-
SRPSKI STANDARD SRPS EN 1 Identian sa E
Sistemi za zadravanje na putevima Deo 1: Terminologija i opti
kriterijummetode ispitivanja
Road restraint systems Part 1: Terminology and general criteria
for test methods
RSRPS ENINSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE INSTITUT ZA
STANDARDIZACIJU SRBIJE
2009-06-05Single-user licence only, copying and networking
prohibited.317-1Januar 2008.
N 1317-1:1998
i za
I izdanje
eferentna oznaka 1317-1:2008 (sr)
-
AUTORSKA PRAVA ZATIENA Autorska prava za srpske standarde i
srodne dokumente pripadaju Institutu za standardizaciju Srbije.
Umnoavanje, u celini ili delimino, kao i distribucija srpskih
standarda i srodnih dokumenata, dozvoljeni su samo uz saglasnost
Instituta za standardizaciju Srbije. ISS Izdaje Institut za
standardizaciju Srbije
INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 11030 Beograd, Stevana
Brakusa 2, p.f. 2105 Telefoni: (011) 35-41-260, 35-41-261 Telefaks:
(011) 35-41-257 Prodaja: (011) 25-47-496 Informacioni centar: (011)
25-47-293
[email protected] [email protected]
www.jus.org.yu INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE
2009-06-05Single-user licence only, copying and networking
prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008 Ovaj standard doneo je direktor
Instituta za standardizaciju Srbije reenjem br. 1218/1-52-01/2008
od 21. januara 2008. godine. Ovaj standard je identian sa evropskim
standardom EN 1317-1:1998 i objavljen je uz dozvolu Evropskog
komiteta za standardizaciju CEN, rue de Stassart 36, B-1050
Brussels. CEN i njegove lanice u potpunosti zadravaju sva prava
reprodukovanja i umnoavanja evropskih standarda u bilo kom obliku i
na bilo koji nain i oni se ne mogu umnoavati bez pisanog odobrenja
CEN-a Institutu za standardizaciju Srbije. This standard is
identical with EN 1317-1:1998 and is reproduced by permission of
CEN, rue de Stassart 36, B-1050 Brussels. All exploitation rights
of the European Standards in any form and by any means are reserved
world-wide to CEN and its National Members, and no reproduction may
be undertaken without the expressed permission in writting by CEN
through the Institute for Standardization of Serbia. Nacionalni
predgovor Ovaj standard izradila je Komisija za standarde iz
oblasti zatitnih ograda i branika na putevima, KS ZX226/1. Ovaj
standard predstavlja prevod evropskog standarda EN 1317-1:1998 sa
engleskog na srpski jezik. U ovom standardu navedena su najnovija
izdanja citiranih evropskih standarda. "Evropski standard" u tekstu
ovog standarda treba shvatiti kao "srpski standard". Veza citiranih
evropskih i srpskih standarda Sledei evropski standardi mogu se
koristiti za potrebe ovog standarda poto nema odgovarajuih srpskih
standarda: EN 1317-2:1998 + A1:2006 EN 1317-3:2000 Citirani
evropski standardi EN 1317-2:1998, Road restraint systems Part 2:
Performance classes, impact test acceptance criteria
and test methods for safety barriers EN 1317-2:1998/
A1:2006,
Road restraint systems Part 2: Performance classes, impact test
acceptance criteria and test methods for safety barriers
EN 1317-3:2000, Road restraint systems Part 3: Performance
classes, impact test acceptance criteria and test methods for crash
cushions
iINSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user licence
only, copying and networking prohibited.
-
EVROPSKI STANDARD EUROPEAN STANDARD NORME EUROPENNE EUROPISCHE
NORM
EN 1317-1 April 1998.
ICS 01.040.93; 13.200; 93.080.30
Verzija na srpskom jeziku
Sistemi za zadravanje na putevima Deo 1: Terminologija i opti
kriterijumi za metode ispitivanja
Road restraint systems Part 1: Terminology and criteria for
test
methods
Dispositifs de retenue routiers Partie 1: Terminologie et
dispositions gnrales pour les mthodes d'essais
Rckhaltesysteme an Straen Teil 1: Terminologie und allgemeine
Kriterien fr
Prfverfahren
Ovaj evropski standard odobrio je CEN 5. marta 1998. godine
lanice CEN-a obavezne su da se pridravaju Internih pravila
CEN/CENELEC u kojima su definisani uslovi pod kojima evropski
standard, bez izmena, stie status nacionalnog standarda. Aurirani
spiskovi i bibliografske reference koje se odnose na te nacionalne
standarde mogu se dobiti od Centralnog sekretarijata ili od lanica
CEN-a. Ovaj evropski standard postoji u tri zvanine verzije (na
engleskom, francuskom i nemakom jeziku). Verzija na nekom drugom
jeziku, nastala prevoenjem na nacionalni jezik pod odgovornou
lanice CEN-a i prijavljena Centralnom sekretarijatu, ima isti
status kao zvanina verzija. lanice CEN-a su nacionalne organizacije
za standardizaciju Austrije, Belgije, eke Republike, Danske,
Finske, Francuske, Grke, Holandije, Irske, Islanda, Italije,
Luksemburga, Nemake, Norveke, Portugala, panije, vajcarske, vedske
i Ujedinjenog Kraljevstva.
CEN
Evropski komitet za standardizaciju European Committee for
Standardization
Comit Europen de Normalisation Europisches Komitee fr
Normung
Centralni sekretarijat: rue de Stassart 36, B-1050 Brussels
1998 CEN Sva prava reprodukovanja i umnoavanja u bilo kom obliku
i na bilo koji nain zadravaju lanice CEN-a u svim zemljama.
Ref. oznaka EN 1317-1:1998 E
INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user licence
only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS
Sadraj
Strana
Predgovor
..........................................................................................................................................................
3 Uvod
..................................................................................................................................................................
4
1 Predmet i podruje
primene....................................................................................................................
5
2 Normativne reference
.............................................................................................................................
5
3
Skraenice...............................................................................................................................................
5
4 Terminologija sistema za zadravanje na putevima
...............................................................................
6
5 Specifikacije vozila za uslove ispitivanja.
..............................................................................................
8
6 Merenje indeksa nivoa ubrzanja (ASI)
...................................................................................................
8
7 Merenje brzine udara teoretske glave (THIV) i usporavanja
glave posle udara (PHD) ....................... 10
8 Kompenzacija za instrumente koji su postavljeni van teita
vozila.................................................... 15
9 Izvetaj o
ispitivanju.............................................................................................................................
17 Prilozi Prilog A (normativan) Indeks deformacije kabine vozila
(VCDI)
.............................................................. 21
Prilog B (informativan) Kinetika energija udara i prosena teoretska
sila .................................................. 24 Prilog C
(informativan) Ubrzanje vozila Merenje i metode
izraunavanja.............................................. 26
2 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008
Predgovor Ovaj evropski standard pripremio je Tehniki komitet
CEN/TC 226, Putna oprema, iji je sekretarijat u nadlenosti AFNOR-a.
