Sredstva reprodukcije u poduzecu

SREDSTVA REPRODUKCIJE U PODUZEU

Pojam i podjela sredstavaNijedna se gospodarska djelatnost ne moe zamisliti bez upotrebe sredstava. Poduzee pored radne snage, prirodnih i drutvenih uvjeta, mora raspolagati i sredstvima za proizvodnju kao materijalnim imbenicima reprodukcije.Kako je proces reprodukcije stalan, tako postoji i stalna potreba za sredstvima reprodukcije.

Svako poduzee, bez obzira kojom se djelatnou bavi, ima odreeni zadatak u procesu reprodukcije i taj zadatak ostvaruje tako da ukljui i povee sve imbenike procesa rada.

imbenici procesa rada jesu: rad, sredstva rada i predmeti rada.

Da bi otpoelo svoju djelatnost, poduzee prethodno mora pribaviti sredstva, a pribavlja ih na razne naine i iz raznih izvora.

Sredstva koja poduzee dobije od drugih i sredstva koja stjee tijekom poslovanja ine imovinu poduzea.

Imovina pretpostavlja ukupnu vrijednost svih sredstava s kojim poduzee raspolae, ali kako dio poduzee mora vratiti ulagau, onda se samo onaj dio koji ostaje u trajnom vlasnitvu poduzea naziva "istom imovinom".

Tijekom procesa rada sredstva se troe i temeljni je zadatak poduzea da sredstva obnavlja, a po mogunosti i stalno poveava jer je to uvjet poveanja obujma poslovanja i kontinuiteta poduzea.

Prema pojavnim oblicima sredstva poduzea mogu biti:

sredstva u obliku novca, (odnosno vrijednosnih papira)sredstva u obliku stvari, i sredstva u obliku prava.

Prema trajanju koritenja sredstava imovina poduzea razvrstava se na:

dugotrajnu imovinu kratkotrajnu imovinu.

Dugotrajnu imovinu ine osnovna sredstva, a kratkotrajnu imovinu ine obrtna sredstva.

Ako su zadani uvjeti (drutveni i imbenici subjektivne prirode), onda e dinamika razvitka poduzea ponajprije ovisiti o vrijednosti dugotrajne imovine, odnosno osnovnih sredstava.

Kratkotrajna imovina ili obrtna sredstva imaju manji znaaj, ali proces reprodukcije ne moe se odvijati bez istodobna sudjelovanja temeljnih imbenika procesa rada, pa otuda proizlazi i znaenje svih imbenika toga procesa.

Osim to poduzee mora raspolagati sredstvima, ono mora raspolagati i sredstvima u dovoljnoj koliini i potrebnim vrstama jer samo tako moe ostvariti predvieni obujam poslovnih uinaka i rezultata.

Prema svom sastavu, obliku, namjeni i uporabi, zatim prema ulozi u poslovanju i izvorima pribavljanja, sredstva se razlikuju ovisno o vrsti djelatnosti kojom se poduzee bavi

U poduzeima se sredstva, prema namjeni, dijele na:

osnovna sredstva,obrtna sredstva, i sredstva rezerve.

I osnovna i obrtna sredstva, poduzee moe pribavljati na razliite naine pa se razlikuju ove izvori pribavljanja sredstava:

izvori sredstava bez obveze vraanja, i izvori sredstava s obvezom vraanja.

Bez obzira na koji nain poduzee stjee sredstva, temeljni je zadatak i obveza koristiti ta sredstva panjom dobroga gospodarstvenika. Tu funkciju dobroga gospodarenja sredstvima poduzee ostvaruje tako da se procesom reprodukcije i sama sredstva reproduciraju. Ciklus reprodukcije osnovnih sredstava viestruko dui od ciklusa proizvoda iju proizvodnju sredstva omoguuju. Ciklus reprodukcije obrtnih sredstava uklapa se u ciklus reprodukcije proizvoda.

Ciklus reprodukcije sredstava razlikuje se od ciklusa reprodukcije proizvoda: proces reprodukcije sredstava znatno je dui od procesa reprodukcije proizvoda. Osnovna sredstva se troe (amortiziraju) u vie reprodukcijskih ciklusa proizvoda. Ciklus reprodukcije obrtnih sredstava u cijelosti se poklapa s ciklusom reprodukcije proizvoda i ona se u tom ciklusu u potpunosti reproduciraju.

Najvaniji kriterij za razvrstavanje sredstava je njihovo "ponaanje" u proizvodnom procesu.

U tom procesu jedna sredstva mogu sudjelovati viekratno, a druga samo jedanput. Ako u proizvodnom procesu sredstva sudjeluju samo jedanput, onda su to obrtna sredstva, a ako sudjeluju vie puta, onda se takva sredstva nazivaju osnovnim. Meutim, ni taj kriterij nije dovoljan za razlikovanje osnovnih od obrtnih sredstava, ve se mora voditi rauna i o injenici ostaju li ta sredstva u procesu proizvodnje u svom prvobitnom obliku ili se taj oblik mijenja.

