st invest NL 20110725

25. srpnja, 2011. Broj 21 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Burza kao zamka za neobaviještene ulagače

Tjedni newsletter

2 5 . s r p n j a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   2 1   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 18. 07. do 22. 07. 2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 2.094,57 -5,09

CROBEX10 1.179,30 -0,83

Deset dionica s najvećim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 256,00 0,15 13,798

2. Podravka PODR-R-A 317,85 -0,01 5,523

3. AD Plastik ADPL-R-A 122,61 -0,96 5,309

4. Zagrebačka banka ZABA-R-A 71,50 -76,94 5,248

5. Tehnika THNK-R-A 1.400,01 -6,67 3,718

6. Dalekovod DLKV-R-A 211,00 -5,78 2,348

7. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 67,00 3,16 2,693

8. Dukat LURA-R-A 660,00 4,76 2,319

9. Adris grupa P ADRS-P-A 249,99 -1,96 1,700

10. Petrokemija PTKM-R-A 200,62 1,24 1,429

Ulagači bez zaštiteZagrebačka burza priredila je u petak lijepi šok investito-rima: tko zna koliko njih je mogao pogoditi infarkt kad su vidjeli ili čuli kako je indeks Crobex u jutarnjim satima u par koraka naglo zaronio. Da nije riječ samo o nagađanju, potvrđuje obavijest burze objavljena u petak “nastavno na brojne upite ulagatelja i drugih sudionika financijskog trži-šta vezane uz današnju korekciju dioničkog indeksa”. Zna-či, bilo je “brojnih upita”, čak toliko da je burza smatrala potrebnim «istaknuti važnost praćenja aktivnosti izdavate-

lja (u ovom slučaju Zabe), nužnoga za donošenje informi-ranih investicijskih odluka».

No, «važnost praćenja obavijesti izdavatelja» neki bi briž-niji regulator ili brižnija burza istaknuli koji dan ranije, prije nego što se šok dogodi, pa se ne bi desilo da se u petak dio-nicama Zagrebačke banke na početku dana trguje po 218,02 a na kraju po 69,28 kuna, pri čemu su neinformirani kupci svu razliku izgubili, a informirani su prodavatelji za isti no-vac do kraja dana mogli kupiti više od tri dionice. Stoga je potpuno shvatljivo da su se na internetskim forumima poja-vili zahtjevi Hanfi da trgovinu Zabom od petka poništi.

Uzaludni profitiMakar bili samo “tehničke prirode”, takvi šokovi znaju na du-lje vrijeme obeshrabriti kupce dionica. Možda se to i na ZSE moglo vidjeti već u petak, jer dok su europske dionice četiri dana uzastopno rasle, Zagreb je oblilo crvenilo. U petak je, primjerice, za 0,32 posto pojeftinio i AD Plastik baš kad je objavio da mu je neto dobit u prvih šest mjeseci ove godine za izvrsnih 67,2 posto veća nego u prvom polugodištu lani.

Zabine dionice kojima je u petak cijena pala na 69 kuna mnogi su dioničari taj dan plaćali i 218 kuna ne znajući za prijedlog objavljen još 15. lipnja

25. srpnja, 2011. Broj 21 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Napokon reprogram grčkoga duga

‘Whatever is needed’Izjava šefova država ili vlada zone eura od četvrtka, kojom su oni “potvrdili da će učiniti sve što treba da bi osigurali financijsku stabilnost zone eura kao cjeline i svih njezinih članica”, primirila je svjetsko tržište dr-žavnih dugova. Sve sada zanima kako će stabili-zacija točno izgledati i kakve će biti neposredne i srednjoročne posljedice novoga europskog pak-ta. Stoga ćemo najprije načiniti kratki pregled dogovorenoga.

- “Maršalov plan” za Grčku. EU je konačno shvatila da ne može samo Grčkoj prodavati (no-vac, aute, tenkove, usluge) te tako podržavati konvergenciju samo u potrošnji i plaćama, nego da mora pomoći Grčkoj i da proizvodi i zarađu-je. No uz aktualne mjere štednje, uz sve europ-ske napore i investicije, za ubrzavanje grčkoga rasta i razvoja trebat će dulje vrijeme.

