SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK
SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIKFAKULTET PRAVNIH NAUKASTUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: IIISMJER: OPTI SMJER
NEOVLATENA PROZVODNJA I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGASEMINARSKI RAD
Travnik, novembar 2012. godine
SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIKFAKULTET PRAVNIH NAUKASTUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA:IIISMJER: OPTI SMJER
NEOVLATENA PROIZVODNJA I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGASEMINARSKI RAD
Dario Bakarad
IZJAVA: Ja Dario Bakarad student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik,Indeks broj: 0145-10/ROP odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo profesora odnosno asistenata.
STUDENT: Dario BakaradPREDMET: Krivino pravo- posebni dioPROFESOR: Prof. Dr. Mile MatijeviASISTENT: Mr. Senad Hasanspahi
Travnik, novembar 2012. godine
SADRAJ :
1.UVOD41.1. Problem,predmet i objekt istraivanja41.2. Hipoteza41.3. Svrha i cilj istraivanja41.4. Strune metode51.5.Struktura rada52.UVOD63.OPE NAPOMENE O KRIVINIM DJELIMA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI74.ZNAENJE IZRAZA85.OPTE ZABRANE UZ IZUZEE ZA PREKURSORE106.NEOVLATENA PROIZVODNJA I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGA (l. 238. KZ FBIH)107.Neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (l. 238. KZFBIH, l. 232. KZ BDBIH, l. 224. KZ RS)15ZAKLJUAK20LITERATURA21
1. UVOD
Svrha ovog rada je prikazati to sve prema zakonu i odredbi stava 1. Predstavlja neovlateno proizvodenje i prodavanje opojnih droga u Bosni i Hercegovini.Prema tome vidimo da je neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih dorga krivino djelo blanketnog karaktera. 1.1. Problem,predmet i objekt istraivanja
Problem i predmet istraivanja moemo izvui iz samog naslova teme. Problem istraivanja predstavlja neovlatena i nezakonita proizvodnja i prodavanje opojnih droga u Bosni i Hercegovini. U ovom radu istarit e se i identificirati materije ili preparati koje su proglaene za opojne droge. Objekt samog istraivanja je da utvrdi koje su to radnje koje uinitelj vri neovlatene i koje su zakonske mjere propisane. 1.2. Hipoteza
to se tie neovlatene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, kako bi se u svakom pojedinom sluaju realizovao, odnosno zatitio odgovarajui javni interes, ali i ostvarivanje i zatita individualnih prava i pravnih interesa graana i organizacija, to je u stvari poseban cilj zakonskih propisa da se to vise samnji broj ove vrsta krivinih djela.
Ph.1. Neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opjnih droga se odreuje kao utvreni niz radnji podvrgnutim osobenom pravnom reimu, koje uprava preduzima u neposrednom izvravanju zakonskih odredbi.1.3. Svrha i cilj istraivanja
Svrha i cilj istraivanja, jeste istraiti sve relevante podatke o zadatoj temi, te prezentirati dobijene rezultate. U radu u nastojati odgovoriti na sljedea pitanja :
- Koje su to krivine radnje koje identificiraju ovu vrstu krivinih djela?-Koji je cilj tj. kako prevetnivne mjere i kazne utjeu na smanjenje ove vrste krivinih djela ?1.4. Strune metode
Prilikom istraivanja teme svoga seminarskog rada, koritene su sljedee znanstvene metode: metode analize i sinteze, te komparativni metod. 1.5. Struktura rada
Prilikom izrade ovoga rada koritene su razliite metode naunog istraivanja. Rad je podjeljen u tri dijela. U prvom dijelu ukazano je na opte zabrane uz izuee za prekursore tj. ukzanao je na to da je zabranjeno proizvoditi biljke koje daju supstance za pravljenje opojnih droga, osim ako to nije zakonom propisane za posebne svrhe. Takoer su navedene i ope napomene o krivinim djelima protiv zdravlja ljudi koja spadaju u ope opasna krivina djela.U drugom dijelu mjesto zauzima osnovna tema ovog rada a to je neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga u FbiH, tako sam se i osvrnuo i na zakonske propise Brko Distrikta.U treem dijelu rada razraena je analiza jedne presude sa Opinskog Suda u Zenici, gdje je poiniocu krivinog djela za neovlatenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga propisana kazna zatvora od jedne godine.
