JUGOSLOVENSKI STANDARD JUS ISO 14001 2005 Identi~an sa ISO 14001:2004 Sistemi upravljanja za{titom `ivotne sredine Zahtevi sa uputstvom za primenu Environmental management systems Requirements with guidance for use II izdanje Referentna oznaka JUS ISO 14001:2005 ZAVOD ZA STANDARDIZACIJU
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Nacionalni predgovor Ovaj standard je nastao revizijom standarda JUS ISO 14001 iz 1997. godine. Ovaj standard je izradila Komisija za standarde iz oblasti upravljanja za{titom `ivotne sredine, KS A207. Ovaj standard je prevod sa engleskog na srpski jezik me|unarodnog standarda ISO 14001:2004. "Me|unarodni standard" u tekstu ovog standarda treba shvatiti kao "jugoslovenski standard". Prilozi A i B ovog standarda samo su informativni.
1 Predmet i podru~je primene ......................................................................................................................... 7
3 Termini i definicije ......................................................................................................................................... 7
4 Zahtevi za sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine............................................................................ 10 4.1 Op{ti zahtevi ................................................................................................................................................ 10 4.2 Politika za{tite `ivotne sredine ................................................................................................................... 10 4.3 Planiranje...................................................................................................................................................... 10 4.4 Primena i sprovo|enje ................................................................................................................................ 11 4.5 Proveravanje ................................................................................................................................................ 13 4.6 Preispitivanje od strane rukovodstva.......................................................................................................... 14
Prilozi
Prilog A (informativan) Smernice za kori{}enje standarda............................................................................... 15 Prilog B (informativan) Veze izme|u ISO 14001:2004 i ISO 9001:2000 ........................................................ 23
Predgovor ISO (Me|unarodna organizacija za standardizaciju) je svetska federacija nacionalnih institucija za standardizaciju (~lanica ISO). Rad na pripremanju me|unarodnih standarda odvija se kroz tehni~ke komitete ISO. Svaka ~lanica ISO, kada je zainteresovana za predmet rada nekog od osnovanih tehni~kih komiteta, ima pravo da delegira svoje predstavnike u taj komitet. Me|unarodne organizacije, vladine i nevladine, koje su u vezi sa ISO, tako|e u~estvuju u radu. ISO usko sara|uje sa Me|unarodnom elektrotehni~kom komisijom (IEC) u vezi sa svim pitanjima standardizacije u oblasti elektrotehnike. Nacrti me|unarodnih standarda izra|uju se u skladu sa pravilima datim u ISO/IEC Direktivama, Deo 2. Skre}e se pa`nja na mogu}nost da neki od elemenata ovog me|unarodnog standarda mogu biti predmet prava intelektualne svojine. ISO ne snosi odgovornost za identifikovanje bilo kojeg ili svih takvih prava. ISO 14001 pripremio je Tehni~ki komitet ISO/TC 207, Upravljanje za{titom `ivotne sredine, Potkomitet SC 1, Sistemi upravljanja za{titom `ivotne sredine. Drugim izdanjem stavlja se van snage i zamenjuje prvo izdanje (ISO 14001:1996), koje je tehni~ki revidirano.
Uvod Sve vrste organizacija sve vi{e se trude da postignu i poka`u svoj u~inak za{tite `ivotne sredine kontrolisanjem uticaja svojih aktivnosti, proizvoda i usluga na `ivotnu sredinu, u skladu sa svojom politikom i ciljevima za{tite `ivotne sredine. One tako postupaju u skladu sa sve stro`im zakonodavstvom, razvojem ekonomskih i drugih mera koje zahtevaju za{titu `ivotne sredine i sve izra`enijom brigom zainteresovanih strana za pitanja za{tite `ivotne sredine i odr`ivi razvoj. Mnoge organizacije su preduzele "preispitivanja" ili "provere" da bi ocenile sopstveni u~inak za{tite `ivotne sredine. Ta sopstvena "preispitivanja" i "provere" ne zna~e obavezno i sigurnost da }e u~inak za{tite `ivotne sredine te organizacije zadovoljiti zakonske zahteve i zahteve definisane njenom politikom za{tite `ivotne sredine, ne samo u datom trenutku ve} i trajno. Da bi bili efektivni, preispitivanja i provere treba da se obavljaju u okviru strukturisanog sistema upravljanja koji je integrisan u okviru organizacije. Me|unarodni standardi za upravljanje za{titom `ivotne sredine predvi|eni su da organizacijama obezbede elemente efektivnog sistema za{tite `ivotne sredine (EMS) koji se mogu integrisati sa ostalim upravlja~kim zahtevima kako bi se organizacijama pomoglo da postignu i ciljeve za{tite `ivotne sredine i ekonomske ciljeve. Ove standarde, kao i druge me|unarodne standarde, ne treba koristiti za stvaranje necarinskih trgovinskih barijera ili za nametanje novih zakonskih obaveza organizacije i izmene postoje}ih. Ovim me|unarodnim standardom utvr|uju se zahtevi za sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine koji organizaciji treba da omogu}e da razvije i primeni politiku i ciljeve, uzimaju}i u obzir zakonske zahteve, kao i informacije u vezi sa zna~ajnim aspektima `ivotne sredine. Ovaj standard je napisan tako da bude primenljiv za sve vrste i veli~ine organizacija, a mo`e se prilagoditi razli~itim geografskim, kulturnim i dru{tvenim uslovima. Osnova pristupa je prikazana na slici 1. Uspeh sistema zavisi od posve}enosti na svim nivoima i funkcijama, a naro~ito od najvi{eg rukovodstva. Ovakav sistem omogu}ava organizaciji da uspostavi politiku za{tite `ivotne sredine, ciljeve i procese kojima ostvaruje privr`enost politici, da preduzme mere kada je potrebno da unapredi svoj u~inak i da prika`e usagla{enost sistema sa zahtevima ovog me|unarodnog standarda. Sveobuhvatni cilj ovog me|unarodnog standarda je da podr`i za{titu `ivotne sredine, kao i prevenciju zaga|ivanja koje bi bilo u ravnote`i sa dru{tveno-ekonomskim potrebama. Treba naglasiti da se mnogim od ovih zahteva mo`e istovremeno pri}i ili se mogu ponovo razmotriti u bilo koje vreme. Revizija ovog me|unarodnog standarda usmerena je na razja{njavanje izdanja iz 1996. godine. Uzeti su u obzir zahtevi standarda ISO 9001:2000 da bi se ostvarila kompatibilnost ova dva standarda za dobrobit korisnika. U cilju lak{eg kori{}enja, povezani su brojevi podta~aka u ta~ki 4 ovog me|unarodnog standarda i u Prilogu A. Na primer, 4.3.3 i A.3.3. pokrivaju oblasti op{tih i posebnih ciljeva i programa, a 4.5.5 i A.5.5 oblast internih provera. Dodatno, u Prilogu B identifikovane su {iroke tehni~ke korespondencije izme|u standarda ISO 14001:2004 i ISO 9001:2000 i obratno. Postoji zna~ajna razlika izme|u ovog me|unarodnog standarda, koji opisuje zahteve za sistem upravljanja `ivotnom sredinom organizacije i mo`e se koristiti za sertifikaciju/registraciju i/ili samodeklarisanje, i, sa druge strane, (nesertifikuju}e) smernice koja pru`a generi~ku pomo} organizaciji u uspostavljanju, implementaciji i unapre|ivanju sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine. Upravljanje za{titom `ivotne sredine obuhvata ~itav niz pitanja, uklju~uju}i i ona od strate{kog i konkurentskog zna~aja. Organizacija mo`e da predstavi uspe{nu primenu ovog me|unarodnog standarda kako bi uverila zainteresovane strane da ima uveden odgovaraju}i sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine. Uputstva o tehnikama koje podr`avaju upravljanje za{titom `ivotne sredine bi}e sadr`ana u drugim me|unarodnim standardima, posebno u dokumentima o upravljanju za{titom `ivotne sredine koje je doneo Komitet ISO/TC 207. Bilo koje pozivanje na druge me|unarodne standarde dato je isklju~ivo radi informisanja.
