJE
I PRIMENEAzot, argon, ugljen-dioksid kao i njihove smee nalaze
danas iroku primenu kao sredstva za gaenje poara i preventivnu
zatitu od poara i eksplozije. Standardom NFPA-National Firc
Protection Asociatin 2001 (Primena istih sredstava za gaenje poara)
verifikovano je 11 sredstava meu kojima su i inertna sredstva
gasovi IG-01 i IG-55.Tabela 1 - Kvalitet istih inertnih sredstava
(NFPA 2001)NAZIV INERTNIH SREDSTAVAIG-01IG-55
Sadraj u % (po zapremini)Ar99,9Ar505 N2 505
Sadraj vode, u % (po masi)maksimum 0,005maksimum 0,005
Inertni gasovi poare gase fizikim putem, zaguiva-njem. Pri tome
zapreminska koncentracija inertnih gasova mora smanjiti zapreminsku
koncentraciju kiseonika u vazduhu na 15 % ili nie. Pojam istog
sredstva za gaenje podrazumeva: da sredstvo ima sposobnost gaenja
poara, prvenstveno poara sa plamenom da ne provodi elektrinu
struju
da posle isparavanja nema nikakvog ostatka
da ima ekoloka svojstva je najrasprostranjeniji gas i glavni
sastojak atmosfere (78,3% zapreminskih, odnosno 75,5 teinskih
delova). To je gas bez boje, ukusa i mirisa, ne gori niti potpomae
gorenje i nije toksian. Teko stupa u hemij-ske reakcije sa drugim
elementima i jedinjenjima. Lo je provodnik toplote i elektriciteta.
Slabo se rastvara u vodi i drugim rastvaraima. Kao gas laki je od
vazduhaArgon spada u retke inertne atmosferske gasove. Sadraj
argona u atmosferi je 0,93% zapreminskih delova. To je gas bez
boje, ukusa i mirisa, ne gori niti potpomae gorenje i nije toksian.
Argon je veoma inertan i ne stupa ni u kakve hemijske reakcije,
odnosno ne gradi nikakva jedinjenja. Slabo se rastvara u
vodi.Proraun koliine Ar za gaenje poaraPotrebna koliina Ar za
gaenje poara odreenog poara izraava se zapreminskom koncentracijom
(u %) po jedinici zapremine.Teorijska zapreminska koncentracija Ar
za gaenje izraunava se na zapreminske koncentracije kiseonika u
vazduhu od 21% na 15% kada se prekida proces sago-revanja, odnosno
gasi poar (min. zapreminska koncentracija Ar).Ova teorijska
zapreminska koncentracija odnosi se na sve gasove koji imaju
zaguujui efekat (npr CO2, iner-gen i dr.) odnosno koji smanjuju
zapreminsku koncentraciju kiseonika. Ovo ne vai za gasove koji
hemijskim efektom gase poar (haloni,).Minimalnu zapreminsku
koncentraciju Ar treba poveati faktorom sigurnosti od 20%, tako da
se dobija praktino minimalna koncentracija od 34% (28,5 x 1,2 =
34,2).Minimalna praktina koncentracija od 34% izraava se u masi Ar
po jedinici zapremine (kg/m3), je 1 kg.Ar, pri normalnim uslovima,
zauzima oko 0,561 (m3) zapremine, pa za koncentraciju od 34%
sledi:Ar kg 34% = 0,61 (kg/m3)Gas u bocama jedinine zapremine 10,7;
20; 40; 67,5 ili 80 lit ili baterijama nalazi se na visokom
pritisku od 160 bar.Opis funkcionisanjaKao to je ve reeno, sredstvo
za gaenje poara (Ar) se skladiti u gasovitom stanju u boce pod
pritiskom od 160 bar-a. Zavisno od potrebe za gasom vie boca se
povezuju u jednu bateriju. Iskljuivanje baterija boca vri se
elektrinim PAE ili pneumatskom deblokadom mehanike iskljuenja u
ormanu.Jedan mehaniki ureaj za pomeranje doputa da istie argon tek
nakon odreenog vremena upozorenja, koje je unapred regulisano.