2. UVOD
Droga je svako sredstvo u krutom, tekuem ili plinovitom stanju koje unoenjem u organizam dovodi do tjelesnih ili psihikih promjena. Psihoaktivne droge su one koje djeluju na sredinji ivani sustav i mogu mijenjati miljenje, osjeanje i ponaanje osobe koja ih je uzela. Po svom djelovanju psihoaktivne droge se mogu razvrstati u psihodepresore, psihostimulatore, halucinogene i droge mijeanoga djelovanja.
Upotreba psihoaktivnih droga nije nov fenomen. Arheoloki dokazi ukazuju na to da uporaba psihoaktivnih supstanca datira unazad bar 10,000 godina, a istorijski dokazi upotrebe u okviru kultura kroz zadnjih 5,000 godina.
Kako je tokom duge istorije konzumiranja dokazano da droge razorno utiu na zdravlje ljudi a takoer ostavljaju nesgledivu tetu na drutveni i socijalni ivot, pravni sistem je prepoznao inkriminaciju neovlatene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Vlade kontroliraju proizvodnju, prodaju i uporabu droga, a cilj tog kontrolnog sustava je ograniavanje uporabe droga u medicinske i znanstvene svrhe. Zloporaba i trgovina drogom velik je zakonski problem jer stvara visoku razinu kriminaliteta. Takoer je znaajno spomenuti pojam korupcije zbog golemih sredstava koja se obru u nezakonitoj trgovini drogom. Trgovina drogom modernizirala se i usavrila do te mjere da predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti, te openito sigurnosnom stanju u dravi.
Zloporaba droga tetno utjee na potroae pojedince i drutvo u kojem ive. Na samog konzumenta djeluje loe u smislu tekih fizikih psihikih, psiholokih, emotivnih, duevnih, socijalnih i financijskih problema. Zadnji navedeni uzrok su upadanja u jo iri spektar kriminalnih djelatnosti kao to su prostitucija, krae, prijevare, ucjene, utaje, razbojnitva pa i ubojstva kao najtea djela, a sve u svrhu nabavljanja sredstava za kupnju droge.
Ovaj rad ima za cilj da, ispita dostavljanje neovlatenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga, dakle tema ovog rada je: Neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
3. OPE NAPOMENE O KRIVINIM DJELIMA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI
Krivina djela protiv zdravlja ljudi spadaju u grupu opeopasnih krivinih djela, jer su ona uglavnom usmjerena protiv zdravlja veeg broja individualno neodreenih osoba. Kod najveeg broja tih djela posljedica je opa opasnost za zdravlje ljudi, to znai daje grupni zatitni objekt ovih krivinih djela zdravlje ljudi. Razlozi koji opravdavaju samostalnost ove grupe krivinih djela su razliiti, jer u savremenim drutvenim okolnostima na to utiu nova nauna i tehnoloka otkria u raznim okolnostima, nove naune metode u medicini, velika mobilnost ljudi koja predstavlja opasnost od irenja zaraznih bolesti, veliki porast narkomanije posljednjih decenija, kao i enormno irenje bar danas jo neizljeivih zaraznih spolnih bolesti, itd. Krivina djela protiv zdravlja ljudi imaju nekih slinosti s krivinim djelima protiv ivota i tijela posebno s krivinim djelima protiv ope sigurnosti ljudi i imovine[footnoteRef:1]. Od tih djela ona se razlikuju po svom grupnom zatitnom objektu, koji je ovdje zdravlje ljudi, s obzirom da su ta djela u najveem broju upravljena protiv zdravlja veeg broja individualno neodreenih osoba. [1: Zvonimir Tomi, Krivino pravo posebni dio, Univerzitet u Sarajevu, 2007., str. 145]
Veina krivinih djela iz ove glave je blanketnog karaktera, to znai da se njihovim izvrenjem kre odreeni propisi kojima se ureuje odreena oblast vezana za zdravlje ljudi. Ti propisi su unutarnji zakonski i podzakonski akti, kao stoje to npr. kod prenoenja zarazne bolesti, nepos-tupanja po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije, itd., ali dispozicija je ponekad pokrivena i meunarodnopravnim instrumentom, kao stoje to npr. kod neovlaene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.Kod veine krivinih djela iz ove glave posljedica se ogleda u apstraktnoj ili konkretnoj opasnosti za zdravlje veeg broja individualno neodreenih osoba. Izuzetak su nesavjesno lijeenje, samovoljno lijeenje, nedozvoljeno presaivanje dijelova ljudskog tijela i nepruanje medicinske pomoi kod kojih posljedica nastupa prema individualno odreenoj osobi.