NAPOMENA Ovaj me|unarodni standard je zasnovan na metodologiji poznatoj kao "Planiraj – Izvr{i – Proveri — Deluj" (PDCA). PDCA se mo`e, ukratko, opisati na slede}i na~in.
— Planiraj: utvrdi ciljeve i procese potrebne za dobijanje rezultata, u skladu sa politikom za{tite `ivotne sredine organizacije.
— Izvr{i: primeni procese.
— Proveri: prati i meri procese u odnosu na politiku, op{te i posebne ciljeve, zakonske i druge zahteve, i izve{tavaj o rezultatima.
— Deluj: preduzimaj mere za stalno unapre|ivanje u~inka sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine.
Mnoge organizacije upravljaju svojim operacijama kroz primenu sistema procesa i njihove interakcije, {to se mo`e okvalifikovati kao "procesni pristup". ISO 9001:2000 promovi{e kori{}enje procesnog pristupa. Po{to se PDCA primenjuje na sve procese, ove dve metodologije se smatraju kompatibilnim.
Slika 1 — Model sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine u ovom me|unarodnom standardu Ovaj me|unarodni standard sadr`i samo one zahteve koji se mogu objektivno proveriti. One organizacije kojima su potrebne op{tije smernice koje se odnose na {iri spektar pitanja u vezi sa sistemom upravljanja za{titom `ivotne sredine upu}uju se na ISO 14004. Ovaj me|unarodni standard ne utvr|uje apsolutne zahteve u pogledu u~inka za{tite `ivotne sredine, osim u odnosu na obaveze date u okviru politike za{tite `ivotne sredine da }e se organizacija usaglasiti sa zakonskim i drugim zahtevima, da }e raditi na spre~avanju zaga|ivanja i stalnom unapre|ivanju. Stoga, dve organizacije koje obavljaju sli~ne aktivnosti, ali koje imaju razli~it u~inak za{tite `ivotne sredine, mogu biti u skladu sa zahtevima ovog me|unarodnog standarda. Usvajanje i uvo|enje niza tehnika upravljanja za{titom `ivotne sredine na sistemati~an na~in mo`e doprineti da sve zainteresovane strane postignu optimalne rezultate. Ipak, usvajanje ovog me|unarodnog standarda samo po sebi ne garantuje optimalne rezultate u pogledu za{tite `ivotne sredine. Da bi se ostvarili ciljevi za{tite `ivotne sredine, sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine treba da ohrabri organizacije da razmotre mogu}nost primene najbolje raspolo`ive tehnologije tamo gde je to mogu}e i gde je ekonomski isplativo, uzimaju}i u potpunosti u obzir opravdanost tih tro{kova.
Sistemi upravljanja za{titom `ivotne sredine — Zahtevi sa uputstvom za primenu
1 Predmet i podru~je primene Ovim me|unarodnim standardom utvr|uju se zahtevi koji se odnose na sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine kako bi organizacija mogla da razvije i primeni politiku i ciljeve za{tite `ivotne sredine, vode}i ra~una o svim zakonskim i drugim propisima sa kojima se organizacija saglasila, kao i o informacijama o zna~ajnim uticajima na `ivotnu sredinu. Standard se primenjuje na one aspekte `ivotne sredine koje organizacija mo`e da kontroli{e i na koje mo`e da uti~e. Samim standardom se ne utvr|uju posebni kriterijumi za u~inak za{tite `ivotne sredine. Ovaj me|unarodni standard se mo`e primeniti na svaku organizaciju koja `eli da: a) uspostavi, odr`ava i unapre|uje sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine;
b) obezbedi usagla{enost sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine sa utvr|enom politikom za{tite `ivotne sredine;
c) predstavi usagla{enost sa ovim me|unarodnim standardom tako {to }e da:
1) sama odredi i deklari{e usagla{enost, ili
2) zatra`i potvrdu o usagla{enosti od strane zainteresovanih strana za samu organizaciju, kao {to su korisnici, ili
3) zatra`i potvrdu o usagla{enosti od strane neke eksterne organizacije, ili
4) zatra`i sertifikaciju/registraciju svog sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine od strane eksterne organizacije.
Svaki sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine treba da obuhvati sve zahteve iz ovog me|unarodnog standarda. Stepen primene zavisi}e od faktora kao {to su politika za{tite `ivotne sredine te organizacije, priroda njenih aktivnosti, proizvoda i usluga, lokacija organizacije i uslovi u kojima radi. Ovaj me|unarodni standard sadr`i i informativno uputstvo za primenu, koje je dato u Prilogu A.
2 Normativne reference Normativne reference nisu citirane. Ova ta~ka je zadr`ana da bi numerisanje ta~aka bilo identi~no kao i u prethodnom izdanju (ISO 14001:1996).
3 Termini i definicije Za potrebe ovog me|unarodnog standarda primenjuju se slede}i termini i definicije. 3.1 proverava~ Osoba koja poseduje osposobljenost da obavlja proveru.
[ISO 9000:2000, 3.9.9] 3.2 stalno unapre|ivanje Proces unapre|ivanja sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine (3.8) radi postizanja pobolj{anja celokupnog u~inka za{tite `ivotne sredine (3.10) u skladu sa politikom za{tite `ivotne sredine (3.11) organizacije (3.16).
NAPOMENA Nije potrebno da se proces odigrava istovremeno u svim oblastima aktivnosti.
NAPOMENA 2 Prera|eno na osnovu ISO 9000:2000, 3.7.2. 3.5 `ivotna sredina Okru`enje u kojem odre|ena organizacija (3.16) radi, uklju~uju}i vazduh, vodu, zemlji{te, prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihove uzajamne odnose. NAPOMENA U ovom kontekstu, okru`enje se prote`e od onog u okviru organizacije (3.16) do globalnog sistema. 3.6 aspekt `ivotne sredine Element aktivnosti, proizvoda ili usluga date organizacije (3.16) koji mo`e da bude u uzajamnom odnosu sa `ivotnom sredinom (3.5). NAPOMENA Zna~ajan aspekt `ivotne sredine jeste onaj aspekt koji ima, ili mo`e da ima, zna~ajan uticaj na `ivotnu sredinu (3.7). 3.7 uticaj na `ivotnu sredinu Svaka promena `ivotne sredine (3.5), pogor{anje ili pobolj{anje, koja je potpuno ili delimi~no rezultat aspekata `ivotne sredine (3.6) neke organizacije (3.16). 3.8 sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine EMS Deo ukupnog sistema upravljanja organizacije (3.16) koji se koristi za razvijanje i primenu politike za{tite `ivotne sredine (3.11) i upravljanje aspektima `ivotne sredine (3.7). NAPOMENA 1 Sistem upravljanja je skup me|usobno povezanih elemenata kojima se uspostavljaju politika i ciljevi radi njihovog ostvarivanja.
