-
Godi
na II
Broj
29
1. d
ecem
bar
200
6.ce
na 1
00 d
inar
a1,
20ev
raww
w.od
bran
a.mod
.gov.yu
SRBIJA UPARTNERSTVU
ZA MIR
I n t e r v j uI n t e r v j u
P r i l o gP r i l o g
Milorad Peri}savetnik ministra odbraneMilorad Peri}savetnik
ministra odbrane
Samit Natoa u RigiSamit Natoa u Rigi
SRBIJA UPARTNERSTVU
ZA MIRPRVALINIJAODBRANE
PRVALINIJAODBRANE
REFORMA SISTEMA BEZBEDNOSTIREFORMA SISTEMA BEZBEDNOSTI
-
NARUXBENICA
NC ”Odbrana”, Bra}e Jugovi}a 19,11000 Beograd tel. 011/3201-765,
3241-026
@iro-ra~un 840 - 49849 - 58
Ovim naru~ujem...........................primeraka zidnog
kalendaraza 2007. godinu, po ceni od 250,00 dinara.
Pla}awe unapred. Naruxbenicu i uplatnicu poslati na adresuNC
”Odbrana”.
Kalendari se mogu preuzeti u NC ”Odbrana”.Ukoliko se dostavqa
po{tom, za svaki paket obavezna je doplata
100 dinara za po{tarinu.Pravna lica pla}aju po profakturi.
Kalendari se isporu~uju
nakon uplate.
Kupac.............................................................................................................(ime,
o~evo ime i prezime ili naziv ustanove)
.......................................................................................................................
Ulica i broj
.................................................................................................
.....................................................................................................................
Telefon........................................................................................................
Mesto i broj
po{te:....................................................................................
..................................................................................................
Datum..........................................................................................Potpis
naru~ioca
M.P.
ZIDNI KALENDAR
-
3
profesionalni kriterijumi za prijem. A daqi tok integracija
zavi-si od nas samih”, rekao je ministar Stankovi} i naglasio:
”Na{prijem u Partnerstvo za mir nema samo vojnu dimenziju. Iako
jeMinistarstvo odbrane vodilo ceo proces, `elim da istaknem da jeu
Partnerstvo za mir primqena cela na{a dr`ava. Krajwi ciqsvih ovih
na{ih napora jeste da Srbija, jednoga dana, postane ~la-nica
Evropske unije, odnosno da izgradimo demokratski ure|enudr`avu koja
svojim gra|anima obezbe|uje boqi `ivot... To je i jasnaporuka
potencijalnim stranim investitorima da mogu bezbedno daula`u u na{u
zemqu”. Ministar Stankovi} je dodao da “to ne zna~ida smo ovim
prijemom re{ili ili odlo`ili problem saradwe saHa{kim tribunalom,
jer je to na{a me|unarodna preuzeta obavezakoju treba {to pre da
re{imo, pre svega zbog nas samih”.
PRIZNAWE ZA REFORME
Obra}aju}i se novinarima, zastupnik na~elnika General{ta-ba VS
general-major Zdravko Pono{ rekao je da prijem u Part-nerstvo za
mir “prvo, predstavqa priznawe za dostignuti stepen ibrzinu reformi
u Srbiji, i drugo, rezultat je regionalnog pristu-pa kakav Nato ima
i koji se mo`e, tako|e, sagledati u dva aspekta.Na ovaj na~in
zaokru`uje se evroatlantski bezbednosni prostor...a to mo`e
pozitivno uticati na internu politi~ku i bezbednosnudinamiku u
regionu i u zemqama regiona pojedina~no”.
Prema generalu Pono{u, ulazak u Partnerstvo za mir je “statu-sni
simbol u pogledu dostignutih bezbednosnih standarda, a to
rezul-tuje, na osnovu iskustava drugih zemaqa, pove}awem direktnih
stra-nih investicija... Na vojnom planu dobijamo pristup alatima za
re-formu sistema odbrane posredstvom multilateralne forme
Natoa”.
Sne`ana Samarxi}-Markovi}, pomo}nik ministra odbraneza politiku
odbrane, istakla je da je “ovo priznawe da se rad is-plati, jer smo
svi zajedni~ki jako puno radili da do ovoga do|e.Me|utim, jo{
va`nije, ovo je signal jedne vere, i unutra{we poli-ti~ke i
me|unarodne, da Vojska Srbije i sistem odbrane nisu ko~-ni~ari, ve}
motor pozitivnih promena u na{em dru{tvu... Velikoje priznawe koje
smo dobili, ali to nas obavezuje da radimo jo{vi{e jer nas jako
puno posla ~eka, a tom poslu se mi u Ministar-stvu odbrane od sveg
srca radujemo”.
Sne`ana Samarxi}-Markovi} je najavila da }e sredinom de-cembra u
Beogradu biti otvorena vojna kancelarija za vezu sa Na-toom.
Da podsetimo, Program Partnerstvo za mir, koji je kona~nootvorio
svoja vrata i Srbiji, pokrenut je januara 1994. godine nasamitu
Natoa u Briselu radi unapre|ewa stabilnosti i bezbedno-sti u
Evropi.
SAMIT NATOA U RIGI
SRBIJA UPARTNERSTVUZA MIR Na sastanku {efova dr`ava ~lanica
Natoa, koji je 28. i 29. novembra odr`an u Rigi, doneta jeodluka da
se Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Goraprikqu~e Programu
Partnerstva za mir
Na samitu Natoa u Rigi, drugog dana zasedawa, Srbija je za-jedno
sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom primqena u Part-nerstvo za
mir. Lideri Natoa konstatovali su da je ~lanstvo tetri zemqe u
Programu va`no za stabilnost u regionu. U obrazlo-`ewu je navedeno
da su {efovi dr`ava Natoa ovakvu odluku done-li “imaju}i u vidu
zna~aj dugoro~ne stabilnosti zapadnog Balkanai uzimaju}i u obzir do
sada u~iwen napredak”.
Prijem nije uslovqen, kako je to ranije najavqivano. “O~eku-jemo
od ove tri zemqe punu saradwu sa Ha{kim tribunalom i pa-`qivo }emo
pratiti wihove napore u vezi sa tim”, navodi se u za-vr{nom
dokumentu samita Natoa.
Generalni sekretar Natoa, Jap de Hop Shefer izjavio je
nakonferenciji za {tampu u Rigi, na kraju samita Alijanse, da je
od-luka da pozove Srbiju da u|e u Partnerstvo za mir veoma
va`anpoliti~ki korak.
“Saveznici su `eleli da po{aqu sna`an signal Srbiji da
jesmatramo va`nim igra~em u regionu i da `elimo da imamo jake ve-ze
s wom”, izjavio je Shefer.
EVROATLANTSKA BUDU]NOST
Na konferenciji za novinare organizovanoj u Domu Vojske
uBeogradu neposredno po dobijawu potvrde o prijemu u Partnerstvoza
mir, ministar odbrane Zoran Stankovi} je na po~etku istakaoda je
“prijem u Partnerstvo za mir sigurna potvrda
evroatlantskebudu}nosti na{e zemqe, ali i rezultat velikog napora i
energijekoju je Ministarstvo odbrane ulo`ilo da bi se postigli
potrebni i
-
4
AKTUELNO
Samit Natoa u RigiSRBIJA U PARTNERSTVU ZA MIR 3
INTERVJU
Milorad Peri}, savetnik ministra odbrane za vojnu saradwu i
diplomatiju PRVA LINIJA ODBRANE 8
Zavr{ena istraga u Para}inuSAMOZAPAQEWE UZROKEKSPLOZIJE 12
Per asperaDECA DOKTORA [UVARA 13
Formirana 204. avijacijska baza NA PONOS SRBIJI 14
TEMA
Prodaja i razmena vojnih nepokretnosti po Master planuPO^ETAK
KOJI OBE]AVA 18
ODBRANA
Bojna ga|awa jedinica Kopnenih snagaNOVE FORME OBUKE 22
Ve`ba "Zima 2006"VOJNI SANITET U MIROVNOJ MISIJI 24
Ve`ba na administrativnoj linijiVAZDU[NA MEDICINSKAEVAKUACIJA
28
Transformacija oru`anih snaga Rumunije @URNO NAPRED 30
SA
DR
@A
J
14
”Odbrana” nastavqa tradicije ”Ratnika”,~iji je prvi broj iza{ao
24. januara 1879.
Izdava~Novinski centar ”ODBRANA”Beograd, Bra}e Jugovi}a 19
Direktor i glavni i odgovorni urednikSlavoqub M. Markovi},
potpukovnikZamenik glavnog urednika Radenko Mutavxi}
Urednici Du{an Marinovi} (desk) Dragana Markovi} (specijalni
prilozi)REDAKCIJA:Aleksandar Anti}, poru~nik, Du{an Gli{i}
(internet),Sne`ana \oki} (svet), Branko Kopunovi} (dru{tvo), mr
Zoran Miladinovi}, potpukovnik (dopisnik iz Ni{a), Aleksandar
Petrovi}, potporu~nik,Vladimir Po~u~, kapetan I klase (odbrana),
Sawa Savi}, Mira [vedi} (tehnika)Stalni saradniciBo{ko Anti},
Stanislav Arsi}, Sebastian Balo{, Igor Vasiqevi},Jugoslav Vlahovi},
mr Slavi{a Vla~i},Milisav \or|evi}, Aleksandar Lijakovi}, dr Milan
Mijalkovski, Predrag Mili}evi}, Miqan Milki}, Krsman Milo{evi},dr
Milan Milo{evi}, dr Aleksandar Mutavxi}, Blagoje Ni~i}, Nikola
Ostoji}, Nikola Ota{,Budimir M. Popadi}, Vlada Risti}, dr Dragan
Simeunovi}
Dizajn i prelomEnes Me|edovi} (likovni urednik), Branko Siqevski
(tehni~ki urednik), Vesna Jovanovi}FotografijaGoran Stankovi}
(urednik) Zvonko Perge, Darimir Banda (fotoreporteri)Jezi~ki
redaktoriMira Popadi}, Sla|ana Mir~evskiKorektorSla|ana
GrbaSekretar redakcijeVera Denkovski DokumentacijaRadovan Popovi}
(foto-centar)
TELEFONIDirektor i glavni i odgovorni urednik 3241-104;
3241-258; 23-809Zamenik glavnog urednika 3241- 257; 23-808Sekretar
redakcije 3241-363; 23-078Redakcija 2682-937; 23-810; 3201-576;
23-576Prelom 3240-019; 23-583Dopisni{tvo Ni{ 018 /509-481;
21-481Marketing 3241-026; 3201-765; 23-765Pretplata 3241-009;
3201-995; 23-995TELEFAKS 3241-363ADRESA11000 Beograd, Bra}e
Jugovi}a
[email protected]@odbrana.mod.gov.yuInternetwww.odbrana.mod.gov.yu@iro-ra~un840-49849-58
za NC ”Odbrana”PretplataZa pripadnike MO i Vojske Srbije preko RC
mese~no 160 dinara.Za pretplatnike preko Po{tanske
{tedionicemese~no 180 dinara. [tampa ”POLITIKA” AD, Beograd,
Makedonska 29CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodne biblioteke
SrbijeODBRANAISSN 1452-2160Magazin izlazi svakog 1. i 15. u
mesecu
Magazin Ministarstva odbrane Srbije
Snim
io D
arim
ir B
ANDA
1. decembar 2006.
"Odbrana" je ~lan Evropskog udru`ewa vojnih novinara
-
PRILOG
Reforma sektora bezbednosti SrbijeBEZBEDNOST JE JAVNO DOBRO
33
DRU[TVO
Inventivna delatnost u VojsciKAKO POMERITI GRANICE STVARALA[TVA
54
SVET
Merkave u Libanu OMEK[ANA GVOZDENA PESNICA 58
Novi oblici teroristi~ke borbeVELIKE METE 62
TEHNIKA
Sedamdeset godina kala{wikova AK-47PU[KA ZA CEO SVET 64
KULTURA
Tesla i pravoslavqeORTO SINTEZA 68
FEQTON
Samoubila~ki terorizam (4)NA KRILIMA RAJSKIH PTICA 70
POVODI
Sedamnaest vekova svetog Teodora TironaJEVAN\EQE PRETO^ENO U
@IVOT 74
SPORT
Vladimir Grbi}, dr`avni reprezentativac u odbojciPRILIKA ZA
OPRO[TAJ 78
78
RE^ UREDNIKA
5
23
PREPOZNAVAWE
Srbija vi{e nije siva ta~ka na mapi evroatlantske
zajednice.Prijem u Partnerstvo za mir, na samitu Natoa u Rigi,
velikoje priznawe na{oj dr`avi i Vojsci i, istovremeno,
potvrdadosada{wih rezultata u reformi sistema odbrane.Put do
spoznaje da Vojska nije puki potro{a~ dru{tvenih re-
sursa ve} ogroman potencijal i pokreta~ reformskih procesa ni-je
ni lak ni jednostavan. Oni koji su to na vreme shvatili
odavnoubiraju plodove takvog opredeqewa. Oni koji to nisu, tapkaju
umestu. [ansu da uhvatimo korak ponovo smo dobili. Ovoga putane
bismo smeli da je propustimo. Nedavno odr`ana
me|unarodnakonferencija o reformi sektora bezbednosti u Srbiji bila
jeprilika za razmenu iskustava i povod da toj temi posvetimo
spe-cijalni prilog u ovom broju.
Na novu ulogu vojnog faktora u svetu, koji je sve vi{e pro-moter
spoqne politike jedne zemqe, ukazao je i general MiloradPeri},
savetnik ministra odbrane za vojnu saradwu i diploma-tiju u
ekskluzivnom intervjuu za Odbranu, naglasiv{i zna~aj iulogu vojne
diplomatije, koja je danas sna`an instrument izgrad-we i ja~awa
bezbednosti i stabilnosti, promovisawa zajedni~-kih interesa i
prevazila`ewa problema i nesporazuma.
Svojevrsnu diplomatsku ofanzivu Ministarstva odbraneprepoznali
su i na{i partneri iz Ohaja. Ovih dana krenulo seu realizaciju
zajedni~kih aktivnosti posle potpisivawa Spora-zuma o dr`avnom
partnerstvu, a ve} narednog meseca u Ohajo pu-tuje visoka
delegacija V i PVO Vojske Srbije radi razgovora okonkretnim
oblicima saradwe vazduhoplovstava dveju zemaqa.