- Grčka imovina kao kolateral. Budući da Grč-

Svijet je odahnuo: politički čelnici zone eura konačno su odlučili da će privatni vjerovnici pokloniti Grčkoj 20 posto svojega potraživanja pa je cijena osiguranja grčkoga duga sa 26 pala na 16 posto

ka nema kreditnu sposobnost (rejting joj je na razini sme-ća), njezina imovina će biti stavljena u zalog za novu finan-cijsku pomoć. To će joj biti i snažan poticaj da se potrudi

bolje raditi jer će inače ostati bez najvrednije imovine, tzv. “obiteljskog srebra”.

- Žrtva privatnih vjerovnika. Prema priopće-nju šefova zemalja euro-zone, “neto doprinos privatnog sektora je procijenjen na 37 milijardi do 2014., a 106 milijardi eura do 2019.” i to kroz “meni opcija”, a sve na “dobrovoljnoj osnovi”. Pri-vatni vjerovnici zapravo imaju četiri opcije...

‘Šišanje’ privatnih vjerovnikaPrva im je mogućnost (1) ne činiti ništa i nadati se da će im Grčka platiti u cijelosti i na vrijeme, (2) produljiti pozajmicu na 30 godina uz kamatu od 4,5 posto i kolateral AAA europskih obvezni-ca, (3) produljiti rok na 30 godina, prihvatiti ot-pis 20 posto nominale i dobiti kamatu od 6,42

Tržište je pozdravilo grčki reprogramPrinos na 10-godišnje grčke obveznice u padu

3.2.2011. 3.3.2011. 3.4.2011. 3.5.2011. 3.6.2011. 3.7.2011.

19

18

17

16

15

14

13

12

11

103.1.2011.

Spriječeno je prelijevanje grčke krizePrinos na 10-godišnje obveznice se smanjio

6,5

Italija Španjolska6

5,5

5

4,5

43.1.2011. 3.2.2011. 3.3.2011. 3.4.2011. 3.5.2011. 3.6.2011. 3.7.2011.

Jean-Claude Trichet, ECB, prihvatio je grčku ogluhu

Međunarodna udruga za swapove i derivate ISDA objavila je da nema razloga za isplatu osiguranja grčkoga duga ‘jer je reprogram dobrovoljan’

25. srpnja, 2011. Broj 21 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 12/10/2011 99,83 / 0,97 0,030 / -0,125 22. 7.

Njemačka  2 godine

1,750 14/06/2013 100,68 / 1,39 0,060 / -0,033 22. 7.

Njemačka  10 godina

3,250 04/07/2021 103,61 / 2,83 0,425 / -0,049 22. 7.

SAD 10 godina 3,125 15/05/2021 101-12 / 2,96 0-14 / -0,052 22. 7.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 105,97 / 4,97 -0,117 / 0,014 22. 7.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 873,87 / 12,55 1,603 / -0,025 22. 7.

Japan 10 godina 1,200 20/06/2021 100,91 / 1,10 -0,054 / 0,006 22. 7.

UK 10 godina 3,750 07/09/2020 105,08 / 3,11 0,545 / -0,068 22. 7.

Tema tjedna

posto, također uz jamstvo prvorazrednih EU obveznica, te (4) produljiti rok naplate na 15 godina, uz 20 posto otpisa, kamatu od 5,9 posto i djelo-mično jamstvo u sredstvima EU položenima na prolaznom računu.

- EFSF može posuđivati Grčkoj. Europski fond raste-retit će Europsku centralnu banku i kupovati državne i bankovne obveznice i na sekundarnom tržištu, interveni-rajući prema potrebi da spriječi slom potražnje na tržištu i prevelike spreadove.

- ESFS će posuditi Grčkoj uz kamatu od 3,5 posto. Tako velikodušna kamata sigurno će biti poticajna za Grčku, bu-dući da ni najsolidnije europske zemlje ne mogu posuđiva-ti novac tako jeftino (Francuska npr. sada plaća 3,8 posto). Ti bi krediti trebali biti uvjetovani ekonomskim i politič-kim mjerama, baš kao što to radi MMF.

- EFSF će posuđivati na dulji rok. Europski fond za fi-nancijsku stabilizaciju od sada će moći posuđivati novac na dulji rok, od 7,5 do 15 godina.

Nema aktiviranja osiguranjaMeđunarodna udruga za swapove i derivate - ISDA iz New Yorka, koja odluču-je o tome kada su ispunje-ni uvjeti za isplatu osigura-nja (credit default swapova) zbog nenaplativosti državnih obveznica, objavila u petak da sudjelovanje privatnih vlasnika grčkih državnih

obveznica u restrukturiranju grčkoga duga, makar i uz otpis 20 posto potraživanja, “ne bi trebao biti razlog za aktiviranje osiguranja”, budući da je to sudjelovanje “izri-čito dobrovoljno”.