Isticanje argona iz boce se oitava preko jednog mehaniko-optikog
pokazivaa (manometar), koji se nalazi na svakoj pojedinanoj
boci.Preko prekidaa na ormanu iskljuenja, mogue je iskljuenje svih
elektro pogona i aparata kao i dalje eksterno elektrino zadavanje
signala u zatitnom podrujuINERGEN
Najbolje efekte, do sada, u procesu gaenja poara u zatvorenim
prostorima pokazali su halogenizirani ugljo-vodonici, poznati pod
nazivom haloni. Ovim gasom, uglavnom, se titi skupa elektronska
oprema raunskih centara, vrednosni papiri u bankama, dragoceni
predmeti u muzejima i si. Dobra osobina halona je u tome to svojim
dejstvom prilikom gaenja ne oteuje tienu opremu. Meutim, pored
svojih dobrih osobina, halon ima i nedostatke koji se ogledaju u
prvom redu zbog njegove toksinosti, pri razlaganju na povienim
temperaturama, i ugroavanju ozonskog omotaa Zemlje. Da bi se
smanjilo razaranje ozonskog omotaa, Montrealskim protokolom (1987.
god.) zabranjena je proizvodnja i upotreba freona ijoj hemijskoj
grupi pripadaju i haloni (fiuor, hlor, uglje-nik).Odmah po zabrani
proizvodnje halona, prestalo se i sa projektovanjem novih stabilnih
sistema za gaenje poara koji koriste ovaj gas. Posle usvojene
inicijative o zabrani korienja halona u stabilnim sistemima za
gaenje poara, mnogi postojei tieni objekti ostali su bez zatite.
Meutim, istraivanja su usmerena na iznalaenje novog gasa koji bi u
potpunosti mogao da zameni halon, a da ne teti ivotnoj sredini.
Jedno od reenja naeno je u inertnim gasovima, i to smei azota,
argona i ugljen-dioksida, pri emu je ovom gasu dat naziv
INERGEN
Inergen je smea tri prirodna gasa: azot 52%, argon 40% i
ugljendioksid 8%, sa odlinim karakteristikama za gaenje poara u
objektima gde se nalazi skupa elektronska oprema i vrednosni
papiri.Poreenje inergena sa vazduhom prikazano je u tabeli 1:Tabela
1 Procentualni sastav vazduha i inergenaVAZDUH INERGEN
78%AZOT(N2)52%
21%KISEONIK(02)
1%ARGON (Ar)40%
0,03%UGLJEN-DIOKSID (CO2)8%
Odmah posle zabrane korienja halona istraivanja su usmerena na
iznalaenje alternativnih reenja i novog gasa koji bi u potpunosti
zamenio halon namenjen stabilnim sistemima za gaenje
poara.Savremena zatita od poara postavila je zahtev, da novi gas
bude gas budunosti, koji e da zadovolji tri vana uslova:1. zatitu
materijalnih dobara2. zatitu ljudskih ivota 3. da ne zagauje ivotnu
sredinu
1. Zatita ljudskih ivotaa. Nema opasnosti od
guenjaRevolucionarni aspekt primene INERGENA je u tome to je
potpuno eliminisana opasnost od guenja ljudi koji su zarobljeni u
prostoriji zahvaenoj poarom. Smanjeni procenat prisustva kiseonika
zamenjen je prisustvom ugljen-dioksida tako da su obezbeeni uslovi
za normalno disanje ljudi. Osim toga, nema nikakvih otrovnih
nuz-produkata.
