SR.radnopravo.baskarad.dario.

5/24/2018 SR.radnopravo.baskarad.dario.

1/16

OTVORENI UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU

FAKULTET PRAVNIH NAUKA U TRAVNIKU

TRAVNIK

DARIO BAKARAD

MEUNARODNI IZVORI RADNOG PRAVA

SEMINARSKI RAD

TRAVNIK, 2012.


2/16

OTVORENI UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU

FAKULTET PRAVNIH NAUKA U TRAVNIKU

TRAVNIK

MEUNARODNI IZVORI RADNOG PRAVA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Radno pravoProfesor: Prof.dr.Sobodan amilovi

Asistent: Alma Tica

Student: Dario Bakarad

Broj indeksa: 0145-10/ROP

Smjer: Ope pravo

Travnik, JANUAR 2012.


3/16

1

SADRAJ

UVOD ............................................................................................................. 2

Meunarodna naela o radu........................................................................... 3

Meunarodni ugovori...................................................................................... 3

Osnivanje i pojam MOR-a .............................................................................. 4

Tijela MOR-a................................................................................................... 5

Konvencije i preporuke MOR-a...................................................................... 7

Naini usklaivanja meunarodnih akata i nacionalnih zakona.................... 7

Drugi pravni akti MOR-a................................................................................ 8

Primjena i nadzor nad primjenom konvencija MOR-a.........................................8

Postupak, primjena i nadzor nad primjenom meunarodnog pakta...................9

Ratifikacije, primjena i odjava konvencija..................................................... 9

Sukob izmeu meunarodnih i domaih akata............................................. 11

ZAKLJUAK ............................................................................................... 13

LITERATURA .............................................................................................. 14


4/16

2

UVOD

esto je bilo govora o izvorima radnog prava.Razvijanjem radnog prava kaozasebne grane u svijetu, spoznali da pored domaih izvora postoje i meunarodniizvori radnog prava.

Izvori meunarodnog radnog prava jesu meunarodni ugovori, akti meunarodneorganizacije usvojeni na meunarodnoj konferenciji.Osim konvencije i preporuke, koje suglavni izvori, MOR donosi i druge akte (npr. rezolucije i zakljuke).U izvoremeunarodnog radnog prava osima akata MOR-a spadaju naela i pravila o raduodreenihakata UN-a. U izvore takoe spadaju pravo sluaja kao i dvostrani i viestrani ugovori.

M e u n a r o d n e i z v o r e p r a v a s u v e r e n e d r a v e s u p r i h v a t i l e i t i mp r i h v a t a n j e m o d m a h j e u v e d e n o u z a k o n o d a v s t v u k a k o i u s v i j e t ut a k o i k o d n a s . N a r a v n o u s v a k o j d r a v i j e d o l o d o o d r e e n i h p r o m j e n a u z a k o n o d a v s t v u s t o s e t i e r a d n o g p r a v a , a l i t e s up r o m j e n e b i l e d j e l o t v o r n e .

Nadleniorgani entiteta,odnosno Federacije BiH i Republike Srpske vre ratifikaciju samo onihmeunarodnih ugovora na koje je prethodno dala pristanak individualnim aktom ilizakonom Parlamentrana skuptina.

Ovaj rad je baziran na tome koji su glavni izvori meunarodnog radnog prava, kao i to jeobjanjenonastajanje MOR-a i njegova nadlenatijela, domoenjekonvencija i povelja od straneUN-a i osvrt na meunarodneugovore tj. dvostrane i viestraneugovore.


5/16

3

IZVORI MEUNARODNOG RADNOG PRAVA

Izvori meunarodnog radnog prava jesu meunarodni ugovori, akti meunarodneorganizacije usvojeni na meunarodnoj konferenciji.Osim konvencije i preporuke, koje su

glavni izvori, MOR donosi i druge akte (npr. rezolucije i zakljuke).U izvoremeunarodnog radnog prava osima akata MOR-a spadaju naela i pravila o radu odreenihakata UN-a. U izvore takoespadaju pravo sluaja kao i dvostrani i viestrani ugovori.

