1
2
SRPSKI PELAR ASOPIS ZA PELARSKU NAUKU I PRAKSU
MAGAZINE SERBIAN BEEKEEPER
IZDAVA-PUBLISHER
Drutvo pelara Duboica
Leskovac
Ul. Slavka Zlatanovia br. 35
16000 Leskovac
GLAVNI I ODGOVORNI
UREDNIK - EDITOR
Dragoslav Ili e
Tel. 016 - 281 666
Mob.063 42 82 36
Email:
REDAKCIJA-EDITORIAL:
prof. dr Kostadin Trikovi
prof. dr Moma Deni
mr Naum Bandov
dr. vet. med. Mihajlo Ili
dipl. ing. polj.
Zoran Stamenkovi
dipl. ing. polj. Dejan Pei
profesor Vlada orevi
LEKTOR
Ana Jovanovi
3
S A D R A J
ivadinovi Rodoljub pelarskom nestrunou nastavlja da unitava
srpsko pelarstvo.................................................................................4
Razvoj endotermike toplote u ranom periodu ivota medonosnih pela...................................................................................................13
Ekoloko-bioloka kombinovana metoda pelarenja dvojnim drutvima u LR konici.....................................................................17
Linija za izradu pogaa......................................................................29
Konice III deo..................................................................................33
Pelarsko udruenje Matica iz Vinice - R. Makedonija....................38
Slovenaki pelari najzad otvorili oi...............................................41
Pretnje ivadinoviu istina ili obmana..............................................45
Aleksandri Mihajlovi.......................................................................52
Pelaforizmi.......................................................................................55
Vic.....................................................................................................56
Naivna pelarska poezija...................................................................58
4
IVADINOVI RODOLJUB PELARSKOM NESTRUNOU
NASTAVLJA DA UNITAVA SRPSKO PELARSTVO
OSVRT NA LANAK KONANO OBJANJENJE
SINDROMA NESTAJANJA PELA
OBJAVLJENOG U ASOPISU PELAR BROJ 11, NOVEMBAR 2010. STR. 541 AUTORA
IVADINOVI RODOLJUBA IZ ITKOVCA
lanak e se analizirati samo na osnovu teksta koji je
objavljen u asopisu Pelar, bez provere tanosti navoda i prevoda.
Srpski pelari su navikli da se u asopisu Pelar objavlju-ju, lai, obmane, nekorisni lanci, tetni lanci, lanci za samoreklamiranje, da se dece-
nijama vrte iste teme i sline gluposti. Oni koji rade na
asopisu nikako da shvate da u njemu ne sme da se objavi
nita to je pogreno, jer pelari gledaju na ovaj asopis kao na neku vrstu pelarske Biblije, tako da sve to proi-taju u njemu uzimaju zdravo
za gotovo i automatski prime-
ivadinovi Rodoljub
iz itkovca
njuju. U isto vreme rukovo-
dstvo SPOS-a nesposobno da
se uzdigne iznad sebe i pri-zna svoju nesposobnost, gradi
titoistiki kult linosti i poka-zuje maksimalnu bezonost
5
obmajui pelare da je njihov rad neverovatan napredak za
srpsko pelarstvo, put u Evro-pu, pa moda i put u raj. Kako je u pomenutom la-nku baen akcenat na viruse, neophodne je prvo dati osno-
vne podatke o virusima.
Virusi su neprestano prisu-
tni u svakodnevnici kao pojam
stalne, esto veoma ozbiljne pretnje zdravlju: ljudi, biljaka,
ivotinja, i drugih organizama. Za viruse se moe rei da predstavljaju prelazni oblik
izmeu ivog i neivog sveta. Izgraeni su samo od dve komponente. Od nukleinske
kiseline DNK ili RNK, i
proteinskog omotaa. Virusi su ultramikroskopski, organi-
zmi nesposobni da se razmno-
avaju van elije domaina. Izvan elije domaina oni ne pokazuju osobine ivih bia. Posle pripajanja za eliju domaina virus postaje aktivan i ubacuje svoj sadraj u eliju (kao ubrizgavanje tenosti pricom za injekcije). Virus u eliji preuzima kontrolu nad molekularnim aparatom doma-
ina i koristi ga za sopstveno razmnoavanje. elija doma-
ina tada stvara delove virusa, a ne materije koje su njoj po-
trebne za normalan rad. To u
domainu dovodi do bolesti. Pele ive sa virusima i drugim patogenima od svog
nastanka do danas. Priroda im
je stvorila odbrambene meha-
nizme koji su im omoguili da opstanu.
ivadinovi je u dubokoj zabludi kad kae: Konano objanjenje sindroma nestaja-nja pela i to je njegov pro-blem, ali to to dovodi u teku zabludu sve pelare Srbije to je ve ozbiljan dravni pro-blem. Oigledno je, da je ivadinovi promenio izvor informacija, ali ud nije. Za njega su nekad bili senzacio-
nalni lanci objavljeni u make-donskim asopisima, a sadu su to lanci iz amerikih asopi-sa.
Na poetku lanka je obja-vljena interesantna informacija
da su ameriki naunici otkrili novi virus kod pela, iridesce-ntni virus kod beskimenjaka (eng. Invertebrate Iride Virus,
skraeno IIV). U estom pasusu lanka se kae: Rezultati su izrazito
6
ukazivali na to da kombinacija
nosema ceranae i IIV virusa
ima veze sa poveanom smrtnosti kod pela. Nije jasno emu ovoliko ivadino-vievo uenje kad je ovo poznato u medicini od davni-
na, to je azbuka medicine.
Normalno je da poveanje broja patogena, i kombinacija
razliitih patogena u jednom organizmu poveava smrtnost svakog ivog bia pa i pela. Svako zna da prilikom konzu-
miranja alkohola ne treba da
mea pia, da ne bi zavrio u komu.
U pasusu pod naslovom
Praktini saveti za pelare ivadinovi ulee u veoma opasnu zamku u koju uvlai i itaoce asopisa Pelar. Ako neka otkria potiu iz svetskih naunih institucija, i objavljena su u poznatim sve-
tskim asopisima, ne mora da znai da su znaajna i korisna. Amerikanci stalno izbacuju
senzacionalna otkria, koja fasciniraju samo pelarske naivce, a ipak nikako da
zaustave masovno stradanje
pela, niti e ga uskoro zaustaviti, jer su sasvim na
pogrenom putu. Meutim ovaj lanak pokazuje da preporuke naunih institucija mogu da budu tetna za pelarstvo. Zato ne treba uvo-ziti glupoisti iz inostranstva.
Predpostavka amerikih na-unika koja je izreena u pomenutom pasusu: Izgleda da je postavljanje pela na tople i sunane lokacije od pomoi, i na osnovu toga ivadinovievo zakljuivanje koji tvrdi: To takoe zatvara i dugogodinju debatu meu pelarima u vezi sa postavlja-njem konica na osunanu lokaciju u odnosu na posta-
vljanje konica u hladovinu, su zasnovani na osnovu aspe-
kta jednostranog i ogranienog loginog zakljuivanja. Ovde je upotrebljena logika: Crna krava belo mleko. Po njiho-voj logici poto je mleko uvek belo proizilazi da su sve krave
crne, pa tako poto se veina virusi IIV ne umnoava na visokim temperaturama, pele treba izvui iz hladovine njihovog prirodnog stanita uma, i postaviti ih na neprirodnim stanitima, na toplim i sunanim lokacijama.
7
Svima je jasan nivo njihovog
logikog zakljuivanja. U vievekovnoj istoriji medicine nije zabeleeno da je oveku izleen grip promenom adrese stanovanja. Da li to pelama nije poznato koje je njihovo
prirodno stanite i ne znaju ta im treba ili to ne znaju
ivadinovi i amerikanci. Sva-ko ko bar malo poznaje
pelarstvo sigurno e verovati pelama. Nee biti zauujue ako pojedini pelarski stru-njaci preporue da se pele dre u rerni poreta kao preventiva od napada virusa.
Bilo bi dobro da ivadinovi pita amerike naunike koji je poret bolji stari Smederevac na drva ili elektrini i na kojoj temperaturi da se greje rerna.
Kada pele u rerni budu uginule znae se da nisu od virusa, ve od visoke tempera-ture. Ameriki pelari zahva-ljujui njihovim naunicima i srpski pelari zahvaljujui ivadinoviu mogu da budu spokojni, treba samo da
postave svoje pele na Suncu, da se peku i nee imati oboljevanje pela od virusa. U toku letnjih vruina ovek,
pas, i sve to je ivo bei u hladovinu, a pele ije je konice pelar postavio na sunanom mestu, osuene su na muke, moraju da se peku na
Suncu. Pela nije pu pa da svoju kuu prenese u hladovinu ve mora da bude na onom mestu gde ju je
ovek osudio. U istom pasusu se kae: Nekoliko pelara nas je oba-vestilo da imaju vie problema sa pelama u oblastima sa estom maglom ili u brdovitim oblastima sa hladnijim vreme-
nskim uslovima. Ova reeni-ca govori sve i ini ovaj lanak vie nego neozbiljnim. Namee se pitanje kakvi su to naunici ako oni donose odreene zakljuke na osnovu rekla-kazala nekoliko pelara. Ameriki naunici su morali da svoje tvrdnje zasnivaju
samo na nauno-eksperime-ntalnom radu gde bi ukljuili nekoliko hiljada pelinjih drutava paralelno posmatraju-i pelinja drutva sa stanitem u hladu i na Suncu, pa da na osnovu toga utvrde
na kojim lokacijama IIV virusi
vie ugroavaju pele. Takoe
8
su mogli i da proue statistike podatke o broju ve stradalih drutava na stanitima sa razli-itom mikroklimom. Umesto ozbiljnih naunih izuavanja oni svoje tvrdnje zasnivaju na
predpostavkama, tako da je
sve ovo ne samo neozbiljno,
ve i smeno. Ovde se gubi iz vida da su u brdovitim obla-
stima sa hladnim vremenskim
uslovima loe pane priliki. Apsurdno je uporeivati zdra-vlje pela u loim i dobrim ivotnim uslovima. Klimatske i pane prilike, prilikom upo-reivanja pelinjih drutava u razliitim oblastima ne mogu se i ne smeju odvajati, jer su
oba faktora uslovljavajua na zdravlje i celokupan ivot pela. ak i pelari poetnici znaju da pelinja drutva u oblastima sa loim klimatskim i panim prilikama mnogo vie oboljevaju i stradaju od
drutava koja ive u dobrim klimatskim i panim prilika-ma. Virusi nikad ne napadaju
pele zbog magle, brdovitosti ili hladnoe, oni pre svega napadaju pele iji je organi-zam oslabljen, a zato je pelinji organizam oslabljen je
sasvim drugo pitanje. Dakle
reenje nije u traenju virusa u pelama, ve u odgovoru na pitanje: Zato je organizam pela oslabljen pa u njega moe da ue sve to poeli, i kako zatvoriti vrata pelinjeg organizma za viruse. Ove
osnovne stvari iz pelarstva i medicine ne znaju samo pela-ri koji su zalutali u pelarstvu. Ne unitavaju virusi ve neznanje oveka. Poznato je da nekim virusi-
ma odgovara visoka tempera-
tura za njihovo umnoavanje. Da li to znai da pelari treba da spaavaju svoje pele od IIV virusa, a da ih izlau drugim virusima i da ih od
njih gube. Kao to niske temperature negativno utiu na pele, tako i visoke temperatu-re naruavaju ivot i zdravlje pela. Sva iva bia su zdravija i bolje se oseaju u svom prirodnom stanitu sa mikroklimom na koju su se
privikavala milionima godina.