Tema broja je prodaja i razmena vojnih nepokretnosti poMaster
planu. Po~etni pokazateqi ukazuju da je to, do sada,
naj-konkretniji i najrealniji projekat za re{avawe vi{kova
vojnihnepokretnosti i obezbe|ivawe sredstava pomo}u kojih se
mogukona~no prevazi}i neki od goru}ih problema sa kojima se Voj-ska
suo~avala proteklih godina. Tr`i{na logika je kona~no stu-pila na
scenu. Pun zamah tek se o~ekuje, iako najve}i problem urealizaciji
Master plana jeste nedostatak kapitala u Srbiji.Preduslov za wegovo
prevazila`ewe ispuwen je dono{ewem no-vog Ustava koji strancima
omogu}ava da budu i vlasnicinepokretnosti u Srbiji.
Nepoznanica vi{e nije za{to je do{lo do eksplozije munici-je u
skladi{tu na Kara|or|evom brdu nedaleko od Para}ina. Is-traga je
potvrdili da je do tog nemilog doga|aja do{lo zbog samo-zapaqewa
municije 20 mm, koja je skladi{tena na otvorenom pro-storu. Uzrok
samozapaqewa jesu neodgovaraju}i uslovi ~uvawa ineblagovremeno
uni{tewe tih neperspektivnih ubojnih sredstava,za {ta nije bilo
dovoqno finansijskih sredstava. Para, ranijihgodina, nije bilo ni
za nekoliko novih magacina, a sada }emo po-tro{iti znatno vi{e na
otklawawu {teta nastalih posle eksplo-zije. Nije nam, na`alost, to
prvi primer za pogre{nu ra~unicu.Ali ako ni sada ne izvu~emo pouku
mogao bi opet da se ponovi.
Opasnost nisu na vreme prepoznali ni Izraelci u Libanu.Wihov
ponos, ~uveni tenkovi merkave nisu se proslavili u bor-bi sa
gerilcima Hezbolaha. Analize izraelskih stru~waka govo-re da uzroci
poraza, ipak, ne le`e u slabim ta~kama tenkova,ve} u nedostatku
para (i oni imaju taj problem) za opremawe tihsredstava ure|ajima
za zadimqavawe i sistemima aktivne za-{tite od protivtenkovskih
raketa. Cifre se, naravno, kre}u ustotinama miliona dolara, ali
{teta je kudikamo ve}a. Zani-mqivu pri~u o tome, iz pera na{eg
stalnog saradnika, donosimou rubrici Iskustva.
-
6 1. decembar 2006.
AKTUELNO
Kao deo nedavno zapo~etog Programa dr`avnog partnerstva
Republi-ke Srbije i ameri~ke dr`ave Ohajo, u ~etvorodnevnoj poseti
Srbiji bora-vio je brigadni general Metju Kembi~, pomo}nik
komandanta Nacionalnegarde Ohaja za kopnenu vojsku. Tom prilikom
general Kembi~ i ~lanovi de-legacije Nacionalne garde Ohaja odr`ali
su u Domu Narodne skup{tinedvodnevni seminar sa temom “Pomo} vojske
civilnim strukturama”.
SEMINAR O PARTNERSTVU ZA MIR Seminar sa temom Program
Partnerstvo za mir odr`an je
13. novembra u Klubu Vojske Srbije “Top~ider”. Skupu su
prisu-stvovali ministar odbrane Zoran Stankovi}, zastupnik
na~el-nika G[ VS general-major Zdravko Pono{ i ~lanovi
wihovihkolegijuma, komandanti Operativnih i Kopnenih snaga,
Vazdu-hoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane, na~elnici
organi-zacijskih jedinica MO i predstavnici Ministarstva
spoqnihposlova na{e zemqe.
U~esnici seminara obavestili su se o sadr`ajima i instru-mentima
procesa u okviru Programa Partnerstvo za mir, ali i opredstoje}im
obavezama organizacijskih jedinica u MO i VS utoku priprema na{e
zemqe za prikqu~ewe tom programu.
OSMA SMENA SANITETSKOG TIMA U KONGU
Ministar odbrane Zoran Stankovi} primio je 17. novem-bra {est
pripadnika sanitetskog tima AMET 8, koji se, na osno-vu redovne
smene upu}uje u mirovnu misiju Ujediwenih nacijaMONUC u Demokratsku
Republiku Kongo. Ministar je izraziozadovoqstvo {to su za u~e{}e u
toj mirovnoj operaciji izabra-ni najboqi me|u zainteresovanim
pripadnicima MO, nagla-siv{i da ona znatno doprinosi ugledu na{e
vojske u svetu. Mi-nistar je podsetio da VS trenutno u~estvuje u
tri mirovne mi-sije UN i da je u wima ukupno 15 na{ih pripadnika.
On je izra-zio nadu da }emo ubudu}e aktivnije doprinositi
uspostavqawumira i stabilnosti u svetu.
Prvi sanitetski tim na{e vojske, u okviru mirovne misijeUN MONUC
u DR Kongu, upu}en je 7. marta 2003. godine. Tim zamedicinsku
evakuaciju vazduhoplovima, koji ~ine dva lekara i~etiri medicinska
tehni~ara, sme{ten je u bazi mirovnih snagau Kin{asi. Osnovni
zadatak tima je evakuacija te{ko povre|e-nih ili obolelih i wihovo
prevo`ewe vazduhoplovima unutarKonga i prema bolnicama tre}eg
stepena u okru`ewu (Kenija iJu`noafri~ka Republika). Do sada je
anga`ovano 40 pripadni-ka MO i VS u sedam sanitetskih timova, sa
mandatom od {estmeseci (13 oficira, 19 podoficira i osam civilnih
lica, ame|u wima je i {est `ena). Ina~e, u ovoj misiji u Kongu
trenut-no je anga`ovano 16. 627 pripadnika UN, 763 vojna
posmatra-~a i 107 civilnih policajca. Misiju jo{ podr`ava 959
me|una-rodnih civilnih stru~waka, 246 lica iz sastava lokalnog
sta-novni{tva i 656 dobrovoqaca UN.
Sni
mio
Z. P
ERGE
POMO]VOJSKECIVILNIMSTRUKTURAMAKao deo nedavno zapo~etog
Programadr`avnog partnerstva Republike Srbije iameri~ke dr`ave
Ohajo, u ~etvorodnevnojposeti Srbiji boravio je brigadnigeneral
Metju Kembi~, pomo}nikkomandanta Nacionalne garde Ohaja zakopnenu
vojsku. Tom prilikom generalKembi~ i ~lanovi delegacije
Nacionalnegarde Ohaja odr`ali su u Domu Narodneskup{tine dvodnevni
seminar sa temom“Pomo} vojske civilnim strukturama”.
UKRATKO
Otvarawe dvodnevnog seminara u Domu Narodne skup{tine
S A R A D W A R E P U B L I K E S
Seminar je otvorio dr`avni sekretar Ministarstva odbrane Zvon-ko
Obradovi}. On je rekao da je poseta delegacije Ohaja Republici
Sr-biji prvi korak u realizaciji partnerskih odnosa dve zemqe.
“Za po~etak, ima}emo priliku da saznamo na koji je na~in
organizo-vana Nacionalna garda Ohaja, kako se odvija wena saradwa
sa civilnimstrukturama i kakve vrste sporazuma u kriznim
situacijama zakqu~uju sacivilnim organima vlasti. Ta vrsta iskustva
je neobi~no zna~ajna za nas,a tokom ove posete ima}emo priliku i da
im prenesemo na{a iskustva”,rekao je Zvonko Obradovi}.
Obra}aju}i se novinarima, general Kembi~, pomo}nik
komandantaNacionalne garde Ohaja, rekao je da partnerstvo izme|u
Srbije i Naci-onalne garde Ohaja omogu}ava razmenu iskustava
predstavnika te dvedr`ave u raznim oblastima, a kako se partnerstvo
bude razvijalo, {i-
-
7
SIMULACIONA VE@BA SEESIM 06Dr`avni sekretar u Ministarstvu
odbrane Zvonko Obra-
dovi} u~estvovao je na Danu uva`enih gostiju 16. novembra
uSkopqu i prisustvovao simulacionoj ve`bi SEESIM 06. Istogadana
na~elnik Uprave za operativne poslove G[ VS general-major Qubisav
Todorovi} bio je predstavnik Srbije na delute ve`be koja je
izvedena u Bukure{tu.
Simulaciona ve`ba u Skopqu odr`ana je u okviru inici-jative
Foruma ministara odbrane jugoisti~ne Evrope (SEDM),koji je 2000.
godine pokrenuo stvarawe regionalne ra~unarskemre`e SEESIM. Prva
takva ve`ba odr`ana je 2002. godine izcentra u Atini i uve`bavala
je nacionalne i me|unarodne pro-cedure za prihvat i slawe
internacionalne pomo}i kao odgo-vor na razorne zemqotrese u
jugoisto~noj Evropi. Ve`bom SEE-SIM 04 rukovo|eno je iz Istanbula i
ona je bila nastavak ak-tivnosti dr`ava regiona na planu
civilno-vojne saradwe u slu-~ajevima prirodnih i ekolo{kih
nesre}a.
Ovogodi{wa SEESIM vo|en je iz centara u Skopqu i Buku-re{tu.
Ve`ba je organizovana kao ra~unarska simulacija me-|unarodne
operacije za{tite i spasavawa i u woj je u~estvova-lo 11 zemaqa i
vi{e me|unarodnih organizacija. Dvojica ofi-cira na{e vojske bili
su posmatra~i na ve`bi u Rumuniji.
Republika Srbija je zvani~no dobila status posmatra~a uForumu
ministara odbrane jugoisto~ne Evrope 27. septembra2006. u
Tirani.
RAZGOVORI SA AUSTRIJSKIM GENERALIMAPomo}nik ministra odbrane za
politiku odbrane brigad-
ni general Volfgang Vosolsobe i koordinator za zapadni Bal-kan u
Ministarstvu odbrane Republike Austrije brigadni gene-ral Johan
Puher boravili su 23. i 24. novembra u Beogradu.Tokom posete visoki
gosti iz Austrije odvojeno su se susreli sazastupnikom na~elnika
General{taba Vojske Srbije general-majorom Zdravkom Pono{em i
pomo}nikom ministra za poli-tiku odbrane Sne`anom
Samarxi}-Markovi}.
Tokom razgovora razmeweni su stavovi o trenutnoj bez-bednosnoj
situaciji u regionu, dostignutom stepenu reforme
na{ih oru`anih snaga i napretku Srbije u pribli`avawu
evro-atlantskim integracijama. Istaknuta je dobra bilateralna
voj-na saradwa u ovoj godini i definisane su aktivnosti iz
teoblasti za naredni period.
Povod za dolazak dvojice austrijskih generala bio je prviod
~etiri seminara o Evropskoj politici odbrane i bezbedno-sti
(European Security and Defence Policy – ESDP), koji je odr`anod 19.
do 24. novembra u organizaciji na{eg ministarstva od-brane. Ideja o
odr`avawu tih seminara pokrenuta je za vremeaustrijskog
predsedavawa Evropskom unijom, u prvoj polovini2006. godine.
Sni
mio
Z. M
IL
AD
IN
OVI
]
UKRATKO
Komandant Kopnenih snaga general-potpukovnik Mladen ]irko-vi}
do~ekao je u Ni{u vojnu delegaciju Ohaja. Tom prilikom, on im
jepredo~io organizacionu strukturu i najva`nije zadatke tog
sastava.
General Metju Kembi~ sa saradnicima prisustvovao je prakti~-noj
obuci u 211. oklopnoj brigadi, kojom komanduje pukovnik
^edomirBrankovi}. Gosti iz Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava posebno su
se za-nimali za uve`bavawe mehanizovanog voda, koji je demonstrirao
radna stalnom kontrolnom punktu mirovne misije.
Obra}aju}i se novinarima general ]irkovi} je istakao da
je“razmena iskustva zna~ajna jer su pripadnici Nacionalne garde
Oha-ja bili dosta anga`ovani na otklawawu posledica katastrofa i
ne-sre}a. Posebno nas zanima i wihov sistem edukacije i obuke
podofi-cira. S druge strane, mi mo`emo da im ponudimo na{a iskustva
izanga`ovawa u Kopnenoj zoni bezbednosti, o~uvawa mira i saradwesa
Kforom”.
General Kembi~ je istakao da je “ovo partnerstvo dvosmerna
uli-ca i nadamo se da }emo ovde mo}i da nau~imo isto onoliko,
kolikomo`emo i da ponudimo”.
Na kraju posete Ni{u, general Kembi~ je obi{ao neke od
kultur-no-istorijskih spomenika u tom gradu.
Z. M.
DELEGACIJA OHAJA U NI[U
Ameri~ki general Kembi~ sa pripadnicima Kopnenih snaga VS
R B I J E I D R @ A V E O H A J O
ri}e se i teme o kojima }e se razgovarati i kasnije sara|ivati.
Tom prilikom {ef kancelarije SAD za bilateralne odnose u Srbi-
ji pukovnik Ron Hil najavio je da }e se saradwa Srbije i SAD u
predsto-je}em periodu intenzivirati. Ve} u decembru bi}e odr`ana
jo{ dva sli~-na seminara u na{oj zemqi, dok }e dve grupe od po pet
srpskih oficiraboraviti u radnoj poseti dr`avi Ohajo. Za 2007.
godinu planirano jesedam zna~ajnijih doga|aja u okviru Programa
dr`avnog partnerstva.
U posledwa dva meseca ovo je druga poseta delegacije
Nacionalnegarde Ohaja na{oj zemqi tokom koje su weni ~lanovi obi{li
i jediniceKopnene vojske u Po`arevcu i Ni{u. Tako|e, u Beogradu su
se susreli irazgovarali sa zastupnikom na~elnika General{taba
Vojske Srbije gene-ral-majorom Zdravkom Pono{em i sa pomo}nikom
ministra za politikuodbrane Sne`anom Samarxi}-Markovi}. S.
