31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 1 Tjedni newsletter Tjedan dobrih rezultata i novi tračak optimizma Tjedni newsletter 31. listopada, 2011. • ST invest tjedni newsletter • Broj 35 / 2011. Deset dionica s najvećim tjednim prometom DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KN TJEDNA PROMJENA % TJEDNI PROMET MILIJUNA KN 1. Hrvatski telekom HT-R-A 247,56 -0,18 13,251 2. Adris grupa P ADRS-P-A 218,98 +7,93 5,883 3. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.050,00 +1,16 5,626 4. Belje BLJE-R-A 93,80 -3,25 5,488 5. Atlantic grupa ATGR-R-A 514,00 +0,00 5,129 6. Petrokemija PTKM-R-A 195,00 +11,45 4,803 7. AD Plastik ADPL-R-A 100,00 -1,09 3,720 8. Privredna banka PBZ-R-A 505,00 -0,98 2,708 9. Končar EI KOEI-R-A 513,00 +2,60 2,359 10. Atlantska plov. ATPL-R-A 413,98 +2,60 1,865 Iz gubitka u profit Na znatni tjedni rast Crobexa zasigurno su utjecali po- litički dogovor oko dužničke krize u Europi i rast cijena dionica na vodećim svjetskim burzama (DAX +6,28%), ali i objava dobrih 9-mjesečnih poslovnih rezultata nekih istaknutih hrvatskih poduzeća. Među najtrgovanijima na ZSE najveći su porast cijene imali Petrokemija, Adrisova povlaštena dionica i Končar Elektroindustrija pa ćemo tim redom ukratko prikazati njihova poslovna izvješća. Grupa Petrokemija d.d. lani je u prvih 9 mjeseci ima- la gubitak od 126,5 milijuna kuna, a ove godine je upisala dobit od 114,7 milijuna kuna, i to unatoč porastu materi- jalnih troškova od gotovo pola milijarde kuna. Najzasluž- niji za lijepi profit Petrokemije su njezini osjetno povećani prihodi od prodaje (sa 1,5 na 2,2 milijarde kuna). U druš- tvu Petrokemija 50,63 posto kapitala ima hrvatska država, a slijede obvezni mirovinski fondovi. Adris Grupa izvijestila je o dobiti prije poreza od 660 milijuna kn ili čak 18 posto više nego u lanjskih prvih de- vet mjeseci. Kao razlog tomu navodi se utjecaj pozitivnih tečajnih razlika, budući da je prodaja duhanskih proizvoda 12 posto manja no lani. Ali, tvrtke iz sastava grupe ostva- ruju zato rast prodaje na inozemnim tržištima pa je tako Cromaris prodaju u izvozu gotovo udvostručio. Matica i 20 ovisnih društava Grupa Končar ostvarila je u prvih devet mjeseci konsoli- diranu dobit nakon oporezivanja od 101,1 milijun kn. To je “čisti” ostatak od ukupnog prihoda od 1,82 milijarde kn, koji je ubralo 20 ovisnih društava u kojima matica ima prevladavajući utjecaj. U prvih 9 mjeseci Petrokemija je lanjski gubitak preokrenula u 114,7 milijuna kn dobiti, Adris je prijavio rast dobiti od 18 posto, a Končar je zabilježio 101,1 milijun kn profita Zagrebačka burza od 24.10. do 28.10.2011. INDEKS ZADNJA VRIJEDNOST TJEDNA PROMJENA % CROBEX 1.852,27 +2,75 CROBEX10 1.019,31 +2,71 (*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 21.10. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 21.10.2011)
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 1
Tjedni newsletter
Tjedan dobrih rezultata i novi tračak optimizma
Tjedni newsletter
3 1 . l i s t o p a d a , 2 0 1 1 . • S T i n v e s t t j e d n i n e w s l e t t e r • B r o j 3 5 / 2 0 1 1 .