U ovom lanku se tvrdi da stavljanje pela u neprirodne, gore uslove ivota od potrebnih poboljava zdravlje pela, to je van pameti.
9
Lepezaice odravanje mikroklime konice i legla mora da bude u granicama prirodno potrebnog
Svaki organizam na zemlji
zahteva odreene, potrebne ivotne uslove, bilo koji poremeaj negativno utie na ivot, rad i zdravlje tog organizma. To isto se odnosi i
na pele. One nisu nikakav izuzetak. Jedino su izuzetak u
pogledu ugroenosti. Najugro-enija su vrsta na svetu. Ugrozio ih je ovek svojim izopaenim umom. Ameriki naunici i ivadi-novi negiraju biologiju. Nau-ka biologije se vekovima ra-
zvijala i kae da je stanite od presudnog znaaja za ivot
svakog organizma na zemlji
pa i pela. Za pelinje drutvo su sudbonosne mikroklime
pelinjaka, konice i legla. Sve tri mikroklime su u uzajamnoj
korelaciji i utiu na celokupan ivot i rad pelinjeg drutva. Pele, bez obzira gde je njihov dom, da li u hladu ili na
Suncu, moraju da odravaju mikroklimu konice i legla u granicama prirodno potrebnog.
U Srbiji, sa klimom od etiri godinja doba najbolje uslove ivota pelama pruaju ume. Tako pele u umi u toku jeseni, zime i prolea kada na
10
drveu nema lia izloene su Suncu koje ih greje. U toku
leta kada su nesnosne vruine, lie umskog drvea titi pele od pregrejavanja i prua im idealnu mikroklimu. U
drutvu ija je konica na Suncu pele su primorane pre svega na regulaciju mikrokli-
me, a pele ija je konica u hladu svu svoju snagu usmera-
vaju na sakupljanju hrane.
Ovo samo pokazuje da je
neko kao lo ak koji preskae lekcije, preskoio lekcije iz biologije pela i direktno pre-ao na bolesti pela, ali ni to nije dobro savladao. Problem
pela je veoma kompleksan i ne reava se zavlaenjem gla-ve u epruvetu. Nije problem u
virusima i drugim patogenima
ve u oveku. Mnogo opasnije od virusa su instrukcije kvazi
strunjaka. Milan, pelar iz okoline Leskovca, je 2010. godine na-
ao tri pelinja drutva u prirodnim konicama, u stablu drveta. Nije ih naao na toplim i sunanim lokacijama, ve u svom prirodnom stanitu, du-boko u umi, u hladu stogodi-njih hrastova.
Pelar Milan sa pelama u panjevima
11
U lanku stoji da su Amerikanci potroili preko 60 miliona dolara na dosadanja istraivanja. Nisu morali da bacaju tolike pare. Korisnije bi
bilo da su za ta sredstva kupili
hranu za gladnu decu Afrike.
Apsurdno-komino je traiti reenje koje ve postoji. Na-jvanija karakteristika njihove apsurdnosti je traginost, jer stradalo je na milione pelinjih drutava u Americi i itavom svetu, a pogrene instrukcije unitie jo vei broj. Zauu-jua je njihova slepost. Upozorenje na opasnost koja
preti pelama, kao i mere koje treba preduzeti date su jo
davne 2003. godine, na
Apimondiji u Sloveniji i to u
radovima: Extermination of autochthonous races i The rulf of territorial maximum. U njima se istie da strategiju ouvanja pela treba usmeriti u preventivu, a ne u leenju. Srpskim pelama Sindrom CCD nee moi nita ukoliko se pelari budu pridravali sledeih uputstava. Dakle, preventiva za sve viruse, bole-
sti i ostale nedae pela je : 1. Da ne primenjuju apsolu-
tno nita to proitaju u
asopisu Pelar.
2. Da ne prihvataju instru-
kcije kvazi strunjaka.
3. Da sve to primenjuju
bude u skladu sa priro-
dnim nainom ivota
pelinjeg drutva.
4. Da im pelinjaci imaju
odgovarajuu mikrokli-
mu, tj. da budu u hladu
listopadnog drvea.
5. Da njihove konice
pelama pruaju potrebnu
mikroklimu, da su bez
12
otvora na podnjai i
poklopnoj dasci.
6. Da u konicama uvek
imaju minimum 20 kg.
hrane.
7. Da u sluaju potrebe
dopunu zaliha hrane
izvre do 31. avgusta.
8. Da u periodu od 1.
septembra tekue godine
do 1. marta naredne
godine ne vre nikakvo
prihranjivanje pela.
9. Da matice proizvode
sami, koristei vie majki
matica.
10. Da uvaju samo srpsku
kranjsku rasu.
11. Da unite sve matice ije
pele po osobinama ili
izgledu ne odgovaraju
srpskoj kranjskoj rasi.
12. Da redovno i na vreme
otklanjaju Varou.
Srpski pelari posebno treba da budu obazrivi kada je
asopis Pelar u pitanju, koji je u pelarskoj tampi und asopis. Ovakvi lanci obja-vljeni u ovom und asopisu
uzrokuju nemerljivu tetu sr-pskom pelarstvu. Najopasnija bolest za srpske pele je sigurno asopis Pelar koji je unitio vie pela i od varoe, i od amerike kuge i svih osta-lih bolesti zajedno. U Pelaru su nadristrunjaci izokrenuli biologiju pela naopake, a ni arape se ne nose naopake. Pitanje koje stalno visi u
vazduhu je: emu slui Izda-vaki savet od 9 lanova, Redakcija od 16 lanova iz Srbije i 14 lanova iz inostra-nstva kada se u asopisu Pe-lar objavljuju tetni lanci, a pelari lau i obmanjuju. Da li su oni svesni svega toga, da li
oni ovo odobravaju ili ne, i da
li shvataju da im se na ovaj
nain rui ugled i kalja ime. Masovno stradanje pela nije nita neobino i udno to samo priroda ispravlja greke oveka. U tom smislu nestae sve pele unakaene od strane oveka. oveanstvo ne treba da brine, ak i ako stradaju sve pele pod kontrolom oveka, opstae pele u prirodi.
Autor teksta
Dragoslav Ili e
13
RAZVOJ ENDOTERMIKE TOPLOTE U RANOM
PERIODU IVOTA MEDONOSNIH PELA (APIS MELLIFERA CARNICA POLLM.)
Juta Bolman, Helmut Kova, Anton Stabentajner, AUSTRIJA
Preuzeto iz knjige Apimondija 2003, izdava Dragoslav Ili e
UVOD
Medonosne pele su hete-romeriki insekti. To znai da su sposobni da aktivno proi-
zvode toplotu, nezavisno od
temperature ambijenta. One
razvijaju temperaturu grudnog
koa kontrakcijom grudnih miia, bez pokretanja krila. Pele su razvile ovu sposobno-st kako bi mogle da lete, da
reguliu temperaturu u koni-ci, kako bi bile spremne da
pobegnu i da se bore protiv
neprijatelja kao to su strljeni i ose (Ono i drugi, 1995;
Hajnrih, 1993). Zbog razvoja
legla neophodno je da se
temperatura gnezda legla
odrava na nivou izmeu 34C - 35C, inae bi nastao poremeaj u razvoju legla (Himer, 1932). Kada tempera-
tura u konici opada, pele aktivno poinju da proizvode
toplotu kako bi podigle nivo
temperature (E, 1960; Himer, 1932; Bujok i ostali, 2002;
Stabentajner i Kova, 2002; Stabentajner i ostali, 2003).
Ukoliko postoji opasnost da se
konica pregreje, pele poi-nju da je ventiliraju i unose
vodu kako bi je rashladile
(Hes, 1926; Lindauer, 1954).
Lepezaica
Pelama je potrebna sposo-bnost da proizvode toplotu
14
kako bi mogle da lete. Mini-
malna temperatura grudnog
koa mora biti ~ 28C, inae one ne mogu da uzlete ili nisu
spremne za beg, ukoliko je to
neophodno (E, 1960; Hajnrih, 1979; marancer i Stabenta-jner, 1988a,b). Sposobnost da
proizvedu toplotu nije endoge-
nski razvijena, kada pele poinju da se pojavljuju (Himer, 1932; Stabentajner i
marancer, 1987). To znai da im je temperatura tela ista kao
temperatura okruenja. Ono to smo mi prouavali jeste stadijum u kome pele poinju da proizvode toplotu i kada je
kod njih ova sposobnost u
potpunosti razvijena.
MATERIJAL I METODE
Uzeli smo dva zatvorena
rama legla iz dva pelinja drutva i stavili ih u inkubator za izleganje. Nakon izleganja,
obeleili smo pele razliitim bojama kako bi smo tano znali njihovu starost. Sve
pele smo hranili pipetom sa 10-30l 1.5M rastvora saha-
roze, kako bi smo garantovali
da imaju dovoljno energije za
aktivno razvijanje temperatu-
re. Pele smo izdvojili u posebne drvene kutije koje su
bile namontirane na laboratori-
jski ejker. Ovakav ureaj smo smestili u klimatizovanu ko-
moru kako bi smo kontrolisali
temperaturu. Temperatura
ambijenta u malim drvenim
kutijama, nakon to smo je izmerili termoudvajanjem, bila
je u proseku 32C, 24C i 16C. Unutar klimatizovane komore stavili smo neonsko
svetlo koje je konstantno gore-
lo. Pre merenja, laboratorijski
ejker smo iskljuili na 15 sek. Kako bismo stimulisali pele na zagrevanje. Za vreme mere-
nja svetlo je i dalje gorelo, ali
je ejker bio iskljuen. Mere-nja su izvrene na pelama radilicama od pola sata pa do
pet dana starosti. One pele koje su bile stare do 40 sati,
postavili smo na sae sa medom, zajedno sa pelama hraniteljicama, izmeu mere-nja, kako bismo im obezbedili
prirodnu hranu. Stare pele smo vratili u njihovo drutvo i ponovo ih uzeli odatle, odmah
nakon merenja temperature.
Termografski prikaz merenja
15
temperature povrine tela smo preneli uz pomo AGA 782 SW (FLIR) kamerom sa infra-
crvenim zracima (Stabentajner
i marancer, 1987), na tri razliite temperature ambije-nta.
REZULTATI
Grafikon 1 prikazuje relati-
vne frekvencije pela sa aktivnom proizvodnjom te-
mperature u tri ambijenta sa
razliitim temperaturama. U ambijentu sa temperaturom od
32C, 3 od 16 pela starosti 9 sati (19%) pokazale su aktivnu
proizvodnju toplote (T grudni
ko-T stomak i T grudni ko-T glava > 0.2C). Na temperaturi ambijenta od 24C prve pele koje su pokazale sposobnost
da razviju temperaturu gru-
dnog koa bile su pele starosti 4 sati (6%). Na istoj
temperaturi ambijenta, 19%
pela starosti 6 sati i 19% pela staroati 9 sati aktivno su podigle temperaturu grudnog
koa (3 od 16 pela u oba sluaja). Pa ipak, na tempera-turi ambijenta od 16C, prve pele koje su pokazale aktivnu proizvodnju toplote bile su ve 24 sata stare. Frekvencija
pela koje su pokazivale pr-oizvodnju toplote rasla je sa
njihovom starou na sva tri temperaturna nivoa ambijenta.