I ona sredstva koja mijenjaju svoj oblik takoer su obrtna sredstva, a ona koja ga ne mijenjaju jesu osnovana sredstva. Isto tako, vano je radi potpunog razlikovanja osnovnih i obrtnih sredstava, utvrditi u kojem stupnju sudjeluju u procesu proizvodnje. Ako se potpuno prenose (materijalno i vrijednosno) u novi proizvod, to su obrtna sredstva, a ako se samo jedan dio prenosi na novi proizvod to su osnovna sredstva.

Sredstva u poduzeu, po svom obliku, mogu biti:

u naturalnom obliku u vrijednosnom obliku.

U naturalnom obliku sredstva poduzea mogu biti:

sredstva za rad u izgradnji,sredstva za rad u priuvi,sredstva za rad u uporabi,zalihe sirovina i materijala,zalihe nedovrene proizvodnje,zalihe poluproizvoda,zalihe gotovih proizvoda,zalihe trgovake robe, sredstva u prometu.

Sredstva poduzea u vrijednosnom (novanom) obliku mogu biti:

novani dio osnovnih sredstava,novani dio obrtnih sredstava, inovana sredstva rezerve.

Sredstva poduzea po svojoj funkciji mogu biti:

sredstva (orua) za rad, ipredmeti rada.

esto se pojam osnovnih sredstava poistovjeuje s pojmom sredstava za proizvodnju.

Ipak treba razlikovati ta dva pojma jer se meu osnovnim sredstvima nalaze i ona sredstva koja ne ine sredstva za rad (novac, investicijski materijal i slino) i ona e to postati tek kada se, po unaprijed odreenoj namjeni, pretvore u sredstva rada. Osim toga i sam pojam sredstava za proizvodnju, govori o tome da sredstva za proizvodnju ine sva sredstva proizvodnje, a to znai i sredstva rada i predmeti rada.

Predmeti rada pronalaze se u tri oblika:predmete rada dane od prirode,sirovine, ipoluproizvode.

Osnovna sredstvaOsnovna su sredstva dobila svoj naziv po tome to ine trajnu osnovu za rad poduzea, i to od trena pribavljanja pa sve do potpune neupotrebljivosti, odnosno kada se obavlja njihovo rashodovanje.

Za osnovna sredstva nije bitan njihov pojavni oblik, ve zahtjev da se ona angairaju u procesu reprodukcije da bi se tako osigurala njihova funkcija u procesu reprodukcije.

Osnovna sredstva su ona sredstva koja ostaju dulje u poduzeu i traju due od jedne godine dana.

U vremenu upotrebe osnovna se sredstva troe i umanjuje im se vrijednost, a ta se vrijednost neizravno ili izravno unosi u vrijednost uinaka proizvodnje.

U procesu proizvodnje osnovna sredstva zadravaju svoju naturalnu formu i ne ulaze materijalno u novi proizvod, ali prenose na novi proizvod svoju vrijednost koja se troi tijekom proizvodnoga procesa. Osnovna sredstva slue za vie proizvodnih procesa, vrlo esto i dugi niz godina, a to znai da se ona troe postupno te da e neka ranije a neka kasnije postati neupotrebljiva.

To troenje osnovnih sredstava nije vidljivo jer ne mijenjaju svoj vanjski oblik. Meutim, kako se osnovna sredstva u procesu rada ipak troe, a esti kvarovi, loiji rezultati i slino ukazuju kako se postupno pribliava kraj vijeku trajanja osnovnih sredstava.

Sva sredstva poduzea koja ine osnovna sredstva mogu se podijeliti u etiri kategorije:

stvari koje ve funkcioniraju kao osnovna sredstva,stvari koje jo ne funkcioniraju kao osnovna sredstva ali su namijenjena za osnovna sredstva, prava i potraivanja koja su nastala na bazi osnovnih sredstava, inovana sredstva namijenjena za pribavljanje osnovnih sredstava.

Stvari koje ve funkcioniraju kao osnovna sredstva ine:

orua za rad,sredstva za rad,graevinski objekti gospodarskoga karaktera,zemljita gospodarskoga karaktera, idugogodinji nasadi.

Stvari koje jo ne funkcioniraju kao osnovna sredstva ali su namijenjena za osnovna sredstva ine:

vrijednost investicijskih radova u tijeku, investicijski materijal koji je pripremljen za investicije (graevinski materijal i sl.), isredstva za rad koja jo nisu u uporabi.

Prava i potraivanja koja su nastala na bazi osnovnih sredstava ine:

patenti,licence,prava iz zakupa,prava iz prodaje osnovnih sredstava, iprava iz predujma na osnovna sredstva i druga.