Deset dionica s najvećim tjednim prometom
DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA
%TJEDNI PROMET
MILIJUNA KN
1. Hrvatski telekom HT-R-A 247,56 -0,18 13,251
2. Adris grupa P ADRS-P-A 218,98 +7,93 5,883
3. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.050,00 +1,16 5,626
4. Belje BLJE-R-A 93,80 -3,25 5,488
5. Atlantic grupa ATGR-R-A 514,00 +0,00 5,129
6. Petrokemija PTKM-R-A 195,00 +11,45 4,803
7. AD Plastik ADPL-R-A 100,00 -1,09 3,720
8. Privredna banka PBZ-R-A 505,00 -0,98 2,708
9. Končar EI KOEI-R-A 513,00 +2,60 2,359
10. Atlantska plov. ATPL-R-A 413,98 +2,60 1,865
Iz gubitka u profitNa znatni tjedni rast Crobexa zasigurno su utjecali po-litički dogovor oko dužničke krize u Europi i rast cijena dionica na vodećim svjetskim burzama (DAX +6,28%), ali i objava dobrih 9-mjesečnih poslovnih rezultata nekih istaknutih hrvatskih poduzeća. Među najtrgovanijima na ZSE najveći su porast cijene imali Petrokemija, Adrisova povlaštena dionica i Končar Elektroindustrija pa ćemo tim redom ukratko prikazati njihova poslovna izvješća.
Grupa Petrokemija d.d. lani je u prvih 9 mjeseci ima-la gubitak od 126,5 milijuna kuna, a ove godine je upisala
dobit od 114,7 milijuna kuna, i to unatoč porastu materi-jalnih troškova od gotovo pola milijarde kuna. Najzasluž-niji za lijepi profit Petrokemije su njezini osjetno povećani prihodi od prodaje (sa 1,5 na 2,2 milijarde kuna). U druš-tvu Petrokemija 50,63 posto kapitala ima hrvatska država, a slijede obvezni mirovinski fondovi.
Adris Grupa izvijestila je o dobiti prije poreza od 660 milijuna kn ili čak 18 posto više nego u lanjskih prvih de-vet mjeseci. Kao razlog tomu navodi se utjecaj pozitivnih tečajnih razlika, budući da je prodaja duhanskih proizvoda 12 posto manja no lani. Ali, tvrtke iz sastava grupe ostva-ruju zato rast prodaje na inozemnim tržištima pa je tako Cromaris prodaju u izvozu gotovo udvostručio.
Matica i 20 ovisnih društavaGrupa Končar ostvarila je u prvih devet mjeseci konsoli-diranu dobit nakon oporezivanja od 101,1 milijun kn. To je “čisti” ostatak od ukupnog prihoda od 1,82 milijarde kn, koji je ubralo 20 ovisnih društava u kojima matica ima prevladavajući utjecaj.
U prvih 9 mjeseci Petrokemija je lanjski gubitak preokrenula u 114,7 milijuna kn dobiti, Adris je prijavio rast dobiti od 18 posto, a Končar je zabilježio 101,1 milijun kn profita
Zagrebačka burzaod 24.10. do 28.10.2011.
INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA
PROMJENA %
CROBEX 1.852,27 +2,75
CROBEX10 1.019,31 +2,71(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 21.10. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 21.10.2011)
31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 2
Tjedni newsletter Tema tjedna
Uloga mirovinaca u poticanju rasta i zapošljavanjaHrvatski obvezni mirovinski fondovi ulažu u državnu potrošnju 4,5 puta novaca više nego u kapital hrvatskih tvrtki, ili 21 puta više nego u hrvatske korporativne obveznice
Ziheraška politika HNB-aDok Hrvatska narodna banka vodi ziherašku monetarnu politiku de facto striktnog valutnog odbora i služi samo kao protočni spremnik za devize, monetarna politika u Hrvatskoj nema mogućnosti poticati rast, razvoj i zapo-šljavanje privrede mimo poslovnih banaka. Poslovne ban-ke, pak, u krizi smanjuju kreditiranje privrede i građana te poskupljuju svoj novac zbog percepcije povećanog rizika, tako da u financijskoj panici i privrednoj krizi ni banke ne daju poticaje gospodarstvu.