Cijena osiguranja grčkih obveznica u petak se spustila na 1.570 bazičnih poena (15,70 posto na nominalu duga), što odražava 75-postotnu vjerojatnost grčke ogluhe u roku od pet godina. Na vrhuncu 18. lipnja cijena je bila 2.568 bazičnih poena i odražavala je vjerojatnost neplateži Grč-ke od 90 posto.

Prema objavljenim komentarima, time je “sistemski ri-zik, koji je dolazio iz Europe, na neko vrijeme otklonjen”.

Nicolas Sarkozy i Angela Merkel vodili su pregovore oko Grčke

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: [email protected]: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, [email protected] menadžer: Siniša Gašparević, [email protected] analitičar: Stjepan Laća, [email protected] informatike: Marko Tukić, [email protected]

25. srpnja, 2011. Broj 21 / 2011. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Izostanak dogovora u SAD spustio azijske indekse

Prošao i krajnji rokDvije američke vladajuće stranke i Bijela kuća ni tijekom nedjelje nisu uspjeli usuglasiti stavove oko podizanja za-konskog limita za zaduživanje savezne države te reformu proračuna, tako da je za izbjegavanje američke ogluhe praktično još ostalo između jednoga i osam dana. Prema riječima ministra financija Tima Geithnera, Kongres bi najkasnije danas, u ponedjeljak, morao pokrenuti zakono-davnu proceduru da sva potrebna rješenja donese do kraj-njeg roka 2. kolovoza, kada će državi ponestati novaca da plati sve svoje obveze. No, prema nekim vijestima prora-čun SAD imao je neplanirani višak prihoda od 14 milijardi dolara, što bi mu moglo omogućiti solventnost od još tje-dan dana bez novog zaduživanja.

Reakcija tržištaU ponedjeljak ujutro nakon prva tri sata trgovanja indeks Nikkei 225 bio je niži 0,6 posto nego u petak, Hang Seng je izgubio 0,8 posto, a Shangai Composite 0,6 posto. I austral-ski indeks All Ordinaries bio je u padu 0,8 posto. I futuresi za američke dionice, indikator kretanja cijena kada se danas otvore američke burze, bio je za indekse S&P 500, Nasdaq 100 i Dow Jones Industrial u padu nešto manje od jedan posto. U trenutku kad završavamo ovo izvješće prinos na američke 10-godišnje obveznice u Japanu povisio se za tri bazična boda, na 2,99 posto, nakon rasta od šest bp prošlo-ga tjedna. Prosjek u zadnjem desetljeću je 4,06 posto.

Nakon što Amerika ni u nedjelju nije uspjela povisiti limit zaduživanja države, burze su u ponedjeljak ujutro reagirale padom cijena

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.345,02 +28,88 +2,19

Dow 12.681,16 +201,43 +1,61

Nasdaq 2.858,83 +69,03 +2,47

S&P 400 991,79 +15,68 +1,61

S&P 600 452,61 +6,72 +1,51

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.935,02 +91,36 +1,56

DAX (Njemačka) 7.326,39 +106,27 +1,47

CAC 40 (Francuska) 3.842,70 +116,11 +3,12

FTSE (Italija) 20.153,65 +975,97 +5,09

Eurofirst 1.108,90 +22,00 +2,02

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 10.132,11 +157,64 +1,58

Hang Seng (Hong Kong) 22.444,80 +569,42 +2,60

Shanghai (Kina) 2.770,79 -49,38 -1,75

NSE 50 (Indija) 5.633,95 +52,85 +0,95

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 13.494,63 +195,09 +1,47

Bovespa (Brazil) 60.270,47 +792,46 +1,33

Bolsa (Meksiko) 35.755,48 -400,38 -1,11

IPSA 40 (Čile) 4.627,80 -97,00 -2,05

Dug i zakonska granica zaduživanja SAD-a

98 00 02 04 06 08 10

16 16

14 14

12 12

10 10

8 8

6 6

4 4

Bilijuna dolara

Recesije (bijeli stupci)

Dug američke savezne države, ukupni neotplaćeni iznosZakonski limit zaduživanja SAD