1. MEUNARODNA NAELA O RADUMeunarodna naela o radu odreana su aktima UN-a i ILO-a Povelja UN-a 1945

govori o ciljevima - predvia meunarodnu ekonomsku i socijalnu suradnju te nalaeunapreenje i podizanje ivotnog standarda, potivanje prava ovjeka i temeljnih slobodaza sve bez razlike s obzirom na rasu, spol, jezik ili vjeroispovest. Opa deklaracija o

pravima cojvek UN-a 1948 - govori o zabrani ropstva, o pravu na rad i slobodi izbora

zaposlenja, pravu na jednaku plau, osnivanje i udruivanje u sindikat, pravo na plaenodmor ... odredbe su deklarativne i programske naravi i nisu neposredno

primjenjive. Deklaracija daje smjernice vladama drava lanica.1UNje donjeo 2 meunarodna pakta o ljudskim pravima: MPGPP i MPESKP MPGPPzabranjuje se prisilan i obvezan rad, te se garantuje svakoj osobi pravo na osnivanje

sindikata i da bude primljen u javnu slubu bez diskriminacije. To je optii izvorgraanskih sloboda i prava u odnosu na posebne izvore. MPESKP sadri odredbe radnog

prava o zabrani diskriminacije, pravu na rad, napredovanja u radu, odmoraUn je donjeo brojne konvencije, protokole ljudskih prava, a obuhvataju se pitanja s

podruja rada i zapoljavanja Filadelfijska deklaracija: rad nije roba, sloboda izraavanjai udruivanja, ...ona obvezuje sve drave lanice. Programske je naravi i posredni pravniizvor.

2. MEUNARODNI UGOVORIMeunarodni akti koje donose meunarodne organizacije smatraju se

ugovorima.Od njih se razlikuju klasini meunarodni ugovori koji se sklapaju izmeurazliitih meunarodnih pravnih subjekata, npr..izmeu meunarodnih organizacijadrava, s jedne strane, i jedne ili vie drava ili jedne ili vie multinacionalnih kompanija, sdruge strane

- Ugovori u oblasti rada, koji mogu biti dvostrani i viestrani.Danas takvi ugovori gube na

znaenju i prestaju vrijediti.Zamijenjeni su viestranim temeljnim ugovorima dravalanica i aktima tijela EU.Dvostrani ugovori su jo uvijek znaajni u materiji rada izmeupojedinih drava lanica EU i nelanica.Oni su izvori radnog prava2.

Dvostrani: ugovor o suradnji - dvostrani sporazum o tehnikoj i tehnolokoj kao ioznanstvenoj, prosvetnoj, kulturnoj i drugoj suradnji.Redovito se sklapaju meu dravamaugovori o zapoljavanju stranih radnika - dvije drave ureuju zapoljavanje radnika u

jednoj i drugoj zemlji ili samo u jednoj dravi.Sklapa se na odreeno vrijeme (obino od 1do 5 godina) s tim da ako nije otkazan prije isteka roka, redovito se produljuje za ono

1

Prof.dr.Sead Dedi.JasminkaGradevi-Sijeri-Radno pravo,Sarajevo 2003.godina

2Prof.dr .MlaenMandi-Radno pravo,Banja Luka 2007.godina


6/16

4

razdbolje za koje je sklopljen prije. Ministarstva nadlena za rad obavljaju posloveposredovanja, uz dostavu ponude za rad (uglavnom kolektivne) U obzir se uzima:

zdravstveno stanje, strune sposobnosti, pitanje kaznenog progona ...

Sporazum o zapoljavanju odreuje koje ponude moraju sadravati, i to u pravilu: broj

radnika koji se eli zaposliti, mjesto zaposlenja, naziv i adresu poslodavca, trajanjezaposlenja, potrebnu strunu spremu, struni ispit, radno vrijeme, uvjete rada i smjetaja,plau i dodatke na plau ...Trokove zdravstvenog pregleda, trokove za dobivanje dozvole boravka i radne dozvole,trokove putovanja od mjesta prebivalita u jednoj do mjesta rada u drugoj dravi

potpisnici te trokove izbora radnika - snosi poslodavac .Stranci, radnici u dravi zaposlejaimaju jednaka prava kao i domai radnici

Viestranipotpisuju najmanje tri drave a predmet im je iskljuivo materija iz oblastirada ili iz sadraaja o radu.Dvostrani i viestranimmeudravnimugovorima,drevenastoje da se to viepribliezaj

ednikim pravnim rjeenjima,to daje osnova da se takvo ugovaranje oznai i kao nekavrsta poravnjanja-kompromisa prava meu dravama.Njihov osnovni nedostatak je vezan za parcijalni metodu koja podrazumijeva da se

ureuju samopojedini aspekti prava na radu i u vezi sa radom dravljana drava,lanica usporazumjevanju.