SAVI]
-
1. decembar 2006.8
Promene na globalnoj sceni, novi izazovi i pretwe, zahtevaju i
da sevojni faktor, a time i vojna diplomatija prilagode tim
realnostima.Na koji na~in – saznajemo od savetnika ministra odbrane
gospodinaMilorada Peri}a, general-majora u penziji, ~ije su bogato
diplomat-sko iskustvo, ste~eno u najuticajnijem centru svetske
mo}i, Va{ingtonu,ali i u me|unarodnim mirovnim misijama, prepoznali
i stranci. Nai-
me, wega je Ministarstva odbrane SAD nedavno odlikovalo za
doprinosrazvijawu vojne saradwe izme|u oru`anih snaga SAD i VSCG za
vreme bo-ravka na du`nosti izaslanika odbrane u Va{ingtonu od 2001.
do 2005. go-dine. Time je postao prvi srpski oficir koji je primio
ameri~ki orden Legi-on of Merit.
Gospodine generale, gde je, po Va{em mi{qewu, danas mesto vojne
di-plomatije u me|unarodnim odnosima?– Od davnina je poznata izreka
da je diplomatija prva linija odbrane,
a vojska posledwa. Vojna diplomatija je negde izme|u, budu}i da
na pravi na-~in ~ini balans izme|u interesa politike jedne dr`ave
prema inostranstvu,bezbednosnih izazova i interesa, ja~awa vojnih
odnosa primenom instrume-nata me|unarodne politike, i sli~no. U tom
kontekstu treba posmatrati ulo-gu vojne diplomatije i weno mesto u
me|unarodnim odnosima, i u na{oj ze-mqi i u svetu.
Diplomatski odnosi, gledano sa stanovi{ta prava i obaveza
preuzetihprvenstveno prihvatawem Be~ke konvencije o diplomatskim
odnosima i drugim
Novi polo`aj vojnog faktora u svetu, koji sve vi{e poprima ulogu
promotera spoqne politike jedne zemqe,odrazio se i na zna~aj i
ulogu vojne diplomatije koja je danas postalasna`an
instrumentizgradwe i ja~awa bezbednosti i stabilnosti,poverewa i
razumevawa,promovisawa zajedni~kihinteresa i prevazila`ewaproblema
i nesporazuma
MILORAD PERI], SAVETNIK
MINISTRA ODBRANE ZA VOJNU SARADWU
I DIPLOMATIJU
PRVALINIJAODBRANE
IN
TE
RV
JU
-
9
Narodnoj skup{tini Srbije, a pod pokroviteqstvom Evropske
ko-mande i Nacionalne garde Ohaja.
Program, osim direktne saradwe izme|u Nacionalne gardeOhaja i
na{e vojske, omogu}ava i blisku saradwu gradova, pro-movisawe
pristupa humanitarnim, trgovinskim i poslovnim or-ganizacijama
dr`ava partnera, podr{ku razvoju demokratskihinstitucija, i
drugo.
Saradwu }e unaprediti profesionalno vojno obrazovawe,zajedni~ke
vojne ve`be, pomo} u kontroli granica, pomo} u slu~aju
vanrednih situacija, tragawe i spasa-vawe, borba protiv
nelegalne trgovi-ne, za{tita `ivotne sredine, pomo} uure|ivawu
odnosa sa javno{}u, razme-na eksperata u razli~itim oblastima.
Dakle, Program ima vi{estrukizna~aj za na{u dr`avu i Vojsku, jer
sjedne strane, Srbija preko tog progra-ma prakti~no ”ulazi na
teritorijuSAD” i uspostavqa partnerstvo, a sdruge, Vojska izgra|uje
svoje kapacite-te, tako da postanu interoperabilnisa kapacitetima
sad i Natoa i preformalnog pristupawa Srbije Pro-gramu Partnerstvo
mir.
Da li je postoje}a mre`a vojnodiplomatskih predstavni-{tava,
koju je Srbija razvila u stranim dr`avama i me|u-narodnim
organizacijama, dovoqna za ostvarivawe posta-vqenih ciqeva?–
Republika Srbija ima trenutno 19 vojnodiplomatskih
predstavni{tava (VDP) {irom sveta, od toga 14 u Evropi, tri
uAziji i po jedno u Africi i Severnoj Americi. Pored toga, ima itri
vojna predstavnika u me|unarodnim organizacijama. Sagle-davaju}i
nove uslove, realnosti i potrebe, planiramo da u na-rednom periodu
pro{irimo broj VDP za jo{ ~etiri u Evropi iAziji. Istovremeno, sa
postepenim ukqu~ivawem Srbije u evroa-tlantske i evropske
institucije bi}e neophodno da se pro{iri ibroj vojnih
predstavni{tva i predstavnika u tim institucijama.Plan je da se
broj predstavni{tva pove}a na sedam, kasnije dodeset, a najve}i
broj bi}e vezan za budu}e obaveze Srbije kojeproizilaze iz Programa
Partnerstvo za mir i regionalne ini-cijative.
Budu}a mre`a izaslanstava odbra-ne i vojnih predstavni{tava
trebalabi da iska`e stvarne interese i po-trebe Vojske Srbije, sa
ciqem da se iuz pomo} vojne diplomatije, aktivnimnastupima deluje u
pravcu afirmisa-wa dr`avne i vojne politike, sprovo-|ewa reforme
sistema odbrane, raz-vijawa i unapre|ewa multilateralne,bilateralne
i vojnoekonomske sarad-we sa dr`avama prijema i me|unarod-nim
organizacijama, te da se razvija-wem i unapre|ewem partnerskih
odno-sa sa institucijama kolektivne bezbed-
nosti i va`nim centrima mo}i stvaraju uslovi i za ja~awe
sa-radwe posebnih slu`bi.
Vojna saradwa i diplomatija na regionalnom nivou dobrosu
razvijene. Jasno je da to nije bilo lako, imaju}i u vidune tako
davnu pro{lost. Na koji na~in se to postiglo? – Jedan od
spoqnopoliti~kih, diplomatskih i bezbednosnih
prioriteta Srbije jeste unapre|ewe i ja~awe regionalne sarad-we
i vra}awe poverewa. U tom smislu i vojna diplomatija usme-rava
svoje aktivnosti putem unapre|ewa saradwe sa vojskama su-seda,
definisawem odnosa prema usvojenim sporazumima i pla-novima
bilateralne vojne saradwe, koji se realizuju razmenom
me|unarodno priznatim aktima, neizbe`no imaju i vojno
obele`je,jer predstavqaju sinergiju zadataka politi~ke i vojne
prirode kojise ostvaruju na osnovu nacionalnih interesa svake
zemqe.
Radi boqeg razumevawa pozicije vojne diplomatije u me|una-rodnim
odnosima, mora se razumeti i nova pozicija vojnog fak-tora, koji se
sve vi{e stavqa u ulogu promovisawa spoqnopoli-ti~kih interesa.
Promene na globalnoj sceni, novi izazovi i pret-we, zahtevaju i da
se vojni faktor, a time i vojna diplomatije pri-lagode novim
okolnostima. U nekim dr`avama vojna diplomatijase ~ak defini{e kao
jedna od misijaVojske.
U funkciji izgradwe i ja~awabezbednosti, stabilnosti,
poverewa,uz razumevawe i promovisawe zajed-ni~kih interesa, vojna
diplomatijadanas sve vi{e poprima ulogu promo-tera spoqne politike
jedne zemqe.Drugim re~ima, postala je sna`an in-strument izgradwe i
ja~awa bezbed-nosti i stabilnosti.
Kako u tom okviru odre|ujeteulogu na{e vojne diplomatije
utra`ewu puta za ulazak Srbijeu evroatlantske integracije?– Uloga
vojne diplomatije Srbije jeste promovisawe svih
oblika me|unarodne vojne saradwe sa ciqem prihvatawa
novihvrednosti i ukqu~ivawa Srbije u evroatlantske i evropske
inte-gracione tokove, prepoznavawe zajedni~kih interesa i
izgradwapoverewa i prijateqstva sa oru`anim snagama susednih i
osta-lim zemqama u regionu i svetu.
Da bi ostvarila svoju ulogu i ciqeve, vojna diplomatija
Re-publike Srbije ima veoma razgranat sistem: prvo, vojnu
diplo-matiju na vrhu kao najvi{i institucionalni oblik koji ~ine
vojnedelegacije na nivou Ministarstva odbrane i General{taba;
dru-go, vojnodiplomatska predstavni{tva u svetu; tre}e, vojne
misije,komisije i inspekcije, koje mogu biti stalne i
privremene.
Nabrojanim institucionalizovanim formama vojne diplomati-je
Srbije ostvaruju se zadaci vo|ewem dijaloga na visokom nivou
izoblasti odbrane, razmenom delegacija i ekspertskih grupa,
{kolo-vawem vojnog sastava u inostranstvu, i obratno,
vojnoekonomskomsaradwom, u~e{}em u mirovnim operacijama, i na druge
na~ine.
Koje su aktivnosti u toj oblastinajzna~ajnije u ovom trenutku?–
Mislim da su to prvenstveno
popravqawe i normalizacija odnosasa SAD i Natoom i stvarawe
uslovaza br`u integraciju Srbije u evroa-tlantske i evropske
institucije. SaSAD su samo tokom ove godine potpi-sana tri
bilateralna sporazuma, ~i-me je ponovo formalno uspostavqe-na
bilateralna odbrambena sarad-wa dve zemqe. Srbija se sada svr-stava
u red evropskih dr`ava koje suugovorno regulisale saradwu sa SADna
odbrambenom planu, i time je sa najuticajnijom dr`avom
svetaprakti~no uspostavqeno partnerstvo.
Kako se u tu sliku uklapa nedavno potpisani sporazum oDr`avnom
partnerstvu sa ameri~kom dr`avom Ohajo?– Jedan od najva`nijih
sporazuma sa SAD jeste Sporazum o
statusu snaga (SOFA) ~ime je pokrenut Program dr`avnog
part-nerstva (SPP) sa dr`avom Ohajom. Wegova prakti~na primena
jeve} zapo~ela zvani~nom posetom zamenika komandanta Nacio-nalne
garde Ohaja generala Metjua Kembi~a, obilaskom jedinicai Komande
Kopnenih snaga i realizacijom seminara pod nazivom”Pomo} vojske
civilnim strukturama”, koji je ovih dana odr`an u
Mnoge dr`ave, posebno one u tranziciji i naputu za ulazak u
evroatlantske integracije,prepoznale su da anga`ovawem vojnog
fakto-ra u me|unarodnim misijama najbr`e i naju-spe{nije mogu
realizovati ve}inu svojih po-liti~kih, ekonomskih i bezbednosnih
intere-sa. ^esto se od predstavnika jedne od na{ihsusednih zemaqa
mo`e ~uti da je anga`ovawewihovog bataqona u Avganistanu vi{e
do-prinelo afirmaciji dr`avnih i nacional-nih interesa nego ~itavo
Ministarstvospoqnih poslova.
Sporazumi koje je Srbija potpisala sa SADpredstavqaju konkretan
me|unarodno-pravniokvir za daqu politi~ku nadgradwu bilate-ralnih
odnosa, ja~awe regionalne bezbedno-sti i podr{ku procesu
prikqu~ivawa evroa-tlantskim bezbednosnim integracijama. Ne-sporno
da je, uz boqe razumevawe, podr{kui partnerski odnos sa SAD, kao
najzna~ajni-jom ~lanicom Natoa, mogu}e i postizawe jed-nog od
osnovnih spoqno politi~kih ciqevaSrbije – ulazak u Partnerstvo za
mir.
-
mora da poseduje izaslanik odbrane i koje su po`eqneosobine tih
oficira? – Izaslanik odbrane mora biti svestrana li~nost u
svakom
pogledu. Neretko }ete ~uti da dr`ave i vojske nastoje da za
iza-slanike odbrane po{aqu ono {to je najboqe u wihovoj Vojsci.
U Ministarstvu odbrane Srbije razra|eni su i prihva}enijasni i
precizni kriterijumi za izbor izaslanika odbrane. Po-red op{tih,
budu}i izaslanik odbrane mora da zadovoqi {irokspektar posebnih
uslova. Ako krenemo od obrazovawa, zahtevisu veoma visoki i kre}u
se u rasponu komandno-{tabno – gene-ral{tabno usavr{avawe, odnosno
master – doktorat. Znawe jed-nog svetskog jezika, a naj~e{}e je to
engleski, i jezika dr`aveprijema jedan je od odlu~uju}ih faktora
prilikom izbora za tudu`nost. Zahteva se da i supruge izaslanika
poznaju engleski je-zik, bar na nivou prvog stepena. Izgra|eni
maniri, suzdr`a-nost, komunikativnost, ambicija za sticawe znawa,
poznavaweprotokola, izgled, pona{awe i mnoge druge pozitivne
osobinetrebale bi, tako|e, da odlikuju jednog vojnog diplomatu.
Imaju}i u vidu specifi~nost posla koji obavqa izaslanikodbrane,
od wega se zahteva da dobro razume globalna i regio-nalna kretawa i
bezbednosnu politiku, da bude timski igra~,ali i nezavisan
mislilac.
Izaslanik odbrane je i savetnik ambasadora ({efa misi-je) o
pitawima politike odbrane i bezbednosti i u~estvuje u ra-du
kolegijuma ambasade. On je, tako|e, i nezamewivi promotervojne
politike, jer mo`e umnogome da pomogne unapre|ewu sa-radwe dve
dr`ave na vojnom planu.
Kako se biraju izaslanici odbrane? – Izbor za du`nost vojnog
izaslanika sprovodi se kao i u
svim armijama sveta – na osnovu konkursa, a na principu
dobro-voqnosti. Kolegijum ministra odbrane razmatra listu
kandida-ta, a odluku o izboru za du`nost izaslanika odbrane donosi
samministar odbrane. Prema najnovijoj sistematizaciji izaslan-stava
odbrane predvi|ene su du`nosti izaslanik i pomo}nikizaslanika
odbrane, a broj lica u jednom izaslanstvu zavisi odkonkretne zemqe,
wenog uticaja, konkretnih interesa i potreba.Pripreme na~elno traju
do godinu dana, a najvi{e zavise odprethodnih znawa i iskustva
kandidata.
delegacija i ekspertskih grupa razli~itog nivoa, ukqu~uju}i i
naj-vi{i, razmenom iskustava, iznala`ewem odgovora na
zajedni~keizazove i pretwe i saradwom slu`bi. Primera radi, Srbija
jena vojnom planu ostvarila saradwu sa nekoliko susednih dr`avau
oblasti borbe protiv terorizma, odr`ala bilateralne vojneve`be i
planira nove sli~ne aktivnosti.