b.Evakuacioni putevi su bezbedniInergen, prilikom isticanja iz
stabilnih instalacija za automatsko gaenje poara stvara maglu tako
da su svi evakuacioni putevi u istom stanju kao pre aktiviranja
ovog sistema.c.Nema pojave otrovnih nuzproizvoda na
visokojtemperaturi poaraInergen je smea prirodnih gasova tako da,
prilikom gaenja poara, nema pojave tetnih ili otrovnih
nuzproizvoda.Halon, kao i alternative na bazi halogenih elemenata,
su hemijski proizvodi koji se na visokim temperaturama u poaru
razlazu na supstance tetne po ljudsko zdravlje.Zatita ljudskih
ivota odnosi se na sledee injenice. Fizioloki uravnoteena koliina
ugljen-dioksida u inerge-nu pospeuje disanje, to znai da je
organizam opskrbljen dovoljnom koliinom kiseonika, ak iako je
koncentracija kiseonika u prostoriji smanjena na svega 12%.U
normnalnoj atmosferi vazduh priblino sadri 21% kiseonika i 0,03 do
1,0% ugljen-dioksida pri ijoj koncentraciji nema prepoznatljivih
tetnih efekata po oveka tokom celog ivota. Pri veoj koncentraciji
ugljendioksida od 1% pojaava se respiratorna stimulacija i tekoe u
disanju, jer se smanjuje sadraj kiseonika. Smanjenjem koliine
kiseonika na 15% u atmosferi prestaje proces gorenja zapaljivih
materija.Pri gaenju poara inergenom u zatvorenom prostoru sadraj
kiseonika se redukuje na 12,5%, a poveava sadraj ugljen-dioksida na
3%
Laboratorijskim ispitivanjem je utvreno da inergen ne utie na
disajne organe i kardiovaskularni sistem kod ljudi. Lica koja se
nau u atmosferi ovog gasa pri gaenju poara nisu ugroena i mogu
izvesno vreme boraviti u prostoriji, to nije sluaj pri gaenju poara
halonom ili ugljen-dioksidom.Inergen je ispitan i proveren od
strane mnogih svet-skih medicinskih institucija. Ove institucije su
odobrile primenu inergena kao beztetnog sredstva za gaenje poara u
prostorijama u kojima borave ljudi.Uticaj inergena na ljude je
potpuno ispitan. Hiljade ispitanika je izloeno njegovom uticaju
tako da je pouzdano zakljueno da korienje inergena nema nikakvih
negativnih uticaja na ljudsko zdravlje.2. Zatita ivotne
sredinea.Zatita ozonskog sloja u atmosferiInergen je komponovan od
prirodnih supstanci koje se nalaze u atmosferi oko nas. Kada
inergen obavi svoju funkciju gaenja poara, njegove komponente
nastavljaju svoju prirodnu funkciju u vazdunoj atmosferi.b.Nema
tetnih uticaja na prirodnu sredinuUgljen-dioksid, koji je prisutan
u inergenu, dobijen je kao proizvod prirodnih procesa, tako da ne
izaziva efekat globalnog zagaivanja ivotne sredine.Zatita ivotne
sredine ogleda se u tome to se ne razara ozonski omota, jer je
inergen u potpunosti sastavljen od prirodnih gasova koji se nalaze
u atmosferi (azot, argon i ugljendioksid). Kada se inergen ispusti
iz sistema za gaenje poara njegovi sastavni elementi samo
nastavljaju svoju prirodnu ulogu u atmosferi.3. Zatita materijalnih
dobaraa. Brzina korienja prostorije posle gaenja poaraJedna od
najveih mana halonskih sistema je potreba izvoenja posebnih
ventilacionih sistema za uklanjanje halona iz prostorije posle
gaenja poara. Zbog toga, potrebno je dugo vreme do stvaranja
bezbednih uslova za nesmetan ulazak i boravak ljudi.Meavina, od
koje je sainjen inergen, efikasno rea-va ovaj problem jer se njene
komponente, posle gaenja poara, odmah vraaju u svoju prirodnu
sredinu - u atmosferu tako da se prostorija moe odmah koristiti,
bez ikakve opasnosti po ljude.