Ovaj evropski standard sastoji se od sledeih delova, pod optim
naslovom Sistemi za zadravanje na putevima: Deo 1: Terminologija i
opti kriterijumi za metode ispitivanja; Deo 2: Klase performanse,
kriterijumi prihvatljivosti ispitivanja na udar i metode
ispitivanja zatitnih
ograda; Deo 3: Ublazivai udara Klase perfomanse, kriterijumi
prihvatljivosti ispitivanja na udar i metode
ispitivanja ublaivaa udara. Sledei delovi nisu jo na
raspolaganju, ali je njihova priprema u toku: Deo 4: Kriterijumi
prihvatljivosti ispitivanja na udar i metode ispitivanja za
terminale i prelaze zatitnih
ograda; Deo 5: Kriterijumi trajnosti i ocena usaglaenosti; Deo
6: Sistem za zadravanje peaka na putevima. Ovaj evropski standard
mora da dobije status nacionalnog standarda ili objavljivanjem
identinog teksta ili proglaavanjem najkasnije do oktobra 1998.
godine, a svi nacionalni standardi koji su u suprotnosti sa njim
moraju se povui najkasnije do oktobra 1998. godine. Prema Internim
pravilima CEN/CENELEC, nacionalne organizacije za standardizaciju
sledeih zemalja obavezne su da primenjuju ovaj evropski standard:
Austrije, Belgije, eke Republike, Danske, Finske, Francuske, Grke,
Holandije, Irske, Islanda, Italije, Luksemburga, Nemake, Norveke,
Portugala, panije, vajcarske, vedske i Ujedinjenog Kraljevstva.
3INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS
Uvod Kako bi se unapredila i odrala bezbednost na javnim
putevima, planiranje bezbednijih puteva zahteva da se na odreenim
delovima puta i na pojedinim lokacijama postave ureaji za
zadravanje vozila i peaka od ulaska u opasne zone ili delove.
Sistemi za zadravanje na putevima koji su oznaeni u ovom standardu
projektovani su tako da utvrde nivoe performansi zadravanje, da
preusmere vozila koja skrenu sa puta i da obezbede voenje peaka i
ostalih uesnika u saobraaju. Cilj ovog standarda je da obezbedi
postupak kojim bi sadanji nacionalni standardi i propisi koji se
trenutno primenjuju u zemljama lanicama mogli biti harmonizovani u
jedan zajedniki evropski standard. Postoji mnogo vrsta sistema za
zadravanje na putevima; njihove karakteristike razlikuju se kako po
funkciji, tako i po specifinoj situaciji na licu mesta. Evropska
standardizacija zahteva zajedniku terminologiju da bi se obezbedilo
jasno razumevanje projekta, performanse, proizvodnje i konstrukcije
razliitih sistema za zadravanje na putevima. Ovaj standard daje
tolerancije za ispitivanje na udar i kriterijume za performansu
vozila koji su potrebni za odobrenje. Specifikacija projekta za
sisteme za zadravanje na putevima koji su uli u izvetaj o
ispitivanju, trebalo bi da na samom putu identifikuje uslove pod
kojima sistem za zadravanje na putevima treba biti postavljen.
Opseg performanse sistema za zadravanje na putevima koji je oznaen
u ovom standardu omoguava dravnim i lokalnim organima da prepoznaju
i utvrde klasu performanse koju treba razviti. Postoji mnogo
razlika u udaru vozila u sistem za zadravanje koji se nalazi na
putu u pogledu brzine, prilaznog ugla, tipa vozila, poloaja vozila
i ostalih uslova vozila ili puta. Zato se stvarni udar na putu moe
znatno razlikovati od specifinih uslova standardnog ispitivanja.
Meutim, adekvatna primena ovog standarda trebalo bi da identifikuje
karakterstike, u jednom potencijalnom sistemu za zadravanje na
putevima, kojima e se verovatno postii najvea bezbednost, a
odbaciti one karakteristike koje nisu prihvatljive. Preporuuje se
da se ovaj standard preispituje svake pete godine ili posle
zavretka predloene grupe zvaninih ispitivanja na udar.
4 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008
Sistemi za zadravanje na putevima Deo 1: Terminologija i opti
kriterijumi za metode ispitivanja
1 Predmet i podruje primene Ovaj evropski standard daje
definicije osnovnih termina koji se koriste u sistemima za
zadravanje vozila na putevima i za sisteme za zadravanje peaka na
putevima u ostalim delovima ovog standarda. Takoe se navode opte
odredbe za metode ispitivanja. Prilozi B i C su informativni i daju
informacije o kinetikoj energiji udara i ubrzanju vozila. 2
Normativne reference*) U ovaj evropski standard ugraene su, putem
pozivanja na datirane i nedatirane reference, odredbe iz drugih
publikacija. Ove normativne reference citirane su na odgovarajuim
mestima u tekstu, a spisak publikacija dat je ovde. Kada se navode
datirane reference, naknadne izmene ili revizije bilo koje od ovih
publikacija primenjuju se na ovaj evropski standard samo ako su u
njega ukljuene putem izmene ili revizije. Kada se navode nedatirane
reference, primenjuje se najnovije izdanje publikacije na koju se
poziva. EN 1317-2, Sistemi za zadravanje na putevima Deo 2: Klase
performanse, kriterijumi prihvatljivosti
za ispitivanja na udar i metode ispitivanja zatitnih ograda prEN
1317-3, Sistemi za zadravanje na putevima Deo 3: Klase performanse,
kriterijumi prihvatljivosti
za ispitivanja na udar i metode ispitivanja za ublaivae udara 3
Skraenice ASI: indeks nivoa ubrzanja THIV: teoretska brzina eonog
udara PHD: usporavanje posle eonog udara OIV: brzina udara putnika
ORA: ubrzanje zanoenja putnika VCDI: indeks deformisanja vozake
kabine u vozilu VIDI: indeks deformisanja unutranjosti vozila
Nacionalna fusnota
5*) Videti Nacionalni predgovor. INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU
SRBIJE
2009-06-05Single-user licence only, copying and networking
prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS 4 Terminologija sistema za zadravanje na
putevima Vrste sistema prikazane su na slici 1.