Pored toga, na{a zemqa je ukqu~ena i u regionalne inici-jative,
u razli~itim ulogama i svojstvima, od posmatra~a do pu-nopravnog
~lana. Spomenu}u samo neke od wih: Ameri~ko-jadran-ska poveqa,
Saradwa ministara odbrane zemaqa jugoisto~neEvrope (SEDM), Forum za
pomo} zemaqa jugoisto~ne Evrope (SE-EC), Pakt stabilnosti za
jugoisto~nu Evropu, Regionalni centarza pomo} u verifikaciji i
implementaciji kontrole naoru`awa,Multinacionalna savetodavna
grupa, Jadransko-jonska inicija-tiva, i druge. Posebno je zna~ajno
razumeti da su ve}inu tih ini-cijativa pokrenule SAD, Nato i EU, pa
se i samim u~e{}em u wi-ma stvaraju uslovi za unapre|ewe ukupne
saradwe sa tim najuti-cajnijim centrima mo}i, afirmi{u dr`avni i
nacionalni inte-resi i artikuli{u potrebe Vojske.
U javnosti postoji utisak da vojna diplomatija u ovom tre-nutku
u Srbiji posti`e boqe rezultate od civilne. Da li jeto samo utisak,
ili je stvarno tako?– Poznato je da dr`avne i nacionalne interese i
na~in
wihove realizacije defini{e dr`avno rukovodstvo, pre svegaVlada,
a realizuje ih dr`avni aparat. Dominantno, spoqnopo-liti~ke
interese realizuje Ministarstvo spoqnih poslova, avojna diplomatija
se stavqa u funkciju wihovog ostvarivawa. Stim u vezi mo`e se re}i
da su ciqevi civilne i vojne diplomati-je me|usobno isprepletani i
te{ko je re}i da li postoji i gde jegranica izme|u jedne i druge?
Me|utim, uo~ava se i da su rezul-tati ostvareni na poqu vojne
diplomatije Srbije konkretniji,{to proizilazi iz same prirode,
mesta i uloge vojnog faktoradanas u svetu.
Nije sporno da su Ministarstvo odbrane i General{tabpokretali
mnoge inicijative, bili nosioci wihove realizacije,podsticaj za
sveukupni reformski kurs i integracione procese,{to u {iroj
javnosti stvara utisak da je “vojna diplomatija po-stigla boqe
rezultate od civilne”. Vojna diplomatija i Vojska ucelini mogu
umnogome doprineti afirmisawu dr`avnih i nacio-nalnih interesa, ali
treba biti realan i racionalan i razume-ti da }e bez zajedni~kog
delovawa svih dr`avnih struktura, jasnevizije i zajedni~ki ispoqene
politi~ke voqe da se ona realizuje,weni dometi biti ograni~eni.
Jednostavno, dr`ava i vojska, od-nosno civilna i vojna diplomatija
moraju govoriti istim jezikomi nastupati sa istih pozicija.
Koliko je Srbija zanimqiva za strane vojne diplomate? – Sve
najuticajnije i najve}e dr`ave sveta imaju vojnodi-
plomatske predstavnike u na{oj zemqi. Trenutno je u Republi-ci
Srbiji akreditovano 25 izaslanika odbrane sa sedi{tem uBeogradu i
sedam izaslanika sa sedi{tem u susednim zemqa-ma, {to je tzv.
akreditacija na nerezidencijalnoj osnovi. Brojakreditovanih
vojnodiplomatskih predstavnika u jednoj zemqipokazuje i wenu
politi~ku, ekonomsku, bezbednosnu i regional-nu va`nost.
Sa svim inostranim vojnim predstavnicima ostvarena jeveoma dobra
komunikacija i oni predstavqaju nezamewiv mostza unapre|ewe vojne i
ukupne saradwe izme|u dr`ava i oru`a-nih snaga, izgradwu poverewa,
boqe razumevawe me|usobnihpozicija i interesa, pomo} i podr{ku
reformskom kursu VojskeSrbije.
Iz zna~aja vojne diplomatije proizilazi i va`nost
izborakandidata za tu specifi~nu du`nost. Koja znawa i ve{tine
INTERVJU
10 1. decembar 2006.
-
11
”Kqu~“ za izbor izaslanika odbrane vi{e ne postoji. Me-|utim,
zbog ukazane potrebe, posebno u hitnim slu~ajevima, mini-star
odbrane mo`e odrediti lice za du`nost u izaslanstvu od-brane i bez
potpunog sprovo|ewa postupka, ukoliko to lica ispu-wava op{te
uslove za rad u izaslanstvu odbrane. U svakom slu-~aju, prethodno
se obave sve neophodne konsultacije, uz nastoja-we da se na du`nost
uputi najboqi mogu}i kandidat, imaju}i u vi-du da preko wih svet
sti~e sliku o na{oj vojsci i dr`avi, pa setako i odnosi prema
nama.
Na {ta kao sada{wi savetnik naro~ito ukazujete ministrusa
aspekta zna~ajnog iskustva i diplomatskog kredibilite-ta koje ste
stekli kao izaslanik odbrane u Va{ingtonu, alii na du`nostima u
misiji UN (UNIMOG) u Iranu?.– Posle povratka sa du`nosti izaslanika
odbrane u Va-
{ingtonu, krajem pro{le godine, penzionisan sam i ministar
od-brane Zoran Stankovi} odlu~io je da me anga`uje kao svog
savet-nika. Osnovna ideja bila je da se iskustvo i kredibilitet
kojisam stekao na toj, ali i drugim du`nostima, i veliki broj
po-znanstava u SAD iskoriste za daqe unapre|ewe saradwe, vra-}awe
poverewa, boqe razumevawe i afirmisawe onoga {to seradi u
Ministarstvu odbrane i General{tabu. S druge strane, ida ste~eno
iskustvo prenesem na mlade saradnike koji neposred-no rade u
politici odbrane i vojnoj saradwi.
Iako sam zvani~no savetnik ministra, `eleo bih da istak-nem da
sam, pre svega, deo jednog uspe{nog, vizionarskog i re-formski
opredeqenog tima, na ~ijem je ~elu sam ministar odbra-ne, u kome
ima mnogo mladih i sposobnih lica, i koji je, u pret-hodnom
periodu, postigao zna~ajne rezultate, i u reformi siste-ma odbrane,
i na poqu afirmacije pozicije i nove uloge Vojske.Znatno su
popravqeni odnosi sa mnogim oru`anim snagama, po-sebno sa OS SAD,
intenzivirana je bilateralna i multilate-ralna saradwa, otvorene su
nove mogu}nosti za weno pro{ire-we, a na{a dr`ava i Vojska
prepoznate su kao va`an faktor sta-bilnosti i saradwe u regionu.
Moji saveti i opredeqewa ne raz-likuju se od opredeqewa navedenog
tima, {to mi u mnogome olak-{ava ulogu savetnika.
Predstavqali ste svoju dr`avu i Vojsku u najuticajnijemcentru
svetske mo}i u vi{e navrata, u razli~itom periodu.
Koliko svoje dragoceno iskustvo mo`ete primeniti u sada-{woj
vojnoj diplomatiji?– Privilegija koju sam imao omogu}ila mi je da
sagledam i
boqe razumem procese na globalnom planu, wihov regionalnipristup
i uticaj, interese, ne samo dr`ave prijema nego i, po-sredno,
mnogih drugih, nove izazove i pretwe, mesto i izmewenuulogu vojnog
faktora, rast wegovog zna~aja u promovisawu vojnei dr`avne politike
i interesa, sve izra`enije potrebe za inte-gracijama, zajedni~kim
odgovorom na izazove i pretwe, itd. Ste-~ena je i percepcija da je
pravilno i racionalno ulagawe u vojnifaktor, jedna od najboqih
investicija dr`ave koju Vojska mnogo-struko vra}a dr`avi, na
politi~kom, ekonomskom i bezbednosnomplanu. Mnoge dr`ave su to
prepoznale i u tom smislu imaju novipristup mestu i ulozi vojnog
faktora, a u funkciji promovisawasopstvenih interesa.
Ste~ena su mnoga poznanstva, a neke od mojih biv{ih kolegase
sada nalaze na vrlo visokim dr`avnim i vojnim du`nostima umnogim
dr`avama sveta. Spomenu}u samo da je jedan od wih danassavetnik za
nacionalnu bezbednost predsednika zemqe u regio-nu, drugi su
direktori obave{tajnih slu`bi, tre}i na visokimpolo`ajima u MO i
G[, neki samostalni analiti~ari, itd. Tapoznanstva su nezamewiv
kvalitet. Omogu}avaju da se, po potre-bi, ostvare brzi kontakti i
stave u funkciju re{avawa pitawaod zajedni~kog interesa dve dr`ave
i vojske.
Kontaktiraju}i sa kolegama iz vojnodiplomatskog kora urazli~itim
prilikama, imao sam priliku da se pribli`im razli-~itim kulturama,
da sagledam druga~ije obi~aje, probleme. Razu-meo sam da su
problemi ve}ine dr`ava i vojski uglavnom sli~ni,te da postoji
sna`an interes da se sara|uje, razmewuju iskustva,radi za dobrobit
svog naroda. U ve}ini slu~ajeva, vojnodiplo-matski predstavnici su
visoki profesionalci, korektni u kon-taktima, spremni da pomognu,
naravno, u granicama koje defini-{e politika i interesi wihove
dr`ave.
Pokazalo se i u praksi da je vojna diplomatija sna`an
in-strument politike odre|enih dr`ava, da mo`e otvoriti vrata
zamnoge konkretne aktivnosti i pomo}i u prevazila`ewu problemai
nesporazuma. Vojnici se boqe razumeju i lak{e nalaze zajed-ni~ki
jezik.
Sne`ana \OKI]Snimio Darimir BANDA
Svaki pripadnik vojske koji je anga`ovan u nekoj od
me|u-narodnih misija, u zajedni~koj aktivnosti sa
stranimpartnerima, na {kolovawu u inostranstvu ili je ~lanneke od
zvani~nih delegacija jeste, istovremeno, i vojnidiplomata, promoter
vojske, dr`avnih i ukupnih nacio-nalnih interesa.
Republika Srbija ima trenutno 19
vojnodiplomatskihpredstavni{tava {irom sveta, od toga 14 u Evropi,
tri uAziji i po jedno u Africi i Severnoj Americi. Pored to-ga ima
i tri vojna predstavnika u me|unarodnim organi-zacijama.
Sagledavaju}i nove uslove, realnosti i potre-be, planiramo da u
narednom periodu pro{irimo brojVDP za jo{ ~etiri u Evropi i
Aziji.
Narednog meseca u Ohajo putuje visoka delegacija
Vazdu-hoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane Vojske Srbijeradi
razgovora o konkretnim oblicima saradwe vazduho-plovstava dveju
zemaqa.
-
AKTUELNO
1. decembar 2006.
SAMOZAPAQEWE UZROK EKSPLOZIJE
Samozapaqewe nitroznih gasova
na municiji 20 mm najverovatnije je
dovelo do eksplozije i prenosa detonacija, zakqu~ak je
istra`nog
postupka posle nedavne eksplozije u vojnom skladi{tu
u Para}inu
12
ZAVR[ENA ISTRAGAU PARA]INU
NNa konferenciji za novinare o uzrocima nedavne eksplozije u
skladi{tu u Para}inu,istra`ni sudija Okru`nog suda u Ni{u Radomir
Mladenovi} saop{tio je da su “iskqu-~ena bilo kakva dejstva sa
strane na objekat. Najverovatniji uzrok ovog doga|aja je
sa-mozapaqewe nitroznih gasova na municiji 20 mm, koje je dovelo do
eksplozije i prenosadetonacija”.Sudija Mladenovi} je naglasio da su
ve{taci mr Zorica Suboti} (stalni sudski ve{tak
iz oblasti ma{instva i balistike) i mr Radomir Jovanov
(samostalni sudski ve{tak), posleizlazaka na lice mesta i
sagledavawa kompletne dokumentacije, zavr{ili svoj posao i
dosta-vili kona~an izve{taj.
“Iz pregledanih uputstava, nare|ewa i analiza”, ka`e istra`ni
sudija Mladenovi}, ”vi-di se da je problem sme{taja ubojnih
sredstava davna{wi. Skladi{nog prostora nije bilo do-voqno i zato
je pozadinska jedinica bila prinu|ena da deo sredstava ~uva na
otvorenom.Uputstva predvi|aju da se ubojna i minsko-eksplozivna
sredstva mogu nekada ~uvati i na otvo-renom, ali se predvi|a da to
bude kratkoro~no, na primer, prilikom utovara i istovara iliu
borbenim dejstvima. Prema podacima koje imamo, od oformqavawa prve
platforme (2003.godine) pa do eksplozije skladi{ta, deo ubojnih
sredstava ~uvan je napoqu.
Od po~etka istrage, platforma broj 5 figurirala je kao
najkriti~nija, a na woj su ~uva-ri uo~ili pucketawe, plamen i
detonacije. Ovu platformu ve{taci su posebno obradili iimaju
precizne podatke da je na woj ~uvano 1.180.000 protivavionskih
metaka 20 mm. Premanalazu ve{taka, metak 20 mm nije sam po sebi
tako rizi~an, ali u lo{im uslovima ~uvawa isa temperaturnim
varijacijama, dolazi do destabilizacije baruta i razlagawa na
odre|enehemijske komponente. Razlagawe pove}ava temperaturu koja
nema izlaz u spoqnu sredinu, zato{to su kutije od 100 metaka
hermeti~ki zatvorene. Problem je tu. U hermeti~ki zatvorenim
ku-tijama dolazi do naduvavawa nitroznih gasova. Ve{taci tvrde da
je sa platforme broj 5 po~e-la inicijacija (na licu mesta zapa`ena
podloga u vidu pepela), a po{to je tu bilo i obele`a-vaju}ih zrna,
onda su ona zapalila ostale platforme. Nesre}a je u tome {to je
pomenuta muni-cija ogla{ena neperspektivnom za Vojsku Srbije i
namewena za uni{tewe, zbog ~ega je i ~uva-na na otvorenoj
platformi. Tehni~ki remontni zavod iz Kragujevca trebalo je da tu
municijusukcesivno uni{tava ili da se ona ubrzano tro{i na
ga|awima. Sredstava za uni{tavawe ni-je bilo dovoqno. Sam proces
nije uop{te jednostavan i skup je. Poznato je da se vojska smawu-je
i da tu municiju, jednostavno, nije mogla da utro{i.”