Na temperaturi ambijenta od
32C i 24C, 100% pela starosti 72 sata poveavale su svoju temperaturu grudnog
koa, a 100% pela starosti 120 sati (5 dana) pokazale su
sposobnost proizvodnje toplo-
te na temperaturi ambijenta od
32C. Na temperaturi ambije-nta od 24C vie od 90% i na temperaturi ambijenta od 16C skoro 90% pela starosti od 5 dana poveale su aktivno te-mperaturu svog grudnog koa.
Grafikon 1. Frenkvencija me-
donosnih pela koje pokazuju aktivnu proizvodnju toplote (n
= 16 po starosti). Aktivna pro-
izvodnja toplote znai da je temperatura grudnog koa bi-la najmanje 0.2C via od temperature glave i stomaka
(T glave
16
Grafikon 2 prikazuje razli-
ku izmeu temperature tela i temperature vazduha na te-
mperaturi ambijenta od 32C. Dok je razlika bila ista kod
pela starosti do 6 sati, ona je poela da se poveava u grudnom kou kod pela od 9 sati starosti i dostizala je
maksimum kod pela od 9 sati starosti i dostizala je maksi-
mum kod pela starih 5 dana. Samo je temperatura stomaka
ostala na niem nivou, blizu nivoa temperature ambijenta.
Grafikon 2. Razlika izmeu temperature tela i temperature
ambijenta (Ta = 32C; 16 po starosti)
Grafikon 3 prikazuje razli-
ku izmeu temperature grudnog koa i temperature stomaka pri tri razliita tempe-raturna ambijenta. Ova razlika
je rasla kako je pela postajala starija. Ona je bila via na
temperaturi ambijenta od 24C nego od 32C. Na temperaturi ambijenta od 16C pak porast je poeo da se javlja kasnije i ostao je na niem nivou, sve do starosti pele od 5 dana.
Grafikon 3. Razlika u tempe-
raturi izmeu grudi i stomaka kod pela koje ispoljavaju energinu proizvodnju toplote (16 po starosti)
KOMENTAR
Neke pele imaju sposo-bnost da proizvedu toplotu
veoma rano tokom svog
ivota, ali ova sposobnost se veoma slabo razvija sve do
starosti od 36 do 48 sati. Samo
pele starosti od 3 do 5 dana, tj. veina njih, imaju sposo-bnost da znatno poveaju temperaturu svog grudnog
koa. U ovo vreme pele poi-nju sa svojim orjentacionim
17
letovima (Volbexr,1975). Sli-
an razvoj endoterminosti se mogao zapaziti i kod pela koje nismo hranili saharozom
pre vrenja merenja (Volman i drugi, 2003). Stoga, dolazimo
________________________
________________________
do zakljuka da niska frekve-ncija i intenzitet endotermi-
nosti kod veoma mladih pe-la (starosti
18
rupica od 2 - 3 mm, s tim to imam napravljen ulaz za
usmeravanje pela gore i dole i sa zadnje strane.
2. Pri uzimljavanju peli-njih drutava, polunastavak koji sam uveo u sistem
pelarenja jo 1975. godine, nalazi se iskljuivo ispod desetoramnog LR nastavka, a
u vreme sezone jedan ili dva
polunastavka se nalaze iznad
matine reetke u medinom delu, zavisno od pelarske godine (slaba, normalna ili
dobra),
3. Obavezno u prvoj polo-
vini avgusta kada pristupam
pripremi za uzimljavanje pe-linjih drutava, donja matica je stara jednu do dve godine, u
zavisnosti koja je ostala pri
prologodinjem spajanju dva drutva, a gornja matica je obavezno mlada, starosti jedan
do dva meseca,
4. Metoda koju opisujem
je izvodljiva samo sa manjim
brojem konica (do 50 proi-zvodnih) i odgovara amateri-
ma, a ne profesinalcima koji
pelare sa veim brojem ko-nica (ponekad je u amate-rskom pelarenju obavezno
intervenisati sa ramom u
interesu biolokih zakona u pelinjem drutvu za dobijanje veih prinosa pelinjih proi-zvoda.
U pomenutoj kombinova-
noj metodi g-din Vener je
prihvatio neka moja vienja i operacije koja imaju bioloku opravdanost, a neto sam i ja prihvatio od njegovih profesi-
onalnih tehnolokih vienja i operacija. Ovo uzajamno do-
punjavanje sigurno je doprine-
lo da kvalitet pelarenja LR konicom bude na viem nivou od prethodnih. U pel-rskoj nauci timski projekti
uvek daju bolje rezultate od
pojedinanih. Potvrda za ova-kvo vienje, vidim da se moje ime nalo u njegovoj knjizi Pelarska farma Vener gde me spominje na kraju knjige
kod korienja Jugoslovenske literature pod red. br. 3. to ovom prilikom izraavam veli-ku zahvalnost (Timski rad se
potvrdio i u projektu Nove
tehnoloko-bioloko-preventi-vno genetske metode za suzbi-
janje Amerike trulei legla, objavljene u makedonskom
asopisu Melitagora br 7-8/97,
19
str 241-246, Nika Matica br. 10, 11, 12, i 13/99, kao i u
Poljoprivrednom kalendaru za
2000. godinu panskom asopisu Vida Apicola 2002 i sl.). Ova tema je obraena u ovoj skripti.
METODA KAO KRITIKA DOSADANJIH METODA
Dosadanji realni uslovi pela-renja sa varoom i nekim
drugim okolnostima (prskanje
voa insekticidima, prskanje protiv komaraca i dr) idu na
tetu brojnosti-jaini pelinjeg drutva, ime se naruava bioloka celina u odnosu na mlade pele prema starijima koji treba da bude 2 : 1 u
korist mladih, kunih pela, a time pelinje drutvo-organi-zam slabi i postaje podloan raznim bolestima (nozema,
amerika trule, evropska tru-le, kreno leglo i dr). iroko je prihvaena metoda ojaava-nja samo jednog pelinjeg drutva koje predstavlja najsa-vremeniju proizvodnu labora-
toriju za pelinje proizvode, na raun drugog ili treeg pelinjeg drutva, koji postaju pomona (u savremenoj -
najnovijoj tehnologiji za tako
neto ne postoji opravdanje). U bivoj Jugoslaviji, odnosno sada u svim bivim republika-ma postoje pelari koji se deklariu da pelare sa 100, 200 i vie konica, a sele, odnosno pripremaju samo 1/3
do najvie 1/2 za pau, a osta-tak ostavljaju na oporavak.
Takvo reenje napravljeno je iz potrebe ili linih iskustava i znanja pelara t.j. nepoznava-nja boljih reenja za stvaranje vrlo jakih drutava i dobijanja veih prinosa. Ovakvo pela-renje i nije tako loe, ali ima mnogo slabosti, a to su to: trai vie od dvostrukog ulaganja u kupovini konica, vie rada i rtvovanja pelara i pri pojaavanju proizvodnih drutava leglom, naruava se prirodna bioloka celina dru-tva i potstie ih prirodnom rojenju, to za pelara pretsta-vlja nepopularno krajnje ree-nje, a rezultat toga je teta u koliini pelinjih proizvoda i velikog oduzimanja vremena,
a znamo, da je vreme novac.
Za prevazilaenje ovih ne-dostataka, koji su jako bitni za
pelara, a u potrazi za boljim
20
reenjima, 1988 god. kada sam poeo istraivanja za doktorat na Poljoprivrednom fakultetu
u Skoplju na katedri Pela-rstva kod Prof. Dr Bogoljuba
Konstantinovie koji je vodio tu katedru u nedostatku pela-rskih kadrova iz Makedonije
uveo sam ekoloko-bioloki kombinovani sistem pelare-nja dvojnim drutvima, sa ciljem da smanjim ukupne
investicije, rad i da spreim prirodni rojidbeni nagon to je osnovni preduslov za dobija-
nje viskoih prinosa. Isto tako
se utedi dosta vremena, to mi omoguavalo da uestvu-jem na raznim predavanjima,
simpozijumima i kongresima
kao i vie vremena za privatne poslove, za porodicu i sl. jer
ne smemo biti rtve samo pelama i pelarstva. Sada sa ovom metodom pelarenja dobijam jo jednu veliku po-godnost, a to je uteda u hrani i poveanje proizvodnje za 15-20 kg. Ako sam do sada za
uzimljavanje jednog dvojnog
drutva pod jednim krovom za zimu ostavljao po 20 kg meda
svakom drutvu (ukupno 40 kg), sada za jedno vrlo jako,
uzimljeno drutvo upotreblja-vam 25 kg hrane, a pri tome se
ne gubi u prinosu pelinjih proizvoda u narednoj godini
ve naprotiv dolazi do povea-nja (ema 1).
ema 1
Sutina novog sistema je, da se pele od jednog dvojnog drutva sa dve matice zazi-mljuju sa jednom maticom, ta-
21
ko da se u drutvu nalazi 30000 40000 pela i 20 do 25 kgr. meda. (ema 2 i sl. 1)
ema 2
Slika 1
EDUKACIJA
USLOVLJAVA PRIMENU
Ovu ekoloko-bioloku ko-mbinovanu metodu mogu da
primene i isplativa je za sve
pelare koji ele da se edukuju preko pelarskih knjiga, aso-pisa, poseta iskusnim pelari-ma, izlobama, savetovanjima, raznim simpozijumima kao i
boljom organizacijom u pela-rskim udruenjima ili drutvi-ma. Ulaganje u pelarsku nauku i praksu nikada ne treba
da se tedi. tetu ili gubitnik e imati samo onaj ,,nazovi,, pelar koji ne eli da se usavrava, odnosno koji ostaje da bude samo uvar konica sa pelama. Pelar koji misli da tedi na raun strune literatu-re neka proceni koliko svojim
neznanjem izgubi u jednoj
pelarskoj godini u proizvo-dnji pelinjih proizvoda ili gubitkom pelinjih dutava. Osnovna karakteristika ove
metode je, da se stvarno radi
sa proizvodnim konicama i pelar koji kae da radi sa 50, 100 ili 200 konica, da to stva-rno radi sa toliko konica, za razliku od onih koji je ne
22
primenjuju i navodno pelare sa 100-200 konica, a ustvari na proizvodnju pelinjih proi-zvoda (ne samo meda) rade
samo sa 1/2 ili 1/4 od tog br.
Opravdanost za ovu moju
ekoloko-bioloku kombino-vanu metodu naao sam u lakoj zameni matica svake
godine i uvoenje druge mati-ce u konicu posle bagremove pae, a da pri tome ne likvidi-ram postojeu maticu. U naredna tri meseca obe matice
razdvojene Snelgrovom pre-
gradom, pregradnom daskom,
pregradnom ianom mreom, matinom reetkom ili Rofu-sovom pregradnom daskom i
Rofusovim nastavkom rade na proizvodnji pelinjih proi-zvoda bez opasnosti da doe do rojidbenog nagona, zato to sam taj inae bioloki prirodan fenomen napravio vetaki i ostvario sam moj cilj da pod
jednim krovom i jednom
podnjaom proizvodim sve pelinje proizvode (med, pole-nov prah, propolis, vosak,
matice, rojeve i pele) (slika 2). Posle zavretka aktivne pelarske sezone (mesec avgust) g-din Vener je dvojna
pelinja drutva, posle ubija-nja gornje stare matice, svodio
pelinje drutvo na jednu maticu u ploditu, prvo sa jednim polunastavkom iznad
plodita (crte 1) koji je obja-vljen u asopisu ,,Pelar,, br. 1/1995 str. 2 do 7.