NAPOMENA 2 Sistem upravljanja obuhvata organizacionu strukturu, aktivnosti planiranja, odgovornosti, praksu, postupke (3.19), procese i resurse. 3.9 op{ti cilj za{tite `ivotne sredine Sveobuhvatni cilj za{tite `ivotne sredine koji je u skladu sa politikom za{tite `ivotne sredine (3.11), a koji organizacija (3.16) sama sebi postavlja radi ostvarenja. 3.10 u~inak za{tite `ivotne sredine Merljivi rezultati upravljanja aspektima `ivotne sredine (3.6) organizacije (3.16). NAPOMENA U kontekstu sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine (3.8), rezultati se mogu meriti u odnosu na politiku za{tite `ivotne sredine (3.11) organizacije (3.16), njene op{te (3.9) i posebne (3.12) ciljeve za{tite `ivotne sredine i druge zahteve za u~inak za{tite `ivotne sredine. 3.11 politika za{tite `ivotne sredine Sveobuhvatne namere i smernice organizacije (3.16) koje su povezane sa u~inkom za{tite `ivotne sredine (3.10) i formalno izra`ene od strane najvi{eg rukovodstva. NAPOMENA Politika za{tite `ivotne sredine daje okvir za mere i za postavljenje op{tih (3.9) i posebnih ciljeva za{tite `ivotne sredine (3.12).
NAPOMENA 2 Prera|eno na osnovu ISO 9000:2000, 3.4.5. 3.20 zapis Dokument (3.4) kojim se iskazuju dobijeni rezultati ili pru`aju dokazi o izvr{enim aktivnostima. NAPOMENA Prera|eno na osnovu ISO 9000:2000, 3.7.6.
4 Zahtevi za sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine 4.1 Op{ti zahtevi Organizacija mora da uspostavi, dokumentuje, primeni, odr`ava i stalno unapre|uje sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine u skladu sa zahtevima ovog me|unarodnog standarda i da utvrdi kako }e ispuniti ove zahteve. Organizacija mora da utvrdi i dokumentuje predmet i podru~je primene sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine. 4.2 Politika za{tite `ivotne sredine Najvi{e rukovodstvo mora da utvrdi politiku za{tite `ivotne sredine organizacije i da obezbedi da u okviru utvr|enog predmeta i podru~ja primene sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine ta politika: a) odgovara vrsti, obimu i uticajima na `ivotnu sredinu njenih aktivnosti, proizvoda ili usluga;
b) obuhvata posve}enost stalnom unapre|ivanju i prevenciji zaga|ivanja;
c) obuhvata posve}enost usagla{enosti sa odgovaraju}im zakonskim i drugim propisima o za{titi `ivotne sredine, a koji su u vezi sa aspektima `ivotne sredine;
d) obezbedi okvir za postavljanje i preispitivanje op{tih i posebnih ciljeva za{tite `ivotne sredine;
e) bude dokumentovana, primenjena i da se odr`ava;
f) bude saop{tena svim osobama koje rade za organizaciju ili u njenu korist, i
g) bude dostupna javnosti. 4.3 Planiranje 4.3.1 Aspekti `ivotne sredine Organizacija mora da uspostavi, primeni i odr`ava postupke: a) za identifikaciju aspekata `ivotne sredine svojih aktivnosti, proizvoda i usluga u okviru utvr|enog
predmeta i podru~ja primene sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine koje mo`e da kontroli{e i onih aspekata na koje mo`e da uti~e uzimaju}i u obzir planirani ili novi razvoj, nove ili izmenjene aktivnosti, proizvode ili usluge, i
b) za utvr|ivanje onih aspekata koji imaju ili mogu imati zna~ajan(e) uticaj(e) na `ivotnu sredinu (tj. zna~ajne aspekte `ivotne sredine).
Organizacija mora da dokumentuje ove informacije i da ih stalno a`urira. Organizacija mora obezbediti da zna~ajni aspekti `ivotne sredine budu uzeti u obzir prilikom uspostavljanja, primene i odr`avanja sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine. 4.3.2 Zakonski i drugi zahtevi Organizacija mora da uspostavi, primeni i odr`ava postupke: a) za identifikaciju i pristup odgovaraju}im zakonskim i drugim zahtevima sa kojima se ona saglasila, a koji
se odnose na aspekte `ivotne sredine, i
b) za utvr|ivanje na~ina na koji se ovi zahtevi odnose na aspekte `ivotne sredine. Organizacija mora obezbediti da se zakonski i drugi zahtevi sa kojima se saglasila uzimaju u obzir prilikom uspostavljanja, primene i odr`avanja sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine. 4.3.3 Op{ti i posebni ciljevi i program(i) Organizacija mora da uspostavi, primeni i odr`ava dokumentovane op{te i posebne ciljeve za{tite `ivotne sredine, za svaku odgovaraju}u funkciju i svaki nivo u okviru organizacije.
b) sredstva i vremenski okvir u kojem ovi ciljevi treba da se postignu. 4.4 Primena i sprovo|enje 4.4.1 Resursi, zadaci, odgovornosti i ovla{}enja Rukovodstvo mora da obezbedi raspolo`ivost resursa koji su bitni za uspostavljanje, primenu, odr`avanje i unapre|enje sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine. Resursi obuhvataju osoblje i posebne ve{tine, organizacionu infrastrukturu, tehnologiju i finansijske resurse. Da bi se olak{alo efektivno upravljanje za{titom `ivotne sredine moraju se utvrditi, dokumentovati i saop{titi zadaci, odgovornosti i ovla{}enja. Najvi{e rukovodstvo organizacije mora da imenuje jednog ili vi{e posebnih predstavnika rukovodstva, koji }e, nezavisno od ostalih odgovornosti, imati ta~no odre|ene zadatke, odgovornosti i ovla{}enja da: a) obezbede da sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine bude uspostavljen, primenjen i da se odr`ava
u skladu sa zahtevima ovog me|unarodnog standarda,
b) izve{tavaju najvi{e rukovodstvo o u~inku sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine radi preispitivanja, uklju~uju}i i preporuke za unapre|ivanje.
4.4.2 Osposobljenost, obuka i svest Organizacija mora da obezbedi da bilo koja osoba koja za nju ili u njenu korist obavlja poslove koji mogu zna~ajno uticati na `ivotnu sredinu i identifikovani su od strane organizacije bude osposobljena u pogledu odgovaraju}eg obrazovanja, obuke ili iskustva. Organizacija mora da odr`ava odgovaraju}e zapise o tome. Organizacija mora da sagleda potrebe za obukom povezane sa sopstvenim aspektima `ivotne sredine i sistemom upravljanja za{titom `ivotne sredine. Ona mora da sprovede obuku ili da preduzme mere kako bi zadovoljila ove potrebe, kao i da odr`ava odgovaraju}e zapise. Organizacija mora da uspostavi, primeni i odr`ava postupak(postupke) kojim(a) se obezbe|uje da su osobe koje rade za nju ili u njenu korist svesne: a) zna~aja usagla{enosti sa politikom za{tite `ivotne sredine i sa odgovaraju}im postupcima, kao i sa
zahtevima sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine;
b) zna~ajnih aspekata `ivotne sredine i odgovaraju}ih stvarnih ili mogu}ih uticaja njihovih radnih aktivnosti na `ivotnu sredinu, kao i koristi za `ivotnu sredinu usled njihovog pobolj{anog u~inka;
c) njihovih zadataka i odgovornosti za postizanje usagla{enosti sa zahtevima sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine;
d) mogu}ih posledica u slu~aju odstupanja od utvr|enih postupaka. 4.4.3 Komunikacija Uva`avaju}i aspekte `ivotne sredine i sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine, organizacija mora da uspostavi, primeni i odr`ava postupke vezane za: a) internu komunikaciju izme|u razli~itih nivoa i funkcija u organizaciji;
i odgovor na ta saop{tenja. Organizacija mora da odlu~i da li da eksterno saop{tava o svojim zna~ajnim aspektima `ivotne sredine i da dokumentuje svoje odluke. Ako je odlu~eno da se saop{tava, organizacija mora da uspostavi i primeni metodu(e) za ova eksterna saop{tavanja. 4.4.4 Dokumentacija Dokumentacija sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine mora da sadr`i: a) politiku, op{te i posebne ciljeve za{tite `ivotne sredine;
b) opis predmeta i podru~ja primene sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine;
c) opis osnovnih elemenata sistema za{tite `ivotne sredine, njihovo me|usobno delovanje i upu}ivanje na odgovaraju}u dokumentaciju;
d) dokumenta, uklju~uju}i i zapise, koje zahteva ovaj me|unarodni standard, i
e) dokumenta, uklju~uju}i i zapise, za koje je organizacija utvrdila da su potrebni za obezbe|enje efektivnog planiranja, izvo|enja i kontrole procesa, a koji su povezani sa zna~ajnim aspektima `ivotne sredine.