Sudija Mladenovi} je istakao da u zahtevima 201. pozadinske baze
postoji predra~untro{kova izgradwe pet-{est magacina u skladi{tu
“Para}inske utrine” i na drugim lokacija-ma. “Re~ je o cifri od
1.300.000 evra. Nakon svega {to se desilo, jasno je da to nije
velikasuma.”
Sa ovim nalazom istra`ni sudija je zavr{io svoj deo posla.
Dokumentacija }e biti do-stavqena okru`nom tu`iocu na daqi
postupak. Tu`ilac mo`e da tra`i dodatne istra`ne rad-we i
obja{wewa. Tako|e, mo`e da tra`i i utvr|ivawe ne~ijeg propusta ili
da zakqu~i da jere~ o na{oj staroj boqci – nedostatku novca.
Z. MILADINOVI]
NETA^NI NAVODI MEDIJAO [VERCU ORU@JA
Istra`ni sudija se posebnoosvrnuo na pisawe pojedinih medija
oiznetom ili {vercovanom oru`ju.“Hteo sam da saslu{am lica koja su
iz-nosila takve tvrdwe, da nam oni to ka-`u u sudskom postupku. To
bi nam samopomoglo. Zbog toga sam pozvao uredni-ka Blica, ali on mi
se izvinio i re-kao: Pa, znate da je to neistina, mo-lim Vas,
nemojte da idete daqe.”
Istra`ni sudija Radomir Mladenovi}
-
P E R A S P E R A
DECA DOKTORA [UVARAPi{e Qubodrag STOJADINOVI]
N
L
Sve je te`e
izabrati pravi
poziv, to jest,
zanimawe.
Sem ako ta stvar
ne izabere vas.
Evo, stotine
hiqada qudi
u Srbiji uzaman
tra`i ne{to,
a posla
uglavnom nema.
Mnogi ne `ele da rade to {to im se nudi. Naprimer, verawe po
skelama, istovarivawevagona, kopawe kanala za razne potrebe.
Fi-zi~ki rad nije na ceni, ali se ipak tra`e takvitrudbenici. Pre
nekoliko godina, a mo`da i danas,kod Vukovog spomenika je postojala
uli~na berzarada. Gomila qudi ~ekala je da im neko ponudi bi-lo
kakav posao. Zbog spomenika oni su dobili pro-svetiteqsko ime
“vukovci“. I ni{ta vi{e od toga.
Zar se ne se}ate, jedna od naj~e{}ih (i dabo-me, najdosadnijih)
lekcija u {koli bila je u vidu pa-role: “Rad je stvorio ~oveka!“
Dakle, bi}e koje jere{ilo da sebe pretvori u trudbenika,
o~ove~ilose tokom evolucije. Ali, kako je to re{ilo? Pa, na-ravno,
tek kad je postalo ~ovek, jer isto {tivo ouspravqawu homo sapiensa
na dve noge ka`e da radobavqa samo stvorewe koje je svesno toga.
Ho}e sere}i, da kow koji okre}e dolap ni{ta ne radi, ne-go naprosto
okre}e dolap, jer nema pojma {ta seoko rupe de{ava.
Da li je ba{ kow tako smla}en pa ne zna da gaeksploati{u? Ili
ipak taj jadnik razume, no terasvoju sudbinu u krug, kad ve} nije
postao poznato ga-lopsko grlo! Ali, ona pou~na (i logi~ki
pogre{na)parola morala bi da glasi: ^ovek je stvorio rad.I to samo
zato {to nije imao druga posla.
egde sedamdesetih godina pro{loga veka, kadje u SFRJ cvetala
utopijska ideja o udru`enomradu, pojavio se izvesni doktor Stipe
[uvar.
On je uveo revoluciju u obuku budu}ih samouprav-nih kadrova, i
to preko legendarnog “usmerenogobrazovawa“. A to }e kas’ti da je za
svakog mu~eni-ka adolescenta unapred izabrano precizno zani-mawe do
kraja `ivota, kako se isti ne bi zamaja-vao sa bezbroj
mogu}nosti.
Tako su (bez {ale) postojala i slede}a zani-mawa: nadzornik
muznih jedinica (~uvar krava,prevod Q. S.), asistent u prometu
kolonijalnom ro-bom (trgova~ki pomo}nik), radnik u procesu
pre-tvarawa jestivih `ivotiwa u namirnice (kasapin uklanici),
radnik na poslovima li~ne i estetske hi-gijene i oblikovawa lica
(brica), pomo}nik radni-ka za obradu doweg dela kowskog kopita
(kalfa kodpotkiva~a).
Taj novogovor je omogu}avao, na primer, da seuz “muzne
jedinice“, to jest krave, u PKB leksi~kiuvedu i “priplodne
jedinice“, {to }e re}i bikovi.Te dve jedinice, ako }emo pravo,
te{ko idu jednabez druge.
No, u ~emu je bio problem u ideji druga [uva-ra? ^ovek je sve
lepo smislio, ali u wegovoj (bez-veznoj) zamisli glavna stvar je
genetski in`iwe-ring, problem izazivawa sudbine, to jest
preven-tivne odre|enosti onoga {to }e se tek dogoditi.
[uvar je predvideo i neka elitna zanimawa,ali pre svega za sebi
sli~ne, {to je dodatna kata-strofa u istoj ideji. Sva je sre}a {to
ona nijeostvarena do kraja, jer takva ludost je (opet na sre-}u)
bila neostvariva.
Pogledajmo malo istoriju i wenu surovu igrusa determinantama.
Josif Visarionovi~ Xuga{vi-li zavr{io je semeni{te, to jest {kolu
za smernesve{tenike. A posle je postao Staqin.
Adolf Hitler je u~io za slikara, ali nije biotalentovan, isto
kao i Staqin za popa. Svako izasebe, na svoj na~in, ostavio je
milione mrtvih.
Ernest Hemingvej je bio oficir, Miroslav Kr-le`a vojni kadet,
Lav Tolstoj grof. Jozef Mengeleje bio lekar, kao i Ernesto ^e
Gevara i Anton Pa-vlovi~ ^ehov. Bil Klinton advokat i
saksofonista,Xon Kenedi marinac, Nikita Hru{~ov radnik
nakolhozu.
eka Rankovi} je bio sara~, Vlada Ze~evi} iMom~ilo \uji} popovi,
Nikola Kalabi} geo-metar, a Edvard Kardeq u~iteq. Dobrica ]osi}
kalemar, Aleksandar Popo-
vi} golubar, Benito Musolini novinar, Arkan po-slasti~ar.
Dobro, u istoriji se retko ko bavi poslomza koji ga je spremao
doktor Stipe [uvar. Ali,tako je i u modernom gra|evinarstvu.
Investitorjedne zgrade koja raste na Banovom brdu je proda-vac
kokica. Zidari su: tri policajca, dva ofici-ra i pet ve~itih
studenata. Moleri: jedan {naj-der, to jest kroja~, ponovo policajac
i kapetan va-zduhoplovstva (koji nikako da poleti).
Vodoinsta-lateri: dva limara, jedan baletan, jedan pesnik,i ~ak
jedan pravi vodoinstalater. Gde li ga samona|o{e.
Nadzornik radova je plesa~. ^ovek je in-struktor za
latinoameri~ke igre, ali i to mu jerezervno zanimawe. A osnovno?
Nikada ga nijeradio. Zavr{io je za masera, ali mu se niko ni-kada
nije poverio za takav posao.
Dakle, je li neko uop{te ro|en za posao ko-jim se bavi? Ili je
duh doktora [uvara i daqesvuda oko nas?
Pre desetak godina, jedan mladi kuvar, po-{to je isprobao neke
recepte, oprao sudove, ski-nuo zamazanu kecequ i odbacio onu kapu,
setio seda pored svog finog zanata ima jo{ neke talente.Seo je,
razmislio, uzeo plajvaz i po~eo da pi{e.Tako se rodio roman “U
potpalubqu“, koji je do-bio i jednu veliku nagradu.
Sve je vi{e oficira koje sre}em na raznimposlovima. A ti poslovi
nemaju veze sa vojskom.Uzmite qudi olovku u ruke. Zar je onaj kuvar
pi-smeniji od vas?
Autor je komentator lista ”Politika“
13
-
Sve~anom ~inu nabatajni~kom aerodromu
prisustvovali predsednikRepublike Srbije,
ministar odbrane,zastupnik na~elnika G[
VS i druge visoke doma}ei strane zvanice, koje suse, na licu
mesta i posle
prikazane polusatneve`be, uverile da od
svojevremenih glasina onavodnom ga{ewu na{eg
vazduhoplovstva, za sada,pa i narednih decenija,
o~igledno – ne}e bitini{ta
1. decembar 2006.14
Povodom formirawa 204. avijacijske baze Vojske Srbije, 15.
novem-bra odr`ana je sve~anost na Aerodromu Batajnica kojoj su
prisustvo-vali predsednik Republike Srbije Boris Tadi}, ministar
odbraneZoran Stankovi}, zastupnik na~elnika General{taba VS
general-ma-jor Zdravko Pono{, komandant Vazduhoplovstva i
protivvazduhoplov-
ne odbrane pukovnik Dragan Katani}, komandanti operativnih
sastava VS,strani vojni predstavnici i drugi visoki gosti.
– Formirawe ove avijacijske baze je prvi korak u
transformacijina{eg Vazduhoplovstva i PVO. Ta transformacija ima
tri svoje dimenzi-je, novu strukturu snaga, remont, modernizaciju i
opremawe i novi vred-nosni sistem. Do sredine naredne godine
formira}emo i 98. avijacijskubazu u La|evcima; time }emo, kao i
ovde u Batajnici, objediniti sve ras-polo`ive efektive na jednom
aerodromu i staviti ih pod jednu komandu,~ime dobijamo
funkcionalniju i ekonomi~niju organizaciju, racionalnijulogistiku i
efikasno upravqawe qudskim resursima – rekao je general-major
Zdravko Pono{.
NOVE OZNAKE ZA VOJNE AVIONEKomandantu novoformirane 204.
avijacijske baze VS pukovniku Mir-
ku Vrani}u tom prilikom predsednik Republike Srbije Boris Tadi}
sve~a-no je uru~io brigadnu zastavu i rekao:
– I dana{wim doga|ajem nastavqamo proces reorganizacije
srpskevojske, utvr|en Strategijskim pregledom odbrane i drugim
doktrinarnim do-kumentima. Formirawe ove jedinice prati spoj starog
i novog, tradicio-nalnog i savremenog. Danas prvi put zvani~no
javnosti prikazujemo novu va-
FORMIRANA204.
AVIJACIJSKABAZA
N A P O N O S S R B
U FOKUSU
-
zduhoplovnu zastavu i nove, ali i stare, vazduhoplovne
oznake.Formirawe Baze je i korak napred u pribli`avawu modernim
va-zduhoplovnim iskustvima. Avijacijska baza, koja objediwuje sve
jedi-nice na jednom aerodromu, formula je koja danas preovla|uje u
re-gionu i najve}im svetskim vazduhoplovstvima i zato }e i u ovoj
na-{oj jedinici sve biti u funkciji letewa. O~ekujem od MO i G[
daulo`e maksimalne napore kako bi se remontovali i u
vazduhoplov-
15
ni stroj vratili neophodni lova~ki avioni MiG-29, helikopteri
itransportni avioni, jer je staro pravilo da je avijacija
najskupqakada stoji na zemqi i ne koristi se. Remontom aviona MiG i
drugihletelica omogu}i}emo nastavak adekvatnog obezbe|ewa
vazdu{nogprostora Srbije. To je na{a nacionalna obaveza, a i realna
dobitza na{u dr`avu. Sredstva ulo`ena u remont te tehnike
isplati}enam se veoma brzo i svedo~i}e o na{em dostizawu evropskih
bez-bednosnih standarda kojima te`imo – rekao je predsednik
Tadi}.
Posle sve~anog defilea vazduhoplovaca, obilaska
takti~ko-tehni~kog zbora vazduhoplova, naoru`awa i vojne opreme
kojimaraspola`e Avijacijska baza, usledio je veoma atraktivan
program ukojem su prisutne visoke zvanice mogle da se i li~no uvere
u visokuosposobqenost qudstva i kvalitet tehnike te leta~ke
jedinice.
NA VISINI SVOG ZADATKANa kraju, odgovaraju}i na novinarska
pitawa, komandant Va-
zduhoplovstva i PVO VS pukovnik Dragan Katani} ponovio je da}e,
prema Strategijskom pregledu odbrane i standardima Natoa,do sredine
naredne godine biti formirana jo{ jedna avijacijskabaza u La|evcima
kako bismo, u narednom periodu, mogli da izvr-{avamo zajedni~ke
zadatke i bili kompatibilni sa organizacija-ma savremenih armija
sveta.
– Dve avijacijske baze obuhvati}e sve vazduhoplovne i
borbe-no-pozadinske jedinice Vazduhoplovstva. Deo jedinica osta}e
dabazira i na Aerodromu Ni{, ali }e one biti organizacijski
pot-
^ELNI QUDI BAZEPukovnik i pilot Mirko Vrani}, komandant 204.
avija-
cijske baze, ro|en je 1959. godine u Zemunu. Vazduhoplovnuvojnu
akademiju zavr{io je 1982, komandno-{tabno usavr-{avawe 2000, a
general{tabno 2006. godine.