Zakljuivanjebilateralnih ili multilateralnih sporazuma najeeje bazirano na rjeavnjuproblema koji se javljaju iliproistiuiz primjene ratificiranih konvencija iliprihvaenihpreporuka.S obzirom na predmet ugovaranja ovi izvori najee reguliu radnopravna isocijalno pravnapitanja u pogledu statusa radnika migranata,odnosno detairanih radnika usmislu regulisanjaprava po povratku ili okonanju rada u stranoj dravi3.Ratifikacijom oviugovori postaju izvori radnopravnog odnosno socijalnopravnog karaktera,aovakvom

vrstom regulative na veoma efikasan nain dolazi sa do prilagoavanja razliitihinternihzakonodavstava izmeu vie zemalja.U odnosu na radno pravo,ovaj vid meunarodneregulative se javlja kao neka vrsta dopunskogmeunarodnog zakonodavstva u odnosu nanormativnu djelatnost Meunarodne organizacijerada.4

3. OSNIVANJE I POJAM MEUNARODNE ORGANIZACIJE RADAOsnivanjem Meunarodne organizacije rada(International Labor Organisation)

otpoelo je novopoglavlje i u meunarodnim odnosima i u meunarodnom

pravu.Meunarodna organizacija rada(MOR) zajedno sa Crvenim krstom i Potanskomunijom spadameu najstarije meunarodne organizacije.

a) potvrdilo je mnotvoinicijativa kakopojedinaca tako i vlada pojedinih drava meukojima su najznaajnije:1.neuspjele inicijative Robert Owen,Augusto Blanqui,Daniell Le Grand

o usvajanjumeunarodnih odredaba u cilju poboljanja poloajaradnika.2.inicijative sa istim ciljem od strane vlade pojedinih zemalja(vajcarska1876 i1889,godine,Njemaka 1890. godine) i diplomatske aktivnosti koje su preduzimane u svrhuregulisanja

pojedinih pitanja u vezi sa radnikim zakonodavstvom,na jedinstven nain,ostalesusamoplatonske elje.

3Prof.dr .MlaenMandi-Radno pravo,Banja Luka 2007.godina4Jakov Radii; Obligaciono pravo Beograd 2004


7/16

5

3.stvarni uticaj i znaaj za ostvarivanje ideje o stvaranju meunarodne organizacije koja bise bavila ovom oblasti,imalo je meunarodnoudruenjeza zakonsku zatituradnika koje jeosnovano u Parizu1900.godine.

Meunarodnaorganizacija rada (ILO) osnovana je na mirovnoj konferenciji u Parizu1919.godine poslije II svijetskog rata,na osnovu posebnog sporazuma zakljuenogizmeuMeunarodne organizacije

rada i Ujedinjenih nacija od 14.decembra 1946.godine.Meunarodnaorganizacija je postalaspecijalna agencija Ujedinjenih nacija.

Meunarodna organizacija rada je stalana i trajna meunarodna organizacija rada a zbogsvogalanstvapredstavlja univerzalnu meunarodnuorganizaciju.Naime lanovimeunarodneorganizacije (MOR-a) su:-drave koje su bile lanovi MOR-a 1.11.1945.godine 5-svaki lan Ujedinjenih nacija(UN) i svaka drava primljena je za lana Ujedinjenihnacija,akosaopti generalnom direktoru Meunarodnog biroa rada svoj sporazumni

pristanak na obavezukoje proizilaze iz Ustava MOR-a.-drave koje Opta konferencijaMOR-a primi u lanstvo veinom od 2/3 prisutnih delegata nazasjedanju s tim da je prijemizvren dostavljanjem obavjetenja o prihvatanju obaveza kojeproistiu iz Ustava MOR-ageneralnom direktoru Meunarodnog biroa rada.