Veina krivinih djela iz ove glave dobija svoj kvalificirani oblik ako izvrenjem osnovnog oblika djela doe do nastupanja tee posljedice izraene u tekoj tjelesnoj ozljedi, tekom naruenju zdravlja ili u prouzroko-vanju smrti jedne ili vie osoba. U odnosu na teu posljedicu u takvim sluajevima mora postojati nehat uinitelja.Uinitelj nekih krivinih djela iz ove glave moe biti svaka osoba, dok kod nekih to moe biti osoba s odreenim svojstvom.Oblik krivnje kod krivinih djela iz ove glave je umiljaj, s tim daje kod jednog broja tih krivinih djela predvien i njihov nehatni oblik, kao to je to npr. kod prenoenja zaraznih bolesti, zapoljavanja osoba oboljelih od zarazne bolesti, nesavjesnog lijeenja, proizvodnje i stavljanja u promet kodljivih ivotnih namirnica, itd.
Krivino gonjenje za krivina djela iz ove glave preduzima se po slubenoj dunosti.Kod nekih krivinih djela iz ove glave, pored kazne, propisana je i mogunost primjene mjere sigurnosti oduzimanja predmeta, u smislu obaveznog oduzimanja odreenih predmeta, kao stoje to npr. kod proizvodnje i stavljanja u promet kodljivih ivenih namirnica, neovlaene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga i kod posjedovanja i omoguavanja uivanja opojnih droga.Prema uem podgrupnom objektu krivinopravne zatite, sva krivina djela iz ove glave mogu se razvrstati na krivina djela kojima se titi zdravlje od zaraze, gdje spadaju prenoenje zaraene bolesti, nepostu-panje po zdravstvenim propisima za vrijme epidemije, prenoenje spolne bolesti i zapoljavanje osoba oboljelih od zarazne bolesti, zatim na krivina djela kojim se titi zdravlje ljudi od lijenikih propusta i nedozvoljenog lijeenja, gdje spadaju nesavjesno lijeenje, samovoljno lijeenje, nedozvoljeno presaivanje dijelova ljudskog tijela, nepruanje medicinske pomoi i nadrilijenitvo, zatim na krivina djela kojim se titi zdravlje od kodljivih ivotnih namirnica, gdje spadaju proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih ivenih namirnica, nesavjesni pregled mesu za prehranu i zagaivanje vode za pie i ivenih namirnica, i na kraju na krivina djela kojim se titi zdravlje ljudi vezano za alkoholna pia i opojne droge gdje spadaju sluenje alkoholnih pia mladini maloljetnicima, neovla.c-na proizvodnja i BtavJjarrio U promet opojnih droga i posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga.[footnoteRef:2] [2: Zvonimir Tomi, Krivino pravo posebni dio, Univerzitet u Sarajevu, 2007., str. 146]
*4. ZNAENJE IZRAZA
Pojedini izrazi, u smislu Zakona o spreavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, imaju sljedee znaenje:
1. Opojna droga je svaka supstanca prirodnog ili vjetakog porijekla koja je uvrtena u listu opojnih droga u skladu sa meunarodnim konvencijama o kontroli opojnih droga ili na osnovu odluke nadlenog organa u Bosni i Hercegovini.Izraz opojna droga, kako se koristi u ovom zakonu, ukljuuje i psihotropne supstance koje su uvrtene u listu psihotropnih supstanci, ako psihotropne supstance nisu posebno pomenute.
2. Psihotropna supstanca je svaka supstanca prirodnog ili vjetakog porijekla, koja je uvrtena u listu psihotropnih supstanci u skladu sa meunarodnim konvencijama o kontroli opojnih droga ili na osnovu odluke nadlenog organa u Bosni i Hercegovini.3. Biljka iz koje se moe dobiti opojna droga (skraeno: biljka) jeste svaka biljka iz koje se moe dobiti opojna droga, a koja je uvrtena u listu tih biljaka u skladu sa meunarodnim konvencijama o kontroli opojnih droga ili na osnovu odluke nadlenog organa u Bosni i Hercegovini, kao i dio takve biljke koji se moe upotrijebiti za dobijanje opojne droge.