Poslovne banke ni inače nisu institucije koje bi trebale ulaziti u rizične poslovne pothvate: s jedne strane one rade s tuđim novcem, a s druge strane nisu osposobljene niti imaju vremena za aktivno upravljanje poduzećima ili no-vim investicijama. Banke, osim toga, ne raspolažu značaj-nijom kunskom štednjom, budući da građani, poučeni
Krediti ne zapošljavaju, potreban je kapital Ako poduzetnik financira neki pothvat bankovnim kreditom, onda dobar dio zarade isplaćuje banci i njezinim štedišama rentijerima, pa ne može nikoga zaposliti.
1 2
Ako bi mirovinski fondovi ulagali kapital u hrvatska poduzeća, ona bi mogla zapošljavati nove radnike, koji bi potom ulagali svoju mirovinsku štednju u te iste fondove
1 2
3
Ulaganja obveznih mirovinskih fondova (OMF)(rujan 2011. u milijunima kuna, izvor Hanfa)
UKUPNA IMOVINA 40.087 100,00 %
DOMAĆA IMOVINA 35.849 89,43 %
Vrijednosni papiri i depoziti 35.584 88,77 %
Dionice i GDR-i 5.989 14,94 %
Državne obveznice 26.920 67,15 %
Municipalne obveznice 41 0,10 %
Korporativne obveznice 1.268 3,16 %
Zatvoreni investicijski fondovi 30 0,08 %
Otvoreni investicijski fondovi 735 1,83 %
Kratkoročni vrijednosni papiri 60 0,15 %
Depoziti 541 1,35 %
Novac 240 0,60 %
Potraživanja 25 0,06 %
INOZEMNA IMOVINA 4.238 10,57 %
Dionice 2.445 6,10 %
Državne obveznice 212 0,53 %
Korporativne obveznice 4 0,01 %
Otvoreni investicijski fondovi 1.576 3,93 %
31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 3
Tjedni newsletter
gorkim iskustvom prethodnih inflacija i devalvacija, sva-ku ušteđenu kunu odmah pretvaraju u eure.
Uzaludna likvidnost banakaHrvatska narodna banka pokušavala je ublažavati krizu te poticati proizvodnju i zapošljavanje oslobađajući bankama devizne pričuve i prijeteći da će to oslobađanje uvjetovati usmjeravanjem kredita u proizvodnju, a ne u potrošnju. No, to se pokazalo uzaludnim, i sam guverner Rohatinski se ču-dio zašto taj oslobođeni novac u bankama stoji nepotrošen i zašto banke ne spuštaju kamatu. Višak kunske likvidnosti, pak, banke su odmah počele koristiti za špekulaciju deviza-ma, tako da ga je HNB brzo morao sterilizirati.
Iz svega toga jasno je da zadaća poticanja gospodarskog rasta, razvoja i zapošljavanja prelazi obveznim mirovin-
skim i drugim investicijskim fon-dovima. Samo obvezni mirovinski fondovi prikupljaju kunsku štednju budući da su građani zakonom pri-siljeni u njima štediti kune. Isto-vremeno, dugoročno investiranje fondovima prirodno pripada budući da je mirovinska štednja dugoročni izvor sredstava.
Potrošnja umjesto zapošljavanjaNo, i hrvatski mirovinski fondovi, nažalost, umjesto gospodarstva, go-tovo isključivo financiraju državnu potrošnju podmirujući manjkove u socijalnim transferima. Mirovinci su
državi za tekuću potrošnju plasirali 4,5 puta novaca više nego u kapital hrvatskih tvrtki, ili 21 puta više nego u hr-vatske korporativne obveznice.
U hrvatske otvorene i zatvorene investicijske fondove investirali su zanemarujuće malo, čak pet i pol puta manje nego što su uložili u inozemstvo; samo u inozemne investi-cijske fondove domaći su mirovinci uložili triput više nova-ca nego u domaće! Već na prvi pogled to je posve pogrešna i promašena politika koja hrvatske financije čini bankocen-tričnima, a hrvatske poduzetnike sili na financiranje skupim bankovnim kreditima, čije se kamate potom kroz dividendu još i odlijevaju stranim bankama-majkama.