Izvor Thomson Reuters Datastream, Seeking Alpha

25. srpnja, 2011. Broj 21 / 2011. 5

Tjedni newsletter

Light sweet crude US dolara za barelPoskupljenje u godini dana 25 posto zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

rujan ‘11. 99,81 +2,38

Nafta Brent crude  (USD/barel)

rujan ‘11. 118,73 +1,28

Ulje za loženje (USD/galon)

kolovoz ‘11. 3,12 -0,32

Prirodni plin (USD/mm btu)

kolovoz ‘11. 4,40 -3,30

RBOB benzin (USD/galon)

kolovoz ‘11. 3,14 +0,00

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

rujan ‘11. 689,50 -2,34

Soja  (¢US/bušel)

kolovoz ‘11. 1.380,25 -0,49

Žito (¢US/bušel)

rujan ‘11. 691,50 -0,79

Zob (¢US/bušel)

rujan ‘11. 354,25 -0,07

Riža  (USD/CWT)

rujan ‘11. 16,72 -1,53

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

srpanj ‘11. 1.603,40 +0,70

Srebro (USD/unca)

srpanj ‘11. 40,26 +2,44

Bakar (¢US/libra)

srpanj ‘11. 440,10 +0,01

Svjetske burzovne cijene metala

‘Neuspio eksperiment’Međunarodna agencija za energiju IEA objavila je u četvr-tak da neće nastaviti s prodajom nafte iz svojih strateških pričuva. Agencija je prije mjesec dana odlučila prodati 60 milijuna barela nafte, od čega su 30 milijuna barela oslo-bodile Sjedinjene Države (što je dovoljno za 16 sati global-ne potrošnje) kako bi opskrbile rafinerije nakon proljetnih remonta, a uoči ljetne sezone godišnjih odmora, te kako bi barem malo obuzdala rast cijena. IEA je donekle u tome i uspjela, ali olakšanje je trajalo vrlo kratko.

Na dan objave odluke 22. lipnja cijena nafte tipa West Texas Intermediate - WTI na kraju dana bila je u New Yorku 94,425 dolara za barel, a Brent crude u Londonu zaključen je sa 113,77 USD/bbl. Prošli petak, točno mjesec dana kasnije, naftom tipa Brent se u Londonu trgovalo po cijeni od 117,80 USD/bbl, a WTI se na početku radnog dana prodavao po 99,175 dolara. Iz toga su analitičari poput dr. Kenta Moorsa s portala Oil & Energy Investor zaključili da je jednomjesečni eksperiment IEA okončan neuspjehom.

Ubrzan rast potražnjePojavili su se i neželjeni učinci. Čak i kratkotrajno pojefti-njenje nafte povećalo je potražnju u Kini i Indiji, a i SAD se našao u nevolji da novu naftu za popunjavanje strateš-kih rezervi mora kupovati na tržištu skuplje nego što je prodaje. Tako su se promijenila i očekivanja kada će na-stupiti trenutak u kojem će ponuda sirove nafte na spot tržištu biti nedovoljna da zadovolji svu potražnju. Dr. Kent Moors procjenjuje da će se prvi znaci nestašice pojaviti sredinom rujna ove godine. Pritom će se cijena Brenta kre-tati u rasponu 110-120, a WTI-ja 90-105 USD/bbl.

Prodaja nafte iz pričuva OECD-a nije uspjela trajnije pojeftiniti naftu, ali je ubrzala potrošnju, tako da se manjak na spot tržištu očekuje vrlo brzo

Commodities

Nafta: prve nestašice u rujnu

Cijena nafte vratila se na staru putanju

Srpanj

2010 2011

Listopad Siječanj Travanj

$110

100

90

80

70

25. srpnja, 2011. Broj 21 / 2011. 6

Tjedni newsletter

 Od zaduživanja do suzaIzašlo je hrvatsko izdanje epohalnog djela “Ovaj put je drukčije: osam stoljeća financijske gluposti” Carmen Reinhart i Kennetha Rogoffa u Biblioteci Hrvatske gospodarske komore

Fascinantni podaciJeste li znali da je Austrija od 1800. do danas doživjela deset bankovnih kriza, Ujedinjeno Kraljevstvo 12, Sjedi-njene Države 13, a Francuska čak 15? Jeste li znali da se više od polovice ogluha prema vjerovnicima (neplateži, popularno “bankrota”, engl. defaulta) zemalja u razvoju u povijesti javilo pri razinama njihove inozemne zaduženo-sti manjoj od 60 posto BDP-a? Jeste li znali da je u zadnjih 200 godina svijet potreslo više od 260 dužničkih, bankov-nih, inflacijskih ili miješanih financijskih kriza, od kojih je šest imalo razmjere globalnih?