4. Prekursor je svaka prirodna ili vjetaka supstanca koja se moe upotrijebiti u proizvodnji opojne droge i koja je uvrtena u listu prekursora u skladu sa meunarodnim konvencijama o kontroli opojnih droga ili na osnovu odluke nadlenog organa u Bosni i Hercegovini.
5. Supstance su opojne droge, psihotropne supstance i prekursori uvrteni u listu opojnih droga, psihotropnih supstanci i prekursora u skladu sa meunarodnim konvencijama o kontroli opojnih droga ili na osnovu odluke nadlenog organa u Bosni i Hercegovini.
6. Preparat je otopina ili smjesa, u vrstom ili tenom stanju ili u bilo kojem fizikom obliku, koja sadri opojnu drogu, psihotropnu supstancu ili biljku iz koje se moe dobiti opojna droga.
7. Sredstvo za proizvodnju opojne droge je sprava ili drugi predmet koji je namijenjen ili upotrijebljen za dobijanje opojne droge ili psihotropne supstance.
8. Uzgoj biljke je sjetva, sadnja, uzgajanje ili etva biljke ili drugaije uzimanje dijelova biljke iz koje se moe dobiti opojna droga.
9. Proizvodnja je priprema, prerada, mijeanje, preiavanje, izrada i svaka druga radnja kojom se dobija ili kojom se doprinosi dobijanju opojne droge, psihotropne supstance, prekursora ili njihovog preparata.
10. Promet je svaki nain stavljanja u promet opojne droge, psihotropne supstance, biljke, dijela biljke ili prekursora, kao to su uvoz, izvoz, tranzit, nabavka, kupovina, prodaja, zamjena, prenos, skladitenje, izdavanje na recept i slino.
11. Posjedovanje je stvarno vlasnitvo nad opojnom drogom, psihotropnom supstancom, biljkom ili prekursorom.
12. Ovisnost je stanje neodoljive potrebe, psihike ili fizike, za upotrebom opojne droge.
13. Ovisnik o opojnoj drogi je lice koje se upotrebom opojne droge dovelo u stanje ovisnosti.
14. Povremeni uivalac opojne droge je lice koje jednokratno ili povremeno uzima opojne droge, a kod kojeg se jo nije razvilo stanje ovisnosti.
15. Pomo ovisniku i povremenom uivaocu opojne droge jeste pomo preduzimanjem medicinskih mjera i mjera socijalne pomoi, kao to su psihosocijalna rehabilitacija, savjetovanje i resocijalizacija ovisnika o opojnim drogama.[footnoteRef:3] [3: B, Petrovi-D. Jovaevi, Krivino pravo posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, 2005.godine;]
16. Zloupotreba opojnih droga ili nedozvoljena upotreba opojnih droga je uzgoj biljke iz koje se moe dobiti opojna droga, posjedovanje sredstva za proizvodnju opojne droge te proizvodnja, promet i posjedovanje opojne droge, psihotropne supstance, biljke ili dijela biljke iz koje se moe dobiti opojna droga ili prekursora protivno odredbama ovog zakona, kao i upotreba opojne droge van terapeutskih indikacija, u prekomjernim dozama ili tokom vremena koje nije obuhvaeno terapijom.