Osnovna klasifikacija osnovnih sredstava vri se po njihovoj ekonomskoj ulozi koju imaju u procesu proizvodnje.

Tako se osnovna sredstva u poduzeu razvrstavaju u:

zemljite,zgrade,ureaje,strojeve,transportna sredstva,alate, iinventar.

Vrijednost osnovnih sredstavaRazlikujemo tri vrijednosti osnovnih sredstava:

nabavnu vrijednost,revaloriziranu vrijednost (ispravku vrijednosti), isadanju vrijednost.

Nabavna vrijednost osnovnih sredstava je vrijednost po kojoj je osnovno sredstvo pribavljeno. Ona obuhvaa fakturnu vrijednost osnovnog sredstva, trokove prijevoza i trokove montae, a kada je u pitanju uvozna oprema, onda jo i carinu.

Nabavna vrijednost slui kao osnovica za obraun amortizacije.

Da bi se utvrdila realna osnovica amortizacije nije dovoljno utvrditi samo nabavnu vrijednost, ve je potrebno izraunati i vrijednost investicijskog odravanja osnovnih sredstava tijekom predviena vijeka trajanja.

Dakle, kada se nabavnoj vrijednosti doda vrijednost investicijskog odravanja dobiva se osnovica za amortizaciju.

Kada se iz bilo kojih razloga obavlja naknadno utvrivanje vrijednosti osnovnih sredstava, onda to nazivamo ispravkom vrijednosti sredstava, a nova se vrijednost naziva revalorizirana vrijednost osnovnih sredstava.

Nabavna se vrijednost osnovnih sredstava moe tijekom vremena promijeniti (na vie ili nie) zbog djelovanja razliitih ekonomskih ili drugih imbenika. Najvaniji imbenik koji utjee na promjenu nabavne vrijednosti osnovnih sredstava jest kretanje cijena na tritu. U sluaju znaajnije promjene cijena vri se revalorizacije osnovnih sredstava, odnosno ponovna procjena vrijednosti osnovnih sredstava. Utvrena revalorizirana vrijednost ini sadanju vrijednost osnovnih sredstava. Cilj revalorizacije vrijednosti osnovnih sredstava je usklaivanje njihove vrijednosti s trinim cijenama radi realnoga prikazivanja njihove vrijednosti.

S obzirom na veliku vrijednost osnovnih sredstava u poduzeu nije svejedno kojim se intenzitetom koriste. I kada se uope ne koriste ipak nastaju trokovi koji se nazivaju fiksni trokovi. Cilj je racionalnoga poslovanja da se kapaciteti maksimalno koriste kako bi stalni (fiksni) trokovi po jedinici proizvoda ili usluge bili to nii.

im je gospodarski objekt sagraen on stvara trokove - trokovi kapaciteta ili apsolutno fiksni trokovi, a proizlaze iz trokova izgradnje, opreme i pribavljena kadra.

Zatim postoje trokove pripreme, a oni ovise o programu planiranoga poslovanja za odreeno razdoblje.

I apsolutno fiksni trokovi i trokovi pripreme jesu prvenstveno vremenski trokovi i nezavisni su o opsegu proizvodnje ili usluga. Ovi su trokovi vrlo visoki i zato zasluuju posebnu panju. Osnovni ekonomski princip poslovanja je nastojanje da se kapaciteti maksimalno koriste i tako smanje trokovi po jedinici proizvoda ili usluge i ujedno povea dobit.

Poslovni rezultat je mogue poveati s pomou poveanoga koritenja kapaciteta na dva naina:

preko poveanoga opsega proizvodnje i ostvarenih prodajnih kapaciteta i tako ostvarenih prihoda, tepreko degresije fiksnih trokova.

Ako je opseg proizvodnje, odnosno prodaja kapaciteta zadovoljavajua, ako su ostvarene povoljne cijene onda je i koliina ostvarena prihoda zadovoljavajua.

Realizacija proizvoda i usluga te njihov obujam u uskoj je vezi s koritenjem kapaciteta. To znai da treba postii optimum u svim elementima poslovanja da bi isplativost koritenja kapaciteta rezultirala i povoljnim poslovnim rezultatom - veim ukupnim prihodom.

Kako je koritenje kapaciteta (uz ostale elemente poslovanja) jedan od kljunih imbenika rentabilnog poslovanja potrebno ih je permanentno pratiti i usporeivati efekte i rezultate iskoristivosti. Koritenje kapaciteta prati se s pomou pokazatelja pojedinih vrsta kapaciteta, dakle:

brojem sati rada strojeva, npr. u industriji,brojem proizvedenih jedinica,brojem leaja,u hotelijerstvu,brojem mjesta u restoranu, ibrojem obroka koje je mogue pripremiti, u ugostiteljstvu itd.

Kapacitet se moe koristiti 100%, no to je tek teorijska pretpostavka.