Crte 1
Nakon izmenjivanja isku-
stva sa mnom 1997 god. na
svoj prethodni postojei sistem uveo je drugi polunastavak
kojeg je 1994. god. stavljao
ispod plodita (crte 2 iz Pelara br 1/98).
Crte 2
23
Zbog toga to se moja ekoloko-bioloka kombinova-na metoda u neemu razlikuje odVenerove, opisau je onako kako je ja praktikujem. Posle
zavretka aktivne pelarske godine (druga polovina avgu-
sta) pelinje drutvo svodim na jednu maticu u jednom
plodinom nastavku sa obave-zno jednim polunastavakom
koji se nalazi ispod plodita (crte 3).
Crte 3
Zbog ega to radim poka-zuje slika prirodnog poloaja jednog pelinjeg drutva sa dva LR nastavka gde vidimo
da se pojavljuje viak praznog prostora u donjem nastavku
ispod isprekidane tamne linje
(crte 4).
Crte 4
Pri sjedinjavanju samim
pelama ostavljam da odaberu koju e od dve matice zadra-ti. Moja istraivanja pokazuju da u oko 20% sluajeva ostaje stara matica od prethodne
godine. Nemam nita protiv toga, ukoliko su je pele same odabrale. Ukoliko konstatujem
u pripremnom periodu da
nedostaje dovoljna koliina hrane (20 - 25 kg) u drugoj
polovini avgusta koristim
kombinovanu zbeg hranilicu
(sliku 1) u koju moe da stane 2-3 lit. sirupa ili jedna Ram
hranilica u ploditu, ili kori-stim jo jedan prazan sprat
24
iznad drutva gde stavljam dve ram hranilice zapremine od po
2,5 3 litre (crte 5 i 6).
Slika 2
U jednoj se nalazi pogaa koju sam pripremam sa dodatkom
polenovog praha. Nauno je dokazano da kod zimskih
pela hranjenih dovoljnim
koliinama polenovog praha, imaju gubitak zimskih pela
25
od samo 5%, dok kod pela hranjenih samo eernim siru-pom bez polena, gubitak
zimskih pela iznosi 76%.
Crte 5
Crte 6
Ako prihvatimo ovaj
nauni podatak, tada emo sigurno nabaviti i koristiti
sakupljae polena, sakupljati ga i uvati u zamrziva koji e nam koristiti kao najbolji
koncentrat u prolee kod proizvodnje matica, rojeva i
vee koliine legla-pela. Druga ram hranilica se koristi
za dodavanje sirupa, pri emu moj cilj nije stimulativno
prihranjivanje, ve pravo prihranjivanje iz nude, i to sa veim koliinama sirupa zbog nadoknaivanja razlike u hrani do 25 kg. Najnovija napredna
svetska pelarska tehnologija preporuuje prihranu veim koliinama hrane i to bre smetanje u konicu u ranijoj fazi (kraj avgusta). Ova
preporuka ima opravdanje sa
biolokog gledita, za ouvanje mikroklime u pelinjem drutvu i u slualu hladnijeg septembra, kako ne
bi matica smanjila noenje jaja. Mikroklima u centru
pelinjeg drutva gde se gaji podmladak (zimske pele) u septembaru i oktobru, kada
none temperature mogu da budu ispod 10
OC, jedino moe
26
da se ouva mikroklima samo sa prisustvom dovoljne kolii-ne hrane, meda preko 20 kg i
polena preko 1500 cm2 (sl.3).
Slika 3. Polen-perga
Ako obezbedimo gore spo-
menute zahteve, imaemo ne-ometan razvoj legla u septe-
mbru i oktobru, a maticu emo zadrati u maksimalnoj biolo-koj mogunosti za noenje jaja, a sa time u imati i veo-ma jako drutvo i garanciju da e pelinje drutvo rano (kra-jem januara) poeti sa leglom i bie dovolno vremena da se maksimalno razvije i dobijemo
maksimalne prinose pelinjih proizvoda u sledeoj kalenda-rskoj (pelarskoj) godini. Ova-kvim radom pribliavamo se narodnoj poslovici: Kako se-je tako e i da anje. U ovom pripremnom perio-
du u prvoj polovini meseca
avgusta obavezno je potrebno
intervenisati nekim od lekova
za suzbijanje varoe, ili prime-
niti moju tehnoloko-bioloku metodu za suzbijanje varoe.
Pelar uz pomo iskusnog pelara neka se opredeli koju e metodu primeniti. (Pogledaj i detalno proitaj moju temu: Mogunost suzbijanja varroe u zatvorenom leglu u Sr-pskom pelaru br.7 str. 4 - 11). to se tie nekakve preve-ntive protiv Amerike trulei legla (ATL), ne radim i ne
preporuujem nikakvu preve-ntivu antibioticima ili hemote-
rapeuticima kod zdravih dru-
tava, kao to ne preporuuje ni dr Vilson, autor masne
pogae sa oksitetraciklinom. Davanjem nekakve preventive
za ATL zdravim drutvima kao to preporuuju neki nai i strani strunjaci, samo sakri-vamo bombu koja moe eksplodirati sledee godine, kao to navodi i Dr Edvard Alen (Melitagora br. 3/96).
Ako neki pelar dijagnostikuje ATL u ovom periodu u konici sa pokretnim saem, preporu-ujem primenu brze tehnolo-ko-bioloko-preventivno-ge-netske metode koja ne predsta-
27
vlja leenje ve suzbijanje ATL. (Ova tema detalno je
obraena kao posebna tema u ovoj skripti) Ako neko pelari sa vrkarama (sl. 4) i dijagno-stikuje ATL u tim vrkarama sa nepokretnim saem, ne sme se preduzimati nikakvo leenje ili suzbijanje, ve treba postu-piti po zakonu, odnosno spali-
ti. Ne verujem da neko danas
pelari sa konicama sa nepo-kretnim saem.
Slika 4. Trmka
Pelari koji pelare sa jednom maticom, esto i pored
velikog uloenog rada, panje, potroenog vremena i uzimlja-vanja sa dovoljnom koliinom hrane, nisu zadovoljni sa
jainom mnogih drutava zimi, pa na prolee ta drutva izlaze kao kart. Ako primene kombinovanu metodu i ispune
osam principa za uspeno pelarenje uzimljavanje, kao i ako obezbede mirovanje u
zimskom periodu, mogu sigu-
rno da oekuju visoke prinose od svih uzimljenih pelinjih drutava ak i u srednjim godinama nektarenja. (Detalno
proitaj u Srpskom pelaru br.7 str. 22 - 27 moju temu:
Pravilno uzimljavanje peli-njih drutava je garancija za dobijanje visokih prinosa)
Urednik nije stavio Ime i
Prezime Autora: Mr Nauma
Bandova. U sledeem broju sledi na-stavak: PRIPREMA ZA GLAVNU BAGREMOVU
PAU.
28
GOSPODAR
PELA II Autor Dragoslav Ili e
A K C I J A ! Svi kupci knjige dobijaju gratis film
Apimondija Irska 2005, Apimondija
Australija 2007 i sve brojeve asopisa Srpski pelar na disku.
- Kako da doete do meda kada ga u prirodi nema i kada su vam drutva slaba?
- Kako da proizvedete mladu maticu u istoj konici gde je i stara?
- Kako da zamenite maticu bez traenja? - Kako da sanirate najopasnije bolesti bez lekova? - Kako da spreite stradanje pelinjeg drutva i
celog pelinjaka? ODGOVOR NA OVA I MNOGA DRUGA PITANJA
MOETE NAI U NAJITANIJOJ KNJIZI NA BALKANU. NE OKLEVAJTE, NARUITE ODMAH.
CENA 1400 din. Tel. 016/ 281 666 Mob. 063/ 42 82 36
29
LINIJA ZA IZRADU POGAA
Profesor Vlada orevi, Leskovac, tel. 064/041-80-30. Proizvoa pogaa.
Pelarstvo kao hobi ili profesija je ozbiljo zanimanje
koje zahteva obrazovanog pe-lara koji zna da radi sa
pelama odnosno da u pravo vreme primeni odgovarajuu apitehniku meru kojom bi pomogao svojim pela-ma.Svakako da je jedna od
najznaajnijih mera u pela-rskoj praksi prihranjivanje
pela. Iz injenice da nema uspenog pelarenja bez pri-hranjivanja, namee se kao imperative, potreba da svaki
pelar zna osnove uspenog prihranjivanja - medom ili
eerom. O prihranjivanju i znaaju eera u pelarskoj praksi bilo je dosta govora i
mnogo napisanog teksta .
Iskusni pelari nastoje da pele dre na obilnim zaliha-ma prirodne hrane (med i
polen), meutim ako iz bilo kojih razloga toga nema u
konici onda je jedini izlaz prihranjivanje pela. Poznato
je da se ono moe vriti tenom i vrstom hranom. Prihranjivanje tenom hranom tj. eernim sirupom je jednostavno pele odlino prihvataju takvu hranu. Ali
prihranjivanje sirupom ima i
jedan nedostatak. U hladnijem
delu godine kada se pele nalaze u klubetu takva hrana je
neupotrebljiva jer pele ne naputaju klube i na taj nain ne mogu ni dopreti do nje.
Ovaj nedostatak odklanja
prihranjivanje vrstom hranom tj. pogaama. Prihranjivanje vrstom hranom na velikim pelinjacima sve vie dobija na znaaju jer je jednostavan, brz i ekonomian, ne zahteva posebne hranilice jer se dodaje
u najlonskim kesama. Pogae se stavljaju iznad klubeta tako
da su dostupne pelama u najhladnije doba godine.
Imajui u vidu da je vrsta hrana skupa mora se voditi
rauna o njenoj izradi i
30
njenom kvalitetu jer samo
kvalitetno pripremljana poga-
a i data u pravo vreme daje oekivane pozitivne rezultate. U suprotnom od pogae nee biti koristi ve mogu nastati i tete u pelinjoj zajednici. U tom smislu se izradi pogaa mora posvetiti posebna panja. Za izradu kvalitetnih pogaa potrebni su odreeni ureaji (linija) koji to omoguavaju i olakavaju rad, kao i tehnolo-gija proizvodnje ijom prime-nom se dobijaju pogae prime-rene odreenom godinjem dobu i potrebama pelinje zajednice.
Liniju za izradu pogaa ine: 1. Mlin za mlevenje ee-
ra (slika 1).
2. Mealica za testo
(slika 2).
3. Aparatura za inverto-
vanje sirupa (slika 3).
4. Digitalna vaga (slika
4).
5. Maina za peglanje
pogaa.
6. Aparat za zavarivanje
kesa (slika 5).
Slika 1. Mlin
Slika 2. Mealica za testo
31
Slika 3. Aparatura za
invertovanje sirupa
Slika 4. Digitalna vaga
Slika 5. Aparat za zavarivanje
kesa
Ova linja za izradu pogaa zadovoljava sve uslove za
izradu kvalitetnih pogaa. Osnovu ove linije ine mlin za eer i mealica. Mlin za eer (slika 1) prestavlja osno-vu za izradu kvalitetne pogae jer od finoe eera u prahu zavisi i kvalitet pogae. to je sitniji eer u prahu pogaa je kvalitetnija jer e biti manje osipanje eera na podnjau. Takav eer pele mnogo bolje i uspenije pomou se-kreta razlau i invertuju. Ovaj mlin je napravljen od radnog
kola koga ine dva tanjira jedan je pokretan i nalazi se na
osovini koga preko kaia i remenice pokree brzohodni elektromotor snage 1,1kw.