Jeste li znali da su države iz bankovnih kriza izašle s jav-nim dugom u prosjeku većim za 86,3 posto? Jeste li znali

da je u bankovnim krizama u povije-sti BDP pogođenih država prosječno pao 9,3 posto, a pad je prosječno tra-jao 1,9 godina? Da je cijena dionica prosječno pala 35,5 posto (rekor-der je Island s padom od 90 posto 2007.); da je nezaposlenost pritom prosječno porasla za sedam posto-taka, a njezin rast je prosječno trajao 4,8 godina...?

‘Herojski doprinos’Ako sve to niste znali, a niste ni mo-gli, sada možete saznati iz hrvatskog izdanja knjige “Ovaj put je drukčije:

osam stoljeća financijske gluposti” auto-ra Carmen Reinhart i Kennetha Rogoffa. Jedan od najistaknutijih svjetskih povjesni-čara financija Nial Ferguson (prije par tje-dana boravio je u Hrvatskoj), o djelu Rein-hartice i Rogoffa napisao je... “Jednostavno rečeno, ovo je daleko najbolje empirijsko istraživanje financijskih kriza koje je ikada objavljeno. Opisujući događaje tijekom sto-tina godina i prikupivši količinu podataka od koje se zavrti u glavi, autori su učinili istinski herojski doprinos povijesti financi-ja. Ova čudesna knjiga vrijedi više od tisu-ću matematičkih modela.”

Danas u svijetu gotovo da ne izađe članak o povijesti fi-nancija koji ne citira “Ovaj put je drukčije”, tako da je Car-men Reinhart postala najcitiranijih svjetski ekonomist. I MMF u svojem zadnjem izvješću o Hrvatskoj poziva se na

knjigu već u prvom ulomku... “Hrvatsko je gospodarstvo jako ranjivo. Inozemni dug 2010. dosegnuo je sto posto BDP-a. Osim što predstavlja rizik, tako visoka zaduženost također je uteg za rast. (...) Inozemna zaduženost Hrvatske daleko je iznad razine koja je razborita za zemlju u razvoju...”

‘Uzbudljiva knjiga’Da su pročitali Reinharticu i Rogoffa, ne bi hrvatski novina-ri pisali kako će “naplata državnih jamstava za brodogradnju povećati hrvatski javni dug” jer bi znali da je “svako zaduži-

vanje s eksplicitnim državnim jamstvom ujedno državni dug”. Ni europski novina-ri ne bi pisali o “djelomičnom bankrotu” Grčke jer bi znali da “djelomična ogluha” ne postoji: svako nepoštivanje bilo koje odredbe ugovora o zaduženju (iznosa, ro-kova, kamate...) automatski je ogluha. Nije “bankrot”, jer države ne mogu bankrotirati kao što bankrotiraju tvrtke i osobe.

Ukratko, “nemoguće je očekivati da će ljudi razumjeti aktualne krize bez teme-ljitog proučavanja kriza iz prošlosti, a to je upravo ono što ova briljantna knjiga donosi u pravom trenutku”, napisao je Robert Shiller. Barry Eichengreen dodaje:

“’Ovaj put je drukčije’ je strahovito uzbudljiva, sadržajna i kontroverzna knjiga o povijesti duga i ogluha. Svatko bi je morao imati na svojoj polici.”

Istraživanja / studije

*) “Ovaj put je drukčije: osam stoljeća financijske gluposti”, Carmen Reinhart i Kenneth Rogoff, Bib-lioteka HGK, preveo i uredio Ratko Bošković, Zagreb 2011.

Knjiga ‘Ovaj put je drukčije’ otvara nam perspektivu koja nam je nužna da bismo shvatili današnju ekonomsku krizu - Robert Shiller

Slom industrijske proizvodnje u financijskim krizamaKoliko je godina trebalo da se proizvodnja vrati na predkriznu razinu

12

10

8

Prosjek 4,4 godine

Trajanje (godina)

Broj kriznih epizoda

Finska, Kolumbija, Argentina Tajland

IndonezijaŠvedska

Japan, Koreja

Španjolska

Norveška, Meksiko,

Hong Kong, Filipini,

Malezija

6

4

2

0

0 2 4 6 8

1

3

5

7

9

11

Krize poslije Drugog svjetskog rata