Zatim se govori o maksimalnom koritenju kapaciteta pri emu se podrazumijeva maksimalno koritenje proizvodnih ili uslunih kapaciteta, to je mogue ostvariti i maksimalnim koritenjem instaliranih osnovnih sredstava. No i to je tek teorijska pretpostavka.

ee se koriste realni ili radni kapaciteti, a oni se ostvaruju tako da se uzimaju u obzir vremenski zastoji zbog odravanja, zastoji kod smjene gostiju ili radnika kada tehnoloki proces nije tako usklaen da se rad ne mora prekidati.

Ipak, kod svake usporedbe pokazatelja koritenje kapaciteta vrijedno je postavljati u odnos koritenje (realno ili radno) u odnosu na maksimalni kapacitet.

AMORTIZACIJA OSNOVNIH SREDSTAVATijekom poslovanja poduzea, stvari koje mu slue u procesu rada kao osnovna sredstva postupno se troe.

Taj utroeni dio, ali vrijednosni dio, osnovnih sredstava prenosi se na nove proizvode i usluge. Kada se novi proizvod ili usluga proda i naplati, onda se utroeni dio osnovnih sredstava, a prenesen na nove proizvode ili usluge, izdvaja u obliku amortizacije u sredstva iz kojih e se obnavljanjem izvriti zamjena istroenih osnovnih sredstava. Poduzee je obavezno, u obliku amortizacije, nadoknaivati utroenu vrijednost osnovnih sredstava jer je to uvjet opstanka poduzea.

Amortizacija - novani izraz troenja materijalnih sredstava, a sama je rije latinskoga porijekla i oznauje proces u kojemu neto poputa ili postupno slabi.

esto se u ekonomskoj teoriji susree i pojam otpisivanje, kao zamjenu za amortizaciju. To su dva razliita pojma, a otpisivanje nije nikakav ekonomski pojam.

To je knjigovodstveni (tehniki) pojam koji oznauje radnju koja neto otpisuje, a to se otpisivanje moe odnositi na brojne dogaaje u poduzeu (otpis spornih potraivanja, otpis vrijednosti robe i sl.).

Otpis je, dakle, knjigovodstvena metoda, dok je amortizacija ekonomska pojava koja se javlja tijekom procesa rada i ima dvojak karakter: smanjenje (sve do nestanka) vrijednosti osnovnih sredstava i njihovo transformiranje (putem naplate) u novana sredstva amortizacije.

Temeljna funkcija amortizacije je osiguranje reprodukcije u poduzeu.

Troenje sredstava ima dvojaki karakter i to kao:fiziko troenje, iekonomsko troenje.

Fiziko troenje nastaje zbog koritenja sredstava u procesu poslovanja ili zbog oteenja, neispravna koritenja i odravanja ili zbog prirodnoga propadanja. Fizikim se troenjem smanjuje upotrebna vrijednost sredstava, a to je troenje vee i bre ukoliko se sredstva vie koriste. Ovo troenje, ma koji da je razlog, ne moe se izbjei.

Ekonomsko troenje, a pravilniji je izraz ekonomsko zastarijevanje, nastaje kada se razvitkom tehnike i tehnologije proizvedu nova, bolja i ekonominija sredstva i poduzee ima ekonomski interes da postojea sredstva zamijeni novim, mada se postojea nisu fiziki istroila.

Poduzea trebaju nastojati maksimalno koristiti postojea sredstva tako da se njihovo fiziko zastarijevanje preduhitri ekonomskim zastarijevanjem te e tako stalno obnavljati sredstva s tehnoloki novijim, znai rentabilnijim sredstvima.

Zamjena osnovnih sredstava zbog ekonomske zastarjelosti ima svoje opravdanje samo onda ako dovodi do poveanja ekonominosti. Ako poduzee ranije obavlja zamjenu osnovnih sredstava prije njihove fizike istroenosti, a to znai da nije "prikupilo" dovoljno sredstava iz procesa amortizacije, onda tu razliku neamortizirane vrijednosti mora nadoknaditi poslovnim sredstvima rezerve iz dobiti.

Bilo bi idealno i ekonomski najisplativije kada bi poduzee uspjelo koristiti sredstva tako da se to vie priblii fiziko i ekonomsko troenje osnovnih sredstava.

SUSTAV I METODE OBRAUNA AMORTIZACIJE Sustav obrauna amortizacije svodi se na dva temeljna sustava:

sustav vremenske amortizacije, isustav funkcionalne amortizacije.

Sustav vremenske amortizacije temelji se na pretpostavci da troenje sredstava ovisi o vijeku trajanja, pa se sredstva moraju amortizirati kroz pretpostavljeni broj godina trajanja.

Radi realizacije ovoga sustava amortizacije koriste se tri metode amortizacije: linearna, progresivna i degresivna metoda.