Hrvatska udruga
dioničarawww.hrud.hr
Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu
INDEKSZAKLJUČNO
STANJETJEDNA
PROMJENA TJEDNA
PROMJENA %
S&P 500 1.285,09 +46,84 +3,78
Dow 12.231,11 +422,32 +3,58
Nasdaq 2.737,15 +99,69 +3,78
S&P 400 910,64 +49,38 +5,73
S&P 600 418,56 +25,57 +6,51
Dionički indeksi SAD-a
Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu
INDEKSZAKLJUČNO
STANJETJEDNA
PROMJENA TJEDNA
PROMJENA %
FTSE 100 (Engleska) 5.702,24 +213,59 +3,89
DAX (Njemačka) 6.346,19 +375,23 +6,28
CAC 40 (Francuska) 3.348,63 +177,29 +5,59
FTSE (Italija) 17.433,68 +518,64 +3,07
Eurofirst 1.018,14 +40,01 +4,09
Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu
INDEKSZAKLJUČNO
STANJETJEDNA
PROMJENA TJEDNA
PROMJENA %
Nikkei (Japan) 9.050,47 +371,58 +4,28
Hang Seng (Hong Kong) 20.019,24 +1.993,52 +11,06
Shanghai (Kina) 2.473,41 +156,14 +6,74
NSE 50 (Indija) 5.360,70 +310,75 +6,15
Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu
INDEKSZAKLJUČNO
STANJETJEDNA
PROMJENA TJEDNA
PROMJENA %
TSX Comp. (Kanada) 12.519,51 +570,02 +4,77
Bovespa (Brazil) 59.513,13 +4.257,90 +7,71
Bolsa (Meksiko) 36.708,64 +1.687,90 +4,82
IPSA 40 (Čile) 4.327,25 +199,62 +4,84
Obvezni mirovinski fondovi kupuju hrvatske državne obveznice radi sigurnosti, ali ni one neće biti sigurne ako propadne hrvatsko gospodarstvo
31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 4
Tjedni newsletter Državne obveznice
Šok nakon dogovora EU: Italiji poskupilo zaduživanje
Uzlet dioničkih indeksaDogovor Europske Unije za rješavanje dužničke krize dao je snažan poticaj rastu cijena američkih dionica pa je in-deks S&P 500 u proteklih mjesec dana zabilje-žio rast od 14 posto. To je najveći mjesečni rast od listopada 1974., što znači da je mnogima bio najveći u životu. U proteklih tjedan dana indeks je porastao za 3,78 posto i sada je 90 posto iznad najniže razine u ožujku 2009. i 17,9 posto ispod najviše vrijednosti u listopadu 2007. No istodob-no su tržišta europskih državnih obveznica oda-slala upozoravajuće signale da se s europskim dogovorom zapravo nije puno postiglo.
Na talijanskoj aukciji državnih obveznica inve-stitori su za bond s dospijećem 2022. tražili 6,06 posto prinosa, što znači da je preskočena vrlo neugodna psihološka granica od šest posto, za koju se smatra da predstavlja razdjelnicu između nelikvid-nosti i insolventnosti neke zemlje. I na trogodišnju obve-
Investitori su za 10-godišnju talijansku obveznicu tražili i dobili prinos veći od šest posto
Državne obveznice
Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak
Brazil 10 godina n. p. n. p. 948,44 / 0,00 5,037 / n. p. 28. 10.
Japan 10 godina 1,100 20/09/2021 99,65 / 1,04 -0,286 / 0,032 28. 10.
UK 10 godina 3,750 07/09/2021 109,88 / 2,61 0,120 / -0,014 28. 10.
znicu Italija je bila prisiljena platiti rekordno visoku cijenu, a nije uspjela postići ni ostvariti plan da proda obveznica u ukupnoj vrijednosti od 8,5 milijardi eura: kupaca je bilo za
samo 7,93 milijarde.