4.4.5 Kontrola dokumentacije Dokumentacija koja je zahtevana sistemom upravljanja za{titom `ivotne sredine i ovim me|unarodnim standardom mora se kontrolisati. Zapisi su poseban tip dokumenata i moraju se kontrolisati prema zahtevima datim u 4.5.4. Organizacija mora da uspostavi, primeni i odr`ava postupke neophodne radi: a) odobravanja adekvatnosti dokumenata pre izdavanja;
b) preispitivanja i a`uriranja, ako je potrebno, i ponovnog potvr|ivanja dokumenata;
c) osiguravanja da su identifikovane izmene, kao i va`e}i status revizije dokumenata;
d) osiguravanja da su na raspolaganju odgovaraju}e verzije dokumenata koji se primenjuju;
e) osiguravanja da su dokumenta uvek ~itka i laka za identifikovanje;
f) obezbe|ivanja da su dokumenta koja dolaze spolja utvr|ena od strane organizacije kao neophodna za planiranje i sprovo|enje sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine, da su identifikovana i da se kontroli{e njihova distribucija, i
g) spre~avanja ne`eljene upotrebe zastarelih dokumenata i primene njihove podesne identifikacije, ako su zadr`ani iz bilo kog razloga.
4.4.6 Kontrola nad operacijama Organizacija mora da identifikuje i planira one aktivnosti koje su povezane sa identifikovanim zna~ajnim aspektima `ivotne sredine koji su u skladu sa njenom politikom, op{tim i posebnim ciljevima, kako bi obezbedila da se te aktivnosti odvijaju pod utvr|enim uslovima preko: a) uspostavljanja, primene i odr`avanja dokumentovanih postupaka za sve one situacije u kojima bi njihovo
nepostojanje moglo da dovede do odstupanja od politike za{tite `ivotne sredine, op{tih i posebnih ciljeva;
b) utvr|ivanja radnih kriterijuma u postupcima, i
c) uspostavljanja, primene i odr`avanja postupaka koji se odnose na identifikovane zna~ajne aspekte `ivotne sredine koji su u vezi sa robom i uslugama koje organizacija koristi, kao i upoznavanja isporu~ioca i ugovara~a sa odgovaraju}im postupcima i zahtevima.
4.4.7 Pripravnost za reagovanje u vanrednim situacijama i odgovor na njih Organizacija mora da uspostavi, primeni i odr`ava postupke za identifikaciju mogu}ih vanrednih situacija i mogu}ih udesa koji mogu imati uticaj na `ivotnu sredinu, kao i na~ine odgovora na njih.
b) istra`ivanje neusagla{enosti, utvr|ivanje njihovih uzroka i preduzimanje mera radi spre~avanja njihovog ponavljanja;
c) vrednovanje potrebe za merama koje }e osigurati da se neusagla{enosti ne ponove i zahtevi za primenu odgovaraju}ih mera predvi|enih da se spre~i njihovo ponavljanje;
d) zapisivanje rezultata preduzetih korektivnih i preventivnih mera, i
e) preispitivanje efektivnosti preduzetih korektivnih i preventivnih mera. Svaka preduzeta mera mora da odgovara te`ini problema i da bude srazmerna uticaju na `ivotnu sredinu. Organizacija mora da obezbedi da se primene sve neophodne izmene u dokumentaciji sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine. 4.5.4 Kontrola zapisa Organizacija mora da uspostavi i ~uva (odr`ava) zapise kao neophodne za demonstraciju usagla{enosti ostvarenih rezultata sa zahtevima svog sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine i zahtevima ovog me|unarodnog standarda. Organizacija mora da uspostavi, primeni i odr`ava postupak za identifikaciju, skladi{tenje, za{titu, pretra`ivanje, vreme ~uvanja i odbacivanje zapisa. Zapisi moraju biti i ostati ~itki, laki za identifikovanje i sledljivi.
1) usagla{en sa planiranim postavkama za upravljanje za{titom `ivotne sredine, uklju~uju}i i zahteve ovog me|unarodnog standarda, i
2) ispravno primenjen i odr`avan;
b) obezbedila da rukovodstvo dobija informacije o rezultatima provere. Program(i) provere se mora(ju) planirati, uspostaviti, primeniti i odr`avati od strane organizacije, uzimaju}i u obzir zna~aj date operacije za `ivotnu sredinu, kao i rezultate prethodnih provera. Postupak (postupci) provere se mora(ju) uspostaviti, primeniti i odr`avati da bi se obuhvatilo slede}e: — odgovornosti i zahtevi za planiranje i sprovo|enje provera, izve{tavanje o rezultatima i odr`avanje
odgovaraju}ih zapisa;
— utvr|ivanje kriterijuma provere, obima provere, u~estalosti i metode. Izbor proverava~a i izvo|enje provera moraju obezbediti objektivnost i nepristrasnost prilikom procesa provere. 4.6 Preispitivanje od strane rukovodstva Najvi{e rukovodstvo mora da u planiranim intervalima preispituje sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine da bi se obezbedila njegova stalna prikladnost, adekvatnost i efektivnost. Preispitivanja moraju da obuhvate ocenjene mogu}nosti za unapre|ivanje i potrebu za izmenama u sistemu upravljanja za{titom `ivotne sredine, uklju~uju}i politiku, op{te i posebne ciljeve za{tite `ivotne sredine. Moraju se odr`avati zapisi o preispitivanju od strane rukovodstva. Ulazni elementi preispitivanja moraju da sadr`e: a) rezultate internih provera i vrednovanja usagla{enosti sa zakonskim i drugim zahtevima sa kojima se
organizacija saglasila; b) saop{tenja eksternih zainteresovanih strana, uklju~uju}i i `albe; c) u~inak za{tite `ivotne sredine organizacije; d) obim u kojem su op{ti i posebni ciljevi ostvareni; e) status korektivnih i preventivnih mera; f) dodatne mere proistekle iz prethodnih preispitivanja od strane rukovodstva; g) izmene okolnosti, uklju~uju}i razvoje zakonskih i drugih zahteva koji su povezani sa aspektima `ivotne
sredine, i h) preporuke za unapre|enje. Izlazni elementi preispitivanja od strane rukovodstva moraju da sadr`e odluke i mere koje se odnose na mogu}e izmene politike, op{tih i posebnih ciljeva za{tite `ivotne sredine i druge elemente sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine, a koje su u skladu sa posve}eno{}u stalnom unapre|ivanju.