Linearna metoda polazi od pretpostavke da se sredstva ravnomjerno troe kroz cijelo vrijeme trajanja.

Metoda progresivne amortizacije polazi od pretpostavke da je vijek trajanja unaprijed predvien, ali da se sredstvo troi progresivno (sve vie) prema kraju vijeka trajanja, pa se tako u poetku amortizacija obraunava u manjem, a kasnije u sve veem iznosu.

Metoda degresivne amortizacije polazi od obrnute postavke nego kod progresivne amortizacije. Kod ove se metode u poetku troenja sredstava amortizacija obraunava u veem iznosu, a prema kraju trajanja sredstava u sve manjem iznosu.

Amortizacija se najee obraunava godinje. Taj se godinji iznos amortizacije naziva amortizacijska kvota.

Za obraun amortizacije po vremenskom sustavu razlikuju se sljedei elementi:

osnovica za amortizaciju,prosjean vijek trajanja osnovnog sredstva, iamortizacijska kvota.

Osnovicu za amortizaciju ini nabavna vrijednost, odnosno nabavna cijena osnovnoga sredstva s dodatkom trokova opreme i montae.

Prosjean vijek trajanja osnovnoga sredstva iskazuje se u godinama. Ako je npr. prosjean vijek trajanja nekoga osnovnog sredstva pet godina, onda se ono u tih pet godina treba amortizirati.

Svaka od navedenih metoda vremenske amortizacije ima svoje prednosti i nedostatke. Najjednostavnija i najea u uporabi je linearna metoda, no ova metoda ima i znatne nedostatke. Najvaniji nedostatak je u tome to se sredstva ne upotrebljavaju ravnomjerno tijekom obrauna amortizacije, pa u odreenom vremenskom razdoblju trokovi amortizacije mogu nerealno optereivati cijenu proizvoda ili usluge. est je sluaj da osnovno sredstvo bre ekonomski zastari nego li se amortizira i nije vie u funkciji, a jo nije amortizirano.

Progresivna metoda obrauna amortizacije ima smisla kada se sredstvo u poetku nedovoljno koristi (na primjer kada se krene novim sredstvom u proizvodnju novoga proizvoda) i kada se odlui da se visokom amortizacijom ne optereuje cijena kotanja proizvoda ili usluge.

Kako se proizvod ili usluga budu "uhodavali" na tritu tako e se i amortizacija progresivno poveavati.

Prednost degresivne metode je u postupnom smanjenju amortizacije i njenim sve manjim udjelom u cijeni proizvoda ili usluge.

Kod ove se metode obrauna amortizacija sredstva se u poetku moraju i maksimalno koristiti.

Godinja amortizacijska kvota izraunava se primjenom godinje amortizacijske stope.

Da bi se sauvao integritet sredstava u poduzeu, utvruje se stopa amortizacije za pojedine grupe osnovnih sredstava. Kada poduzee eli ubrzati amortizaciju svojih sredstava, ono poveava stopu amortizacije. preniske stope amortizacije ne osiguravaju dovoljno sredstava ni za jednostavnu reprodukciju, previsoke stope amortizacije mogu toliko poveati cijenu kotanja proizvoda ili usluga da oni postaju nekonkurentni.

to je gospodarstvo razvijenije to su i amortizacijske stope vie jer se visokim stopama ubrzava zamjena osnovnih sredstava, a to znai da se omoguava i primjena novih tehnikih i tehnolokih dostignua.

Stopa amortizacije utvruje se prema formuli: Sa =

gdje je Sa - stopa amortizacije, a N - vijek trajanja osnovnoga sredstva iskazan u godinama.

Na primjer, ako je vijek trajanja osnovnoga sredstva 10 godina, onda e stopa amortizacije biti: Sa = = 10% godinje Zatim, primjenom dobivene stope amortizacije (10%) na nabavnu ili revaloriziranu vrijednost osnovnoga sredstva dobiva se amortizacijska kvota, odnosno godinji iznos amortizacije.

Za ilustraciju, neka je nabavna vrijednost osnovnoga sredstva 10 000 novanih jedinica, a stopa amortizacije 10% (iz ranijeg primjera), amortizacijska kvota izraunava se: Ak = Odnosno: Ak = = 1000 Ak = amortizacijska kvotaNv = nabavna vrijednost osnovnog sredstvaSa = stopa amortizacije

U ranijem primjeru, godinja amortizacijska kvota za navedeno osnovno sredstvo iznosit e 1000 novanih jedinica godinje.