Tanjir preko ajbne se kree brzinom preko 9000 o/min. Na
pokretnom tanjiru se nalaze 5
redova klinova koji zalaze u
udubljenja na nepokretnom
tanjiru. Pri ovakoj velikoj
brzini stvara se vakum koji
preko rupe prenika 10mm uvlai eer i melje ga sa finoom od 0,045mm. Kapaci-tet mlina je preko 150kg za 1h.
Moe da melje neprekidno
32
satima. Uslov je da eer bude suv i bez grudvica.
Mealica za pogae (slika 2) je specijalan ureaj koga ine:
1. Duplikator koji se
zagreva vodom.
2. Greja 4kw koji je
prikljuen na termostat
0 90C.
3. Mea koga pokree
elektromotor sa redu-
ktorom od 35 obrtaja u
minuti.
Mea za 10-15 minuta zamesi 130 kg smese za
pogae. Prednost ove mealice nad pekarskom mealicom je velika, jer se smesa u
pekarskoj mealici nakon meanja hladi to oteava dalji rad sa pogaama a kod ovog tipa mealica smesa je uvek topla i moe se bez velike urbe raditi. Samo jedan radnik moe za proseno radno vreme da izradi preko
200 pogaa. Kada je testo gotovo stavlja
se u kese, meri se eljena koliina, jer se pegla moe podesiti tako da u kesi predvi-
enoj za pogae moe da bude
teine 0,5 kg 2 kg. Teina pogae koja e se stavljati u konicu zavisi od meuprosto-ra od satonoe do poklopne daske. Ukoliko je standardni
razmak od 8 - 10 mm najbolje
su pogae teine od 1 1,5 kg. Meutim ako se dodaje prsten teina moe da bude i vea. Kada se pogaa izmeri i ispegla preostaje samo leplje-
nje aparatom i pakovanje u
odgovarajuoj ambalai. Tako uraene i spakovane pogae spremne su za transport do
pelinjaka gde e se vriti prihranjivanje.
Za izradu kvalitetne pogae potrebno je i znati neku
proverenu recepturu kojom e se izraditi pogae takvog kvaliteta koji e pelama biti od koristi...
33
KONICE (III deo) Autor teksta Dragoslav Ili e
KONICA RODNA VOJA
Ova konica pripada tipu konica nastavljaa. Sa njom se pelari nastavkom. Sastoji se iz atiri nastavka, jedno ili dva plodina i dva ili tri medi-na. Unutranje dimenzije je-dnog nastavka su 374 x 374 x
200mm. Tu ve treba otkloniti nejasnoe. Standarna unutra-nja irina za desetoramne konice je 372mm, tako da nema nijednog opravdanog
razloga za proirenje nastavka. Proirenje nastavka povlai proirenje ulica, to pak pro-uzrokuje tetno dejstvo, koje se ispoljava sporijim razvojem
drutva. esto se u pelarstvu kapacitet konice rauna u povrini saa, ili broju elija, to je pogreno jer pele ne ive samo u elije i na sau, ve koriste celokupan unutra-nji prostor konice za svoj
ivot i rad. Najispravnije je kapacitet konice raunati zapreminski u litrima. Iz dime-
nzija nastavka ove konice moe se izraunati njegova zapremina, koja iznosi skoro
28 litara. Ako plodite ine dva tele onda je njegova
zapremina oko 56 litara, a cele
konice oko 112 litara. Pela-rima koji pelare DB koni-com je dobro poznato da imaju
velikih problema sa rojenjem
u vreme glavne pae, u Srbiji je to u vreme cvetanja bagre-
ma, i pored toga to je kapacitet njenog plodita 63 litara. Plodite RV, sa dva nastavka od 56 litara je prema-
lo za srpsku kranjsku rasu, a
plodite sa jednim nastavkom uopte ne treba razmatrati. Mada konstruktor tvrdi da je
ak i jedan nastavak dovoljan za plodite, i da upravo malo
34
plodite spreava rojenje, a veliko ga izaziva. Ta tvrdnja je
najblae reeno vie nego neozbiljna, i na nju ne treba
potroiti ni jednu re. ak i primitivni pelari, pre nekoli-ko vekova su znali da im se
pele u manjim konicama, tj. u manjim panjevima i trmka-
ma vie roje nego u veim.
Trmka
Primetno je da je ova ko-
nica ustvari smanjena Fara-rka. Ogroman nedostatak joj je
i mala visina jednog nastavka.
Plodite ove konice je konstr-
ukcijski deljivo, ali funkciona-
lno nije. Samostalno korie-nje jednog nastavka ove
konice, kao i kod Fararke je u praksi nekorisno, zbog male
visine rama nema mogunosti prirodno potrebnog rasporeda
hrane i legla, to opet moe da ima tetne posledice po peli-nje podrutvo. Ram je takoe problematic-an, pogotovu onako kako ga je osmislio idejni tvorac.
Spoljna dimenzija rama je 360
x 190 mm, a unutranja 344 x 174 mm, s tim to je unutra-nja visina od 174 mm postignuta upotrebom satono-
e debljine 1 cm. Tankom satonoom se nita ne postie. Ako se time htelo postii vea povrina saa u ramu, to naravno nije postignuto, jer
ova tanka satonoa primorava na uiavanje rama i utapanje satne osnove. Kod ove tehno-
logije satna osnova mora da se
udalji od donje letvice. Tako
ovo uslovljava primenu ove
konice za hobi i amatersko pelarenje. Mnogo bolje ree-nje je debljina satonoe od 2 cm, jer bi mogla da primi i
armiranu satnu osnovu. U tom
35
sluaju se gubi jedan santime-tar u gornjoj zoni, ali se dobija
u donjoj, jer tada pele grade sae do donje letvice. Konstruktor tvrdi da je
prednost njegove konice u tome to kod nje ne moe da se formira medna kapa, i da je
medna kapa tetna. Ako me-dna kapa zaista ne moe da se formira u ovoj konici onda to nije nikakva prednost ve veoma veliki nedostatak. Nje-
gova tvrdnja da je medna kapa
tetna samo pokazuje da je u velikoj zabludi. ak i pelari poetnici mogu da primate da same pele stavljaju med tik uz elije sa larvama. To one medom ukutkavaju leglo. Kad
leglo nije ukutkano medom
ono lake oboljeva. U knjizi Gospodar pela 2 stoji da med nije samo hrana pelama, ve i znaajan regulator mikroklime legla i konice. Veliki broj nastavaka od
kojih se sastoji ova konica predstavljaju njen veliki nedo-
statak. Izmeu ta etiri nasta-vka nalaze se tri beskorisna
prostora. Beskorini prostor
ini satonoa donjeg rama, prostor izmeu satonoe do-
njeg rama i donje letvice
gornjeg rama i donja letvica
gornjeg rama. Pelinje drutvo i taj prostor mora da savlada u
mikroklimatskom pogledu, ta-
ko da nije sve jedno koliko
beskorisnih prostora sadri konica. U velianju svoje konice konstruktor ide toliko daleko
da ak i tvrdi da u ovoj konici ima vie propolisa nego u drugim. Proizvodnja propolisa
zavisi od rase kojoj pripada
pelinje drutvo, a ne od tipa konice. Pojedine rase vie proizvode i upotrebljavaju
propolis od drugih.
Sudbonosna inovacija ove
konice, po reima konstrukto-ra, je mogunost ukrtanja nastavaka, jedan na hladni
poloaj rama, a drugi na topli. U ovom pogledu, kod ove
konice nema nikakve inovaci-je. Ukrtanje nastavaka moe da se vri kod svih tipova konica koje su kvadratnog oblika, a starost tih starih
tipova koje u osnovi imaju
kvadrat se meri vekovima. Na
primer sa standardnom Fararo-
vom konicom mogu da se vre sve vrste ukrtanja nasta-
36
vaka, a ona je nastala mnogo
pre roenja konstruktora ko-nice koja se analizira. Ovom prilikom nee se analizirati tema ,,Ukrtanje nastavaka. Konstruktor tvrdi da je ova
konica patentirana u enevi 03.10.2002. godine u WIPO
svetskoj patentnoj organizaciji
u internacionalnom birou i
priloio patentnu dokumenta-ciju na engleskom jeziku kao
dokaz. Iz toga izdvajamo onaj
deo koji se odnosi na sam
patent:
Tekst na engleskom jeziku
glasi:
Title: A NEW BEEHIVE Abstract: Beehive to be
used in apiculture (7). Four
mutually crossed supers (2)
containing 10 frames each (6).
Air cube is created below the
feeding chamber (3), and the
distance between honeycombs
in neighbouring supers is 26
mm. Internal width and length
of all supers have identical
dimensions. Feeding chamber
(3) can be rotated by 90, 180
and 270 as it has the same
length and width as the supers.
Breeding chamber is separated
by a queen-excluder (5) to
include one or two supers. All
frames (6) have identical
dimensions. Prevod na srpski jezik:
Naslov: NOVA KONICA Apstrakt: Konica za kori-enje u pelarstvu (7). etiri meusobno ukrtenih nastava-ka (2) koji sadre po 10 ramova (6). Vazduna kocka je kreirana ispod hranilice (3),
i rastojanje izmeu saa u susednim nastavcima je 26
mm. Unutranja irina i duina svih nastavaka ima identine dimenzije. Hranilica (3) se
moe rotirati za 90 , 180 i 270 kako ona ima istu
duinu i irinu kao nastavci. Plodite je odvojeno matinom reetkom (5) sastavljeno od jednog ili dva nastavka. Svi
ramovi (6) imaju identine dimenzije. Iz datog teksta se ne vidi da
je naziv Rodna Voja patenti-ran, niti dimenzije nastavka i
to je najbitnije dimenzije rama. ak ta vie pitanje je da li je ovim patentom neto patentirano?
Ima onih koji konicu Rodna Voja smatraju kopijom
holandske konice Raad Cast
37
iz 1920. godine, koju je
izmislio Chr. H. J. Raad.
Suvino je razmatrati sve tvrdnje konstruktora konice Rodne Voje kojima obrazlae prednost njegove konice, jer bi samo za to bio potreban ceo
asopis. Na osnovu ovih neko-liko analiza moe da se stekne prava slika o ovoj konici. Moda bi ova konica bila dobra za neku rasu pela koja
ima mali broj individua u
drutvu i na podrujima gde su pane prilike oskudne, npr. na Alpi ili u Sibiru. Za srpsku
kranjsku rasu i pane prilike u Srbiji nije odgovarajua. Sem toga uoljivo je da je konstruktor gradio svoju pe-larsku strunost od krova, a ne od temelja, naime, interesova-
lo ga je samo poglavlje ,,Ko-
nice alat i pribor a ostala
KONICA EKO VOJA
Evo jo jedne konice istog konstruktora. Unutranje di-menzije nastavka su 374 x 374
x 130 mm. Konica sadri est nastavaka istih dimenzija. Ova
konica sa nastavkom od 13 cm i unutranjom merom rama od 11 cm podsea na mini Fararku. Njenih pet beskori-
snih prostora izmeu est
nastavaka i sae iskasapljeno kao ajna kobasica za predjelo ine je neodgovarajuom za ivot pelinjeg drutva u njoj i veoma loom za praktino pelarstvo. Zato na nju ne treba troiti rei i vreme. Jedino je moda dobra za kolske sekcije da se deca ue i ne diu teke nastavke.