Sistemi za zadravanje na putevima
Sistemi za zadravanje vozila Sistemi za zadravanje
peaka
Terminali i prelazi
Zatitne ograde za
vozila Parapeti za vozila
Ublaivai udara
Podloga za zaustavljanje
Zatitne ograde za
peake Parapeti za peake
Slika 1 Vrste sistema Za potrebe ovog standarda primenjuju se
sledee definicije: 4.1 sistem za zadravanje na putevima (road
restraint system) opti naziv za sistem za zadravanje vozila i za
sistem za zadravanje peaka na putu 4.2 sistem za zadravanje vozila
(vehicle restraint system) sistem koji je postavljen na putu kako
bi obezbedio odreeni nivo zadravanja vozila koja skrenu sa puta 4.3
zatitna ograda (safety barrier) sistem za zadravanje vozila na putu
koji je postavljen du puta ili na centralnoj rezervi puta 4.4
stalna zatitna ograda (permanent safety barrier) zatitna ograda
koja je stalno postavljena na putu 4.5 privemena zatitna ograda
(temporary safety barrier) zatitna ograda koja se moe lako ukloniti
i koristi se u sluaju radova na putu, u hitnim sluajevima ili u
slinim situacijama 4.6 deformiua zatitna ograda (deformable safety
barrier) zatitna ograda koja se deformie prilikom udara vozila i
moe pretrpeti trajnu deformaciju 4.7 kruta zatitna ograda (rigid
safety barrier) zatitna ograda koja dobija zanemarljivo ugibanje
prilikom udara vozila 4.8 jednostrana zatitna ograda (single sided
safety barrier) zatitna ograda koja je konstruisana tako da prima
udar samo sa jedne strane 4.9 dvostrana zatitna ograda (double
sided safety barrier) zatitna ograda koja je konstruisana tako da
prima udar sa obe strane
6 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008 4.10 terminal (terminal) obrada krajeva
zatitne ograde 4.11 vodei terminal (leading terminal) terminal
postavljen na prednjem kraju zatitne ograde 4.12 zadnji terminal
(trailing terminal) terminal postavljan na zadnjem kraju zatitne
ograde 4.13 prelaz (transition) veza dve zatitne ograde razliite
konstrukcije i ili performanse 4.14 parapet za vozila (vehicle
parapet) zatitna ograda postavljena na kraju mosta ili na
zaustavnim zidovima, ili na slinim konstrukcijama na kojima postoji
vertikalni pad i koja moe da obuhvata dodatnu zatitu i zadravanje
peaka i ostalih uesnika u saobraaju 4.15 ublaiva udara (crash
cushion) ureaj za apsorpciju energije putnog vozila koji je
postavljen ispred jednog krutog objekta da bi se umanjila jaina
udara 4.16 preusmeravajui ublaiva udara (redirective crash cushion)
ublaivai udara koji su projektovani tako da zadre i preusmere
vozilo koje udara 4.17 nepreusmeravajui ublaiva udara
(non-redirective crash cushion) ublaivai udara koji su projektovani
tako da zadre i zaustave vozilo koje udara 4.18 podloga za
zaustavljanje (arrester bed) deo zemljita pored puta koji je
ispunjem posebnim materijalom za usporavanje i zadravanje vozila
koja skreu sa puta 4.19 sistem za zadravanje peaka (pedestrian
restraint system) sistem koji je postavljen da obezbedi voenje
peaka 4.20 parapet za peake (pedestrian parapet) sistem za
zadravanje peaka ili "ostalih uesnika u saobraaju" du mosta ili na
vrhu zaustavnog zida ili na slinim konstrukcijama i koji nije
namenjen da deluje kao sistem za zadravanje vozila na putu 4.21
zatitna ograda za peake (pedestrian guardrail) Sistem za zadravanje
peaka ili "ostalih uesnika u saobraaju" du ivice staze ili peake
staze namenjen za zadravanje peaka i ostalih uesnika u saobraaju da
ne stanu na prelaz puta ili drugi deo puta koji moe biti opasan.
NAPOMENA "Ostali uesnici u saobraaju" ukljuuje odredbe za
konjanike, bicikliste i stoku.
7INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS 5 Specifikacije vozila za uslove
ispitivanja Specifikacije vozila za uslove ispitivanja date su u
tabeli 1.
Tabela 1 Specifikacije vozila MASA kg Masa vozila (1) 825 1 300
1 500 10 000 13 000 16 000 30 000 38 000 40 65 75 300 400 500 900
1100 Ukljuujuci najvei teret (2) 100 160 180 Lutka 75 Ukupna
ispitna masa 900 1 300 1 500 10 000 13 000 16 000 30 000 38 000 40
65 75 300 400 500 900 1 100 MERE m (granice odstupanja 15 %) Razmak
tokova na istoj osovini (prednjih i zadnjih)
1,35 1,40 1,50 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Poluprenik toka (nepotereen)
0,46 0,52 0,52 0,55 0,55
Razmak osovina (izmeu krajnjih osovina)
4,60 6,50 5,90 6,70 11,25
Broj osovina 1S+1 (3)
1S+1 1S+1 1S+1 1S+1 1S+1/2 2S+2 1S+3/4
Najmanja visina iznad stajne povrine do prednjeg branika, meren
u uglu
0,58 0,58 0,58 0,58
POLOAJ TEITA m (granice odstupanja 10%) Duinsko rastojanje (4)
od prednje osovine (CGX) 10%
0,90 1,10 1,24 2,70 3,80 3,10 4,14 6,20
Bono rastojanje od centralne linije vozila (CGY)
0,07 0,07 0,08 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10
Visina iznad zemlje (CGZ): Masa vozila (10%) 0,49 0,53 0,53
Opterecenje (+15% 5%) 1,50 1,40 1,60 1,90 1,90 TIP VOZILA Auto Auto
Auto Krut
HGV Autobus Krut
HGV Krut Zglobni
HGV (1) Ukljuujui optereenje vozila za teku robu (HGV). (2)
Ukljuujui opremu za merenje i snimanje. (3) S: osovina upravljaa.
(4) Masa vozila.
6 Merenje indeksa nivoa ubrzanja (ASI) 6.1 Izraunavanje ASI
Indeks nivoa ubrzanja ASI je funkcija vremena koja se izraunava
sledeom jednainom (1):
1/22 2 2 ASI(t)= (ax/ax) +(ay/ay) +(az/az) ...(1) gde su: ax, ay
i az ograniene vrednosti komponenata ubrzanja du osa karoserije x,
y i z; ax, ay i az su komponente ubrzanja izabrane take P vozila,
gde je srednja vrednost uzeta u odnosu na vremenski interval = 50
ms, tako da:
t+ t+ t+
t t
1 1 1ax= ax dt; ay= aydt; az= azdt; t
...(2)
8 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008 Indeks ASI namenjen je za merenje jaine
kretanja vozila za lice koje sedi u blizini take P u toku udara.
Srednja vrednost u jednaini (2) je zapravo nizak filter
prolaznosti, uzimajui u obzir injenicu da ubrzanja vozila mogu biti
prenesena na telo putnika kroz relativno blage kontakte koji ne
mogu proi najvie frekvencije. Jednaina (1) je najjednostavnija
jednaina tri promenljive x, y i z: ako su bilo koje dve komponente
ubrzanja vozila nula, ASI dostie svoju graninu vrednost 1 kada trea
komponenta dostie svoje granino ubrzanje; ali kada dve ili tri
kompoonente nisu nula, ASI moe da bude 1 sa jednom komponentom
mnogo ispod relevantnih granica. Granina ubrzanja predstavljena su
kao vrednosti ispod kojih je rizik za putnika veoma mali (lake ili
nikakve povrede). Za putnike koji nose bezbedonosni pojas, uglavnom
se koriste sledea granina ubrzanja: ...(3) ax = 12 g, ay = 9g, az =
10g, gde je: g = 9,81 ms2 referenca za ubrzanje. Sa jednainom (1)
ASI je bezdimenzionalna veliina koja je skalarna funkcija vremena i
u izabranim takama vozila ima samo pozitivne vrednosti. to vie ASI
pree jedinicu, vei rizik za putnika u toj taki prevazilazi
bezbednosne granice; zato se najvea vrednost koju postie ASI u
sudaru uzima kao jedina mera nivoa, ili: ASI = max [ASI(t)] ...(4)
6.2 Instrumentacija vozila Ubrzanje vozila meri se na jednoj taki
(P) u karoseriji automobila u blizini teita vozila. Tada su
potrebna tri pretvaraa ubrzanja (ili jedan pretvara sa tri ose).
Meutim, iskustvo pokazuje da usled fizikih ogranienja stvarno mesto
kompleta meraa ubrzanja moe da bude udaljeno nekoliko centimetara
od teita; tada se mogu desiti znaajne razilke izmeu merenih
ubrzanja i onih u centru mase, usled ugaonih pomeranja. U ovim
sluajevima, drugi komplet meraa brzine sa pretvaraem sa tri ose bie
postavljen du uzdune ose. Za dugaka vozila, ubrzanje moe znaajno da
varira od prednjeg dela ka zadnjem, uglavnom zbog pokreta zanoenja.