Najbitnija karakteristika MOR-a je njen tripartitni karakter jer prema Ustavu

ove organizacije usvim forumima i na svim zasjedanjima MOR-a uestvuju predstavnicivlade,poslodavca i radnikau omjeru 2:1:1. Osnovni zadatak MOR-a je da prouavai rijeava probleme izoblasti rada i socijalne politike umeunarodnim razmjerima,aimajui u vidu da se opti i trajni mir moe zasnivati samo nasocijalnoj pravdi.Cilj MOR-a

je da pobolja uslove ivota i rada velikog broja lica a svoj osnovni zadatak i ciljmoepostii samo putem saradnje predstavnika vlade,radnika i poslodavaca na razvijanjuradnogi socijalnog zakonodavstva u svijetu.Meunarodna organizacija rada se sastoji od tristalna i glavna organa:-opta- Generalna konferencija predstavnika drava lanica (GeneralConferenc of represantiveof the members-tzv.Meunarodni parlamen rada);-Administrativni savjet (Govreming Body-Upravno tijelo);-Meunarodni biro rada(International labour Office).

4. TIJELA MOR-a1. Meunarodna skuptina rada- sastoji se od predstavnika svih lanica Organizacije. Svako nacionalno predstavnitvoima 4 predstavnika6

- drava lanica Organizacije koja nije pravodobno uplatila doprinose za pokrie trokovaOrganizacije ne moe sudjelovati u glasovanju u Skuptini, Upravnom vijeu...- svaki predstavnik moe imati do 2 savjetnika za svaku toku skuptinskog zasjedanja, ali

bez prava glasa.

- drave lanice dune su imenovati nevladine predsstavnike i savjetnike u suglasnosti snajreprezentativnijim industrijskim (profesionalnim) organizacijama posloslodavaca i

radnika

5Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata, Svjetska konfederacija rada, Zagreb, 2005. godina6Prof.dr .MlaenMandi-Radno pravo,Banja Luka 2007.godina


8/16

6

- Skuptina se odrava povremeno, najmanje 1 put godinje (obino u 7. mj. U MUR-u uenevi, traje 3 tjedna)- U pripremanju rada Skuptine Upravno vijee utvruje dnevni red zasjedanja Skuptine.Skuptinu otvara i vodi do izbora predjednitva Skuptine predsjednik upravnog vijea.Skuptina bira predsjednika i 3 potpredsjednika (naelo trojnog sastava)

- GD tijekom zasjedanja Skuptine obavlja funkciju Generalnog tajnika Skuptine- MOR uiva na podruju svake od svojih lanica pogodnosti i imunitet koji su mu

potrebni za ostvarivanje njegovih ciljeva

- Skuptina je vrhovno i "zakonodavno" tijelo MOR-a. Ona priprema, izrauje i usvajakonvencije i preporuke te je ovlatena nadzirati njihovu primjenu na temelju pravne itehnike prosudbe. Ona odluuje o prijemu novih lanica- Skuptina obinom veinom glasova odluuje o svim pitanjima ako nije izriito

predviena kvalificirana veina Ustavom, konvencijom ili drugim aktima. Glasovanje nevrijedi ako je broj glasova manji od jednostavne broja glasova7

2. Upravno vijee- je provedbeno tijelo MOR-a. Bira se na razdoblje od 3 godine- Opi djelokrug Uporavnog vijea jest da usklauje djelatnost Organizacije, sazivarazliite sjednice i odluuje o njihovom dnevnom redu i datumu odravanja- UV ocijenjuje zakljuke razliitih sjednica odbora i odluuje koji im pravni uinak trebadati. Ima znaajnu ulogu na financijskom i upravnom polju te raspravlja o nacrtu programai prorauna prije podnoenja Skuptini (Konferenciji) na usvajanje

- UV ima kljuan utjecaj na oblikovanje socijalne politike MOR-a. Iz svojih redovapovremeno bira predsjednika i dva potpredsjednika (1:1:1)

- Ono imenuje GD-a MUR-a, s time da imenovanje treba podnijeti na odobrenje Skuptini

3. Meunarodni ured rada

-je stalno tajnitvo (sekretarijat) Organizacije. elnik Ureda (biroa) je GD kojeg imenujeUV

- osoblje MUR-a imenuje GD po pravilima prihvaenim od UV-a.- u obavljanju svoje dunosti GD i osoblje MUR-a nesmije traiti ni primati upute od bilokoje vlade ili od druge vlasti izvan Organizacije

- vlade drava mogu komunicirati s GD-om preko predstavnika njihovih vlada u Vijeu- MUR je bio najprije osnovan 1920. u Londonu

Dunosti: 1.One ukljuuju sakupljanje i podjelu obavijesti o svim pitanjima koja seodnose na meunarodno poboljanje uvjeta industrijskog ivota i rada, aposebno obuhvaaju ispitivanje pitanja koja su predloena da se podnesuSkuptini u svrhu donoenja konvencija