Pogoršavanje stanja u EuropiBloger Bret Jensen s portala Seeking Alpha na-brojio je još deset razloga zbog kojih on smatra da se situacija u Europi pogoršava unatoč spora-zumu. Uz rekordnu cijenu talijanskog zaduživa-nja, Jensen ističe da je nezaposlenost u Španjol-skoj porasla sa 21 na 21,5 posto. Spread između francuskog i njemačkog duga je skočio na punih jedan posto, a u Portugalu je zabilježena kon-trakcija količine novca u optjecaju M1 za 21 posto na godišnjoj razini. Povećava se i štednja Europljana, što pokazuje da se i dalje smanjuje
njihova sklonost potrošnji. Atena je izvijestila o nezaposle-nosti među mladima od golemih 40 posto.
U Španjolskoj je stopa nezaposlenih porasla na 21,5 posto, a u Grčkoj je nezaposleno čak 40 posto mladih ljudi
31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 5
Tjedni newsletter
zaključne cijene prošlog tjedna
Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT
UGOVORROK
ISPORUKECIJENA
TJEDNA PROMJENA %
Nafta Light sweet crude (USD/barel)
studeni ‘11. 93,49 +6,81
Nafta Brent crude (USD/barel)
studeni ‘11. 109,82 +0,0
Ulje za loženje (USD/galon)
listopad ‘11. 3,06 +1,32
Prirodni plin (USD/mm btu)
studeni ‘11. 3,93 +7,67
RBOB benzin (USD/galon)
listopad ‘11. 2,69 +0,00
Svjetske burzovne cijene energenata
Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT
zaključne cijene prošlog tjedna
UGOVORROK
ISPORUKECIJENA
TJEDNA PROMJENA %
Kukuruz (USD /bušel)
rujan ‘11. 656,00 +1,39
Soja (¢US/bušel)
rujan ‘11. 1.219,50 +0,00
Žito (¢US/bušel)
rujan ‘11. 647,00 +2,54
Zob (¢US/bušel)
rujan ‘11. 336,25 -0,22
Riža (USD/CWT)
rujan ‘11. 16,73 +1,95
Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda
Cijene su za Comex, izvor NYT
zaključne cijene prošlog tjedna
UGOVORROK
ISPORUKECIJENA
TJEDNA PROMJENA %
Zlato (USD/unca)
rujan ‘11. 1.744,20 +6,35
Srebro (USD/unca)
rujan ‘11. 35,28 +12,79
Bakar (¢US/libra)
rujan ‘11. 371,20 +21,53
Svjetske burzovne cijene metala
Bez pomoći bakterijaClay Wheeler, profesor kemijskog inženjerstva sa Sveu-čilišta Maine, razradio je postupak za dobivanje benzina iz otpadnog drva. Da se biogorivo može dobiti iz celuloze sadržane u drvu odavna je poznato, novo je to što Whee-lerov postupak ne koristi bakterije ni katalizatore kao svi dosadašnji procesi. Pritom, postupak je vrlo jednostavan, a preradom jedne tone celuloze može se dobiti biogorivo energetske vrijednosti jednake jednom barelu nafte. Po-tom se to biogorivo može jednostavno rafinirati u benzin, kerozin za mlazne motore ili dizelsko gorivo. Za proizvod-nju goriva može se koristiti drvni otpad, piljevina, strugo-tina, sitne grančice i lišće, otpadni papir, kora od banana... sve što sadrži celulozu i ne upotrebljava se za izradu papir-ne pulpe, i obično ostaje u šumi i trune.
Novi postupak za dobivanje goriva iz otpadnog drva velika je prilika za sva područja pokrivena šumom. Cijena goriva koje se tako proizvodi svakako je znatno veća od sa-dašnje cijene nafte, no konačno će ovisiti o cijeni sirovina i kemikalija koje će se koristiti, a ni cijena nafte vjerojatno neće ostati na sadašnjoj razini.