Smernice za kori{}enje standarda A.1 Op{ti zahtevi Dodatni tekst koji je dat u ovom prilogu strogo je informativne prirode i cilj mu je spre~avanje pogre{nog tuma~enja zahteva sadr`anih u ta~ki 4 ovog me|unarodnog standarda. Informacija je u skladu sa zahtevima iz ta~ke 4; njen cilj nije da doda, niti da oduzme, niti da na bilo koji na~in modifikuje ove zahteve. Uvo|enje sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine, kako je to utvr|eno u ovom me|unarodnom standardu, ima nameru da unapredi u~inak za{tite `ivotne sredine. Stoga je ovaj me|unarodni standard zasnovan na koncepciji prema kojoj }e organizacija periodi~no preispitivati i vrednovati svoj sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine da bi identifikovala mogu}nosti za unapre|enje i njihovu primenu. Stopa, obim i vreme procesa stalnog unapre|ivanja utvr|eni su od strane organizacije u skladu sa ekonomskim i drugim okolnostima. Unapre|enja u sistemu upravljanja za{titom `ivotne sredine treba da imaju za posledicu dalje unapre|enje u~inka za{tite `ivotne sredine. Ovaj me|unarodni standard zahteva da organizacija: a) uspostavi odgovaraju}u politiku za{tite `ivotne sredine; b) identifikuje aspekte `ivotne sredine koji proisti~u iz pro{lih, sada{njih ili planiranih aktivnosti, proizvoda i
usluga i da utvrdi zna~ajne uticaje na `ivotnu sredinu; c) identifikuje primenljive zakonske zahteve i ostale zahteve sa kojima se organizacija saglasila; d) identifikuje prioritete i postavi odgovaraju}e op{te i posebne ciljeve; e) uspostavi strukturu i program(e) za primenu politike i da ostvari op{te i posebne ciljeve za{tite `ivotne
sredine; f) olak{a planiranje, kontrolu, pra}enje, sprovo|enje preventivnih i korektivnih mera, provera i aktivnosti
preispitivanja kako bi se obezbedilo da politika bude usagla{ena, kao i da sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine ostane odgovaraju}i, i
g) bude sposobna da se prilago|ava izmenjenim okolnostima. Organizacija koja nema sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine treba prvo da ustanovi svoje trenutno stanje u odnosu na `ivotnu sredinu kroz preispitivanje. Cilj ovog preispitivanja treba da obuhvati sve aspekte `ivotne sredine organizacije kao osnovu za uspostavljanje sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine. Preispitivanje treba da obuhvati ~etiri klju~ne oblasti: — identifikaciju aspekata `ivotne sredine, uklju~uju}i i one koji su povezani sa normalnim radnim uslovima,
vanrednim situacijama, uklju~uju}i pu{tanje u rad i isklju~ivanje, kao i slu~ajeve opasnosti i udesa;
— identifikaciju odgovaraju}ih zakonskih i drugih zahteva sa kojima se organizacija saglasila;
— ispitivanje postoje}e prakse i postupaka upravljanja za{titom `ivotne sredine, uklju~uju}i i one povezane sa aktivnostima nabavke i podugovaranja;
— vrednovanje prethodnih reagovanja u slu~ajevima opasnosti i udesa. Alati i metode za preduzimanje preispitivanja mogu da uklju~uju ~ek-liste, sprovo|enje intervjua, direktna ispitivanja i merenja, rezultate prethodnih provera ili drugih preispitivanja, u zavisnosti od prirode aktivnosti. Organizacija ima slobodu i fleksibilnost da sama utvrdi granice primene i mo`e da izabere da primeni ovaj me|unarodni standard u celoj organizaciji ili samo u odre|enim radnim jedinicama unutar organizacije. Organizacija treba da utvrdi i dokumentuje predmet i podru~je primene sistema upravljanja za{titom `ivotne
c) lokalne zakonske zahteve. Primeri ostalih zahteva sa kojima se organizacija saglasila mogu da obuhvate, tamo gde je to mogu}e:
— ugovore sa dr`avnim organima;
— ugovore sa korisnicima;
— uputstva koja nisu zakonski podr`ana;
— dobrovoljne principe ili kodekse prakse;
— dobrovoljna obele`avanja u oblasti za{tite `ivotne sredine ili tzv. ”product stewardship commitments”*);
— zahteve trgovinskih asocijacija;
— ugovore sa grupama zajednica ili nevladinim organizacijama;
— javno obavezivanje organizacije ili organizacije iz koje je ona nastala;
— zahteve korporacije/kompanije.
Utvr|ivanje kako se zakonski i drugi zahtevi odnose na aspekte `ivotne sredine organizacije naj~e{}e se realizuje tokom procesa identifikacije tih zahteva. Stoga mo`da ne}e biti neophodna primena zasebnog ili dodatnog postupka da bi se to utvrdilo. A.3.3 Op{i i posebni ciljevi i program(i) Op{ti i posebni ciljevi za{tite `ivotne sredine treba da budu specifi~ni i merljivi gde god je to mogu}e. Treba da obuhvate kratkoro~na i dugoro~na pitanja. Prilikom razmatranja tehnolo{kih re{enja, organizacija treba da razmotri kori{}enje najbolje raspolo`ive tehnologije tamo gde je to ekonomski isplativo, efektivno sa stanovi{ta tro{kova i ocenjeno kao pogodno. Ukazivanje na finansijske zahteve organizacije ne zna~i da su organizacije obavezne da koriste metodologije izra~unavanja tro{kova sa stanovi{ta `ivotne sredine. Izrada i kori{}enje jednog ili vi{e programa va`ni su za uspe{no uvo|enje sistema za{tite `ivotne sredine. Svaki program treba da opi{e kako se posti`u op{ti i posebni ciljevi, uklju~uju}i vremenske odrednice, potrebne resurse i osobe odgovorne za primenu programa. Program(i) se mogu nadalje deliti da bi se pokrili posebni elementi rada organizacije. Program treba da obuhvati, tamo gde je to mogu}e i gde je prakti~no, faze planiranja, razvoja, proizvodnje, marketinga i odlaganja. To se mo`e sprovesti kako za teku}e tako i za nove aktivnosti, proizvode i usluge. Kod proizvoda, ovo se mo`e odnositi na razvoj, materijale, proizvodne procese, upotrebu i kona~no odlaganje. Kada su u pitanju postrojenja ili zna~ajne modifikacije procesa, ovo se mo`e odnositi na planiranje, razvoj, izgradnju, pu{tanje u pogon, rad i prestanak rada posle odgovaraju}eg vremena koje odre|uje organizacija. A.4 Primena i sprovo|enje A.4.1 Resursi, zadaci, odgovornosti i ovla{}enja Uspe{na primena sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine zahteva privr`enost svih zaposlenih koji rade za organizaciju ili njenu korist. Zadaci vezani za `ivotnu sredinu i odgovornosti nisu ograni~eni samo na funkciju za{tite `ivotne sredine, ve} mogu da obuhvataju i druge oblasti organizacije, kao {to je operativno upravljanje, ili druge funkcije koje nisu neposredno vezane za za{titu `ivotne sredine.