Pukovnik je opitni pilot i nastavnik letewa, osposo-bqen za
letewe na 16 tipova aviona. Tokom vojni~ke karije-re pro{ao je vi{e
du`nosti, da bi od 1996. bio u Vazduho-plovnom opitnom centru u
Batajnici, gde je od 2002. do 2005.godine bio i komandant.
Vi{e puta je nagra|ivan i pohvaqivan. Govori engleskii ruski
jezik. O`ewen je i ima dvoje dece.
Zamenik komandanta Baze je potpukovnik Milosav Ve-qanovi}, a
na~elnik [taba potpukovnik Rade Ran|elovi}.
ZAVETPrimaju}i od predsednika Republike
Srbije Borisa Tadi}a brigadnu zastavu,komandant novoformirane
jedinice pukov-nik Mirko Vrani} je rekao da je jedinicaspremna da
uspe{no odgovori bezbedno-snim izazovima dana{wice i da }e,
osla-waju}i se na stvorene vrednosti, ste~enaiskustva i izuzetno
kvalitetan kadar mo}ida uspe{no i po meri me|unarodnih stan-darda
realizuje postavqene zadatke i na-glasio:
– Plava boja je simbol neba, a ono jeuvek pripadalo
vazduhoplovcima. Ovaj ~a-stan ~in je na ponos svima nama. Mi,
pri-padnici 204. avijacijske baze, zavetujemose da }emo opravdati
poverewe koje namukazujete dodeqivawem vojne zastave i da}emo
o~uvati ~ast i ugled na{e jedinice iVojske Srbije.I J I
Sni
mio
S. V
LA^I
]
-
~iwene 98. avijacijskojbazi u La|evcima. Ova-kav sistem
organizovawaomogu}ava nam efikasni-ji i kvalitetniji
sistemkomandovawa i lak{u or-ganizaciju, {to zna~i dasa kvantiteta
sada prela-zimo na kvalitet – nagla-sio je pukovnik Katani}.–
Avijacijska baza u Bataj-nici organizovana je sa-da kao i one u
Nema~koj,Engleskoj i SAD, ali i ze-mqama iz na{eg okru`e-wa. [to se
ti~e letewa,prethodnih godina smoimali mnogo problema sagorivom, pa
su na{i pilo-ti imali samo od jedan do 20 ~asova na-leta, u proseku
{est-sedam. Ipak, po-sledwih {est meseci, zahvaquju}i razu-mevawu
vojnog i dr`avnog rukovodstva,krenula je nabavka novih koli~ina
gori-va i na{i vojni piloti sada vi{e lete.Ve} sada je taj prosek
naleta, za ovu go-dinu, dostigao brojku od 15 sati. Zna~i,stawe sa
gorivom se znatno popravilo.Ovih dana nabavqene su i nove koli~inei
nadamo se da }e ve} naredne godine na-{i vojni piloti dosti}i, ako
ne potreb-nih 80 sati, ono bar 30 do 40 sati nale-ta. I to }e biti
dovoqno da, sa stawemvazduhoplova i brojem pilota koje ima-mo,
izvr{imo sve postavqene zadatkekvalitetno.
Na pitawa dokle se stiglo sa re-montom aviona obuhva}enih
Nacional-nim investicionim planom i da li su no-ve vazduhoplovne
oznake ve} i prihva}e-ne, komandant Katani} je odgovorio:
– Provo|ewe tendera za remontaviona MiG-29, ali i drugih, veoma
jeslo`en i dugotrajan posao. Tender je ras-pisan, otvorene su
ponude, ali zbog ra-zumqivih razloga jo{ ne mogu da vam ka-`em
ni{ta preciznije, jer je potrebnojo{ 10–15 dana da se sve one
detaqnoanaliziraju, po{to je ovde re~ o tehni~-ki veoma slo`enoj
dokumentaciji. I tektada }emo, posle analize ponuda, znatii
objaviti ko je dobio posao. Za na{etransportne avione i helikoptere
po-stupak je jo{ u toku. A {to se novih va-zduhoplovnih oznaka
ti~e, koje smo da-nas javno prikazali na jednom avionuMiG-21, one
su predlog V i PVO i delaG[ VS. Naravno, taj predlog mora dapro|e
odre|enu proceduru. Mi se nada-mo da }e na{ predlog biti usvojen i
da}e se takovski krst uskoro vratiti nasve na{e vojne vazduhoplove.
Uostalom,kao {to ste i sami mogli da se danas
U FOKUSU
16 1. decembar 2006.
NAMENA I ZADACINova avijacijska baza u Batajnici
nastala je objediwavawem jedinica Va-zduhoplovstva i
protivvazduhoplovneodbrane koje su se nalazile na bataj-ni~kom
aerodromu: 177. vazduhoplovnebaze, 204. lova~kog avijacijskog
puka,252. lova~ko-bombarderske eskadrile,odeqewa 353. izvi|a~ke
avijacijskeeskadrile, 677. transportne avijacij-ske eskadrile i
890. me{ovite helikop-terske eskadrile. Baza je zdru`ena tak-ti~ka
vazduhoplovna jedinica, ~ijuosnovnu organizacijsku strukturu
~inemodularne jedinice ranga eskadri-la–bataqon–divizion.
Namena Avijacijske baze je kontro-la i za{tita vazdu{nog
prostora, pru-`awe vatrene podr{ke kopnenim jedi-nicama, prevo`ewe
vazdu{nim putem,izvi|awe iz vazduha, {kolovawe stude-nata i borbeno
i logisti~ko obezbe|e-we sopstvenih i pridodatih
avijacijskihjedinica. Tako|e – u~e{}e u mirovnimoperacijama,
me|unarodna vojna sarad-wa, pru`awe podr{ke civilnim vlasti-ma za
vreme i posle prirodnih nepogo-da, industrijskih i drugih nesre}a i
epi-demija, te pomo} organima vlasti u su-protstavqawu terorizmu i
organizova-nom kriminalu.
POT^IWENE JEDINICEKomandi Baze pot~iwene su 101. lova~ka
avijacijska eskadrila, 252. me{ovita avijacij-ska eskadrila,
138. me{ovita transportnaavijacijska eskadrila, 1. izvi|a~ko
avijacijskoodeqewe, 24. vazduhoplovno tehni~ki bataqon,17. bataqon
za obezbe|ewe aerodroma i 177.artiqerijsko-raketni divizion
PVO.
uverite, od onih negativnih informa-cija da }e se na{e
vazduhoplovstvo uga-siti, o~igledno, nema ni{ta! Jer, mi idanas
imamo i avione koji lete i ospo-sobqene pilote, koji iako imaju
malinalet, zahvaquju}i na{em nacionalnomtalentu, i daqe mogu sve
zadatke da iz-vr{avaju i uspe{no i kvalitetno.
Du{an MARINOVI]Snimio Zvonko PERGE
U prikazu osposobqenosti qudstva204. avijacijske baze na
Batajniciu~estvovale su i specijalne snageosposobqene za spasavawe
pilota
Demonstracija znawa i ume}a: ”orao” u akciji
-
17
Ministar odbrane dr Zoran Stanko-vi}, sa saradnicima, posetio je
21.novembra A.D. NIS u Novom Sadu gdeje razgovarao sa generalnim
direktorom mr Sr|anom Bo{kovi}em i predsedni-kom Upravnog odbora te
srpske korpora-cije @eqkom Popovi}em.
Kako je re~eno na konferenciji za no-vinare, razgovori
predstavqaju nastavakuspe{ne saradwe izme|u dve
nacionalneinstitucije, Vojske Srbije i NIS-a, a koje
Kako je ministar Stankovi} najavio,Ministarstvo odbrane }e do
kraja godinesagledati sve mogu}nosti za povoqno re-{avawe tog
nasle|enog duga, bilo direkt-nim pla}awem, bilo ustupawem jednog
bro-ja napu{tenih vojnih skladi{ta NIS-u zakoje postoji
interesovawe. Dogovoreno jei da se NIS ukqu~i u poslove oko
re{ava-wa dugovawa od strane drugih dr`ava pre-ma Vojsci nastalih u
prethodnom periodukao i odr`avawe stalne poslovno-eks-pertske
saradwe.
- NIS nije dozvolio da problem go-riva ti{ti na{u vojsku i u tom
smislu }e senastaviti na{i zajedni~ki redovni sastan-ci- rekao je
ministar Zoran Stankovi}.
^elni qudi NIS-a su istakli da re-struktuirawe naftne kompanije
ne}e uti-cati na saradwu sa Vojskom Srbije i da jeNIS veoma
zainteresovan za pro{irewesaradwe, posebno kada je re~ o
specifi~-nim znawima i iskustvima kojima raspola-`u pripadnici
Vojske. Kao primer toga na-vedena su vojna iskustva iz oblasti
za{ti-te objekata, qudi i `ivotne sredine ali ivisoke tehnologije
koje toj kompaniji uve-liko mogu biti od koristi.
Budimir M. POPADI]
POSETA BUGARSKOJVOJNOJ AKADEMIJI
Na~elnik Vojne akademije Vojske Sr-bije general-major mr Vidosav
Kova~e-vi}, prodekan za poslediplomske studijei nau~noistra`iva~ki
rad pukovnik drMladen Vuruna i major Vladimir Risti}iz Odseka za
civilno-vojnu saradwu bo-ravili su od 21. do 24. novembra u
Vojnojakademiji bugarske armije.
U razgovoru sa na~elnikom Vojneakademije G. S. Rakovski,
general-majo-rom Evgenijem Manevom i wegovim sarad-nicima
razmatrana su iskustva u refor-mi vojnog {kolstva bugarske armije
tokomprocesa ulaska Republike Bugarske uPartnerstvo za mir i
Nato.
Za na{u vojnu delegaciju posebno subila zanimqiva iskustva i
re{ewa voj-nog {kolstva bugarske armije, koja se ti-~u akreditacija
studijskih programa i in-stitucija vojnog {kolstva u
obrazovnomsistemu Bugarske.
U toku boravka u Bugarskoj na{a de-legacija posetila je Fakultet
za nacio-nalnu bezbednost i odbranu, Komandno-{tabni fakultet,
Departman za intero-perabilnost, Institut za napredna is-tra`ivawa
u oblasti odbrane i na{u am-basadu u Sofiji. Ina~e, ovo je prva
po-seta na~elnika Vojne akademije VS Vojnojakademiji OS Republike
Bugarske u novi-joj istoriji.
REALIZACIJAMASTER PLANA
U Novom Sadu je 17. novembra odr-`an sastanak Radne grupe
Ministarstvaodbrane i Izvr{nog ve}a Vojvodine, kojaje formirana
posle razgovora ministraodbrane Zorana Stankovi}a i predsed-nika IV
Vojvodine mr Bojana Pajti}a kra-jem januara ove godine.
Na sastanku, kome su predsedavalina~elnik Uprave za odbranu RS,
MilanPopadi} i potpredsednik IV VojvodineGabor Lodi, bilo je re~i o
dosada{wojaktivnosti Grupe, toku i realizaciji Ma-ster plana,
posebno na teritoriji Voj-vodine, a razmatrana je i tematika kojase
odnosi na radni tekst Zakona o ci-vilnoj za{titi kao i o na~inu
organizo-vawa i delovawa Pokrajinskog {tabacivilne za{tite i Centra
za obave{ta-vawe APV.
Raspravqalo se i o saradwi i uza-jamnoj pomo}i u slu~aju
katastrofa uokviru saradwe evroregija Dunav–Kri{–Mori{–Tisa i o
mogu}nostima formi-rawa zajedni~ke spasila~ke ekipe, weneobuke,
opremawa i finansirawa.
B. M. P.
Ministar odbrane u Naftnoj industriji Srbije
PRO[IREWE DOBRE SARADWENajavqeno izmirewe nasle|enog duga prema
NIS-u do krajagodine i ustupawe toj srpskoj naftnoj kompaniji
jednog broja Vojscinepotrebnih vojnih skladi{ta
PILOTI ]E LETETI VI[ETokom protekle godine piloti na-
{ih vazduhoplovnih snaga leteli suprose~no {est sati, ove godine
15, a`eqa nam je da piloti u vazduhu, nared-ne godine, provedu
prose~no 30 sati.Mi, zajedno sa NIS-om, stvaramo po-voqne uslove za
to. Uspe{na saradwaMO i NIS-a }e se pozitivno odrazitii na pove}an
broj ve`bovnih aktivno-sti jedinica Vojske Srbije,
kvalitetnijeizvo|ewe borbene obuke kao i drugeaktivnosti Vojske u
narednom periodu -naglasio je ministar Stankovi} u No-vom Sadu.
UKRATKO
povezuju mnogi zajedni~ki interesi poseb-no kada je re~ o
odbrani zemqe.
NIS je pokazao veliko razumevawe zadug svog strate{kog partnera,
Vojske Srbi-je, a koji iznosi izme|u 600 miliona i jednemilijarde
dinara {to do sada, zahvaquju}iiskqi~ivo obostranom razumevawu i
uva-`avawu, nije imalo uticaja na isporukunaftinih derivata
potrebnih Vojsci.
-
Vlada Srbije je 22. juna ove godine usvojila Master plan kojim
se predvi|ada 447 vojnih kompleksa bude prodato javnim nadmetawem
ili ustupqenobuxetskim korisnicima i lokalnim samoupravama, uz
naknadu. Vlada je nalo`ila da se nepokretnosti u Republici Srbiji,
koje nisu neo-phodne za funkcionisawe Vojske Srbije, ponude najpre
lokalnim samou-pravama i javnim preduze}ima (uz nadoknadu ili
razmenu imovine u
vidu stanova, ali iskqu~ivo po tr`i{nim kriterijumima) ili
prodaju na tende-rima, gde }e osnovni kriterijum za izbor
najpovoqnijeg ponu|a~a biti visinaponu|ene kupoprodajne cene. Osim
prodaje i razmene tih nepokretnosti, pla-nira se i suinvestirawe na
zemqi{tu na kojem je urbanisti~kim planom pred-vi|ena izgradwa
stanova. U samom Master planu i u zakqu~cima Vlade Srbijeprecizira
se da }e ostvareni prihodi biti upla}eni na ra~un buxeta Republi-ke
Srbije, ali i da sredstvima raspola`e Ministarstvo odbrane radi
efika-snijeg sprovo|ewa reforme Vojske, nabavke nove opreme i
naoru`awa, reali-zovawa socijalnih programa i stambenog zbriwavawa
profesionalnih pri-padnika MO i VS.