2. a)pripremanje akata o razliitim tokama dnevnog reda za zasjedanjeSkuptineb)pruanje pomoi vladama (na njihov zahtjev) u izradi zakona i drugih

propisa na temelju odluke Skuptinec) ispunjavanje dunosti koje od Ureda zahtjeva Ustav u svezi s

uinkovitim potovanjem konvencija

7Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata, Svjetska konfederacija rada, Zagreb, 2005. godina


9/16

7

4. druga tijela MOR-a

a) razni tehniki odborib) regionalne skuptinec) upravni sud

5. KONVENCIJE I PREPORUKE MOR-a

Preporuke MOR-a ne podlijeu ratifikaciji ve posebnom postupku prihvatanja-akceptiranju. Za razliku od konvencije koje sadre opta pravila,preporuke sadreuputstva,modele,instrukcijesprovoenja usvojenih naela u odreenojoblasti.Ratifikovane konvencije postaju sastavni diodomaeg zakonodavstva,ausvaja se u izvornom tekstu,menoe se mijenjati ili dopunjavati.

Normativ na dj el atno st MOR-a sas toj i se u donoenju meunarodnihkonvencijai preporuka kao pravnih instrumenata kojima se postavlja meunarodni standardirada,odnosno osnoven norme uoblasti radnog i socijalnog odnosa koje treba da se

provede u pojedinim dravama lanicama MOR-a.Do kraja 2001.godineMeunarodna organizacija rada je donijela 184 konvencije.8To su akti kojima se uspostavljaju meunarodni radni standardi,tj. osnovna pravila, normeo poloaju zaposlenih i drugim pitanjima iz oblasti rada, a mogu i obuhvatati neka pitanjakoja ne spadaju u tradicionalno podruje radnog prava. Opti je trend stalnog irenja tihstandarda na nova podruja i na nove kategorije osoba (npr. na dravne slubenike).

Jedan od najznaajnijih izvora meunarodnog prava su konvencije i preporukeMeunarodneorganizacije rada.Konvencije MOR-a su viestrani ugovori posebnevrste.Donosi ih op ta k o n fe ren c i j a MORa dvo t re in s kom ve inom g l a s ov a .Ko n v en c i j e MOR-a postaju obavezujue za lanice u trenutku ratifikacije.9

6. NAINI USKLAIVANJA MEUNARODNIH AKATA I NACIONALNIH ZAKONA

Pri izradi i usvajanju svake konvencije ili preporuke skuptina MOR-a mora imatina umu da razliiti klimatski uslove, razvoj industrije i druge posebne okolnosti. Ukonvencije i preporuke koje imaju optu primjenu treba uneti prilagodljive odredbe, vodeirauna o nacionalnim potrebama i potrebama pojedinih regija. Naini prilagoavanjameunarodnih akata odnose se na mogunosti izbora drave lanica u pogledu preuzetihobveza i sadraja nainu primjene.10

8Prof.dr .MlaenMandi-Radno pravo,Banja Luka 2007.godina 9

www.wikpedia.org10 M. Uur, Radno pravo, Pravni fakultet Sveuilita uRijeci, Rijeka, 2001 god.


10/16

8

Kroz mogunost izbora doputa dravama lanicama da pri ratifikaciji konvencije sameizaberu formalnom izjavom (deklaracijom), djelokrug obveza koje preuzimaju iz

konvencije.

Izborno prilagodljivost doputena je kad se konvencija sastoji do vie dijelova od kojihdrave mogu prihvatiti jedan, dva ili vie, to omoguuje potpuno irenje njezine primjene.

Drugi nain prilagodbe postie se formulacijom djelokruga i sadraja meunarodnogstandarda, u ovom sluaju konvencije.Odredbe nekih konvencija doputaju da dravesame, uz odreene konzultacije, odlue koji e dio konvencije ratificirati (npr. Konvencijao inspekciji rada) ili doputaju dravama da ne obuhvate neke kategorije osoba (npr.Konvencija o zatiti plata)11