b.Nema opasnosti od korozijePrilikom gaenja poara halonom, jedan
od produkata koji nastaje jeste i hidrogenfluorid, visoko korozivna
kiselina.Inergen, na visokim temperaturama, ne reaguje he-mijski
tada nema nikakvih korozivnih nuzproizvoda.c.Neznatan rizik
prilikom gaenja elektrinih instalaija i ureajaPrimena inergena kod
gaenja zapaljivih elektrinih instalacija i ureaja ne prouzrokuje
porast statikog elektriciteta.Inergen smanjuje vlanost tako da to,
neposredno, smanjuje elektroprovodljivost lokalne atmosfere u
prostoriji.Zatita imovine sastoji se u tome to inergen ne
prouzrokuje koroziju materijala i ne oteuje elektronsku i drugu
vrednosnu opremu pri gaenju poara
PROCES GAENJA POARA INERGENOMInergen prekida proces gorenja na
taj nain to ispunjava zatvoreni prostor, istiskuje vazduh i tako
menja kvantitet gasa u zatvorenom prostoru. Smanjuje koliinu
kiseonika ispod 15%, do nivoa na kom veina zapaljivih materija nee
vie goreti. Istovremeno poveava koliinu ugljen-dioksida izmeu 2 i
4,5% i time stimulie ljudsko disanje.Optimalni rezultati pri gaenju
se postiu kad je koncentracija kiseonika u prostoru koji se titi
izmeu 12 i 14%, a koncentracija ugljen-dioksida izmeu 3 i 5%.Na
slici 3 - prikazani su uporedni procesi gaenja poara (voda, pena,
halon).
KARAKTERISTIKE INERGENA
Ovaj gas ima dobre osobine koje se ogledaju u sle-deem: ne kodi
ljudima, ne zagauje ivotnu sredinu, nije toksian, ne prouzrokuje
koroziju materijala, ne oteuje elektronsku i drugu vrednosnu opremu
kod gaenja poara, ne oteuje ozonski omota, ne stvara maglu pri
gaenju poara (nevidljiv gas), i ima nisku specifinu
pro-vodljivost.
HalonInergenCO2
Produkti raspadanjaOtrovni sporedni proizvodi - kiseline s
halogenom (tj. gas fosgen) koje su otrovne i korozivneNema tetnih
sporednih proizvodaMogue kondenzacije, kratko kruenje
Vreme zadravanja gasa (koliko e dugo ugu-enje trajati)Brzo e,
izai iz propusnog prostora.Integritet prostora je znaajanPotpuno je
iste gustine kao i vazduh, znai dugo vreme zadravanja. Integritet
prostora nije od posebnog znaajaGui od vazduha. Integritet prostora
je veoma vaan iz razloga vanih za ivotnu bezbed.
Proiavanje prostoraGas je otrovan. Otrovni su i sporedni
produktiGas nije otrovan. Nema otrovnih sporednih produkataGas je
smrtonos.
VidjivostBela magla u prvih trideset sekundiNevidljiv gas. Nema
zamagljenja.Formira se bela magla do 10 minuta i zamagljuje
izlaze
Statiko irenje i jaa voltaaTenost u cevima -statiko
irenjeSmanjeno statiko irenje -gas u cevimaTenost u cevima -statiko
irenje
Vreme oputanjaVatra se mora u ranom stadijumu suzbiti zbog
otrovnih sporednih proizvodaFleksibilniji. Poeljno kasno izlazno
vreme, ali nije neophodno.Automatski sistem ne moe biti upotrebljen
u oblastima naseljenim ljudima
Rizinost blizine gasaRizino. Tenost u cevimaNije rizino. ist
gas.Rizino. Tenost u cevima.
Konfiguracija rezervoara (boca)Mora biti vertikalan, jedino ako
nije u obliku specijalnog sifonaMoe biti postavljen i bono (nema
sifona). Gas je manje promenljiv (ispariv) od tenostiIsto kao i kod
halona.