Sukladno metodama izrauna vremenske amortizacije:

Linearna amortizacija bit e za svaku godinu 1000 novanih jedinica. Po progresivnoj metodi u prvoj godini amortizacijska kvota bit e 100 novanih jedinica, u drugoj 300, u treoj 500, u etvrtoj 700, u petoj 900, u estoj 1100, u sedmoj 1300, u osmoj 1500, u devetoj 1700 i u desetoj godini 1900 novanih jedinica. Kod degresivne metode obraun amortizacije bit e potpuno obrnut od progresivne metode tako da e u prvoj godini amortizacijska kvota iznositi 1900, a u 10. godini 100 novanih jedinica.

Funkcionalni sustav obrauna amortizacije zasniva se na kriteriju da se obraun amortizacije obavlja prema stupnju koritenja osnovnih sredstava, odnosno da iznos amortizacijske stope, a to znai i kvote ovisi o uinku ostvarenom upotrebom osnovnoga sredstva. To znai da e i stupanj amortizacije ovisiti o stupnju koritenja, odnosno troenja sredstava.

Funkcionalni sustav predvia obraun amortizacija po dvije osnove:

osnovi koliine ostvarenih uinaka, iosnovi sati rada sredstava.

Odluka o tome po kojoj e se osnovi vriti obraun amortizacije ovisit e o asortimanu proizvoda ili usluga poduzea, a odabrat e se ona koja je mogua i jednostavnija.

Tako je poduzee npr. nabavilo autobus ija je nabavna vrijednost 500 000 novanih jedinica. Vijek trajanja tog autobusa je 8 godina, a koristan uinak toga sredstva je u prijeenih 400000 kilometara.

Amortizaciju po jedinici korisnog uinka izraunava se po formuli:

Amortizacija po jedinici korisnog uinka = , odnosno = 1,25

To znai da autobus po svakom prijeenom kilometru gubi vrijednost u iznosu od 1,25 novanih jedinica.

Funkcionalni sustav obrauna amortizacije korisniji je za poduzee jer se pribliava stvarno prenesenoj vrijednosti osnovnih sredstava na nove proizvode ili usluge.

Ipak i vremenski i funkcionalni sustav obrauna amortizacije imaju svoje prednosti i nedostatke. Prednost vremenskoga sustava je u jednostavnosti postupka, a nedostatak je u tome to visina amortizacije nije odraz stvarnoga troenja sredstava.

Prednost funkcionalnog sustava ogleda se u tome to je amortizacija uvjetovana stvarnim troenjem sredstava i omoguuje utvrivanje realne amortizacije, a nedostatak je ovoga sustava u tome to postoji mogunost da sredstvo bre ekonomski zastari nego fiziki (naroito kada se koristi metoda obrauna prema satima rada).

Najkorisnije je za poduzee, kada je to mogue, kombinirati jedan i drugi sustav obrauna amortizacije upravo da se izbjegnu nedostaci, a koriste prednosti svakog od sustava.

Tako je najbolje da poduzee za sredstva koja se ne koriste dovoljno intenzivno (npr. zgrade, razna postrojenja i sl.) obraunava amortizaciju linearnom vremenskom metodom, a za sredstva koja se intenzivno koriste u neposrednoj proizvodnji (koja stvaraju ekonomske uinke) da koristi sustav funkcionalne amortizacije.

ODRAVANJE OSNOVNIH SREDSTAVA Tijekom koritenja sredstva se troe.

Pojedini dijelovi sredstava potroe se i znatno ranije nego cijelo sredstvo. Da bi sredstva trajno, do potpune amortizacije, sluila svojoj namjeni, potrebno ih je odravati. Odravanje sprjeava prijevremeno troenje sredstava i omoguuje njihovu sposobnost za obavljanje zadataka u procesu rada.

Odravanje osnovnih sredstava provodi se: investicijskim itekuim odravanjem.

Investicijsko odravanje predstavlja sve znaajnije radove na sredstvima kojima se produava njihova funkcionalna sposobnost.

Ovo odravanje naziva se jo i velikim popravcima jer su uz investicijsko odravanje vezana i velika financijska sredstva, odnosno to odravanje predstavlja za poduzee veliki troak. Kada se na postrojenjima poduzimaju radovi veeg opsega, takvo odravanje nazivamo generalnim popravcima.

Za vee radove koji nose obiljeje investicijskoga odravanja karakteristino je da su uvijek veega opsega, relativno su skupi, vrlo esto zahtijevaju prekid rada (proizvodnje) te se obavljaju u duem vremenskom razdoblju

Investicijskim odravanjem osigurava se normalno funkcioniranje cjelokupnoga poslovnog procesa.

Investicijsko odravanje moe se podijeliti u dvije grupe:ono koje poveava vrijednost osnovnih sredstava, iono koje ne poveava vrijednost osnovnih sredstava ali je neophodno za njihovo odravanje i radnu sposobnost.

Tekue odravanje ine manji popravci na osnovnim sredstvima. Oni su manjega opsega, manje kotaju i obavljaju se u kraem vremenskom razdoblju. Ne zahtijevaju, za razliku od investicijskog odravanja, dui prekid rada. Tekue odravanje moglo bi se nazvati i preventivnim odravanjem jer se ovim odravanjem sprjeavaju vei kvarovi i vee tete.

