Kultura i umjetnost u srednjovjekovnoj Bosni pismenost i književnost Književnost u Bosni i Hercegovini, zapravo, i počinje sa srednjim vijekom. Nije tačno poznato kada počinje pismenost na ovom području. Postoje dokazi o postojanju četiri pisma: latinice, grčkog pisma, glagoljice i, prije svega, ćirilice (bosančice). Primjenjivao se bosanski, grčki i latinski jezik. Najstariji pronađeni pisani spomenik iz ovog perioda je Humačka ploča, crkveni natpis iz X stoljeća, nađen na području Huma kod Ljubuškog. Najznačajnijim srednjovjekovnim dokumentom smatra se Povelja Kulina bana pisana bosančicom u XII stoljeću. Hvalov zbornik je neprocjenjivo djelo srednjovjekovne bosanske književnosti. Detalj Hvalovog zbornika Bosanski stil U svom tom šarolikom susretu i primjeni različitih kulturnih i umjetničkih utjecaja, u Bosni se razvija i domaća, bosanska kulturna baština koja stvara osobenosti svoga vlastitog kulturnog stila. Proizvodi bosanskog stila, rađeni na bosanski način, svoju primjenu nalaze i izvan granica bosanske srednjovjekovne države, u Veneciji i drugim evropskim državama. Arhitektura Arhitektura srednjovjekovne Bosne vidljiva je u odbrambenim tvrđavama i dvorovima vladara. Najznačajniji srednjovjekovni dvorci su: Bobovac, Podvisoki, dvor u Moštrama kod Visokog, Sokol grad na Drini, u Jajcu, Blagaju kod Mostara i dr. Najvažniji simbol kulturnog i umjetničkog izraza srednjovjekovne Bosne su kameni nadgrobni spomenici stećci. Sačuvano je preko 50 000 stećaka, sa svojim raznovrsnim oblicima, simbolima, ukrasima, porukama Radimlja (Radimlja, Boljuni i druga mjesta). Stjepanov grad na Blagaju 72