CeviProtok u dve faze i potreban veliki prenik (brzo
pranjenje).Gas u cevima, tako da nema protoka u dve faze.Potreban
protok u dve faze.
Poar A klaseNema efekta kod snanih poara A klase.Vreme zadrke
dozvoljava jae uguenje.Ne moe brzo da ugui poar klase A
SKLADITENJE INERGENAInergen se uva u bocama pod pritiskom.
Baterija boca sa inergenom data je na slici 4Pritisak u bocama je
150 bara. Boce su napunjene inergenom kao to je prikazano u tabeli
3.Tabela 3 Koliina inergena u bocamaZapremina boce u litrimaKoliina
inergena u boci u kgKoliina inergena u boci u m3
8015,513
6715,511
409,26,5
276,24,3
13,43,12,2
Standardne boce koje se najvie koriste su boce od 80 litara.
Jedna baterija boca moe-da sadri max. 100 boca. To je broj boca u
bateriji koji je ekonomski i tehniki opravdan.Za prostore zapremine
manje od 100m3 koriste se boce od 67,40,27 ili 13,4
litara.Instalacija mora da ima boce iste zapremine.Koliina gasa u
bocama se kontrolie kontaktnim manometrima
Baterija boca sa inergenom i pripadajuom opremom ne sme biti
ugroena poarom izloena sunanim zracima. Zato se mora smestiti u
posebnu prostoriju minimalne otpornosti na poar od 90 minuta. Ova
prostorija treba da bude u blizini prostora koji se titi. U ovoj
prostoriji se ne smeju nalaziti drugi ureaji koji mogu uticati na
rad instalacije.Dozvoljena temperatura u ovoj prostoriji je od 0 do
50C.Izlaz iz ove prostorije treba predvideti direktno sa spo-Ijne
strane, ili na stepenite i hodnike koji vode direktno van
objekta.Iz jedne baterije boca moe se tititi vie prostorija, s tim
da svaka prostorija koja se titi predstavlja poseban poarni
sektor.
POTREBNE KOLIINE INERGENA ZA GAENJE POARAPotrebna koliina
inergena za gaenje poara zavisi od namene prostora koji se titi,
tako da je kod zatite raunarskih centara potrebno: 0,51 m3 inergena
za 1m3 tienog prostora, ili za distributivne centre i prostorije u
kojima se uvaju vrednosni papiri (0,47m3 /m3).Moe se zakljuiti da
je za gaenje istog poara znatno potrebna vea zapremina za smetaj
inergena nego halona. Ovo bi bio jedan od nedostataka primene
inergena za gaenje poara
Instalacija za automatsko gaenje poara inergenom je najslinija
instalaciji za automatsko gaenje poara ugljen-dioksidom, s tim to
instalaciji sa inergenorn nije potreban zadrziva aktiviranja pa je
vreme ispune ovim gasom prostorije koja se titi znatno
krae.Prostori koji se tite inergenom ne moraju da imaju sistem
havarijske ventilacije.Ovakva instalacija slui za potpunu zatitu
(za gaenje celog tienog prostora). Inergen se dovodi u tienu
prostoriju pomou cevovoda i mlaznica. Pre aktiviranja instalacije
za gaenje, moraju se automatski iskljuiti tehnoloki proces, svako
prinudno strujanje vazduha (ventilacija i klimatizacija) i
automatski zatvoriti svi otvori u tienoj prostoriji (vrata,
prozori, klapne), preko pobud-nog signala na dojavnoj centrali,
kako bi se mogla postii potrebna koncentracija gasa za
gaenje.Stabilna automatska instalacija za gaenje poara inergenom
prikazana je na slici 6, gde je:1 - baterija boca .2 - brzo
otvarajui ventili
3 - ruica za aktiviranje cevovoda4-cevovod5 - elektrini
pokreta
6 - mlaznica7 -javlja poara8 - tabla za detekciju i kontrolu
9 - runo aktiviranje10-sirena
Jedna mlaznica za inergen pokriva max. 30 m tie-noig prostora
kada visina tienog prostora nije vea od 5 metara.