Na primer za autobus koji se sudara sa ogradom sa strane,
preporuuje se ocenjivanje ASI u takama (P1 i P2) koje odgovaraju
poloaju najudaljenijeg putnika napred i pozadi: najdirektniji nain
da se to izvri jeste da se postave dva pretvaraa sa tri ose ba na
ta mesta. Isto tako, ako se postavi celokupan komplet pretvaraa da
bi merio est stepeni slobodnog kretanja vozila, moe se izraunati
ukupno polje ubrzanja vozila, a tako se vrednost ASI-indeksa moe
lako utvrditi u svakoj taki. Pretvaraii, filteri i kanali snimanja
moraju se uskladiti sa klasom uestalosti koja je utvrena u EN
1317-2 i prEN 1317-3. 6.3 Rezime postupka za izraunavanje ASI a)
Zapiu se merenja tri komponente ubrzanja vozila sa propisanom
instrumentacijom. Ta merenja se
uglavnom uvaju u magnetskom nosau, kao tri serije N-brojeva i
uzimaju se uzorci po stopi uzorkovanja S (uzorci po sekundi).
9INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS Za takve tri serije merenja:
1 2 k-1 k k+1 Nx x x, x, x x
1 2 k-1 k k+1 Ny y y, y y y
1 2 k-1 k k+1 Nz z z, z, z z
a , a ,..., a a a ,..., a
a , a ,..., a a a ,..., a
a , a ,..., a a a ,..., a ubrzanje gravitacije g je jedinica
mere. b) Odredi se broj m od uzoraka u srednjoj vrednosti prozora =
0,05 s: m = INT (*S) = INT (0,05*S), gde je INT (R) ceo broj
najblii R. Na primer, ako je S = 500 uzoraka/s,
m = 25. c) Izraunavaju se prosena ubrzanja (2)
k+m
k k k+1 k+2 k+mx x x x x
j=k
1a = ( a + a + a +...+ a ) = am m
jx
1 ...(5)
k+m
k k k+1 k+2 k+my y y y y
j=k
1a = ( a + a + a +...+ a ) = am m
jy
1 ...(6)
k+m
k k k+1 k+2 k+m jz z z z z
j=k
1a = ( a + a + a +...+ a ) = am m z
1 ...(7) d) Izraunava se ASI kao funkcija vremena (1): K k 2 k 2
k 2ASI= ( ax/12) +( ay/9) +( az/10)
1/2 ...(8)
e) Odredi se ASI kao maksimum serije kASI. 7 Merenje brzine
udara teoretske glave (THIV) i usporavanja glave posle udara (PHD)
7.1 Opte Koncept brzine udara teoretske glave (THIV) je razvijen da
se oceni jaina udara za vozila koja su ukljuena u sudar sa sistemom
za zadravanje vozila na putevima. Smatra se da je putnik objekat
koji se slobodno pokree (glava) koji, kako vozilo menja svoju
brzinu u toku kontakta sa sistemom za zadravanje vozila, nastavlja
da se kree dok ne udari u povrinu u unutranjosti vozila. Veliina
brzine udara teoretske glave smatra se da je mera jaine udara
vozila u sistem za zadravanje vozila. Pretpostavlja se da glava
ostaje u kontaktu sa povrinom u toku preostalog perioda udara. U
tome ona doivljava iste nivoe ubrzanja kao i vozilo u toku
preostalog perioda kontakta (usporavanje glave posle udara PHD).
7.2 Brzina udara teoretske glave (THIV) 7.2.1 Opte Moe se
pretpostaviti da na poetku kontakta vozila sa sistemom za
zadravanje i vozilo i teoretska glava imaju istu horizontalnu
brzinu V0, gde je pokretanje vozila isto translatorno.
10 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008 U toku udara pretpostavlja se da se
vozilo kree u horizontalnoj ravni, jer visoki nivoi nagiba,
okretanja ili vertikalnog kretanja nisu od bitne vanosti, osim ako
se vozilo ne prevrne. Ne treba razmatrati ovaj krajnji sluaj, jer
se u tom sluaju odluka da se odbije predloeni sistem donosi na
osnovu vizuelnog pregleda ili fotografskog snimka.
Slika 2 Referentni okviri vozila i zemlje
Koriste se dva referentna okvira, onako kako je to prikazano na
slici 2: referenca vozila Cxy, gde je x uzduno a y popreno; poetna
taka C je taka vozila blizu teita, ali
koja ne mora obavezno da se poklapa sa njim, gde su postavljena
dva meraa ubrzanja i senzori za stopu zanoenja. Ako su x!! c i y!!
c ubrzanja take C (u m/s2), pojedinano du osa vozila x i y,
snimljena na dva meraa ubrzanja i stopa zanoenja (u radijanima po
sekundi) koju su snimili senzori ( pozitivno napred, pozitivno
prema desnoj strani i pozitivno u pravcu kazaljke na satu gledajui
odozgo);
! x!!y!! !
referenca zemlje 0XY, horizontalna, sa X osom koja je poravnata
sa brzinom V0, a poetna taka 0
poklapa se sa inicijalnom pozicijom take C vozila koja se uzima
kao osnov merenja. Xc(t), Yc(t) su koordinate reference vozila C u
odnosu na zemlju, dok su Xb(t), Yb(t) koordinate teoretske glave u
odnosu na zemlju (videti sliku 3).
Po definicijama i pojednostavljenom hipotezom ovog pasusa,
kretanje vozila i teoretske glave moraju da se izraunaju u skladu
sa 7.2.2 do 7.2.6.
11INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS 7.2.2 Kretanje vozila Inicijalni uslovi
u vremenu t = 0:
...(9) c c
c 0
X = 0 Y = 0 =
X = V Y = 0 Y = 0. ! ! !
0
0
Ugao zanoenja mora da se meri sa snimka odgovarajue kamere iznad
glave, ili se moraju izraunati integrisanjem stope zanoenja ili na
neki drugi odgovarajui nain:
...(10) t
00
(t) = dt + !zatim, iz komponenata ubrzanja vozila u zemljinoj
referenci:
...(11) c c c
c c c
X x cos y y sin
Y x sin y y cos
=
= +
!! !! !!!! !! !!
brzina vozila i pozicija raunaju se integracijom:
...(12)
t
c 0 c c0t
c c c c0
X=X +V X = X dt
Y =Y Y = Y dt
! ! ! !!
! ! ! !!
...(13)
t
c c0t
c c0
X = X dt + V t
Y = Y dt
!
!
7.2.3 Kretanje teoretske glave u odnosu na zemlju Inicijalna
uslovi u vremenu t = 0:
b 0 0 b b
b 0 b
X = x cos = X Y = x sin = Y
X = V Y = 0 ! !
0 ...(14)
Zatim, ako teoretska glava nastavi sa svojim jednolikim
kretanjem: b 0 0 bX = V t + X , Y = Y0
b
...(15) 7.2.4 Kretanje teoretske glave u odnosu na vozilo
Komponente vozila koje se odnose na brzinu teoretske glave su:
...(16) x c c
y c c b
v (t) = X cos Y sin + y
v (t) = X sin Y cos x
! ! !! ! !
12 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008 Koordinate teoretske glave u odnosu na
referentni okvir mogu da se izraunaju sledeom jednainom:
gde je b b bb b b
x (t) = X cos +Y siny (t) = X sin + Y cos
t
b 00
t
b 00
X =X Xdt
Y =Y Ydt
!