Ve} ove po~etne ~iwenice ukazuju da Master plan predstavqa, do
sada,najkonkretniji i najrealniji projekat za re{avawe vi{kova
vojnih nepokretno-sti i obezbe|ivawe sredstava pomo}u kojih treba
poslati u istoriju bar nekeod problema sa kojima se na{a vojska
suo~avala proteklih godina.
Ipak, mnogo je pitawa na koja {ira, a pogotovu vojna javnost
o~ekuje odgo-vore. [ta je sa realizacijom Master plana, ima li
mesta optimizmu i kolikaje, uop{te, vrednost imovine koju koristi
Vojska? Mo`e li se izvr{iti konver-zija vojnih baza i kakvo je
zanimawe za te nepokretnosti javnih preduze}a, lo-kalnih samouprava
i potencijalnih kupaca?
Odgovore na ta i druga pitawa potra`ili smo u razgovoru sa
savetnikomministra odbrane za infrastrukturu Milanom Meni}aninom,
zamenikom na-~elnika Uprave za infrastrukturu MO pukovnikom mr
Goranom Dimi}em, na-~elnikom Odeqewa za upravqawe nepokretnostima
Sne`anom Radovi} i pred-sednicima op{tina Pirot i Kwa`evac Vladanom
Vasi}em i Gradimirom @iv-kovi}em.
ATRAKTIVNI VOJNI KOMPLEKSI
U okviru plana prodaje i razmene vojnih nepokretnosti, koji je
predlo`i-lo MO, a usvojila Vlada, nalazi se osam aerodroma, 35
klubova Vojske, 52 ka-sarne i sedam sportsko-turisti~kih centara. U
Master plan ugra|eno je, naosnovu procene Saveta za nepokretnosti
G[ VS, 447 vojnih kompleksa, 4.870hektara zemqi{ta i 2.196 objekata
visokogradwe i niskogradwe. Republi~kadirekcija za imovinu
Republike Srbije je nosilac prodaje i razmene vojnih
ne-pokretnosti. Direkcija sa~iwava tekst tendera i ogla{ava ga u
{tampi, dokprocenu tr`i{ne vrednosti obavqaju stru~waci Poreske
uprave Ministarst-va finansija Republike Srbije. Za organe lokalne
samouprave i javna predu-ze}a nije potrebno raspisivati tender, ve}
se prenos prava kori{}ewa mo`eobaviti neposrednom pogodbom, po
prethodno donetom zakqu~ku Vlade RS.
Ministar odbrane Zoran Stankovi}, na nedavno odr`anoj
konferencijiza novinare obavestio je javnost da su do sada prodata
~etiri objekta, ukupnevrednosti oko dvadeset {est miliona dinara.
To su, zapravo, prvi objekti ko-ji su prodati za konkretan novac,
iako se ve} godinama pri~a kako Vojska ras-prodaje vojnu imovinu. U
konkretnu prodaju nepokretnosti iz Master planau{lo se oglasima za
javno nadmetawe i prodaju skladi{ta “U{}e” kod Kraqe-va, Kluba
Vojske Srbije u Beloj Crkvi i 13 poslovnih prostora. Na`alost,
teprve aktivnosti nisu dale rezultat, zato {to je najpovoqniji
ponu|a~ za“U{}e” odustao, dok za Klub VS u Beloj Crkvi nije bilo
zainteresovanih. Taj
1. decembar 2006.
Prvi pokazateqi
ukazuju da Master plan
predstavqa najkonkretniji
i najrealniji projekat
za re{avawe vi{kova
vojnih nepokretnosti
i obezbe|ivawe sredstava
pomo}u kojih treba
poslati u istoriju bar
neke od problema
sa kojima se Vojska
suo~avala proteklih
godina
18
PO^ETAK KOJI OBE]AVA
P R O D A J A I R A Z M E N A V O J N I H N E P O K R E T N
O
-
pqa imovinsko-pravna dokumentacija.Realno je pretpostaviti da
}e, do kra-ja ove godine, Republi~koj direkciji zaimovinu biti
dostavqena dokumenta-cija za 289 kompleksa, {to predsta-vqa
realizaciju od 70 posto dokume-nata planiranih po Master planu.
Postupak prikupqawa imovinsko-pravne dokumentacije za pomenute
ne-pokretnosti (koja, ina~e, ne sme da bu-de starija od {est
meseci) bio je deli-mi~no usporen. Za{to?
– Zato {to mi kao dr`avni organ– ka`e na~elnica Odeqewa za
upra-vqawe nepokretnostima Sne`ana Ra-dovi} – u ovom trenutku jo{
nismo zva-ni~no u Ministarstvu odbrane Repu-blike Srbije, tako da
nam republi~kiorgani napla}uju sve takse i naknade.Re~ je o velikoj
sumi novca, a po Zako-nu o dr`avnom premeru i katastru or-gani RS i
lokalne samouprave oslobo-|eni su pla}awa naknada za izvode
izevidencije. Obratili smo se Direkci-ji za imovinu RS i
Republi~kom geodet-skom zavodu i oni su preuzeli obavezuda u na{e
ime prikupqaju potrebnu do-kumentaciju, sve dok mi i zvani~no
nepostanemo ministarstvo. Sada se tajpostupak uspe{no
realizuje.
Zvu~i komplikovano, ali problemnije mali i nije vezan samo za
reali-zaciju Master plana. Re~ je i o sudskimsporovima za koje je
neophodna imo-vinsko-pravna dokumentacija.
Pored vojnog kompleksa “U{}e” iKluba Vojske u Beloj Crkvi,
Republi~kadirekcija za imovinu obradila je jo{devet vojnih
kompleksa i dostavilapredloge zakqu~aka Vladi na mi{qe-we. Re~ je o
kompleksima V. Vrbica, lu-ka “Tekija” i “Milutinovac” u
Kladovu,zatim onim u Rakovici, Bole~u i Mi-slo|inu, Starim
Banovcima (StaraPazova), “6. li~ka”, Koceqevi i Ugri-nova~koj ulici
u Zemunu. Ministarstvoodbrane dalo je saglasnost za ~etirivojna
kompleksa, dok je za pet tra`iloreviziju procewene vrednosti,
zato{to nije bilo zadovoqno ve} obavqe-nom procenom.
Pojavquju se i oglasi za nova jav-na nadmetawa. Ho}e li sada
biti vi{euspeha?
– Tr`i{te }e morati da odigrasvoju ulogu – ka`e zamenik
na~elnikaUprave za infrastrukturu pukovnik Go-ran Dimi}. – S jedne
strane mi imamoobjekte u gradskim zonama, za koje ma-lo subjekata
mo`e da ponudi pravu ce-nu, a s druge, postoje kompleksi za
kojenema mnogo zainteresovanih lica, jerse nalaze na
neperspektivnim i nepri-vrednim lokacijama. Mi smo zauzeli
podatak je, mo`da, pogodovao nekimskepticima, ali najnovije
informacijeukazuju da se krupnim koracima kre}e urealizaciju Master
plana.
Prema re~ima savetnika mini-stra odbrane za infrastrukturu
Mi-lana Meni}anina, realno je o~ekiva-ti da se do kraja 2006. proda
nekoli-ko zna~ajnih vojnih kompleksa. Tu sepre svega misli na
zgradu Vojnotehni~-kog instituta u Katani}evoj 15 (proce-wena na
oko dvadeset pet milionaevra) i vojni kompleks u Ugrinova~kojb.b.
(procewen na trista miliona di-nara). Konkretna realizacija
prodajei razmene tih vojnih nepokretnosti jeu toku, a wihovi novi
vlasnici }e, ve-rovatno, biti Elektroprivreda Srbi-je i Javno
preduze}e PTT.
– Veliki su izgledi – ka`e MilanMeni}anin – da ve} u prvom
kvartalu2007. prodamo vi{e atraktivnih voj-nih kompleksa i
nepokretnosti, jer je uposledwe vreme poja~ano zanimawe ve-likih
kompanija, posebno onih iz ino-stranstva.
TR@I[NA LOGIKA
Zbog slo`enosti procedure kojutreba sprovesti prilikom izrade
li-citacionih elaborata i pribavqawaimovinsko-pravne dokumentacije,
kao ipreciznih procedura Republi~ke di-rekcije za imovinu RS koja
pripremapredlog zakqu~aka Vlade za svaki kom-pleks posebno, pravi
zamah prodaje iotu|ewa vojnih kompleksa treba o~eki-vati u drugoj
polovini 2007. i pogoto-vo u 2008. godini. Realan rok za
spro-vo|ewe Master plana je 2010. godina,mada treba re}i da ni tada
on ne}e bi-ti u potpunosti realizovan, jer je to,jednostavno –
nemogu}e.
Uprava za infrastrukturu MO, poMaster planu, ima obavezu da
pripre-mi imovinsko-pravnu dokumentaciju ilicitacione elaborate i
dostavi ihDirekciji za imovinu RS, kako bi onadala nalog Poreskoj
upravi da izvr{ikonkretnu procenu tr`i{ne vrednostipredmetnih
vojnih kompleksa. Do sadaje ugovorena izrada 106
licitacionihelaborata, a u toku je ugovarawe jo{92, koji su
odre|eni kao prioritetnido kraja 2006. godine.
Re~ je o kompleksima za koje jeproceweno da postoji pove}ano
zani-mawe potencijalnih kupaca, kao {to suklubovi Vojske, upravne
zgrade i drugiobjekti na atraktivnim gradskim loka-cijama. Za 91
vojni kompleks, odnosnoza one koji se sastoje samo od zemqi-{ta,
nije predvi|ena izrada licitaci-onih elaborata, ve} se za wih
priku-
19
VREDNOST IMOVINEKOJU KORISTI VOJSKA
Postoje razli~ita mi{qewa o ukupnojvrednosti nepokretnosti u
Master planu. Ne-ki su o nepokretnoj imovini koju koristi Voj-ska
govorili kao o “}upu punom zlata” i tvrdi-li da je “vrednija od
EPS-a i NIS-a zajedno”,te da se prodajom te imovine mogu
obezbeditisredstva za izgradwu desetina hiqada stano-va, vrhunsko
opremawe 30.000 vojnika i obez-bediti otpremnine za one koji budu
izgubiliposao u Vojsci. Drugi su, me|utim, bili mnogooprezniji kada
su govorili da }e “pravu vred-nost pokazati tr`i{te i zakon ponude
i po-tra`we”. Za sada, ipak, naj~e{}e figurirapreliminarna procena
Poreske uprave da jevrednost svih 447 lokacija iz Plana oko
mi-lijardu evra. Naravno, Poreska uprava }e po-sebno i za svaku
nepokretnost ponaosob sa~i-niti dodatnu procenu prilikom
ogla{avawa.MO nema poseban uticaj kada je re~ o odre|i-vawu
vrednosti i prodaji vojnih nepokretno-sti, ali ima pravo da postavi
svoje qude u ko-misije, prati prodaju i stavqa primedbe.
NI[ I NOVI SAD
Zanimqivo je da se gradovi Ni{ i NoviSad nisu odazvali na dopis
Uprave za infra-strukturu za sprovo|ewe Master plana. Re~ jeo
gradovima ~iji su gradona~elnici svojevre-meno potpisivali
protokole sa MO o razmenivojnih nepokretnosti i u kojima se i danas
is-kazuje zanimawe za vojne komplekse i nepokret-nosti. O~ekivalo
se da }e Ni{ i Novi Sad po-zitivnim re{ewima pokazati i drugim
op{ti-nama kako treba uspe{no zavr{iti posao raz-mene vojnih
nepokretnosti. Na`alost, to se ni-je dogodilo.
– Protokoli su potpisani mnogo ranije, au posledwih nekoliko
meseci nismo imali kon-takte sa rukovodstvima Ni{a i Novog Sada –
ka`e pukovnik Goran Dimi}.
O S T I P O M A S T E R P L A N U
Milan Meni}anin, savetnik ministra odbrane za infrastrukturu
-
TEMA
20 1. decembar 2006.
sporno, jer su buxetski korisnici u to vreme samo prenosili
pra-vo kori{}ewa nad dr`avnom imovinom.
– Op{tine pokazuju veliko zanimawe za vojne komplekse,
alinaj~e{}e samo na re~ima – ka`e Milan Meni}anin. – U
najve}embroju slu~ajeva op{tine nemaju opredeqena nov~ana sredstva
u bu-xetu ili stambeni fond, koje bi mogli upotrebiti u razmeni
nepo-kretnosti. U procesu razmene to je veoma va`no, zato {to
op{tinemoraju imati dokaz o poreklu nov~anih sredstava, {to zna~i
da nemogu ulaziti u kooperativne ili kompenzacione odnose sa
fizi~-kim i pravnim licima. To Master plan, jednostavno, ne
prepoznaje.
[ta }e se, me|utim, dogoditi ako lokalne samouprave nasta-ve sa
sporim izja{wavawem ili sa nekonkretnim ponudama kada jere~ o
realizaciji Master plana? Smatra}e se da su one odustalei
nepokretnosti }e se prodavati javnim nadmetawem. Pitawe je dali
takvo re{ewe pogoduje brzoj realizaciji Master plana, zato{to }e
tada sve zavisiti od interesa fizi~kih i pravnih lica.
PREGOVORI DO KONA^NOG RE[EWA
Rukovodstvo op{tine Pirot nedavno je povuklo potez vredanpa`we.
Naime, op{tina je 2002. godine uzela od Vojske zemqi{teza pro{irewe
novog grobqa, a ugovorom je precizirano da se tozemqi{te kompenzuje
sa 330 kvadratnih metara stambenog prosto-ra. Stara lokalna vlast
je s vremenom “zaboravila” svoju obave-zu, ali to nije u~inila i
nova. Tako je, pre pola godine, predsednikop{tine Pirot mr Vladan
Vasi} uru~io ministru odbrane ZoranuStankovi}u kqu~eve za sedam
stanova u tom gradu. Taj postupak,svakako, predstavqa dobru osnovu
za daqu saradwu. Ali Piro}an-ci su se javili i za druge
nepokretnosti iz Master plana.