I investicijsko i tekue odravanje za poduzee predstavljaju troak. Zato se ovi trokovi moraju planirati i ravnomjerno rasporeivati po vremenskom i obraunskom razdoblju, i to ravnomjerno tijekom koritenja sredstava.

A da bi se ovi trokovi ravnomjerno rasporedili potrebno je utvrditi i stopu investicijskog odravanja, i to tako da se planirani iznos sredstava za odravanje stavi u odnos prema osnovici za amortizaciju osnovnih sredstava po formuli: % investicijskog odravanja =

Ovom se formulom dobiva stopa investicijskog odravanja i s pomou nje se rasporeuju trokovi investicijskog odravanja na sve mjesece tijekom godine, na isti nain kao i amortizacija.

Ovi trokovi ine materijalni troak poduzea pa e oni teretiti cijenu kotanja proizvoda ili usluga, i to kao reijski troak.

Svakako da je interes poduzea da sve ove trokove svede na najmanju moguu mjeru, a da bi to uspjelo poduzee mora u svojoj organizacijskoj strukturi imati slubu odravanja koja e nastojati, pored objektivnih i neizbjenih popravaka i odravanja, sve ostale svesti na optimalnu mjeru.

ULAGANJA U OSNOVNA SREDSTVA Svako poduzee nastoji, osim odravanja jednostavne reprodukcije putem amortizacije, poveati svoja osnovna sredstva.

Ulaganja u nova osnovna sredstva nazivaju se investicijska ulaganja. Ulaganja predstavljaju i nabava i poveanje velikog obujma obrtnih sredstava kao i kad svoja novana sredstva uloimo u neki projekt, posuujui ih drugom.

Za poduzee je interesantno ulaganje u osnovna sredstva kao investicijsko ulaganje. Ta ulaganja moraju biti detaljno obrazloena i argumentirana jer se, u pravilu, radi o upotrebi velikih novanih sredstava.

Dokument u kojem je opisana svrha, ciljevi, motivi i oekivani rezultat od ulaganja naziva se investicijskim programom.

Investicijski program bit e opirniji i detaljno razraen ako su njime predviena vea ulaganja. Posebno e se detaljno izraditi investicijski program (s analizama, brojnim podacima i proraunima) kada se zapoinje izgradnja novog i veeg objekta.

Obino se investicijski program sastoji iz dva dijela:

tehniko-tehnolokoga koji i obrauje tehniko-tehnoloku problematiku (karakteristike graevinskih objekata, opreme i druge), i od ekonomskog dijela.

Ekonomski dio investicijskoga programa posebno obrauje:

makrolokaciju, odnosno smjetaj budueg objekta s aspekta trita, sirovina, transporta, radne snage, energetskih izvora i sl.,analizu sirovinske osnove kojom dokazuje sigurnost u dugoronoj opskrbi sirovinama u kvaliteti i koliini,analizu plasmana proizvoda ili usluga, vodei rauna o sigurnom plasmanu i na dui rok ispitujui apsorpcijsku snagu potroaa, kako domaih tako i stranih,izbor tehnolokoga procesa, vodei rauna o svim dostignuima suvremene tehnike i tehnologije i po mogunosti o uvoenju najsuvremenije automatizacije,

analizu kadrova s obzirom na mogunost zapoljavanja kvalificiranih radnika koji e biti sposobni upravljati izabranom tehnologijom,potrebna ulaganja (financijska sredstva) u nabavu novih osnovnih i obrtnih sredstava i nain pribavljanja ovih sredstava,veliinu ostvarenih financijskih rezultata koja e osigurati kako proirenu reprodukciju tako i otplatu duga koji je uzet da bi se novi objekt izgradio, iraun akumulativnosti kao temeljni motiv za svaku gospodarsku djelatnost.

Tako izraeni investicijski program ini osnovicu za investicijsku odluku o novom ulaganju u osnovna i obrtna sredstva.

KAPACITET SREDSTAVA RADAKapacitet poduzea zavisi o obujmu sredstava za rad kojima poduzee raspolae.

Kapacitet - sposobnost poduzea ili nekog njegovog dijela (industrijskog pogona, hotela, kuhinje, restorana i slino) da u jedinici vremena proizvede odreenu koliinu proizvoda ili usluga. Kapacitet se utvruje za pojedina sredstva rada, zatim za odjele, pogone, ugostiteljske objekte ili za cijelo poduzee.

Kapacitet poduzea ili pojedinih njegovih dijelova izraava se u razliitim veliinama i u razliitim jedinicama mjere.

kapacitet industrijskog pogona iskazuje brojem proizvedenih proizvoda, kapacitet kuhinje iskazuje brojem obroka hrane koji se u njoj mogu spremiti, kapacitet restorana brojem sjedalica za prijem gostiju, a kapacitet hotela iskazuje se brojem leajeva za goste i tako redom.