7. DRUGI PRAVNI AKTI MOR-a

a)Rezolucije, zakljuci i tumaenja

Skuptina MOR-a donosi rezolucije i zakljuke neke ot tih rezolucija danasupotrebljavaju razliita nadzorna tela MOR-a,smernice kao i preporuke koje se upuujuvladama drava lanica.Rezolucije usvojene na Skuptini znaajne su i za razvitak programa MOR-a u odreenim

podrujima, Rezolucije i zakljuke donose odbori tehnikih eksperata i njihova zasedanjakoja se bave posebnim granama delatnosti/predmetima. Rezolucije i zakljuci nemajuteinu konvencije i preporuke, ali rezolucija koju usvoji Skuptina ima veu teinu negozakljuci drugih tijela. Njima se uspostavljaju odreeni meunarodni standardi, ali sesmatra da rezolucije i deklaracije nemaju u pravno tehnikom smislu znaenjemeunarodnogugovora.Rezolucije, deklaracije i zakljuci skuptine smatraju se pravnim izvorima, ali nije sasvimsigurno reeno kakvo su to izvori vie upuuje na to da su posredni, a ne neposredniizvori, tj. da nemaju pravni uinak.Prema ustavu MOR-a svako pitanje ili spor koji se odnosi na tumaenje ustava ilikonvencije upuuje se na odluku meunarodnom sudu pravde.Ustavom MOR-a odreeno je da Upravno vijee moe podnijeti Skuptini na usvajanje

pravila kojima se uspostavlja sud za hitno rjeavanje spora ili pitanja koja se odnose na

tumaenje Konvencije.Svaka presuda ili savjetodavno miljenje Meunarodnog sudapravde obvezuje taj sud.12Svaka odluka suda dostavlja se lanovima organizacije i sa svakim se opaanjem upoznajulanovi organizacije sva opaanjakoja su uinili podnose se skuptini

b) Pravo sluaja

Tijekom godina, kvazisudskim tijela MOR-a uspostavljena su da nadziru primjenu

meunarodnih radnih.Vanu ulogu ima Odbor strunjaka i Odbor o slobodi udruivanja;

11

S. Dedi, J. Gradaevi-Sijeri, Radno pravo, PF Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005 god.

12http://hr.wikipedia.org/wiki/Meunarodna_organizacija_rada
http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_radahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_radahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_rada


11/16

9

uspostavili su pravo sluaja.Funkcija Odbora strunjaka je da razmatra i izrazi svojepoglede o znaenju odreene odredbe Konvencije.Zadatak je odbora da tumai i preciznije definie znaenje odredaba konvencije.Znaajan za razvoj prava sluaja je Odbor o slobodi udruivanjauspostavio je pravo natajk, kolektivno pregovaranje, graanske slobode.

c) Akti posebnih konferencij a usvojenih u suradni s MOR-om

Posebne vladine konferencije sazvane su izvan insitucionalnih okvira bavile su sepitanjima za koja je zainteresiran ogranien broj zemalja i zato nisu prikladne da donosekonvencije opte naravi. To su akti usvojeni na posebnim konferencijama pod

pokroviteljstvom ili u saradnji s MOR-om.

8. PRIMJENA I NADZOR NAD PRIMJENOM KONVENCIJA I PREPORUKA MOR-a

Meunarodni standardi rada ureeni meunarodnim radnim pravom imaju odreenuvrednost ako je ureen postupak primjene kao i nadzora.

9. POSTUPAK, PRIMJENA I NADZOR NAD PRIMJENOM MEUNARODNOGPAKTA

Svi akti UN ne sadre odredbe o primjeni i nadzoru nad primjenom pravnih pravila kojapropisuju. Drave su obvezne podnositi izvjetaje o usvojenim mjerama io napretkupostignutom u svrhu osiguranja potivanja prava priznatih u Paktu.Podnose se Glavnomtajniku UN koji dostavlja ESV na razmatranje.

Ekonomsko-socijalno vijee (ESV) moe sklopiti sporazume sa specijalizovanimustanovama radi izrade, i u vezi s postignutim napretkom u pogledu potovanja odredabaMeunarodnog pakta koji ulaze u njihov djelokrug.ESV moe vratiti Komisiji za prava ovjeka radi opteg prouavanja i preporuke ili radiinformacije, ako je potrebno, o pitanju prava ovjeka koje dostavljaju drave lanice ispecijalizovane ustanove.

Drave lanice meunarodnog pakta i zainteresirane specijalizovane ustanove mogupodnijeti ESV-u primedbe o svakoj preporuci opte naravi iznijete u izvjetaju Komisije oljudskim pravima.