– Zainteresovani smo za Klub Vojske u na{em gradu i
odavnonapu{tenu karaulu “Dojkinci” – ka`e predsednik op{tine
PirotVladan Vasi}. – Nameravamo da tu karaulu predamo na
upotrebuplaninarskom dru{tvu, a da u Klubu Vojske smestimo
biblioteku ibioskop. Mi smo MO poslali konkretnu ponudu, po kojoj
odmahmo`emo da predamo kqu~eve za 17, a da do kraja 2008.
izgradimojo{ 16 stanova razli~itih struktura i na razli~itim
lokacijamau gradu.
Po svemu sude}i dogovor izme|u MO i op{tine Pirot je bli-zu.
Objekat Kluba Vojske je Poreska uprava procenila na vi{e odmilion
evra, dok je vrednost ponu|enih stanova u novogradwi okomilion i
dvesta hiqada evra. Op{tina je novac za stanove obez-
JAVNO NADMETAWE
U listu “Politika” 9. novembra objavqen je oglas za pri-kupqawe
pismenih ponuda radi otu|ewa nepokretnosti koje ni-su neophodne za
funkcionisawe Vojske Srbije. U oglasu se na-vodi da }e biti prodati
poslovni prostori u Beogradu, Ba~kojTopoli, Novom Sadu,
Smederevskoj Palanci, Beloj Crkvi i voj-ni kompleks “U{}e” kod
Kraqeva, po ukupnoj po~etnoj ceni odoko 150 miliona dinara.
stav da cene ne treba spu{tati, ve} sa~ekati. Zato je sada
ranogovoriti o iskustvima, jer smo do sada imali samo dva javna
nad-metawa.
INTERES OP[TINA
U Master planu zacrtana je obaveza MO da, “ukoliko
postojiiskazani interes organa i organizacija lokalne samouprave
zapredmetne nepokretnosti i za navedeni vid raspolagawa,
ima}eprioritet u odnosu na otu|ewe istih”. U skladu sa tom ta~kom
Pla-na pripremqeni su i dostavqeni dopisi organima i
organizacija-ma lokalne samouprave sa pregledima nepokretnosti koje
koristiVojska na wihovoj teritoriji i predlogom za prenos prava
kori-{}ewa uz naknadu.
Dopisi su upu}eni u 79 op{tina, na ~ijim teritorijama se na-laze
vojni kompleksi predvi|eni za otu|ewe, a do sada je na
dopisodgovorila 41 op{tina. Sedam op{tina (Subotica, Pirot,
Sjeni-ca, Aleksinac, Kikinda, Vr{ac i Bela Crkva) poslalo je
konkretneponude, ~etiri op{tine (Kladovo, Bojnik, [id i Novi
Beograd) ni-su zainteresovane, dok su ostale op{tine izrazile
zanimawe zaponu|ene nepokretnosti, ali bez odgovaraju}e ili ikakve
naknade.Potpuna ponuda dobijena je od Direkcije za gra|evinsko
zemqi{tei izgradwu Beograda, i taj predmet je u proceduri pred
Republi~-kom direkcijom za imovinu. Prema re~ima Milana Meni}anina,
urazmeni nepokretnosti najvi{e se oti{lo sa op{tinom Subotica,koja
ima obezbe|ena materijalna sredstva i stanove, kao protiv-vrednost
za Kasarnu “Petar Drap{in” u tom gradu.
Radi efikasnijeg rada na razmeni vojnih nepokretnosti mi-nistar
odbrane Zoran Stankovi}, dr`avni sekretar MO ZvonkoObradovi},
savetnik ministra odbrane za infrastrukturu MilanMeni}anin i drugi
zvani~nici odr`ali su vi{e sastanaka sa na-~elnicima okruga,
predsednicima op{tina i drugim organima lo-kalnih samouprava. Tada
su iza{li na videlo i problemi koji mo-gu negativno da uti~u na
~itav proces. Na primer, na sastanku mi-nistra odbrane u
Zaje~arskom okrugu, pojedini predstavnici lo-kalnih samouprava
postavili su pitawe vlasni{tva nad imovi-nom predvi|enom za razmenu
i {ta raditi sa objektima ili kom-pleksima koje su op{tine nekada
ustupile Vojsci bez ikakve na-doknade. Prvi problem je, sre}om,
re{en usvajawem Ustava, zato{to se u novim ustavnim re{ewima nalaze
odredbe po kojima op-{tine mogu biti titulari ivlasnici dr`avne
imovine,pa tako i nepokretnosti kojebudu razmenile ili kupile
odVojske. Na posredan na~in,novi Ustav, zna~i, omogu}avai boqu
realizaciju Masterplana. Pitawe dobrovoqnoustupqenih kompleksa i
nepo-kretnosti, prema mi{qewuMilana Meni}anina, nije
Pukovnik Goran Dimi}, zamenik na~elnika Uprave
za infrastrukturu
Kasarna ”Vojvode Bojovi}a” u Novom Sadu, poznatija kao
”Mileti}eva”
-
bedila iz buxetskih sredsta-va i putem izdvajawa gra|anau Fond
za stambenu izgradwu.
U Kwa`evcu `ele da na23 hektara nekada{we ka-sarne formiraju
industrij-sku zonu i da tu smeste novupoqoprivrednu {kolu,
javnokomunalno preduze}e, vatro-gasno dru{tvo i ambulantu.
– Poreska uprava pro-cenila je kasarnu – govoriop{tinski menaxer
Milan\oki} – na prili~no visokiiznos od 122 miliona dina-ra, dok
predsednik op{tineGradimir @ivkovi} isti~espremnost op{tine da
izgra-di 1.200 kvadratnih metarastambenog prostora na atraktivnim
lokacijama u gradu.
– Mi mislimo da je to vrednost koja mo`e da parira vredno-sti
kasarne – ka`e Gradimir @ivkovi}. – Ponuda je znatno ve}a odna{ih
mogu}nosti, ali mo`emo je realizovati zahvaquju}i sred-stvima iz
Nacionalnog investicionog plana za projekat industrij-ske zone.
Vrednost vojne imovine }e padati, a u Kwa`evcu, sasvimsigurno, nema
kupca koji bi napu{tene objekte i zemqu kupio za mi-lion i po
evra.
Koordinator op{tinskog radnog tela za industrijsku zonu utom
gradu Jovan Isakov o~ekuje da se u zoni otvori hiqadu novihradnih
mesta i iznosi zanimqivu ideju da prioritet u zapo{qava-wu imaju
pripadnici Vojske koji ostanu bez posla. Po re~ima naj-odgovornijih
qudi u Kwa`evcu, rok za razmenu nepokretnosti saMO ve} isti~e, zato
{to odobrena sredstva ne}e mo}i da koristeslede}e godine.
S druge strane, Milan Meni}anin tvrdi da ponuda kwa`eva~-ke
op{tine iznosi samo polovinu od procewene vrednosti kasar-ne i da
MO nije ovla{}eno da umawuje tr`i{nu vrednost bilo kogkompleksa i
obja{wava:
– Mi ne odustajemo od pregovora kako bismo do{li do kona~-nog
re{ewa, s obzirom na interes op{tine i zna~aj tog prostoraza
privredni razvoj ~itavog regiona.
Veliki broj qudi u MO i VS sa nestrpqewem o~ekuje realiza-ciju
Master plana. Pitamo savetnika ministra odbrane Milana Me-ni}anina
da li je optimista u pogledu wegove realizacije. On ka`e:
– Verujem da }e Plan biti realizovan u visokom procentu za-to
{to iza wega stoji Vlada Srbije. Ako ne bismo realizovali Ma-ster
plan, doveli bismo u pitawe obezbe|ewe potrebnih sredsta-va za
podsticaj i podr{ku reforme sistema odbrane i re{avawestambenih
problema 16.500 besku}nika u MO i VS i wihovih po-rodica.
Nema sumwe da }e najve}e pote{ko}e u realizaciji Masterplana
stvarati nepostojawe kapitala u Srbiji, a koji bi bio ekvi-valentan
procewenoj vrednosti imovine koju koristi Vojska. Veli-ko
ohrabrewe, po tom pitawu, donosi i novi Ustav koji
strancimaomogu}ava da sada budu i vlasnici nekretnina. Uostalom,
neki ino-strani subjekti ve} su iskazali veliko interesovawe za
odre|enevojne komplekse i nepokretnosti.
Na osnovu svega re~enog, mo`e se zakqu~iti: Master plan
jekrenuo. Dodu{e, jo{ uvek je u prvoj brzini, ali iz we se veoma
la-ko mo`e pre}i u drugu, tre}u, ~etvrtu… Ostaje nam i da se
nadamoda realizaciji Master plana niko ne}e postavqati
nepredvi|eneprepreke i ko~nice.
Zoran MILADINOVI]
21
KONVERZIJA BAZA
Ideja o konverziji vojnih baza stara je nekoliko godina,ali je
ona, vi{e ili mawe, ostala na re~ima.
– Kod nas konverzija baza ne funkcioni{e kako treba zato{to smo
je shvatili samo kao otu|ewe nepokretnosti, a to u su-{tini nije
prava konverzija – tvrdi zamenik na~elnika Upraveza infrastrukturu
pukovnik mr Goran Dimi}. – Mi treba da odneke kasarne, u saradwi sa
resornim ministarstvom i stru~nimslu`bama lokalnih samouprava,
napravimo, na primer, centarza gerijatriju, zdravstvenu ustanovu
ili dom kulture. Konverzijane podrazumeva da objekte koje imate
poru{ite i zidate ne{todrugo, ve} da se sa mawim ulagawima promeni
namena objekata.
Zapadne zemqe imaju pozitivna iskustva u konverziji vojnihbaza,
ali i potpuno druga~iju situaciju. U wima dr`ava finansi-ra Vojsku,
a ona u~estvuje u konverziji vojnih baza zajedno sa mi-nistarstvima
i lokalnim samoupravama. Kod nas je Vojska, presvega,
zainteresovana da dobije odre|enu nadoknadu, dok }e onameni vojnih
baza odlu~ivati lokalne vlasti.
U Upravi za infrastrukturu odr`ano je pet radnih sastana-ka o
konverziji vojnih baza, na kojima su u~estvovali predstavni-ci
organizacijskih jedinica MO i G[ VS. Jedan od rezultata
tihsastanaka jeste i po~etak pilot-projekta konverzije baza u
zemun-skoj kasarni “Aleksa Dundi}”. Predvi|eno je da u delu te
kasarnebude sme{tena vojna gra|evinska ustanova “Beograd”, posle
we-ne transformacije. Pilot-projekat je u fazi izrade.
Sa problemom konverzije vojnih baza suo~ile su se i sve ze-mqe u
tranziciji, poput Bugarske, Rumunije, Hrvatske, BiH i Mol-davije.
Tim MO je pre nekoliko meseci boravio u Bugarskoj, kakobi na licu
mesta sagledao iskustva u konverziji velike vojne bazeu Razgradu
(50 hektara). Prezentaciji u Bugarskoj prisustvovalisu i
gradona~elnici Pirota i Kwa`evca Vladan Vasi} i Gradi-mir @ivkovi}.
Me|utim, od najavqenog prakti~nog prikaza kon-verzije vojne baze
nije bilo ni{ta, iako je u taj projekat ulo`enotri miliona evra.
Mo`da vi|eno najboqe oslikavaju re~i pred-sednika op{tine Pirot
Vladana Vasi}a da je za wega “najkori-snije to {to je video da
konverzija vojne baze nije uspela”. I Ma-|ari su od 1990. do 1998.
godine samo pokretali inicijative,ali bez ikakvog konkretnog
rezultata. O~igledno je da zemqe utranziciji nisu uspele da re{e
problem konverzije vojnih baza izato je dragocena najavqena pomo}
Regionalnog centra za pomo}u kontroli i verifikaciji naoru`awa (u
okviru Foruma za po-mo} zemqama jugoisto~ne Evrope) na planu
pronala`ewa poten-cijalnih me|unarodnih investitora.Sne`ana
Radovi},
na~elnik Odeqewa za upravqawe nepokretnostima
-
22
Rezultati ga|awa su u granicama od vrlo dobrog do odli~nog,{to
govori da su vojnici dobro radili i u kasarnskim uslo-vima,
pripremaju}i se za, kako se to obi~no ka`e, krunu ob-u~avawa.Prvog
dana tenkisti iz 211. oklopne brigade izveli su {kol-
ska ga|awa, na kojima su ni{anxije pokazale da mogu precizno
po-ga|ati projektilima iz tenkovskih topova. Komandant 211.
oklop-ne brigade pukovnik ^edomir Brankovi} nije krio
zadovoqstvo{to su vojnici potvrdili vrednost na svom vatrenom
kr{tewu.
Sli~no je bilo i na ga|awu protivoklopnim raketama, kadasu tri
podoficira, ~etiri vojnika po ugovoru i {est vojnika naodslu`ewu
vojnog roka, dokazali da za wih nema tajni u rukovawutim mo}nim
oru`jem.
– Wima je to prva, a verovatno i jedina ispaqena raketa u`ivotu
– ka`e komandir Odeqewa za obuku operatera, stariji
BOJ NA GA\AWA JEDINICAKOPNENIH SNAGA NOVE FO
vodnik Nikola Veqkovi}. – Zato je dan ga|awa poseban, jer su
seuverili da mogu da vladaju raketom i pogode ciq.
Rad i obuka operatera predstavqaju slo`en posao i potreb-no je
da svaki od wih izvede vi{e od hiqadu opaqewa na TV tre-na`erima i
u kabinetima. Raketa leti 19 sekundi od borbenogvozila pe{adije do
ciqa i u tom periodu se ispaquje, prihvatana putu za vo|ewe, vodi i
navodi na ciq. Svaki detaq je va`an,ali posledwih ~etiri-pet
sekundi odlu~uje da li }e raketa pogo-diti ili ne.
Artiqerci iz vrawske 78. motorizovane brigade, leskova~-ke 549.
motorizovane brigade, ra{~anske 37. motorizovanebrigade i ni{ke
211. oklopne brigade imali su ne{to druga~iji
Bojna ga|awa artiqerijskih i oklopno-mehanizovanih jedinica
Kopnenih snaga na Pasuqanskim livadama bila su prilika za proveru
osposobqenost vojnika junske i septemba