38
PELARSKO UDRUENJE MATICA
IZ VINICE R. MAKEDONIJA
Autor teksta Ilco Kostadinovski
Ilco Kostadinovski
Pelarsko udruenje iz Vi-nice R. Makedonija zove se Matica formirano je pre oko 25 godina ili tanije 27.12 1984 godine. Osnivai su Jo-vanovski Time, Ivan Donev, Blao Ilievski i ore Mitev. Za prvog pretsednika izabran
je Blao Ilievski. Od tada do danas udruenje aktivno radi i ostvaruje svoj osnovn cilj, a to
je da ujedini i edukuje pelare, naroito mlaih generacija, a
isto tako i one koji poinju da se bave pelarstvom. U tom cilju su dolazili predavai iz Bugarske, Srbije, takoe i nai Makedonski predavai koji su osim teorije drali i praktine asove. Organizovane su mno-ge posete na sajmovima u
Srbiji (Tamajdan), u Buga-rskoj itd., udruenje Matica iz Vinice broji 75 lanova od kojih su 9 ena. Starosna stru-ktura je od 21 do 78 godina.
Ovi 75 lanova poseduju oko 3500 pelinih drutava. Poto optina Vinica broji oko 18 000 itelja, to nas svrstava u jednu od najnaprednijih opti-na u oblasti pelarstva u Makedoniji. Na elu Udrue-nja je pretsednik Marjan
Donev koj radi u policiji. Sa udruenjem rakovodi upravni odbor od 7 lanova, koji spadaju u visoko obrazovni
kadar (fakultetski).
Sada neto da kaem o naoj peli. Kod nas se pelari
39
Pelinjak Ilca Kostadinovskog
sa Krajnskom maticom ali
mnogo retko neko kupuje ili
poruuje matice iz drugih kra-jeva. Najee je to lokalni ekotip Krajnske matice. Pre 2
3 godine formiran je pe-larski reprocentar koji je regi-
strovan i zove se Apicentar.
Sarauje sa Poljoprivrednim fakultetom iz Skoplja i poeli su da proizvode i prodaju
makedonsku maticu, takozva-
nu Apiss melifera macedonica. Ja mogu da kaem da je mnogo mali broj onih koji
sami proizvode matice bilo sa
Jenterovim aparatom ili presa-
ivanjem. Kod ostalih pelara desi se da ostanu bez matice
kada se pelinje drutvo izroji. Takvo pelarenje je veoma pogreno kako za samog pe-lara, tako i za okolne. Zbog
toga imamo pele koje su vrlo ljute i koje mnogo napadaju i
ubadaju. Veoma retko kupuju
po neki roj, da bi od njega
proizvodili matice radi obnove
krvi u samom pelinjaku. Najzastupljenije konice su LR, a mnogo ree su DB. Ima i takvih konica koji mi ovde
40
zovemo kao standard (Buga-
rski, tipski) po gradovima gde se najvie primenjuju. Isto tako ima i takvih konica koje sami pelari izmisle. Nakon nekoliko godina sami uvide da
to to su uradili ne vredi, ali prole su godine koje se ne vraaju. Nain na koji mi pelarimo je selee pelarstvo. Oko 70-80% od tih 3500 konica se sele. Na poetku sezone marta i aprila pelinjaci su oko gra-dova i u okolnim selima. Tu
vegetacija ranije dolazi, po-
gotovo kada vrimo stimulisa-nje matice sa eernim sirupom. Tu se drutva bre razvijaju i mogu, ako vreme-
nski uslovi pogoduju da daju
po jedan nastavak meda pre
selidbe. Selidba najee po-ne oko prvog jula. Tada se pelinja drutva sele u planine gde preovlauje hrastova u-ma. Pele sakupljaju medljiku. Ako je rod dobar, a takoe i klimatski uslovi pogoduju,
mislim na vlagu i tamperaturu,
ukoliko je umereno topla i
konstantna, onda moemo da oekujemo mnogo meda (umski tamni), ali to se
veoma retko dogoa, moda jednom u 10 godina.
Roj u hrastovoj umi
Poslednje nekoliko godine
su veoma slabe sa medom,
prosek je negde oko 10 kilo-
gama po drutvo, pa i nie. Pelari ne gube nadu i u tim godinama i mogu da kaem da su skoro svi proirili svoje pelinjake za po nekoliko pe-linja druva zato to se kod nas stimulie pelarstvo koje je poelo pre 3 godine. Za jedno pelinje drutvo drava Makedonija daje nam po 500
denari (oko 8 Eura) i zato su
svi proirili svoje pelinjake. Preveo mr Naum Bandov
41
SLOVENAKI PELARI NAJZAD OTVORILI OI
Bive republike SFRJ tj. novonastale drave su uspele da se oslobode najveeg zla oveanstva koje nosi naziv komunizam. U novim drava-ma demokratija je ula u mnogim sferama drutva. Na-alost pelari nisu uspeli da je uvedu u dravnim pelarskim organizacijama. Problem je
sloene prirode. lanstvo pe-larskih organizacija je jedno
od najstarijih na svetu. Meu lanovima su se infiltrirali stari komunisti iji je um komunistiki zakodiran za sva vremena. Takvi ljudi su bili na
funkcijama na kojima su stekli
praksu upravljanja ljudima i
manipulisanje masama koju
primenjuju na pelarima. Veliki problem je i informi-
sanje pelara. Pisana informa-tivna sredstva tj. pelarski asopisi su u rukama pela-rskih vladara i informisanje
vre onako kako oni to ele. Bosna i Hercegovina je izuze-
tak, njen pelarski savez nema
svoj list, ali zato postoji
privatni asopis BH Pelar koji istinito informie inae ne bi mogao da opstane.
BH Pelar istinito informie
U Srbiji postoje vie a-sopisa, ali neki asopisi ne informiu o bitnim stvarima. asopis SPOS-a Pelar, kako su pojedini delegati na Sku-
ptini SPOS-a istakli i kako stoji u asopisu Srpski pelar, je u rukama vladajueg pelarskog reima, koji se zloupotrebljava za lano info-
42
rmisanje sa ciljem odranja na vlasti i eksploatisanje srpskih
pelar
Pelar lano informie
asopis Srpski pelar je upravo istinito informisanje
uinilo najomiljenijim asopi-som na Balkanu.
U Sloveniji preko asopisa Slovenaki pelar, Pelarski savez Slovenije, odnosno fu-
nkcioneri saveza dre mono-pol na informisanje slovena-
kih pelara. Pratei situaciju u slovena-kom pelarstvu, lako je uoljivo i udno da svi misle isto, ili taniji naziv za to je
Srpski pelar istinito informie
jednoumlje. Iz tog jednoumlja
uzdigao se slovenaki pelar Marjan Jug, koji je krajem
2010. godine uputio dopise
Pelarskom savezu Slovenije i nadlenim dravnim organima Slovenije u kojima navodi da
je skoro sve ono to ini Pe-larski savez Slovenije pogre-
no, tetno i beskorisno za slovenake pelare i Kranjsku pelu. On takoe tvrdi da je rad Pelarskog saveza Slove-nije netransparentan i nezako-
nit. Zatraio je i ostavku funkcionera meu kojima i predsednika Botjana Noa.
43
Na sednici Upravnog odbo-
ra Pelarskog saveza Slovenije odranoj 09.12.2010. godine razmatrani su dopisi Marjana
Juga, a predsednik Pelarskog saveza Slovenije je ponudio
ostavku. Upravni odbor je
jednoglasno odbio ostavku
predsednika Botjana Noa i sve navode Marjana Juga.
Niko nije ni oekivao da upravni odbor donese drugai-ju odluku. Sve ovo je jako
providno. Botjan No da je hteo da podnese ostavku on bi
podneo neopozivu ostavku.
Botjan No predsednik
Pelarskog saveza Slovenije Da slovenakim pelarima neto nedostaje primetio je i predsednik Pelarskog drutva Seana Ivan Atelek koji kae:
,,Drgo mi je d mogu d itm Srpski pelr. J sm posebno oduevljen polemi-nim i kritikim mislima vaih autora. To je neto to nedo-stje ponekd i nm. Mi smo ja davne 2003. godine u knjizi ,,Apimondija
2003 rad funkcionera Pela-rskog saveza Slovenije ocenili
negativno.
U asopisu Srpski pelar broj 15 na strani 5, 6 i 7, dode-
ljivanje zlatne medalje Pela-rskom savezu Slovenije za
propagandni material u konku-
renciji knjiga na Apimondiji
Francuska 2009 dovodi se u
vezu sa dodeljivanjem zlatne
medalje knjizi Anri Klementa
iz Francuske na Apimondiji
Slovenija 2003 to predstavlja veliku bruku za Sloveniju.
Na blogu Botjana Noa organizovana je podrka Bo-tjanu u ovoj aferi. Prvu podr-ku mu je dao ivadinovi Rodoljub iz itkovca. Takoe decembra 2010. organizivana
je masovna podrka i ivadi-noviu na forumu SPOS-a u iskonstruisanoj aferi falsifiko-
vanja meda. Podrku mu je takoe dao Botjan No. Inte-
44
resantno je da su ova dva
pelarska vladara primenili potpuno istu strategiju u isto
vreme u dve razliite evropske drave. Oigledno je, da je sve ovo jako slino strategiji Slo-bodana Miloevia koji je organizovao skupove masovne
podrke njemu samom. Evo sad se to ponavlja u slovena-
kom i srpskom pelarstvu. Na blogu Botjana Noa moe da se vidi teko jednou-mlje, neprimereno 21. veku, u
kome svi veliaju vladara Botjana a osuuju, vreaju i poniavaju onog koji ukazuje na tetan i nezakonit rad. Taj primitivizam govori o onima
koji se tako ponaaju i samom Botjanu Nou a ne o borcu protiv tetnog i nezakonitog rada u slovenakom pelarstvu Marjanu Jugu. To je ustvari
demonstracija uvene slovena-ke demokratije. Za Marjana Juga su vrata
asopisa Slovenaki pelar najverovatnije zatvorena. Mi
bismo da ujemo i drugu stranu. Zato Marjanu kaemo da su za njega stranice
Srpskog pelara otvorene i pozivamo ga da pelarima
celog Balkana kae njegovu istinu, pa neka ljudi zakljuuju svojim mozgom, a ne da im
neko soli pamet.
Na slovenakim pelarima je da odlue da li e ostati u jednomlju ili e se izboriti za slobodu govora i miljenja, izboriti za demokratiju u
slovenakom pelarstvu.
Slovenaki pelar monopolista Pria nije zavrena. eka se odgovor nadlenih dravnih organa Slovenije u vezi Marja-
novog ukazivanja na zloupo-
trebe u Pelarskom savezu Slovenije, koji e nadamo se biti transparentan.
45
PRETNJE IVADINOVIU
ISTINA ILI OBMANA
Mnogi funkcioneri i politi-
ari kada im pada rejting ili kada ele da skrenu panju sa svojih negativnih dela izmi-
ljaju raznorazne pretnje, na-pade na sebe, prave razne
afere i slino. Danas kada mnogi imaju i po nekoliko
mobilnih telefona svako moe da izreira neku navodnu pretnju upuenu njemu. Ako u to ukljui lanove porodice, prijatelje, saradnike ili plaena lica, onda to postaje neuhva-
tljivo i za organe gonjenja.