Nacionalna fusnota *) Pojam "product stewardship commitment" ozna~ava "odgovorno i eti~ko (doma}insko) upravljanje proizvodom u toku njegovog `ivotnog ciklusa". Na taj na~in obezbe|uje se da zdravlje, bezbednost i za{tita `ivotne sredine ~ine integralni deo projektovanja, proizvodnje, marketinga, distribucije, upotrebe, recikla`e i odlaganja proizvoda. Ovaj koncept je nastao u hemijskoj industriji 1987. godine da bi smanjio broj rizi~nih situacija tokom celokupnog `ivotnog ciklusa hemijskih proizvoda.
b) identifikovane potrebe za obukom i preduzete odgovaraju}e mere za sprovo|enje obuke;
c) sve osobe svesne politike za{tite `ivotne sredine organizacije, sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine i aspekata `ivotne sredine aktivnosti, proizvoda i usluga organizacije koji mogu da nastanu radom.
Svest, znanje, razumevanje i osposobljenost mogu se ostvariti ili unaprediti obu~avanjem, obrazovanjem i radnim iskustvom. Organizacija tako|e treba da zahteva da ugovara~i/izvo|a~i koji rade za nju budu sposobni da predstave potrebnu stru~nu osposobljenost i/ili odgovaraju}u obu~enost svojih zaposlenih. Rukovodstvo treba da utvrdi nivo iskustva, kompetentnosti i obu~enosti koji je potreban da bi se obezbedila osposobljenost osoblja, posebno onog koje realizuje specijalizovane poslove upravljanja za{titom `ivotne sredine. A.4.3 Komunikacija Interna saop{tenja su va`na da bi se obezbedila delotvorna primena sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine. Metode internog saop{tavanja mogu da uklju~e redovne sastanke radnih grupa, novine, oglasne table i intranet stranice. Organizacije treba da primene postupak prijema, dokumentovanja i odgovaranja na odgovaraju}a saop{tenja zainteresovanih strana. Taj postupak mo`e da obuhvati dijalog sa zainteresovanim stranama i razmatranje njihovih odgovaraju}ih primedaba. Pod odre|enim okolnostima, odgovori zainteresovanim stranama na njihove primedbe mogu da obuhvate odgovaraju}e informacije u vezi sa aspektima `ivotne sredine i njihovim uticajima vezanim za rad organizacije. Ti postupci treba da se odnose i na neophodnu komunikaciju sa nadle`nim organima kada je re~ o planiranju mera za slu~ajeve opasnosti, kao i u vezi sa drugim odgovaraju}im pitanjima. Organizacija mo`e da planira svoju komunikaciju uzimaju}i u obzir odluke donete za odgovaraju}e ciljne grupe, odgovaraju}e poruke i predmete i izbor na~ina. Prilikom razmatranja eksterne komunikacije u vezi sa aspektima `ivotne sredine, organizacija treba da razmotri stavove i potrebne informacije svih zainteresovanih strana. Ukoliko organizacija odlu~i da eksterno komunicira u vezi sa svojim aspektima `ivotne sredine, ona mo`e da uspostavi postupak da tako i ~ini. Ovaj postupak se mo`e menjati u zavisnosti od nekoliko faktora, uklju~uju}i i vrstu informacija koje se saop{tavaju, ciljne grupe i posebne okolnosti organizacije. Metode za eksterno komuniciranje mogu da obuhvate godi{nje izve{taje, novine, internet sajtove i sastanke zajednice.
b) slo`enosti procesa i njihovog me|usobnog delovanja, i
c) osposobljenosti osoblja.
Primeri dokumentacije mogu da obuhvate: — izjavu o politici, op{tim i posebnim ciljevima;
— informacije o zna~ajnim aspektima `ivotne sredine;
— postupke;
— procesne informacije;
— organizacione {eme;
— interne i eksterne standarde;
— planove i reagovanja u vanrednim situacijama na lokaciji, i
— zapise. Da bi se bilo koja odluka dokumentovala, postupak treba da je zasnovan na pitanjima kao {to su: — posledice, uklju~uju}i i one na `ivotnu sredinu, ukoliko se ne postupa na odgovaraju}i na~in;
— potreba za prikazivanjem uskla|enosti sa zakonskim i drugim zahtevima sa kojima se organizacija saglasila;
— potreba da se obezbedi konzistentno sprovo|enje aktivnosti;
— prednosti takvog ~injenja, koje mogu da obuhvate jednostavniju primenu kroz saop{tavanje i obu~avanje, jednostavnije odr`avanje i revizije, manji rizik od dvosmislenosti i odstupanja, kao i dokazivost i vidljivost;
— zahtevi ovog me|unarodnog standarda. Dokumenta koja su originalno izra|ena za druge potrebe, a ne za sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine, mogu se koristiti kao deo ovog sistema i, ako se koriste, na njih se mora upu}ivati u sistemu. A.4.5 Kontrola dokumentacije Predvi|eno je da se ta~kom 4.4.5 obezbedi da organizacija izra|uje i odr`ava dokumentaciju na na~in dovoljan za primenu sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine. Ipak, organizacije treba da posvete primarnu pa`nju efektivnoj primeni sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine i u~inku za{tite `ivotne sredine, a ne slo`enom sistemu kontrole dokumentacije. A.4.6 Kontrola nad operacijama Organizacija treba da vrednuje one operacije koje su povezane sa identifikovanim zna~ajnim aspektima i da obezbedi da se one odvijaju tako da se mogu kontrolisati ili umanjiti {tetni uticaji povezani sa njima; na taj na~in bi se ispunili zahtevi politike za{tite `ivotne sredine i ostvarili op{ti i posebni ciljevi organizacije. Ovo treba da obuhvati sve delove operacija, uklju~uju}i i aktivnosti odr`avanja. Po{to ovaj deo sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine daje smernice za primenu zahteva sistema na svakodnevni rad, u ta~ki 4.4.6 a) zahteva se upotreba dokumentovanih postupaka za kontrolu onih situacija gde bi odsustvo dokumentovanih postupaka dovelo do odstupanja od politike za{tite `ivotne sredine i op{tih i posebnih ciljeva.
mere koje treba preduzeti u slu~aju izlivanja ili akcidentnih ispu{tanja); b) najverovatniju vrstu i obim opasnosti ili udesa; c) najpogodniju metodu za reagovanje u vanrednim situacijama; d) planove interne i eksterne komunikacije; e) mere koje su potrebne za umanjenje {tete po `ivotnu sredinu; f) mere koje treba preduzeti za razli~ite vrste udesa ili vanrednih situacija; g) potrebu za procesima vrednovanja nakon udesa radi uspostavljanja i primene korektivnih i preventivnih
mera; h) periodi~na ispitivanja postupaka za reagovanje u slu~aju opasnosti; i) obu~avanje osoblja za reagovanje u slu~aju opasnosti; j) listu klju~nih osoba i agencija za pomo}, uklju~uju}i podatke za kontakt (npr. vatrogasna slu`ba, usluge
~i{}enja nakon izlivanja); k) puteve evakuacije i ta~ke okupljanja; l) mogu}nosti nastanka vanrednih situacija ili udesa kod obli`njih objekata (npr. postrojenje, put, `elezni~ka
pruga), i m) mogu}nosti uzajamne pomo}i iz susednih organizacija. A.5 Proveravanje A.5.1 Pra}enje i merenje Aktivnosti organizacije mogu imati razli~ite karakteristike. Na primer, karakteristike koje se odnose na pra}enje i merenje ispu{tanja otpadnih voda mogu da obuhvate biolo{ke i hemijske zahteve za kiseonikom, temperaturu i kiselost. Podaci prikupljeni pra}enjem i merenjem mogu se analizirati da bi se identifikovala pravila i dobile informacije. Znanje dobijeno iz ovih informacija mo`e se upotrebiti pri primeni korektivnih i preventivnih mera. Klju~ne karakteristike se sastoje u tome da organizacija mora da razmotri i utvrdi kako upravlja svojim zna~ajnim aspektima `ivotne sredine, kako ostvaruje op{te i posebne ciljeve i pri tome unapre|uje u~inak za{tite `ivotne sredine. Kada je neophodno da se obezbede validni rezultati, merna oprema treba da bude kalibrisana ili verifikovana u odre|enim intervalima, ili pre upotrebe, u odnosu na etalone sledljive do me|unarodnih ili doma}ih etalona. Kada takvi etaloni ne postoje, mora se zapisati osnova koja se koristi za etaloniranje. A.5.2 Vrednovanje usagla{enosti Organizacija treba da bude sposobna da predstavi svoje vrednovanje usagla{enosti sa identifikovanim zakonskim zahtevima, uklju~uju}i odgovaraju}e dozvole ili licence. Organizacija treba da bude sposobna da predstavi svoje vrednovanje usagla{enosti sa ostalim identifikovanim zahtevima sa kojima se saglasila.