NAIN AKTIVIRANJA INSTALACIJEInstalacija se aktivira preko
sistema za automatsku dojavu poara u dvozonskoj zavisnosti, s tim
to postoji i mogunost runog aktiviranja.Nain aktiviranja pilot boce
je elektrini preko elektro magnetnog ventila dok se boce aktiviraju
pneumatski preko pneumatskih ventila, slika 8.
1. ruica za aktiviranje2. nepovratni ventil3. nepovratni ventil
pilot boce4. sigurnosni ventil5. ureaj za pneumatske aktiviranje6.
crevo DN 87. elektromagnetni ventil SF-1 (24V, 11Q)8.
elektromagnetni ventil SF-1 ("EX")9. zvuni signal (220V, 24V)10.
svetlosna lampa (220V, 24V)11. kontrolna tabla12. taster za runo
aktiviranje13. cevovod za aktiviranje14. pilot boca15. boce
napunjene inergenom16. brzootvarajui ventil na bocama svi 12-817.
crevo DN 1018. kontaktni manometar19. sabirna cev20. oslonac
sabirne cevi21. reducir pritiska22. mlaznica23. oslonac, ram za
boce24. oslonac za mlaznicu25. cevovod pilot boceKod instalacije su
sve komande elektrine. U sluaju poara, u tienom prostoru dolazi do
aktiviranja automatskih javljaa poara. Elektrini impuls se prenosi
do centrale za dojavu poara gde se vri njegovo pojaanje, kako bi se
omoguilo aktiviranje pilot boce i zonskih ventila. Gas iz komande
pilot boce aktivira bateriju boca, iz koje inergen odlazi ka tienom
prostoru. Pri aktiviranju automatskih javljaa, istovremeno se vri i
ukljuivanje alarmnih ureaja. Pored automatskog postoji mogunost i
runog aktiviranja.Svi delovi instalacije koji troe elektrinu
energiju moraju se napajati iz dva nezavisna izvora elektrine
energije, od kojih jedan mora biti akumulatorska baterija predviena
za najmanje 48 asova rada. Napajanje elektrinom energijom mora biti
pouzdano. Provodnici koji slue za snabdevanje elektrinom energijom
ne smeju da se koriste za napajanje drugih potroaa. Oni se moraju
potpuno zatititi. To se obezbeuje njihovim voenjem kroz posebne
kanale, kroz koje ne prolaze drugi elektrini provodnici, pri emu
njihova trasa ne treba da prolazi kroz i pored prostorija sa
visokim poarnim optereenjem.Ukoliko se ovi provodnici vode kroz
kanale sa ostalim provodnicima, treba ih itavom duinom preprskati
zatitnom poarnom masom, koja e omoguiti zadravanje njihovih
elektrinih karakteristika za vreme poara.Napojni provodnici koji se
kroz objekat vode nezatieni, van kanala, moraju se itavom duinom od
izvora elektrine energije do instalacije titi od poara zatitnim
premazom.Na slici 9. prikazan je nain aktiviranja instalacije za
gaenje poara inergenom.
ZAKLJUAK
Na osnovu injenica reprezentovanih u radu, moe se konstatovati
sledee:1. Primena halona za gaenje poara zabranjena je usvajanjem
Montrealskog protokola. Ova zabrana je usledila zbog toga to je
dokazano da je halon jedno od jedinjenja koje razara ozonski omota.
Razaranjem ozonskog omotaa ugroava se zdravlje oveka, menja klima i
biosfera.2. Do potpune primene alternativnog sredstva za ga enje
poara, mogu se koristiti postojee stabilne instalacije za gaenje
poara. Viak halona za industrijske potrebe bie reciklovan ili
uniten sredstvima koja nee tetiti ivotnoj sredini.