Glumci i pevai idu jo dalje, skidaju se goli da bi paparaci
mogli da ih slikaju, snimaju
porno filmove, pa omogue da im to neko ukrade i plasira u javnost.
Nedavno je na sajtu i
forumu SPOS-a ponovo servi-
rana priu da je ivadinovi Rodoljubu iz itkovca telefo-nom upuena pretnja. Za to je odmah naen krivac, najvero-vatnije neki falsifikator meda.
ivadinovi Rodoljub
iz itkovca
To u najmanju ruku pre-
dstavlja zloupotrebu informa-
tivnih sredstava Saveza pela-rskih organizacija Srbije. Za tu
tvrdnju nije priloen nikakav dokaz. ak i da je tvrdnja tana to je njegov privatni problem a ne stvar Saveza
pelarskih organizacija Srbije koji je on trebao da reava kod kue a ne da masira srpske pelare i da se krije iza njih. Dobro je da je ta navodna
pretnja prijavljena nadlenom
46
dravnom organu. Organ treba da utvrdi da li je pretnja
postojala ili nije. Zatim, ako je
postojala potrebno je utvrditi
zato je pretnja upuena? Da li zbog rada u pelarskoj organi-zaciji, u Srpskom apiterapeu-
tskom drutvu, zbog poslova u medicini, politikih aktivnosti ili radi problema u privatnom
ivotu? ivadinovi na foru-mu SPOS-a u svojoj poruci u
vezi pretnji, izmeu ostalog kae: Ha, ha, dobro sam, smeh ne odgovara profilu
oveka kome se preti. ovek moe da kae sve to hoe. Razlozi mogu da budu razliiti: opravdanje, ko-ristoljublje, velianje sebe i mnogi drugi. Ali ne treba
verovati reima ve delima. U asopisu Srpski pelar br. 2 str. 9 stoji: Najsramniji period u smislu istinitog i
demokratskog informisanja
srpsko pelarstvo je imalo za vreme Roboljuba ivadinovi-a, kada je bio glavni i odgovorni urednik asopisa Pelar. Istina je bila samo jedna, ona koju je on objavlji-
vao, a demante nije objavlji-
vao.
asopisu Srpski pelar u br.11, na str. 8 obavetava: ivadinovi i Pei u lanku pokuavaju da opravdaju be-spotrebno uee SPOS-a na ovoj Apimondiji navodnim
pronalaenjem silnih kupaca za srpski med, ali odmah posle
ovog lanka kree novi nepotpisani lanak na str. 548. pod naslovom Novi problemi sa plasmanom meda gde se optuuje drava Srbija za probleme sa plasmanom meda.
Time se itaoci tj. srpski pelari uvlae u psiholoku zamku i upumpava im se
miljenje da ukoliko ne doe do plasmana meda nisu krivi
oni koji su nali kupce, ve drava Srbija. Naivno i providno. Ve je druga godi-na od Apimondije a ni jedan
od tih silnih kupaca srpskog
meda nije stigao.
U asopisu Srpski pelar br.11, str. 9 se kae: Oigle-dno je da ivadinovi zloupo-trebljava reimski asopis Pelar za manipulaciju sa lanovima SPOS-a. Takoe asopis Srpski pe-lar br.12, pie: Na osnovu svega moe se zakljuiti da
47
sadanji vladari SPOS-a svoj celokupni rad u Savezu za-
snivaju na laima i obmanama koje plasiraju pelarima u asopisu Pelar." U broju 13, istog asopisa, na str. 8 u lanku pod naslo-vom: Kako je lairano usva-janje finansijskog plana za
2008. godinu, ime ivadino-vi Rodoljuba se dovodi u vezu sa lairanjem usvajanja finansijskog plana za 2008.
godinu.
Srpski pelar u br. 14 u te-kstu pod naslovom ,,Izborna
sednica skuptine SPOS-a sra-mota za ljudski rod pie: ,,Rodoljub ivadinovi, kao predsedniki kandidat na ovoj Skuptini, je samo na jednom dokumentu izvrio nekoliko zloupotreba. Iz ovoga proizilazi da
pelari treba da budu veoma obazrivi kada su ivadinovie-ve rei u pitanju. Dajui podrku predsedni-ku Pelarskog saveza Sloveni-je Botjanu Nou na njegovom blogu, ivadinovi se izdaje reima: ,,No, tvoj rad svetli nad Evropom, none ptice ga se normalno plae, ali to tebe
ne treba ni da brine ni da
raduje, nastavi putem kojim si
poao, mi te pratimo. Dakle ivadinovi priznaje da on samo prati Botjana Noa. Oni koji ne znaju ta treba da rade i nemaju svoj put neka prate
tue puteve, a sposobni srpski pelari e ii svojim putem. Srbijom su decenijama vladala
dva slovenca Tito i Kardelj, a
srpski pelari nisu ni sanjali da sada njima vlada opet jedan
slovenac i da jedu orbu koja se kuva u Sloveniji.
Sve se u svetu falsifikuje,
pa i med. Falsifikata e biti dok je sveta. Naivni su oni
koji misle da ih nee biti. Ceo svet se bori protiv falsifikata, i
falsifikatora. Takoe i svi na-dleni organi drave Srbije svakodnevno preduzimaju sve
potrebne mere zakonom pre-
dviene u borbi protiv falsi-fikovanih ivotnih namirnica, pa i meda. Zato niko u Savezu
pelarskih organizacija Srbije ne treba da izigrava deurnog inspektora i da prisvaja uspehe
dravnih organa. Ovakav, ivadinoviev pri-stup falsifikovanom medu, tj.
taktika dizanja prevelike prai-
48
ne je kontraproduktivna i
unitila je srpsko pelarstvo, to je najgore i dalje deluje unitavajue. Zbunjeni i upla-eni potroai meda u Srbiji prestaju da kupuju ne samo
falsifikovani med, ve i pravi. Zato je Srbija jedna od zema-
lja koja ima najmanju potro-
nju meda po glavi stanovnika u svetu.
Za razliku od foruma
SPOS-a na Blic online je mo-
glo da se vidi da ljudi o jednoj
temi mogu da imaju razliito miljenje. Evo ta sve ljudi misle:
- Od tog SPOS-a ne bih uzela ni au vode...Ja podravam svaki na-predak u kontroli hra-
ne, ali kad u prii o medu proitam da iza toga stoji SPOS, ne
mogu da se oduprem,
prvo gaenju, a onda nevjerovanju u toliko
licemerstvo.
- Pa ako taj predsednik SPOS-a falsifikuje
Skuptinu, to pakeri ne bi mogli da nam
spakuju falsifikate me-
da? SPOS je nekada
imao 10 000 lanova (pa i preko toga), a
danas ima samo 7 632
lana. - Potpuno ste u pravu,
svi smo svedoci ta radi taj predsednik, i moj otac i ja smo izali iz udruenja.
- Ovo je sve u stilu one ja sam najpoteniji a ostali su lopovi i lao-vi. Lino sam se veo-ma razoarao u pote-nje domaih pelara. Poto sam neto radio i imao posla sa nekima
od njih i video sam ta sve prodaju. Bolje je
kupiti i taj sirup od
kukuruza nego naalo-st pravi med od domaih pelara. Taj kukuruzni sirup bar
nije tetan za organi-zam. Od onda sam
prestao da upotreblja-
vam med za bilo ta. Sramota ta sve ima u medu koji prodaju.
Injekcija razno-raznih,
pesticida i ko zna ta sve nema? Poto nema nikakve kontrole, tako
49
to ide, kao i sve ostalo
kod nas.
- okirana sam veu da se u vlasnitvu SPOS-a nalaze tolike koliine zatrovanog meda, koji
ova organizacija bezo-
no prodaje, i jo se naziva zatitnikom pelarstva!... Da li e-mo u dizajniranim te-
glama dobiti otrov koji
nije uao na nemako trite?
- Iznoenje neproverenih informacija, poteklih iz
samo jednog izvora,
koji uz to ima i nepo-
sredni finansijski inte-
res u ovim pitanjima ,
predstavlja grubo kre-nje osnovnog postulata
i istraivakog novina-rstva. U relevantne i
objektivne izvore od
autoriteta u ovoj obla-
sti ne spada SPOS,
nelegitimno udruenje graana, niti njihov predsednik (lina bio-grafija), koji je
zaposlen kao marke-
ting menader i ovla-eni zastupnik za spo-
ljnu i unutranju trgo-vinu Proizvodnog i
trgovinskog privrednog
drutva Cmana Promet iz Krnjeva koje se bavi
pakovanjem i proda-
jom meda u tim istim
megamarketima. To se
zove sukob interesa,
zloupotreba slubenog poloaja... sve u svemu grubo krenje vaeih pravnih propisa.
- Nema meda u Srbiji. Moe li da mi kae gde bih mogla da ku-
pim med bez antibioti-
ka i svih tih otrovnih
stvari koje stavljaju u
njega? Traim ga ve due vreme.
Otkad je ivadinovi po-stao vladar srpskog pelarstva, prema zvaninim podacima objavljnim u asopisu Pelar stradalo je na stotine hiljada
pelinjih drutava, drastino se smanjio broj lanova SPOS-a, pelarska industrija stagnira, uniteno je poverenje kupaca u srpski med, potroai su stekli miljenje da su pelari falsi-fikatori meda i obini prevara-nti, sve je uniteno.
50
Evo ta kau potroai na forumu Kurira:
- Nije re o par prestu-
pnika i par tegli nei-
spravnog meda, re je
o skoro kompletnoj
proizvodnji u Srbiji
(ast izuzecima). Ja
sam odustao od doma-
eg meda kupljenog
kako od pelara tako i
od onog u prodavnica-
ma jer je taj "med" sve
osim meda pa me je
ak i grlo bolelo par
puta, miris i ukus skoro
da ne postoje. To to se
radi ovde je ist satani-
zam, med naruujem iz
Nemake ve nekoliko
godina.
- HALOOOOOO! ako
su Nemci vratili med,
znai prodavao se u
srbiji! Truju nas drugi,
trujemo se i mi sami...
STRANO!!!
- A ja navalila na med i
to samo iz Srbije
nijedan mi nije dobar i
zdrav kao iz Srbije pa
vuem svake godine
10kg za Nemaku. E
sada barem znam zasto
mi je nizak pritisak kao
da sam u komi pa kad
god mi je loe a ja
"samo mi dajte meda i
asu vode". E sada
barem znam od ega
mi je loe ali znam i
zato godinje nestane
35.000 SRBA.
- S R A M O T A
U B I C E D E C E, a i
ostalih koji konzumira-
ju "ist" prirodni med.
Odgovorni u zatvor,
unitenje njihovih pe-
la i zabrana obavljanje
delatnosti - trajno.
Namee se pitanje da li to neko namerno unitavaju srpske pelare, srpsko pela-rstvo, samim tim i dravu Srbiju, jer su siromani pelari lakoverni, ponizni i posluni. Njima se lake manipulie, upravlja, vlada i to je najva-nije lako eksploatie.