d) zapisi o kontrolisanju, odr`avanju i kalibrisanju;
e) informacije o podugovara~ima i isporu~iocima;
f) zapisi o nezgodama;
g) zapisi o reagovanju u vanrednim situacijama;
h) rezultati provera;
i) rezultati preispitivanja od strane rukovodstva;
j) odluke o eksternoj komunikaciji;
k) zapisi o zakonskim zahtevima koji su primenjeni;
l) zapisi o zna~ajnim aspektima `ivotne sredine;
m) zapisi o sastancima u vezi sa za{titom `ivotne sredine;
n) informacije o u~inku za{tite `ivotne sredine;
o) zapisi o zakonskoj uskla|enosti, i
p) razmena podataka sa zainteresovanim stranama. Poverljivim informacijama se mora posvetiti posebna pa`nja. NAPOMENA Zapisi nisu jedini izvor dokaza kojim se predstavlja usagla{enost sa ovim me|unarodnim standardom. A.5.5 Interne provere Interne provere sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine mo`e sprovesti osoblje iz same organizacije ili osobe sa strane izabrane od strane organizacije, koje rade u njenu korist. U svakom slu~aju, osobe koje realizuju provere moraju biti osposobljene za to i u poziciji da proveru realizuju nepristrasno i objektivno. Kod malih organizacija, nezavisnost proverava~a se mo`e sagledati kroz nepostojanje odgovornosti za aktivnosti koje su proveravane. NAPOMENA 1 Ako organizacija `eli da kombinuje provere svog sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine sa proverom usagla{enosti za{tite `ivotne sredine, namera i predmet i podru~je primene svake od provera moraju biti jasno utvr|eni. Provere usagla{enosti sa za{titom `ivotne sredine nisu obuhva}ene ovim me|unarodnim standardom.
NAPOMENA 2 Smernice u vezi sa proveravanjem sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine date su u ISO 19011:2000. A.6 Preispitivanje od strane rukovodstva Preispitivanje od strane rukovodstva trebalo bi da obuhvati predmet i podru~je primene sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine, iako ne bi trebalo sve elemente sistema upravljanja za{titom `ivotne sredine preispitivati istovremeno, ve} proces preispitivanja mo`e trajati izvestan period.
Veze izme|u ISO 14001:2004 i ISO 9001:2000 Tabele B.1 i B.2 pokazuju veze i {iroku tehni~ku korespondentnost izme|u ISO 14001:2004 i ISO 9001:2000 i obratno. Cilj ovog upore|enja je da se predstavi mogu}nost kombinovanja ova dva sistema u organizacijama koje ve} rade prema jednom od ovih me|unarodnih standarda, a `ele da rade prema oba. Direktna veza izme|u ta~aka ova dva me|unarodna standarda postoji samo ako su zahtevi u tim ta~kama skoro podudarni. Osim toga, mnogobrojne postoje}e unakrsne veze koje su od manje va`nosti ovde nisu mogle biti prikazane.
Tabela B.1 — Veza izme|u ISO 14001:2004 i ISO 9001:2000
ISO 14001:2004 ISO 9001:2000 Zahtevi za sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine (samo naslov)
4 4 Sistem menad`menta kvalitetom (samo naslov)
Op{ti zahtevi 4.1 4.1 Op{ti zahtevi Politika za{tite `ivotne sredine 4.2 5.1 Obaveze i delovanje rukovodstva 5.3 Politika kvaliteta 8.5.1 Stalno pobolj{avanje Planiranje (samo naslov) 4.3 5.4 Planiranje (samo naslov) Aspekti `ivotne sredine 4.3.1 5.2 Usredsre|enost na korisnika 7.2.1 Utvr|ivanje zahteva koji se odnose na proizvod 7.2.2 Preispitivanje zahteva koji se odnose na
proizvod Zakonski i drugi zahtevi 4.3.2 5.2 Usredsre|enost na korisnika 7.2.1 Utvr|ivanje zahteva koji se odnose na proizvod Op{ti i posebni ciljevi i progam(i) 4.3.3 5.4.1 Ciljevi kvaliteta 5.4.2 Planiranje sistema menad`menta kvalitetom 8.5.1 Stalno pobolj{anje Primena i sprovo|enje (samo naslov) 4.4 7 Realizacija proizvoda (samo naslov) Resursi, zadaci, odgovornosti i ovla{}enja 4.4.1 5.1 Obaveze i delovanje rukovodstva 5.5.1 Odgovornosti i ovla{}enja 5.5.2 Predstavnik rukovodstva 6.1 Obezbe|ivanje resursa 6.3 Infrastruktura Osposobljenost, obuka i svest 4.4.2 6.2.1 (Ljudski resursi) Op{te odredbe 6.2.2 Osposobljenost, svest i obuka Komunikacija 4.4.3 5.5.3 Interno komuniciranje 7.2.3 Komuniciranje sa korisnicima Dokumentacija 4.4.4 4.2.1 (Zahtevi koji se odnose na dokumentaciju)
Op{te odredbe Kontrola dokumentacije 4.4.5 4.2.3 Upravljanje dokumentima Kontrola nad operacijama 4.4.6 7.1 Planiranje realizacije proizvoda 7.2.1 Utvr|ivanje zahteva koji se odnose na proizvod 7.2.2 Preispitivanje zahteva koji se odnose na
ISO 14001:2004 ISO 9001:2000 7.3.1 Planiranje projektovanja i razvoja 7.3.2 Ulazni elementi projektovanja i razvoja 7.3.3 Izlazni elementi projektovanja i razvoja 7.3.4 Preispitivanje projektovanja i razvoja 7.3.5 Verifikacija projektovanja i razvoja 7.3.6 Validacija projektovanja i razvoja 7.3.7 Upravljanje izmenama projektovanja i razvoja 7.4.1 Proces nabavke 7.4.2 Informacije o nabavci 7.4.3 Verifikacija proizvoda koji se nabavlja 7.5.1 Upravljanje proizvodnjom i servisiranjem 7.5.2 Validacija procesa proizvodnje i servisiranja 7.5.5 O~uvanje proizvoda Pripravnost za reagovanje u vanrednim situacijama i odgovor na njih
4.4.7 8.3 Upravljanje neusagla{enim proizvodom
Proveravanje (samo naslov) 4.5 8 Merenje, analize i pobolj{avanja (samo naslov) Pra}enje i merenje 4.5.1 7.6 Upravljanje ure|ajima za pra}enje i merenje 8.1 (Merenje, analize i pobolj{avanja) Op{te