Drave lanice meunarodnog pakta podnose izvetaje u fazama prema programu

uspostavljenom od ESV-a u roku jedne godine od dana stupanja na snagu pakta.Do osnivanja nadzornog tela za primjenu meunarodnog pakta, tj. odbora o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima dolo se postupno i uz odreene tekoe.13

10.RATIFIKACIJE, PRIMJENA I ODJAVA KONVENCIJARatificirana konvencija obvezuje samo one lanice koje su je ratificirale. Ratifikacija je formalan in kojim drava lanica preuzima meunarodnu obvezu da e

poduzeti potrebne mjere radi primjene odredaba te konvencije. Ratifikacija konvencije ne

moe biti popraena rezervom-razlog tome je trojni sastav skuptine MOR-a koja jeusvojila konvenciju.14

13Prof.d r.Mlaen Mandi-Radno pravo,Banja Luka 2007.godina 14Prof.dr.Aleksa Vulin-Radno pravo,Banja Luka 2009.godina


12/16

10

Ujed in jen e n ac i j e p o red Me una rodne o r g a n i z a c i j e r a d a t a koe r i m a j uz na a jnu u lo g u u razv i j an ju r ad n o g i so c i j a ln o g p rav a n ame una rodnom p l an u to p ro i s t i e iz sam e Pov elj e u jedinjenih

nacija (Glava IX i X), prema kojoj Ujedinjene nacije rade na podizanjuivotnog standarda i ostvarivanju pune zaposlenosti kao i na rjeavanju krupnihmeunarodnih problema uoblasti socijalnog i ekonomskog ivota u svijetu,na potivanju izatiti ljudskih prava i osnovnihsloboda za sve bez obzira na rasu, pol, jezik i religiju. To

je naznaeno i u univerzalnoj deklaraciji o pravima ovj eka i graana,ko ju jeproglas ila UN 1948. godine15

Svaku ratificiranje registrira Generalni direktor MUR-a, koji obavjetava drave lanice iglavnog tajnika UN o registraciji.Za stupanje na snagu trai se prihvaanje minimalnog

broja ratifikacija (obino dvije) Obveze drave vezane uz ratificiran konvenciju:

1. Drava koje je ratificirala mora podzeti potrebne mjere za primjenu odredabaKonvencije.

2. Primjena pojedinih odredaba moe biti privremeno odloena od vlade u sluaju rata,izvanrednih dogaaja, javni interes, via sila

3. U samim konvenvijama odreuju naini njihove odjave

Konvencije od 1932. mogu se odjaviti tokom jedne godine nakon isteka deset godina od

dana njenog prvog stupanja na snagu.

U ovoj Deklaraciji se istie da su osnovna prava ovjeka i ona koja su od neposrednogznaaja zaradnike kao to su:16

-pravo na jednakost pred zakonom

-pravo na upotrebu pravnih sredstava

-pravo na nepristrasno suenje

-pravo na slobodu kretanja

-pravo na slobodu skupa i na udruivanje

-pravo na uestvovanje na javnim poslovima i na vrenje javnih funkcija

-pravo na socijalno obezbjeenje

-pravo na pristojan materijalni i kulturni ivot

-pravo na slobodu rada

15M. Klipa, Socijalni dijalog kao nain poslovnog pregovaranja(predavanje), Virovitica, 2010 god.



13/16

11

-pravo na ivotni nivo dovoljan da obezbjedi zdravlje i blagostanje ovjeka i njegoveporodice

-pravo na obrazovanje

-pravo na slobodu uestvovanja u kulturnom ivotu.

Principi izraeni u Povelji UN-a i Univerzalnoj deklaraciji o pravima ovjeka igraana,predmets u r a z r a d e v e l i k i m d i j e l o m i u me una rodnom p ak tu oek on om sk im ,s oc ij al ni m i ku lt ur ni m pravima iz 1966.godine.17Ovaj dokument

Ujedinjenih nacija sadriblieodredbe o:

- p r a v u n a r a d i o m j e r a m a k o j e s v a k a d r a v a l a n i c a t r e b ap r e d u z e t i d a b i s e o s i g u r a l o ostvarivanje ovog prava od strane poslodavca

- pravu svakog pojedinca da uivapravinei povoljne uslove rada

- pravu svakog pojedinca da se sa drugim udruujeu sindikate i o sindikalnim slobodama

- pravo na socijalno osiguranje

- pravo na zatitumajki,djece i omladine

- pravo na pristojan ivoti na stalnopoboljavanjeuslova egzistencije ovjeka

- pravo na zdravstvenu zatitu-pravo na linoobrazovanje

- i o drugim pravima i slobodama ovjeka.