51
ivadinovi Rodoljub, ako je zaista borac protiv falsifika-
ta on prvo treba da rasisti sa falsifikatima u svojoj kui tj. u SPOS-u jer je za srpske prilike
natproseno plaen, svakog meseca prima, neto 41 666, 00
din. U asopisu Srpski pelar br.13 na str. 8, 9, 10 i 11 de-
taljno je opisano kako je fals-
ifikovano usvajanje finansi-
jskog plana za 2008. godi-
nu, a u broju 14 na strani 4, 5,
6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 kako je
falsifikovano usvajanja novog
statuta. ivadinovi mora da javno iznese imena odgovo-
rnih za falsifikovanje ovih
akata i da protiv njih predu-
zme sve mere predviene pravnim aktima SPOS-a i za-
konom Republike Srbije.
ovek u svakom trenutku svog ivota treba da pogleda istini u oi, a ne da se skriva iza lai, obmana, lairanja, krae ljudskih prava, da se izbori sa svojim potenjem, pa tek onda sa potenjem drugih.
______________________________________________________
KONICE
LJUBA MED LESKOVAC
IZRADA I PRODAJA KO-
NICA SVIH TIPOVA. IZRADA NA NAJNOVIJIM
KOMPJUTERSKIM MAI-NAMA U ELEMENTIMA
ILI SKLOPLJENE SA ZA-
KUCANIM RAMOVIMA,
OD AMOVE DASKE, LE-PLJENE SPECIJALNIM
LEPKOVIMA IZ INO-
STRANSTVA.
TEL: 016/216-628 MOB: 063/7032358
52
ALEKSANDRI MIHAJLOVI Podgorika 9
23000 Zrenjanin
E-mail: [email protected]
UVAENA KOLEGENICE
ALEKSANDRA
Preko asopisa Pelar, srpskim pelarima ste se predstavili kao pelar, zato Vas oslovljavam kolegenicom.
Preko vaih nekoliko obraa-nja pelarima u rubrici RE UREDNIKA u kojima ste
uglavnom iznosili neke poda-
tke, pelari nisu mogli da Vas blie upoznaju. Takoe nisu mogli da Vas upoznaju ni kroz
ureivanje asopisa. Mnogi koji ne itaju unutranju stranu korice i re urednika, ne mogu ni da predpostave da asopis ureuje novi urednik. asopis u svakom pogledu izgleda
potpuno isto kao kad ga je
ureivao stari urednik. Niste stavili nikakav svoj lini peat na asopis. Zato bih Vas zamolio da date ansu pelari-ma da Vas blie upoznaju preko intervjua datom asopi-su Srpski pelar koji e biti
Aleksandra Mihajlovi
urednica asopisa Pelar
objavljen u prvom narednom
broju, tj. u broju 17.
INTERVJU
1. Od kada se bavite pela-
rstvom?
2. Da li smete da samostalno
otvorite konicu sa pela-
ma?
53
3. Koliko pelinjih drutava
imate?
4. Kojim tipom konica pe-
larite?
5. Koliki su Vam bili prinosi
u 2010 godini?
6. Na kojoj lokaciji se nalazi
Va pelinjak?
7. Moete li da nam dostavi-
te fotografiju Vaeg peli-
njaka s obzirom da je pre-
dhodni urednik tvrdio da
je profesionalni pelar sa
200 drutava, a on u to
vreme uopte nije imao
pele?
8. Da li ste lan nekog udru-
enja i SPOS-a i od kada?
9. Da li ste u radnom odnosu
u nekoj drugoj organzaciji
i kakvom (stalni, privre-
meni itd.)?
10. Da li ste se bavili ureiva-
njem javnih glasila, kojih
i u kom vremenskom peri-
odu?
11. Da li se sluite nekim sve-
tskim jezikom, kojim, na
kom nivou i da li bi ste
mogli da prevedete pela-
rski lanak sa tog jezika
na srpski za asopis Pe-
lar?
12. Da li Vae ureivanje
asopisa Pelar unapreu-
je, unazauje ili dri
srpsko pelarstvo na ni-
vou na kome se nalazi?
13. Da li ste Vi po Vaem
miljenju prava ili pogre-
na osoba za urednika
asopisa Pelar?
14. Zato lanke pojedinih
nestrunih funkcionera ne
iznosite na redakciju?
15. Zato objavljujete lanke
od kojih pelari mogu da
imaju tete ?
16. Da li ete podneti ostavku
ako Vam se ukae da Va
rad nije na potrebnom
nivou urednika asopisa,
ili ako taj rad nije koristan
ili jo gore tetan?
17. Da li mislite da unapreu-
jete pelarstvo objavljuju-
i lanke sa tehnologijom
davno zastarelih i prevazi-
enih tipova konica?
54
18. Da li mislite da unapreu-
jete pelarstvo objavljuju-
i zastarele i prevaziene
metode?
19. ta znai crvena partiza-
nska parola na unutra-
njoj strani prve korice, i
sa kojom namerom je
objavljujete?
20. Da li smatrate za sve
lanke koje ste objavili u
asopisu Pelar da ste
zaista trebali objaviti?
21. Da li je od Vas neko
traio ili Vas primoravao
da objavljujete lanke koji
ne zasluuju da se objave?
22. Ko je autor (autori) la-
naka u asopisu Pelar
broj 12, decembar 2010:
a) Spos na najveem sajmu
hrane na svetu Sial, str.
596 i 597.
b) Pelarski savez Slovenije
posetio Srbiju, str. 598 i
599.
c) Predsednik SPOS-a
posetio rusku federaciju,
str. 600 i 601.
23. Zato skrivate ime (imena) autora ovih
lanaka, da li je naplaen autorski honorar i koliko?
24. Da li su ovi lanci bili na redakciju?
- Prvi lanak, beskorisni
lanak, za koji moe da se
kae: Prazno obeanje,
ludom radovanje. Potpu-
no isto kao to se obea-
valo posle povratka sa
Apimondije u Francuskoj,
prolo je vie od godinu
dana, a kupci nikako da
stignu.
- Drugi lanak predstavlja
ruganje srpskim pela-
rima, prikazujete kako se
slovenaki pelari po dru-
gi put u ovoj godini etaju
po Srbiji, dok srpski pe-
lari nemaju sredstava da
odre ni svoje pele, ni
sebe, a kamo li da se
etaju po Sloveniji.
- Trei lanak govori o
zaostalom ruskom pela-
rstvu koje su srpski
pelari prevazili jo u
55
prolom veku. Tu su i
pratee fotografije gde se
iz plastinih lavora kutla-
om sipa med u tegle dok
u med pada praina, dlake
i ostalo ubre.
Ova tri lanka su plasirana na 5,5 strana, tira asopisa je 9201 primerak, ukupno 50 605
strana, kada se to pomnoi sa cenom tampanja finansijska teta je ogromna. Kako Vi komentariete sve ovo?
UnapredVam se zahvaljujem
Urednik asopisa Srpski pelar Dragoslav Ili e
BEZ ODGOVORA
Predhodni tekst je poslat
urednici asopisa Pelar Ale-ksandri Mihajlovi 28. Dece-mbra 2010. godine na njen
zvanini e-mail koji stoji u asopisu Pelar, sa informaci-jom da e intervju biti obja-vljen u prvom narednom broju
asopisa Srpski pelar, tj. u broju 17. i molbom da to hi-tnije odgovori. Do trenutka
zakljuenja asopisa 14. janu-ara 2011. godine Aleksandra
nije odgovorila. Srpski pelar je slobodan, nezavisan, demo-
kratski asopis, zato Aleksa-ndru javno pozivamo da
odgovori na postavljena pita-
nja, jer su potrebni pelarima od ijih para prima platu.
______________________________________________________________________________
PELAFORIZMI
- Lako je prepoznati me-
dveda koji pljaka pela-
re, utovio se kao debela
svinja.
- U vreme komunizma, ko-
munisti su zavravali ko-
lu svojoj deci. Zato sada
kad su odrasli ostali su i
dalje mali pa prepisuju od
makedonaca, slovenaca,
amerikanaca i drugih.
56
- Funkcioneri SPOS-a su
mnogo sposobni, uvek ka-
da uzmu devizne dnevni-
ce kau da su nali veliki
broj stranih kupaca za
srpski med, ali ti kupci
nikako da stignu u Srbiju.
- Srpski pelari jedu med
od bunike, zato funkcio-
neri SPOS-a mogu da ih
lau do besvesti.
- Medvedi su postali zati-
ene ivotinje, teko si ga
pelarima tek sada e biti
pljakani.
- Forum SPOS-a je izuze-
tno demokratski, takozva-
no komunistiko demokr-
atski, kada kae neto to
im se ne svia, ili diskutu-
je o lano usvojenom sta-
tutu SPOS-a, iskljue te
ili zakljuaju temu.
- Dr te lopove, uzviknue
medvedi i nastavie da
pljakaju pelare.
- Medvedica Aleksis je bo-
gami dobra za ureivanje
glavice kupusa u kacu za
kiseljenje.
- Funkcioneri SPOS-a troe
pa prose.
- SPOS promenio ime u
SZESP (Savez za eksplo-
ataciju srpskih pelara).
- Lovokradice hoe da nas
ubiju. Poalie se medve-
di lovouvarima. Lovou-
vari otrae da pohvataju
lovokradice, a medvedi u
miru nastavie da pljaka-
ju pelare.
- Pelarstvo je utoite za
nesposobne iz drugih
oblasti.
________________________
V I C
Meda Punto, poto dobro govori engleski smislio origi-
nalni nain da zaradi lovu. Putovae u inostranstvo da zaradi velike pare.
Otiao u Bugarsku, naao Bugarina da mu ga popui. Kad mu je Bugarin svrio u usta meda Punto ga stee zubima i ree: Daj pare ili grizem, i ovaj je morao da mu pljune lovu.
57
Isto je bilo i u Francuskoj,
i tamo drmnuo veliku lovu.
Kad ne putuje u inostra-
nstvo on ne gubi vreme, ve radi na domaem terenu.
Naie na Leskovanina, popui mu ga, kad mu Lesko-vanin napuni usta, on stee
zubima i promrmlja: Daj pare ili grizem, a Leskovanin mu odgovori: Putaj ili piam! Meda Punto se uplai, brzo pusti, i osta bez para.
Pelaforizme i vic priredio Dragoslav Ili e
_______________________________________________________
DIMNI TOP
SVETA MED LESKOVAC
CENA SAMO 2 900 DIN.
TEL. 016 / 22 00 48 MOB. 061 / 172 17 61
58
NAIVNA PELARSKA POEZIJA
Todorovi Sreten - Ceka, pelar i pesnik
Selo Jastrebac,Vlasotince
ZIMA
Veje, veje sneg,
zabeleo ceo breg.
Zabelele ume i livade, polja i ograde.
Na pelinjaku je tiina, gledajui, prava je milina. U konici svira dez, bruje pele, jedu med. Bruje pele od radosti, ne diraj me zbog pakosti,
u konici je prava srea, ne diraj me do prolea.
59
- Film Apimondija Francuska 2009 - Film na srpskom jeziku u trajanju od 100 minuta. - Svetski kongres, predavanja, najnovija nauna saznanja,
nove tehnologije.
- Meunarodni sajam, najnovije maine, alati i preparati. ZATO JE APIMONDIJA U FRANCUSKOJ NAZVANA
FRANCUSKI CIRKUS? ZATO SU TAKMIENJA BILA SAKRIVENA? ZATO JE PODELJEN VELIKI BROJ
MEDALJA? KO JE POCEPAO POSTAVLJENI REZU-
LTAT TAKMIENJA? TA SE DEAVALO IZA
KULISA? POGLEDAJTE ONO TO NIJE VIDEO NIKO, NITI UESNICI APIMONDIJE, NITI POSETIOCI.
POGLEDAJTE I UIVAJTE CENA 500 din. Tel. 016/ 281-666 Mob. 063/ 42-82-36