3. Inergen je jedno od alternativnih sredstava koje se
primenjuje umesto halona u stabilnim sistemima za gaenje poara. Ovo
sredstvo je smea tri prirodna gasa (azot 52%, argon 40%,
ugljen-dioksid 8%), koji prilikom razgradnje kod gaenja poara
nastavljaju svoju prirodnu ulogu u atmosferi. Prednost inergena u
odnosu na halon je u tome to se njegovim isputanjem u atmosferu pri
gaenju poara ne razgrauje ozonski omota. Prime-nom inergena za
gaenje poara zadovoljena su tri vana uslova: tite se materijalna
dobra, ljudski ivoti, i ne zagauje se ivotna sredina.AUTOMATSKI
STABILNI SISTEMI ZA GAENJE POARA PRAHOMAutomatski stabilni sistemi
za gaenje poara prahom upotrebljavaju se u vrlo retkim i specifinim
sluajevima, najee kada su za gaenje poara svi drugi automatski
stabilni sistemi - neprimenljivi.Prah je univerzalno sredstvo za
gaenje poara, koji gasi poare uguujue i antikatalitiki. Prahom se
mogu gasiti i elektrini ureaji pod naponom. Potpuno je neot-rovan,
nekodljiv i otporan na niske temperature.Veliki mu je nedostatak
sklonost ka sleganju i grud-vanju, to je i glavni razlog za vrlo
retku primenu automatskih stabilnih sistema za gaenje poara
prahom.Sastavni delovi sistemaAutomatski stabilni sistem se sastoji
iz sledeih delo-va (slika broj 38): rezervoara za prah, boce za
pogonski gas sa mehanizmom za aktiviranje sistema, cevovoda;
mlaznica, elemenata za aktiviranje i upravljanje i ureaja za
signalizaciju i alarm.Od elinih boca sa pogonskim gasom, pa dalje,
sve do izlaznih mlaznica, sistemi su isti, jedino se elementi za
aktiviranje, koji e na neku od indikacija poara otvoriti boce,
meusobno razlikuju. Ako je temperatura indikacija poara, onda je
mehaniki sistem sa topljivim elementima ili ampulama ili
temperaturi javljai poara. Ako je dim indikacija poara, postavljaju
se jonizacioni javljai.Automatski stabilni sistem za gaenje poara
prahom koji se koristi za zapreminsko gaenje prostora gde se nalaze
ljudi mora imati pouzdan sistem zvune signalizacije, a gaenje se
moe zapoeti tek posle datog zvunog signala, tako da sva lica mogu
napustiti prostor koji se titi. Vreme od poetnog zvunog signala za
uzbunu do gaenja ne treba da bude vee od 30 sekundi
Opis rada sistemaPrah za gaenje se nalazi u posebnom rezervoaru
u koji se uvodi pogonski gas (ugljendioksid, azot ili vaz-duh),
koji svojom pogonskom energijom nataloeni prah iz sistema dovodi na
mesto poaraAktiviranje sistema se vri automatski (preko automatskih
javljaa poara), a moe biti mehaniko, pneu-matsko i elektrino - ili
kombinacija navedenih naina. Sistem mora da ima i mogunosti
poluautomatskog aktiviranja (pritiskom tastera) i runo, na samom
sistemu.Ako prostori koji se tite imaju otvore (vrata, prozori i
si.), ovi treba automatski da se zatvaraju pri gaenju. Isto tako,
svi pogonski ureaji treba da se automatski iskljue iz rada
(ventilacija, klimatizacija, elektropogoni i dr.).Otvori koji se ne
mogu zatvoriti ne smeju po svojoj ukupnoj povrini biti vei od 3%
zapremine tienog prostora. Ako otvori premauju ovu povrinu, mora se
i koliina praha poveati. Otvori koji se ne mogu zatvoriti moraju
biti opremljeni dopunskim mlaznicama za prah.Kod dobro zaptivenih