Jednako se tako kapacitet pojedinih sredstava rada izraava se na slian nain. Tako npr. stroj za pranje moe tijekom jednog dana oprati 300 kilograma rublja, ili, jedno kuhalo omoguuje tijekom dana pripremu 250 obroka kuhanih jela itd.

Kapacitet oznaava mogunost proizvodnje ili pruanja usluga pa je vrlo znaajno voditi rauna o iskoristivosti kapaciteta. Osim tehnikih uvjeta za iskoritenje moguega kapaciteta od presudnog je znaaja i dobra organizacija poslovanja, to opet znai da poduzee mora voditi brigu i o kvalificiranosti radnika, o pravovremenoj nabavci potrebnih materijala, o brzini i strunosti pruanja usluga itd. Samo pod tim uvjetima mogue je maksimalno koritenje kapaciteta, vei opseg proizvodnje i pruanje usluga.

S obzirom na veliinu kapaciteta i njihovo koritenje razlikuju se:tehniki (teorijski) kapacitet,radni (realni) kapacitet, inajpovoljniji (optimalni) kapacitet.

Tehniki kapacitet predstavlja najveu proizvodnu sposobnost odreenog sredstva za rad ili pojedinog organizacijskog dijela poduzea ili cijeloga poduzea.

Tehniki kapacitet bi bilo mogue koristiti samo u sluajevima rada bez zastoja, bez kvarova, a da bi sredstva rada mogla raditi pod tim uvjetima trebalo bi poduzee i svi njegovi dijelovi raditi neprekidno i pod punim optereenjem.

Meutim, to nije mogue i mora se voditi rauna o brojnim imbenicima koji onemoguuju tehniku iskoristivost kapaciteta. (odreeni zastoji, kada se radi o sredstvima rada (ienje, popravci, remont i sl.), zatim na potekoe u opskrbi odreenih materijala, mogunost nestanka pogonskih sredstava (elektrine energije, goriva i sl.), mogunost nedolaska gostiju (kad je rije o hotelima) i napokon, postoji potreba za odmorom radnika.

Radni (realni kapacitet) - kada se svi imbenici umanjenja tehnikih kapaciteta uzmu u obzir, a oni se smatraju neiskoristivim dijelom kapaciteta.

Samo na temelju ovakvoga kapaciteta mogue je planirati proizvodnju, usluge i organizaciju poduzea. To znai da e se od tehnikih kapaciteta odbijati normalni zastoji u poslovanju poduzea, kao to je npr. popravci, "mrtva" sezona, vremenska iznenaenja koja utjeu na dolazak gostiju i slino, pa e se tako dobiti realni kapacitet koji moe i do etrdeset postotaka oscilirati na nie od tehnikoga kapaciteta. Kod utvrivanja realnoga kapaciteta znaajnu ulogu ima iskustvo i neki opi pokazatelji poslovanja.

Optimalno koritenje kapaciteta je onaj opseg proizvodnje i usluga u kojemu poduzee ostvaruje najpovoljnije rezultate poslovanja, a tada su trokovi elemenata proizvodnje (materijala, sredstava i predmeta rada te radne snage) najnii po jedinici proizvoda ili usluge.

Stupanj iskoristivosti kapaciteta izraunava se tako da se ostvarena proizvodnja stavi u odnos prema kapacitetu, i to s pomou sljedee formule:

stupanj iskoritenja kapaciteta =

RASHODOVANJE OSNOVNIH SREDSTAVAest je sluaj da poduzee raspolae osnovnim sredstvima, ali ih ne koristi iz razliitih razloga.

Poduzee sredstva koja ne koristi nastoji rashodovati kako bi smanjilo trokove ili ih nastoji prodati kako bi ostvarili nekakav prihod.

Rashodovanje osnovnih sredstava podrazumijeva njihovo brisanje iz knjigovodstvene evidencije.

Kada osnovna sredstva fiziki dotraju ili tehnoloki zastare tada se pristupa rashodovanju.

Bilo bi idealno kada bi se rashodovala osnovna sredstva upravo u trenu kad se i amortiziraju, odnosno kada je njihova ukupna nabavna vrijednost nadoknaena obraunom amortizacije.

Ali, vrlo se rijetko usklauju te okolnosti te je poduzee prinueno rashodovati i ona sredstva koja jo imaju neku preostalu neotpisanu vrijednost. Ta preostala neotpisana vrijednost nadoknauje se na razliite naine, najee prodajom osnovnog sredstva, naplatom osiguranja ili na teret izvanrednih rashoda ako ni na koji drugi nain poduzee ne uspije nadoknaditi neotpisanu vrijednost osnovnoga sredstva.