11.SUKOB IZMEU MEUNARODNIH I DOMAIH AKATAMoe doi do sukoba, ali ne u pravilu ako su programske naravi.Do sukoba dolazi meu

pravilima koja su neposredno primjenjiva.

1) Sudovi obino pokuavaju pomiriti pravila meunarodnih konvencija s pravilimazakonodavstva. Do sukoba izmeu tih dvovrsnih normi rijetko dolazi, jer meunarodna

pravila sadravaju minimalne standarde, a nacionalno pravo odreuje jednake ili viestandarde. Sukob nastaje ako meunarodni standardi predviaju vii stepen zatite oddomaih zakona. Rjeenje zavisi da li nacionalni zakon donesen prie ili posle konvencije.

2) Kad je konvencija dola u sukob s prije donesenim zakonom tu ne nastaju veepotekoe, budui da se mijenja ili ukida prethodna zakonska odredba koja jesuprotna. Sukob s kasnije donesenim domaim zakonom je sloeniji - razlikuju se dvasluaja:u nekim zemljama ratificirane i objavljene konvencije imaju prednost prema



14/16

12

poslije donesenom domaem zakonu, bez obzira je li ta prednost propisana domaimustavom meunarodni sporazum odnosno konvencija uvrteni su po Ustavu, zakonu ili

podzakonskim propisom.

Slika 1.


15/16

13

ZAKLJUAK

Od izvora radnog prava meunarodnog porijekla najznaajnije su konvencije iPreporuka MOR-ai akti Ujedinjen ih naci ja koji se j avlj aju kao dopunski izvor

radnog prav a u odnosu na navedeneakte Meunaroneorganozacije rada.

Ovi izvori, prihvatanjem od strane suverenih drzava uvode se u domace

zakonodavstvo,vrseci pravno djejstvo na domace radno pravo, bilo da se automatski

ukljucuju u internezakonodavstvo, bilo da se moraju donijeti posebni propisi, kojima cese regulirati odnosnamaterija.Ratifikaciju medunarodnih ugovora u nasem pravnom

poretku vrsi Predsjednistvo Bosne iHercegovine, pod uslovom da na to pristane

Parlamentarna Skupstina BiH.

Konvencije i preporuke MOR-a imaju, s gledista medunarodnog i unutrasnjeg

radnogprava, poseban znacaj i primjenu, te zajedno sa drugim medunarodnim izvorima

usavremenom razvoju drzava i prava, cine medunarodno radno zakonodavstvo

K a o z n a a j n i i z v o r i r a d n o g p r a v a m e u n a r o d n o g p o r i j e k l a s e n a v o d e id v o s t r a n i i v i e s t r a n i meudravni i meunarodni sporazumi koji se takoe

javlj aj u kao spor edni jer obino ureujupojedine oblasti radnih odnosa.

Ovi izvori prihvatanjem od strane suverenih drava uvode se u unutranje zakonodavstvo vrei p r a v n o d e j s t v o n a d o m a e - u n u t r a n j e r a d n o p r a v o b i l od a s e a u to m a t s k i u k l j u u j u u i n t e r n o zakonodavstvo bilo da se moraju donijeti posebnipropisi kojima ese regulisati odnosan materija(monistiki i dualistiki).

R a t i f i k a c i j u m e u n a r o d n i h u g o v o r a u n a e m p r a v n o m p o r e d k u vr i P r e d s j ed n i t v o b o sn e i Hercegovine pod uslovom da na to pristane Parlamentarna skuptinaBosne iHercegovine.


16/16

14

LITERATURA

1.Prof.dr.Sead Dedi.Jasminka Gradevi-Sijeri-Radno pravo,Sarajevo2003.godina

2.Prof.dr.Mlaen Mandi-Radno pravo,Banja Luka 2007.godina

3.Prof.dr.Mlaen Mandi-Radno pravo,Banja Luka 2009.godina

4.Prof.dr.Aleksa Vulin-Radno pravo,Banja Luka 2009.godina

5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Meunarodna_organizacija_rada
http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_radahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_radahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_radahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_rada

SR.radnopravo.baskarad.dario.

Documents