prostora, kod kojih se pri gaenju moe stvoriti vei pritisak
(dozvoljeni pritisak je 350 mm VS), moraju se na najviem mestu
prostorije postaviti automatski ureaji za rastereenje
pritiska.Potrebna koliina praha za gaenjeMinimalna potrebna koliina
praha za gaenje iznosi 1kg/m3 zapremine tienog prostora prema DIN-u
14492.Automatskim stabilnim sistemom moe se vriti zatita vie
odvojenih prostora ili objekata, s tim to se potrebna koliina praha
odreuje prema najveem prostoru, odnosno objektu. Ovakav sistem mora
za svaki prostor da ima poseban zonski ventil.Vreme isticanja
prahaOd najvee vanosti za efikasnost gaenja je da potrebna koliina
praha bude dovedena na mesto poara za vreme koje ne srne da bude
vee od 30 sekundiMlazniceMlaznice slue da raspre prah po tienom
prostoru. Raspored treba da im je takav da oblak praha ispuni brzo
prostor koji se titi. Njihov izbor se vri prema veliini protoka i
prema povrini koju mogu pokriti.AUTOMATSKI STABILNI SISTEMI ZA
GAENJE POARA VODENOM PAROMAutomatski stabilni sistem za gaenje
poara vodenom parom preporuuje se u onim industrijskim pogonima
koji za svoje tehnoloke potrebe stalno koriste velike koliine
vodene pare i gde se vodena para moe koristiti za gaenje kada se
pojavi poar.Gaenje vodenom parom se zasniva na principu smanjivanja
procenta kiseonika u vazduhu, do take kad prestaje gorenje, na nain
koji je slian gaenju poara ugljen-dioksidom ili drugim internim
gasovima.Automatski stabilni sistem za gaenje poara vodenom parom
najvie se primenjuje za gaenje poara u suarama drveta i tekstila,
kanalima i dimnjacima gde se mogu pojaviti i taloiti gorivi
sastojci garei, cevnim i kablovskim kanalima, kompresorskim gasnim
stanicama i slino.Opis rada sistemaNa slici broj 39. prikazana je
ema rada stabilnog sistema za gaenje poara vodenom parom.Pri pojavi
poara u tienom prostoru, automatski jav-Ija poara (poz. 7) alje
impuls do protivpoarne centrale (poz. 5), posredstvom koje se
otvara elektromotorni ventil (poz. 1.), ime se omoguava prolaz
vodenoj pari prema perforiranim cevovodima (poz. 3.), koji se
postavljaju na visini 200-300 mm od poda prostorije i imaju zadatak
da pravilno raspodele vodenu paru po tienom prostoru. Otvori na
cevovodima se postavljaju tako da struja vodene pare bude
horizontalno upravljena unutar tienog prostora. Cevovodi se
postavljaju pod nagibom, sa ureajima za isputanje sakupljene
kondezovane vodene pare. Svaki sistem za zapreminsko gaenje poara
treba da bude opremljen sirenom (poz. 6) koja se ukljuuje 30
sekundi pre isticanja vodene pare - da bi se izbe-gle opasnosti od
povreda i opekotina osoblja
Pre isticanja vodene pare, komande sa protivpoarne centrale
treba da iskljue tehnoloki proces proizvodnje i prinudnu
ventilaciju.Razvodni ventili sistema treba da se nalaze izvan
prostora koji se titi, na mestu koje je lako pristupano.Potrebna
koliina vodene pareZa gaenje poara se u principu koristi suva
zasiena vodena para, a dozvoljava se korienje pregrejane i povratne
vodene pareDa bi se spreilo dalje gorenje, potreban je vei
pro-cenat vodene pare nego to je to sluaj sa internim gasovima koji
slue za gaenje poara. Za uspeno gaenje je neophodno stvoriti
koncentraciju vodene pare u vazduhu od 35%