odredbe 8.2.3 Pra}enje i merenje performansi i procesa 8.2.4 Pra}enje i merenje karakteristika proizvoda 8.4 Analiza podataka Vrednovanje usagla{enosti 4.5.2 8.2.3 Pra}enje i merenje performansi procesa 8.2.4 Pra}enje i merenje karakteristika proizvoda Neusagla{enost, korektivne mere i preventivne mere
4.5.3 8.3 Upravljanje neusagla{enim proizvodom
8.4 Analiza podataka 8.5.2 Korektivne mere 8.5.3 Preventivne mere Kontrola zapisa 4.5.4 4.2.4 Upravljanje zapisima Interne provere 4.5.5 8.2.2 Interna provera Preispitivanje od strane rukovodstva 4.6 5.1 Obaveze i delovanje rukovodstva 5.6 Preispitivanje od strane rukovodstva (samo
naslov) 5.6.1 Op{te odredbe 5.6.2 Ulazni elementi preispitivanja 5.6.3 Izlazni elementi preispitivanja 8.5.1 Stalno pobolj{avanje
Tabela B.2 — Veza izme|u ISO 9001:2000 i ISO 14001:2004
ISO 9001:2000 ISO 14001:2004 Sistem menad`menta kvalitetom (samo naslov)
4 4 Zahtevi za sistem upravljanja za{titom `ivotne sredine
Op{ti zahtevi 4.1 4.1 Op{ti zahtevi Zahtevi koji se odnose na dokumentaciju (samo naslov)
4.2
Op{te odredbe 4.2.1 4.4.4 Dokumentacija Poslovnik o kvalitetu 4.2.2 Upravljanje dokumentima 4.2.3 4.4.5 Kontrola dokumentacije Upravljanje zapisima 4.2.4 4.5.4 Kontrola zapisa Odgovornost rukovodstva (samo naslov) 5 Obaveze i delovanje rukovodstva 5.1 4.2 Politika za{tite `ivotne sredine 4.4.1 Resursi, zadaci, odgovornosti, ovla{}enja Usredsre|enost na korisnika 5.2 4.3.1 Aspekti `ivotne sredine 4.3.2 Zakonski i drugi zahtevi 4.6 Preispitivanje od strane rukovodstva Politika kvaliteta 5.3 4.2 Politika za{tite `ivotne sredine Planiranje (samo naslov) 5.4 4.3 Planiranje Ciljevi kvaliteta 5.4.1 4.3.3 Op{ti i posebni ciljevi i program(i) Planiranje sistema menad`menta kvalitetom 5.4.2 4.3.3 Op{ti i posebni ciljevi i program(i) Odgovornost, ovla{}enja i komuniciranje (samo naslov)
5.5
Odgovornost i ovla{}enja 5.5.1 4.4.1 Resursi, zadaci, odgovornosti i ovla{}enja Predstavnik rukovodstva 5.5.2 4.4.1 Resursi, zadaci, odgovornosti i ovla{}enja Interno komuniciranje 5.5.3 4.4.3 Komunikacija Preispitivanje od strane rukovodstva 5.6 Op{te odredbe 5.6.1 4.6 Preispitivanje od strane rukovodstva Ulazni elementi preispitivanja 5.6.2 4.6 Preispitivanje od strane rukovodstva Izlazni elementi preispitivanja 5.6.3 4.6 Preispitivanje od strane rukovodstva Menad`ment resursima (samo naslov) 6 Obezbe|ivanje resursa 6.1 4.4.1 Resursi, zadaci, odgovornosti i ovla{}enja Ljudski resursi 6.2 Op{te odredbe 6.2.1 4.4.2 Osposobljenost, obuka i svest Osposobljenost, svest i obuka 6.2.2 4.4.2 Osposobljenost, obuka i svest Infrastruktura 6.3 4.4.1 Resursi, zadaci, odgovornosti i ovla{}enja Radna sredina 6.4 Realizacija proizvoda (samo naslov) 7 4.4 Primena i sprovo|enje Planiranje realizacije proizvoda 7.1 4.4.6 Kontrola nad operacijama Procesi koji se odnose na korisnike (samo naslov)
7.2
Utvr|ivanje zahteva koji se odnose na proizvod
7.2.1 4.3.1 Aspekti `ivotne sredine
4.3.2 Zakonski i drugi zahtevi 4.4.6 Kontrola nad operacijama Preispitivanje zahteva koji se odnose na proizvod
7.2.2 4.3.1 Aspekti `ivotne sredine
4.4.6 Kontrola nad operacijama Komuniciranje sa korisnicima 7.2.3 4.4.3 Komunikacija Projektovanje i razvoj (samo naslov) 7.3
ISO 9001:2000 ISO 14001:2004 Planiranje projektovanja i razvoja 7.3.1 4.4.6 Kontrola nad operacijama Ulazni elementi projektovanja i razvoja 7.3.2 4.4.6 Kontrola nad operacijama Izlazni elementi projektovanja i razvoja 7.3.3 4.4.6 Kontrola nad operacijama Preispitivanje projektovanja i razvoja 7.3.4 4.4.6 Kontrola nad operacijama Verifikacija projektovanja i razvoja 7.3.5 4.4.6 Kontrola nad operacijama Validacija projektovanja i razvoja 7.3.6 4.4.6 Kontrola nad operacijama Upravljanje izmenama projektovanja i razvoja 7.3.7 4.4.6 Kontrola nad operacijama Nabavka (samo naslov) 7.4 Proces nabavke 7.4.1 4.4.6 Kontrola nad operacijama Informacije o nabavci 7.4.2 4.4.6 Kontrola nad operacijama Verifikacija proizvoda koji se nabavlja 7.4.3 4.4.6 Kontrola nad operacijama Proizvodnja i servisiranje (samo naslov) 7.5 Upravljanje proizvodnjom i servisiranjem 7.5.1 4.4.6 Kontrola nad operacijama Validacija procesa proizvodnje i servisiranja 7.5.2 4.4.6 Kontrola nad operacijama Identifikacija i sledljivost 7.5.3 Imovina korisnika 7.5.4 O~uvanje proizvoda 7.5.5 4.4.6 Kontrola nad operacijama Upravljanje ure|ajima za pra}enje i merenje 7.6 4.5.1 Pra}enje i merenje Merenje, analize i pobolj{avanja (samo naslov)
8 4.5 Proveravanje
Op{te odredbe 8.1 4.5.1 Pra}enje i merenje Pra}enje i merenje (samo naslov) 8.2 Zadovoljenje korisnika 8.2.1 Interna provera 8.2.2 4.5.5 Interne provere Pra}enje i merenje performansi procesa 8.2.3 4.5.1 Pra}enje i merenje 4.5.2 Vrednovanje usagla{enosti Pra}enje i merenje karakteristika proizvoda 8.2.4 4.5.1 Pra}enje i merenje 4.5.2 Vrednovanje usagla{enosti Upravljanje neusagla{enim proizvodom 8.3 4.4.7 Pripravnost za reagovanje u vanrednim
situacijama i odgovor na njih 4.5.3 Neusagla{enost, korektivne mere i preventivne
mere Analiza podataka 8.4 4.5.1 Pra}enje i merenje Pobolj{avanje (samo naslov) 8.5 Stalno pobolj{avanje 8.5.1 4.2 Politika za{tite `ivotne sredine 4.3.3 Op{ti i posebni ciljevi i program(i) 4.6 Preispitivanje od strane rukovodstva Korektivne mere 8.5.2 4.5.3 Neusagla{enost, korektivne mere i preventivne
mere Preventivne mere 8.5.3 4.5.3 Neusagla{enost, korektivne mere i preventivne