! ...(17)
7.2.5 Vreme lta Pretpostavlja se da su pojmovne povrine udara
unutar vozila ravne i vertikalne u odnosu na ose vozila x i y
(videti sliku 3). Rastojanja takvih povrina od prvobitnog poloaja
glave (rastojanja njihanja) su Dx unapred i Dy bono na obe
strane.
Slika 3 Udar teoretske glave na levoj strani Vreme lta teoretske
glave jeste vreme udara na jednoj od tri pojmovne povrine na slici
3, tj. najkrae vreme T kada se zadovolji jedna od sledee tri
jednakosti: b x 0 b y bx (T) = D + x ili y (T) = D ; ili y (T) = Dy
...(18) Standardne vrednosti rastojanja njihanja su: Dx = 0,6 m Dy
= 0,3 m
13INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS 7.2.6 Vrednost THIV Na kraju, brzina
udara teoretske glave jeste relativna brzina u vremenu T, tj.:
...(19)
1/22 2x yTHIV = v (T) + v (T)
)
THIV bie izraena u km/h. 7.3 Usporavanje glave posle udara
Usporavanje glave posle udara (PHD) jeste najvea vrednost rezultata
ubrzanja take C, izraunata od 10 ms srednja vrednost merenih
komponenti x!! c i y!! c , Ako su x!! c # i y!! c # takve srednje
komponente, onda: ...(20) 2 2 1/2c cPHD = MAX( x + y ) za t T!! !!
# # # PHD mora da bude izraena u mnogostrukom g*). 7.4
Instrumentacija vozila Vozila bi trebalo da budu opremljena jednim
meraem ubrzanja za merenje u uzdunom pravcu (unapred), jednim za
boni pravac (sa strane) i, opcionalno, senzorom za ubrzanje pod
uglom (senzor za ocenjivanje). Tri senzora bi trebalo postaviti
zajedno na taki C u blizini teita vozila. Ugao zanoenja se mora
meriti uz toleranciju 4, direktno prema fotografskom snimanju, ili
integracijom stope zanoenja, ili nekim drugim sredstvom. Interval
uzorkovanja ne sme da bude vei od 50 ms. Pretvarai, filteri i
kanali snimanja moraju da zadovolje klasu frekvencije koja je
utvrena u EN 1317-2 i prEN 1317-3. Preporuuje se da indikator
signalizira trenutak prvog kontakta vozila sa sistemom za
zadravanje vozila. 7.5 Rezime postupka za izraunavanje THIV i PHD
a) Snimi se ubrzanje vozila i stopa zanoenja i sauva u digitalnoj
formi po stopi uzorka S; podaci u tri
snimljena fajla su . Vremenski interval izmeu dva uzastopna
podatka u snimljenom fajlu jeste h =
(k k kc cx y i k = 1, 2,, N!! !!kt k1t = 1/S. Na primer, ako je
S = 500 uzoraka/s,
h = 2 ms. b) Interpolira se linearno izmeu merenih vrednosti
ugla zanoenja da se dobije vrednost k ili suprotno. Integrie se
stopa zanoenja jednainom ponavljanja [od jednaine (2)]:
1 2 k k+1
2 1 k+1 k 0
+ + 1 = ; = + h ; ; = + h2 2
! ! ! !
...(21)
c) Izraunaju se ubrzanja vozila u zemljinoj referenci (3):
...(22) k k k k k k k k k kc c c c c cX = x cos y sin Y = x sin y
cos !! !!!! !! !! !!
14 *) 1 g = 9,81 m/s2. INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE
2009-06-05Single-user licence only, copying and networking
prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008 d) Integrie se ubrzanje vozila u
jednainu zemljine reference (4), (9):
k k+11 k+1 k c c
c c c
k k+11 k+1 k c c
c c c
X + XX =0; X = X + h2
Y + YY =0; Y = Y + h2
!! !!! ! !
!! !!! ! ! ...(23)
k k+11 k+1 k c c
b 0 c c
k k+11 k+1 k c c
c c c
X + XX = X ; X = X + h2
Y + YY = 0; Y = Y + h2
! !
! ! ...(24)
e) Izraunaju se relativni poloaj i relativna brzina teoretske
glave u funkciji vremena, prema jednainama
(8), (9):
...(25) k k k k k
b b b
k k k kb b b
x (t) = X cos + Y sin
y (t) = X sin + Y cos
k
k
...(26) k k k k k k
x c c b
k k k k k k ky c c b
v = X cos Y sin + Y
v = X sin Y cos x
! ! !! ! !
f) Pronae se najmanja vrednost j za koju je zadovoljena jedna od
tri jednaine: j j jb x 0 b y bx = D +X ; ili y = D ; ili y = D
y
...(27) g) Izrauna se:
...(28) 2 2x y
1/2
v vTHIV = j + j
h) Izrauna se 10 ms srednja vrednost . i .
cxk ! # cyk !! #
i) Izrauna se rezultanta ubrzanja vozila (kA) u g kao funkciju
vremena:
( c c1/2k 2
x y1A = k + kg !! !! )2 ...(29)
7.6 Postupak za izraunavanje OIV i ORA Gornji postupak moe se
pojednostaviti kako bi se izraunala brzina udara putnika (OIV) i
ubrzanje zanoenja putnika (ORA), izostavljajuci 2. korak i uzima se
uvek da je = 0. 8 Kompenzacija za instrumente koji su postavljeni
van teita vozila Ubrzanja vozila koriste se za ocenu rezultata
ispitivanja preko ASI, THIV i modela njihanja u prostoru. To
zahteva da se komplet meraa ubrzanja postavi u sm centar mase
vozila ili u njegovu blizinu. Meutim, iskustvo pokazuje da to ne
moe uvek da se uradi zbog fizikih ogranienja u vozilu. Kao
rezultat, stvarno postavljanje kompleta meraa ubrzanja moe da
odstupa nekoliko centimetara od teita; tada, u zavisnosti od
odstupanja, moe doi do znaajnih razlika izmeu merenih ubrzanja i
onih u teitu usled ugaonog kretanja.
15INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS Ove razlike mogu biti minimizirane
upotrebom dodatnih instrumenata. Zato se, pored osnovnog kompleta
meraa ubrzanja sa tri ose, preporuuje da se postavi drugi komplet
sa tri ose du ose x (uzduno), onako kako je to prikazano na slici
2. Sa pozivanjem na sliku 4, za taku P koja se nalazi du ose x na
rastojanju x unapred od teita:
...(30)
2 2x xc y z
y yc z
z zc y
a = a x ( + )
a = a x
a = a x
!!
gde je: ax, ay, az uzduno, bono i vertikalno ubrzanje take P;
axc, ayc, azc uzduno, bono i vertikalno ubrzanje teita; y, z stopa
nagiba i zanoenja; ubrzanje nagiba i zanoenja. y z ,! !
Slika 4 Pozitivno propisan znak i lokacija meraa ubrzanja
Tako, ubrzanja taaka P1 i P2 na slici 4, data su na sledei
nain:
2 2
x1 xc 1 y z
2 2x2 xc 2 y z
a = a x ( + )
a = a x ( + )
...(31) y1 yc 1 z
y2 yc 2 z
a = a + x
a = a + x
!!
z1 zc 1 y
z2 zc 2 y
a = a x
a = a x
!!