Dva korakaWheelerov proces sastoji se od dva jednostavna koraka: prvo se usitnjeno drvo rastače u kupki sumporne kiseline, čime se izoliraju šećeri iz celuloze i dobiva organska kisela mješavina. Ta se mješavina potom zagrijava u reaktoru s kalcijevim hidroksidom na 450 stupnjeva Celzija, pri čemu se iz nje uklanja kisik. Ostatak je tekućina ugljikovodika koja svojim sastavom oponaša sirovu naftu. Načinjeno bi-ogorivo na kraju se rafinira i dobije se benzin od 82 okta-na, što potvrđuju nezavisni laboratoriji. Korištene kiseline i kalcijev hidroksid se recikliraju.
Profesor kemijskog inženjerstva sa Sveučilišta Maine Clay Wheeler otkrio je jednostavan proces za pretvaranje celuloze u benzin
Commodities
Do nafte iz drva novim postupkom
Biogorivo iz šume. Profesor Wheeler u svom laboratoriju (Foto: link.reuters.com/vak54s)
31. listopada, 2011. Broj 35 / 2011. 6
Tjedni newsletter
NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.
ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: [email protected]: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, [email protected] menadžer: Siniša Gašparević, [email protected] analitičar: Stjepan Laća, [email protected] informatike: Marko Tukić, [email protected]
Hoće li se obilje dolara i eura preliti i u HrvatskuVelika likvidnost bogatih zemalja ponovo se prelijeva u zemlje u razvoju stvarajući nevolje s kojima se one teško nose, osobito ako imaju fiksni tečaj
Prijetnja za stabilnostOd sredine 2009. nastavilo se pritje-canje kapitala u zemlje u razvoju. No zemlje koje prihvaćaju novac mogu se naći u velikim problemima: s jed-ne strane moraju upravljati tokovima kapitala, a s druge moraju paziti da se ne nađu u nevoljama ako dotok novca naglo presuši i ponovo se preokrene u naglo otjeca-nje. Javlja se i pitanje sposobnosti neke zemlje da apsorbira priljev novca i istodobno očuva financijsku stabilnost.
O tome govori studija pod naslovom «Da li se likvidnost iz G-4 prelijeva na druge?» u izdanju Međunarodnog mo-netarnog fonda.(*)
U jeku globalne krize 2008. godine priljev kapitala u ze-mlje u razvoju pao je na samo 16 posto iznosa iz 2007., a najviše su reducirana portfeljna ulaganja. Pale su i izrav-ne inozemne investicije, ali one su ipak bile stabilnije od ostalih vrsta ulaganja. U II i III kvartalu 2009. kapitalni su tokovi počeli oživljavati, no to sad čini pritisak na tečajeve domaćih valuta i na cijene kapitalne imovine.
Fiksni tečaj povećava rizikInozemni kapital omogućuje financiranje projekata ze-mljama s malom vlastitom štednjom, omogućuje diversifi-kaciju rizika te razvija i produbljuje financijska tržišta. Ali,
priljev kapitala dovodi do realne aprecijacije tečaja, potiče nagli uzlet domaće potražnje i “pregrijavanje” ekonomije, uzrokuje inflaciju i povećava manjak na tekućem računu plaćanja s inozemstvom.
Priljev kapitala koji se ne može staviti pod kontrolu na-puhuje balon cijena imovine, dionica i nekretnina pa po-većava sistemski rizik u financijskom sektoru, čak i kada u njemu dobro funkcionira kontrola i postoji kvalitetna regulativa. Taj je rizik znatno veći u zemljama s fiksnim ili upravljanim tečajem, upozoravaju u MMF-u.
Kao moguće poteze ekonomske politike za ublažavanje neželjenih posljedica pritjecanja kapitala MMF-ova stu-dija navodi fleksibilnost tečaja, primjerenu kombinaciju fiskalnih i monetarnih politika, prudencijalnu regulativu i, u nekim slučajevima, liberalizaciju iznošenja kapitala, a uvođenje ograničenja priljevima.
Istraživanja / studije
*) Does G-4 Liquidity Spill Over? L. Effie Psalida i Tao Sun, IMF Working Paper, http://www.imf.org/external/pubs/cat/longres.aspx?sk=25294.0
Veličina i sastav priljeva novca(uzorak primatelja čini 41 zemlja među kojima i Hrvatska) u milijardama US dolara