Iz jednaine (2) ubrzanja teita se mogu izraunati na sledei
nain:
16 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008
1 x2 2 x1xc
1 2
1 y2 2 y1yc
1 2
1 z2 2 z1zc
1 2
x a x aa =x x
x a x aa =
x xx a x aa =
x x
...(32)
9 Izvetaj o ispitivanju1) Izvetaj o ispitivanju mora obuhvatiti
sledee podatke, ovim redosledom. a) Laboratorijska ispitivanja
Naziv Adresa Broj telefona Broj telefaksa Lokacija mesta
ispitivanja b) Broj izvetaja ) Klijent Naziv Adresa Broj telefona
Broj telefaksa d) Predmet ispitivanja Datum prijema Datum
ispitivanja Naziv predmeta ispitivanja Prilog crte br. e) Postupak
ispitivanja 1) Tip ispitivanja Ciljna brzina udara u kilometrima po
satu
17
1) Ovaj predlog je zasnovan na kriterijumima koji su
prezentovani u 5.4.3 u EN 45001:1989. INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU
SRBIJE 2009-06-05Single-user licence only, copying and networking
prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS Ciljni ugao udara u stepenima Ciljna
inerciona masa ispitnog vozila u kilogramima 2) Instalacija
Detaljan opis instalacije koja se ispituje Broj priloga crtea mesta
ispitivanja, ukljuujuci krajnje ankere Broj priloga fotografija
Duina u metrima Odgovarajui opis komponenata sistema za zadravanje
vozila za zatitnu ogradu koja se sastoji od
stubova i ipki: Deo ipke ograde Duina ipke ograde u metrima
Materijal stuba Mere stuba u metrima Leiste stuba u metrima
Rastojanje izmeu stubova u metrima Tip zemljita i uslovi 3) Vozilo
Model Godina modela Identifikacioni broj vozila (VIN) Masa vozila u
kilogramima Teret, pozicija i masa Lutka (ako je postavljena)
Ukupna ispitna masa u kilogramima Broj priloga mera i
karakteristika vozila Pozicija teita Prilog fotografija f)
Rezultati Broj ispitivanja
18 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008 Datum Vremenski uslovi u toku
ispitivanja Opti opis i redosled ispitivanja 1) Predmet ispitivanja
Najvea dinamika defleksija u metrima Radna irina u metrima Najvea
stalna defleksija u metrima Duina kontakta u metrima Taka udara
Osnovni delovi prelomljeni ili odvojeni (Da/Ne) Opis oteenja na
predmetu ispitivanja Nivoi konstruisanja zemljanih privrivaa
(Da/Ne/Nije primenljivo) Prilog fotografija predmeta ispitivanja
Prilog crte predmeta ispitivanja Merenje u Njutonima sile zemljinih
privrivaa ograde *) Prilog grafikon sile 2) Vozilo Brzina udara u
kilometrima po satu % razlike od ciljne brzine u procentima Ugao
udara u stepenima % razlike od ciljnog ugla u stepenima U okviru
granica tolerancije? (Da/Ne) *) Brzina izlaska u kilometrima po
satu *) Ugao izlaska u stepenima *) Rastojanje odbijanja u metrima
Vozilo probija ogradu (Da/Ne) Vozilo prelazi preko ograde
(Da/Ne)
19*) Zvezdica oznaava opcionalnu informaciju. INSTITUT ZA
STANDARDIZACIJU SRBIJE
2009-06-05Single-user licence only, copying and networking
prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS Vozilo u "kutiji" (Da/Ne) Vozilo se
prevre u okviru oblasti ispitivanja (Da/Ne) Opti opis putanje
vozila Indeks deformacije kabine vozila VCDI (videti Prilog A) Vei
deo vozila je odvojen (Da/Ne) Broj priloga fotografija vozila 3)
Ocenjivanje jaine udara Indeks nivoa ubrzanja ASI Brzina udara
teoretske glave THIV i usporavanje glave posle udara PHD Prostor
njihanja u metrima Vreme leta u milisekundama THIV u kilometrima po
satu PHD, u g *) Brzina udara putnika, OIV Prednja, u metrima u
sekundi Bona, u metrima u sekundi Ubrzanje zanoenja putnika
Prednja, u g Bona, u g Broj priloga grafikona ubrzanja g) Opte
izjave Rezultati ispitivanja u ovom izvetaju odnose se samo na
predmete koji su ispitani. Ovaj izvetaj mora se reprodukovati ceo,
osim uz prethodno pismeno odobrenje laboratorije koja ga
izdaje. h) Odobrenje izvetaja Datum
Potpis
Naziv
Ime
20 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008
Prilog A (normativan)
Indeks deformacije kabine vozila (VCDI) A.1 Deformacija Indeks
deformacije kabine vozila (VCDI) proizlazi iz indeksa unutranje
deformacije vozila (VIDI) koji je razvijen u okviru razliitih
meunarodnih sastanaka 1970. i 1971. godine. Ovaj indeks oznaava i
lokaciju i obim deformacije kabine. Sastoji se od 2 alfabetska
karaktera i 7 numerikih karaktera, u sledeem obliku: XXabcdefg
Svrha ovog indeksa je da izvetava o standardnom opisu deformacije
unutranjosti vozila, kako bi se lake razumela jaina udara.
Preporuena tanost u merenju rastojanja je 0,02 m.
21INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS A.2 Lokacija deformacije Na lokaciju
deformacije kabine ukazuju prva dva alfabetska karaktera XX, onako
kako je to naznaeno na slici A.1.
Sva sedita: XX = AS
Prednja sedita: XX = FS Zadnja sedita: XX = B5
Desna sedita: XX = RS Leva sedita: XX = LS
Napred desno: XX = RF Napred levo: XX = LF
Pozadi desno: XX = RB Pozadi levo: XX = LB
Slika A.1 Lokacija deformacije kabine
22 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008 A.3 Obim deformacije 7 podindeksa a, b,
c, d, e, f i g ukazuju na procenat smanjenja 7 unutranjih mera
(videti sliku A.2):
Na slici je: a rastojanje izmeu table za instrumente i vrha
zadnjeg sedita; b rastojanje izmeu krova i podnog panela; c
rastojanje izmeu zadnjeg sedita i table za motor; d rastojanje
izmeu nie table za instrumente i podnog panela; e unutranja irina f
rastojanje izmeu nie ivice desnog prozora i gornje ivice levog
prozora g rastojanje izmeu nie ivice levog prozora i gornje ivice
desnog prozora
Slika A.2 Unutranje mere Vrednost svakog od 7 numerikih
podindeksa bie odreena sledeom skalom: 0 ako je smanjenje manje od
3 %; 1 ako je smanjenje vee od 3% i manje ili jednako do 10 %; 2
ako je smanjenje vee od 10 %. Ako neka od smanjenja preu 10 %, mora
se ukljuiti fotografski opis deformisanih delova. A.4 Primeri Ako
boni udarac sa desne strane smanji e i f za 14 %, a g za 7 % za
desna sedita, smanjenje svih preostalih mera je ispod 3 %, a VCDI
indeks e biti: RS0000221. Ako doe do zadnjeg udara, rastojanje a je
smanjeno za 8 % i c za 12 % na prednjem desnom seditu, a sva ostala
smanjenja ostaju ispod 3 %, dok e VCDI indeks biti: RF1020000.
23INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS
Prilog B (informativan)
Kinetika energija udara i prosena teoretska sila B.1 Prosena
sila iz kinematike U prvom delu uspenog sudara sa zatitnom ogradom,
komponenta (uspravna prema ogradi) brzine teita vozila trebalo bi
da se smanji od poetne vrednosti ...(B.1) nV = V sin
na nulu; ako su Sn i na , redom, pomeranja i proseno ubrzanje
teita vozila u pravcu uspravno na ogradu, tako u prvoj fazi:
2n
nn
Va =2S
...(B.2)
i shodno tome, prosena sila koja deluje na masu M vozila u toku
iste faze je:
2n
nn
MVF = M a =2S
...(B.3)
B.2 Prosena sila iz ravnotee energije Isti rezultat moe se
dobiti iz jednostavne ravnotee energije. Zapravo, u prvoj fazi
udara bona kinetika energije vozila:
2nMVT =
2 ...(B.4)
trebalo bi da se uravnotei dejstvom Wn = FSn bone sile koja
deluje na teite vozila; stoga:
2n
nMV = FS
2, gde je:
2n
n
MVF =2S
...(B.5)
Slika B.1 Pomeranje teita
24 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008 B.3 Prosena sila kao funkcija pomeranja
ograde Prema slici B.1, prostor Sn koji je putovao do centra mase
je oko: nS = c sin + b(cos 1) + Sb ...(B.6) gde je Sb najvea
dinamika defleksija od lica saobraajne ograde (preciznije Sb bi
trebalo da bude zbir defleksije ograde i dela guvanja vozila).
Tada, kombinujui prethodne izraze prosena sila moe na kraju da se
izrazi kao:
[ ]
2M(V sin)F =2 c sin + b(cos 1) + Sb
...(B.7)
Sila F daje red veliine interakciji izmeu vozila i ograde u toku
udara; korisna je za prvo ocenjivanje ukupne sile koja deluje na
ankere ograde i jaine udara vozila. F je srednja vrednost sile u
odnosu na bono pomeranje, tj.:
nS
n 0
1F = F(s)dsS ...(B.8)
Teoretska i eksperimentalna evidencija pokazuju da znaajna
najvea vrednost sile F(s), koja se smatra merom najveeg delovanja
na ankere ograde, jeste 2,5 puta vea od F . B.4 Primeri Tabela B.1
daje kinetike energije, izraunate uz pomo (B.4) drei se utvrenih
klasa performansi, zajedno sa prosenim silama izraunatim sa (B.7)
za neke primere vrednosti pomeranja ograde.
Tabela B.1 Nivoi zadravanja
Nivo zadravanja
Kinetika energija
Defleksija lica saobraaja m
kJ 0,1 0,4 0,8 1,2 1,6 2,0 Prosena sila F kN
T1 6,2 16,8 9,3 5,8 4,2 3,3 2,7 T2 21,5 36,5 24,2 16,7 12,7 10,3
8,6 T3 36,6 46,7 33,8 24,7 19,4 16,0 13,6 N1 43,3 59,2 42,0 30,3
23,7 19,4 16,5 N2 81,9 112,0 79,4 57,2 44,7 36,7 31,1 H1 126,6 93,6
76,6 61,7 51,6 44,4 38,9 H2 287,5 133,0 116,8 100,4 88,1 78,5 70,8
H3 462,1 266,4 227,1 189,8 163,0 142,9 127,1 H4a 572,0 311,3 267,6
225,4 194,7 171,4 153,1 H4b 724,6 269,1 242,1 213,6 191,1 172,8
157,8
25INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS
Prilog C (informativan)
Ubrzanje vozila Merenje i metode izraunavanja C.1 Uvod U toku
udara, ubrzanje vozila moe znatno da varira od jedne take do druge
u samom vozilu usled ugaonih brzina i ugaonih ubrzanja. Tako da
mere uzete u jednoj taki moda nisu dovoljne da bi se odredilo
ukupno polje ubrzanja u vozilu. Uopteno govorei, u toku udara
postoji jedan unutranji deo vozila koji ostaje manje-vie krut,
pored vibracija konstrukcije koje se filtriraju kada se primeni
propisani filtar od 60 Hz. Ovaj prilog predstavlja dve metode za
odreivanje ukupnog ubrzanja vozila koje se uzima kao kruto telo, u
odreenom vremenu, od mera koje su uzete u isto vreme. Senzori za
ove mere trebalo bi da se postave na ojaanim takama dela
konstrukcije vozila koja se ponaa kruto. Moda je potrebno poznavati
potpuno ubrzanje kako bi se izraunalo ubrzanje razliitih taaka
vozila ili da bi se integracijom rekonstruisala staza vozila. C.2
Ubrzanje u krutom telu Ubrzanje pa bilo koje take P krutog tela, u
vektorskom izraavanju, moe se izraziti kao: ...(C.1) p ca = a + x R
+ x (x R) gde je:
ubrzanje opte take P;
a
ap
a
p xa p y
p z
ubrzanje take podatka C;
a
ac
a
c xa c y
c z
ugaona brzina krutog tela; x
y
z
=
R = P C je poluprenik vektora od take C do take P; Jednaina
(C.1) se takoe moe prikazati i na sledei nain: ...(C.2) p ca = a +
R + (.R) (.)R ! gde taka predstavlja skalarni proizvod, taka ()
predstavlja derivaciju u odnosu na vreme i simbol proizvod
vektora.
26 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008 Da bismo odredilii ubrzanje pa bilo koje
take P krutog tela u odreenom vremenu t, moramo znati poloaj R te
take i 9 kinematikih parametara, tj. tri komponente ca, tri
komponente i tri komponente , sve u istom vremenu t.
!
C.3 Merenje uz pomo 12 linearnih pretvaraa Jednaina (C.1), u
nainu pisanja matrice takoe moe biti napisana kao: { } { } [ ]{ }p
ca = a + A R ...(C.3) gde je:
...(C.4) [ ]
2 2y z x y z x z y
2 2X Y z X z y z X
2 2x z y y z x x y
+
A = +
+
! !
!
! !
!
Umesto 9 kinematikih parametara moe se lake uzeti, kao
nepoznate, 12 parametara, tj. tri komponente ca i svih 9 elemenata
matrice [A], kao to sledi. Tri linearna meraa ubrzanja, izjednaena
sa osama vozila x, y i z postavljena su u jednoj grupi na taku C
(koja moe biti svaka odgovarajua taka) i na svaku od tri druge
odgovarajue take 1P, 2P i 3P. Ove 4 take ne bi trebalo da budu u
istoj ravni. Ovih 12 meraa ubrzanja daju meru {ca} plus ubrzanja
{1a}, {2a} i {3a} 3 poznate take 1P, 2P i 3P. Za svaku taku iP
jednaina (C.4) moe se dati u obliku: { } [ ]{ }i ia = A R , (i = 1,
2, 3) ...(C.5) gde je: { } { } { }i i ca = a a ...(C.6) Uvodei
matrice (3 3): [ ] [ ]1 2 3 1 2 3a = a a a , R = R R R
T
...(C.7)
tri jednaine matrica (C.6) mogu sintetiki biti napisane kao:
...(C.8) [ ] [ ][ ]RAa = to se moe lako reiti ako se dobije
nepoznata matrica [A] u obliku: ...(C.9) [ ] [ ] [ ] [ ] [ ] [ ]1 T
TA = a R , ili A = R A Reenje (C.9) je mogue samo ako matrica [R]
nije singularna, a to zahteva da 4 take cP, 1P, 2P i 3P nisu u
istoj ravni.
27INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS Ugaono ubrzanje moe se lako dobiti iz
antisimetrinog dela matrice [A]: !
[ ] [ ]x y
Tz
y x
0 1 1A A = 0 2 2
0
! !!! !
x
! ...(C.10)
Nasuprot tome, komponente ugaone brzine ne mogu se dobiti
jedinstveno ni precizno iz simetrinog dela matrice [A]. Tako se ova
metoda koja je veoma jednostavna za izraunavanje ubrzanja bilo koje
take vozila, ne preporuuje za rekonstrukciju staze. Kada su
ubrzanje {ca}, i matrica [A] poznati, ubrzanje bilo koje take P
vozila moe se lako odrediti uz pomo jednaine (C.3). C.4 Merenje uz
pomo 6 linearnih i 3 ugaona pretvaraa Ova metoda zahteva 6
linearnih meraa ubrzanja plus 3 ugaona pretvaraa. Tri linearna
meraa ubrzanja i senzori za ugaonu brzinu postavljeni su u jednoj
grupi u taki podatka C. Tri linearna meraa ubrzanja i 3 ugaona
pretvaraa brzine orijentisani su kao ose vozila x, y i z. To daje
direktnu meru ca i ; tako ostaje samo da se odrede tri nepoznate,
tj. komponente One se mogu dobiti dodavanjem samo tri linearna
meraa ubrzanja, kao to sledi.
.!
Neka se bilo koji od ova poslednja 3 meraa ubrzanja postavi na
taku iP u pravcu vektora jedinice in (i = 1, 2, 3); po skalarnom
mnoenju uz pomo in, jednaina (C.2) ima oblik:
...(C.11) i im. = p!
gde je: iR = iP C poloaj vektora iP; im = iR in; Pi = ai cai (.
iR) i + (.) Ri; ai = ia.i n je mera od senzora u taki iP; cai =
ca.i n je komponenta ca u pravcu in; i =i n je komponenta u pravcu
in; Ri = iR.i n je komponenta iR u pravcu in; Spajajui jednainu
(C.11) za mere poslednja tri pretvaraa dobija se sledei finalni
oblik: [ ]{ } { }M = p! ...(C.12) gde je:
[ ] { } { }
m m m
x xm m m
y
m m mz z
1 x 1 y 1 z pM = 2 x 2 y 2 z ; = ; p = p
p3 x 3 y 3 z
! y ...(C.13)
Iz jednaine (C.12) pronalazi se ugaono ubrzanje u obliku:
...(C.14) { } [ ] { }1 = M p! takvo reenje je mogue samo ako
matrica [M] nije singularna, a to zahteva da take iP i orijentacije
in (i = 1, 2, 3) senzora budu paljivo odabrane.
28 INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
ISS SRPS EN 1317-1:2008 Ovo su svih 9 kinematikih parametara,
tj. {ca},{} i { } su poznati. Oni se mogu koristiti za izraunavanje
ubrzanja svake take P vozila sa (C.1), (C.2) ili (C.3) ili za
rekonstruisanje staze vozila po odgovarajuem postupku.
!
Neka dobra reenja poloaja i orijentacije pretvaraa prikazana su
u sledeim primerima, gde je taka C u ravni xz (simetrina ravan), u
blizini teita vozila, a preostala tri meraa ubrzanja postavljena su
na dve take, simetrino u odnosu na xz ravan. Takoe postoje i druga
dobra reenja.
Slika C.1 Primer A
[ ] [ ] 1d 0 e 0 1/2b 1/2b
M = b e 0 ; M = 0 1/2e 1/2eb e 0 1/e d/2be d/2be
{ }
2 21 c y x z x y y z
2 22 c z x y x y y z
2 23 c z x y x y y z
a a b( + ) + e + d
p = a a d( + ) + e + b
a a d( + ) + e b
Slika C.2 Primer B
29INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user
licence only, copying and networking prohibited.
-
SRPS EN 1317-1:2008 ISS
30
[ ] [ ] 1d 0 e 0 1/2b 1/2b
M = b e 0 ; M = 0 1/2e 1/2eb e 0 1/e d/2be d/2be
{ }
2 21 c y x z x y y z
2 22 c z x y x y y z
2 23 c z x y x y y z
a a b( + ) + e + d
p = a a d( + ) + e + b
a a d( + ) + e b
Slika C.3 Primer C
[ ] [ ] 10 d b 0 1/2b 1/2b
M = b e 0 ; M = 0 1/2e 1/2eb e 0 1/b d/2be d/2be
{ }
2 21 c x x z x y y z
2 22 c z x y x y y z
2 23 c z x y x y y z
a a e( + ) + e + d
p = a a d( + ) + e b
a a d( + ) + e b
C.5 Primedbe Prva metoda zahteva samo linearne pretvarae
ubrzanja, ali u dodatnom broju; to je dobro za ocenu ubrzanja bilo
koje take vozila. Druga metoda koja zahteva najmanji broj pretvaraa
(6 linearnih ubrzanja i 3 ugaone brzine) mnogo je pogodnija kada
mora da se uradi rekonstrukcija staze. Od tri prikaza u primerima,
A se najvie preporuuje za sudar sa desne strane, B za sudar sa leve
strane i C za sudar od pozadi. U svakom sluaju, prilikom poreenja
ove dve metode treba takoe uzeti u obzir preciznost i trokove
razliitih pretvaraa.
INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user licence
only, copying and networking prohibited.
-
INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user licence
only, copying and networking prohibited.
-
ICS 01.040.93; 13.200; 93.080.30 Klasifikaciona grupa
U.S4Deskriptori: bezbednost na putu, trotoari: putevi, putevi,
zatitni ureaji, ograde za udar, definicije, specifikacije,
ispitivanja, ispitivanja na udar Descriptors: road safety,
pavaments: roads, roads, safety devices, crash barriers,
definitions, specifications, tests, impact tests Ukupno strana
32
INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 2009-06-05Single-user licence
only, copying and networking prohibited.
Nacionalni predgovorPredgovorUvod1 Predmet i podruje primene2
Normativne reference3 Skraenice4 Terminologija sistema za
zadravanje na putevima5 Specifikacije vozila za uslove ispitivanja6
Merenje indeksa nivoa ubrzanja (ASI)6.1 Izraunavanje ASI6.2
Instrumentacija vozila6.3 Rezime postupka za izraunavanje ASI
7 Merenje brzine udara teoretske glave (THIV) i usporavanja
glave posle udara (PHD)7.1 Opte7.2 Brzina udara teoretske glave
(THIV)7.2.1 Opte7.2.2 Kretanje vozila7.2.3 Kretanje teoretske glave
u odnosu na zemlju7.2.4 Kretanje teoretske glave u odnosu na
vozilo7.2.5 Vreme lta7.2.6 Vrednost THIV
7.3 Usporavanje glave posle udara7.4 Instrumentacija vozila7.5
Rezime postupka za izraunavanje THIV i PHD7.6 Postupak za
izraunavanje OIV i ORA
8 Kompenzacija za instrumente koji su postavljeni van teita
vozila9 Izvetaj o ispitivanjuPrikog A (normativan) Indeks
deformacije kabine vozila (VCDI)Prilog B (informativan) Kinetika
energija udara i prosena teoretska vozilaPrilog C (informativan)
Ubrzanje vozila Merenje i metode izraunavanja