17. Policija je nadleni policijski organ u Bosni i Hercegovini.[footnoteRef:4] [4: l. 3. Zakona o spreavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga''Sg BiH'', broj 8, od 7. februara 2006. godine;]
5. OPTE ZABRANE UZ IZUZEE ZA PREKURSORE
Zabranjen je uzgoj biljke iz koje se moe dobiti opojna droga te proizvodnja, promet i posjedovanje opojne droge, psihotropne supstance i biljke iz koje se moe dobiti opojna droga, osim pod uslovima i sa ciljem propisanim ovim zakonom.Zabranjeno je posjedovanje sredstava za proizvodnju opojnih droga, osim pod uslovima i sa ciljem propisanim ovim zakonom.Zabranjena je upotreba opojnih droga i psihotropnih supstanci, osim pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima iz oblasti humane i veterinarske medicine, odnosno zdravstva i veterinarstva.Proizvodnja, promet i posjedovanje prekursora dozvoljeni su pod uslovima propisanim ovim zakonom.Zabranjeno je direktno ili indirektno oglaavanje proizvodnje, prometa, posjedovanja i upotrebe opojnih droga i psihotropnih supstanci, te propagiranje opojnih droga i psihotropnih supstanci na bilo koji drugi nain osim u naunim i strunim izdanjima namijenjenim naunicima ili strunjacima iz oblasti zdravstva.[footnoteRef:5] [5: l. 4. Zakona o spreavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga''Sg BiH'', broj 8, od 7. februara 2006. godine;]
6. NEOVLATENA PROIZVODNJA I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGA (l. 238. KZ FBIH)
Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko noovlaeno proizvodi, prerauje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, dri ili prenosi ili posreduje u prodaji ili kupovini, ili na drugi nain neovlasno stavlja u promet materije ili pripravke propisom proglaene opojnim drogama.Iz navedene dispozicije se vidi daje neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga krivino djelo blanketnog karaktera.[footnoteRef:6] [6: Z. Tomi, Krivino pravo posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, 2007.godine;]
U initelj krivinog djela moe biti svaka osoba.
Radnja krivinog djela alternativno je odreena, i to kao proizvodnja, prerada, prodaja, nuenje na prodaju opojnih droga, kupovina radi prodaje, dranje ili prenoenje, ili kao posredovanje u prodaji ili kupovini, kao i svako drugo neovlaeno stavljanje u promet opojnih, droga. Bez obzira o kojem obliku radnje izvrenja se radi uinitelj mora postupati neovlaeno, s obzirom daje proizvodnja, prerada i promet opojnih droga u odreene svrhe, kao to su npr. medicinske ili naune svrhe, dozvoljena ukoliko se odvija pod strogim zakonskim uvjetima i kontrolom. Predmet ovog krivinog djela su materije ili preparati koji su proglaeni za opojne droge. Opojnim drogama smatraju se supstancije prirodnog ili sintetskog porijekla ijom se upotrebom mogu stvorit) stanja ovisnosti kojn mogu da izazovu oteenja zdravlja ili da na drugi nain ugroze ljudski integritet u fizikom, psihikom ili socijalnom smislu.
Objekt krivinopranvne zatite je zdravlje ljudi. Posljedica krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj.Propisana kazna je zatvor od jedne do deset godina.
Odredbom stava 2. propisan je tei oblik ovog krivinog djela kojeg ini onaj ko organizira grupu ljudi u cilju uinjenja ovog krivinog djela ili onaj ko postane lanom takve organizirane grupe ljudi. Pod organiziranjem grupe ljudi podrazumijeva se ili stvaranje novog ili iskoritavanje ve postojeeg oblika zloinakog udruenja od najmanje tri ili vie osoba u cilju da neovlaeno proizvode, prerauju, stavljaju u promet materije ili supstance koje su proglaene opojnim drogama[footnoteRef:7]. Pod takvom grupom ljudi u smislu odredbe l. 2. st 16. KZ FBiH podrazumijeva se udruenje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog, ponovljenog iti povremenog injenja krivinih dlaja, pri emu svaka od tih osoba uestvuje u uinjen ju krivinog dleja. Prema tome, radi se o grupi ljudi koja je formirana, a nije nastala spon-tano, s tim da organiziranje pretpostavlja postojanje dogovora izmeu pripadnika grupe meusobno ili izmeu organizatora i svakog pojedinog lana grupe. To mole obuhvatiti i organiziranje mree preprodavaa ili posrednika. Pod mreom se podrazumijeva neodreeni vei broj osoba preko kojih se opojne droge stavljaju u promet. Djelo se smatra dovrenim samim organiziranjem grupe koja ima za cilj vrenje ovog krivinog djela, to znaci da nije nuno daje ta organizirana grupa neko takvo konkretno djelo ili poinila ili samo zapoela. [7: Z. Tomi, Krivino pravo posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, 2007.godine;]
Pored organiziranja grupe ljudi u cilju uinjenja ovog krivinog djela u ovaj oblik spada i postajanje lanom takve organizirane grupe ljudi. To postajanje lanom moe biti izriito i preutno, ali u svakom sluaju takvo da se iz cjelokupne situacije sa sigurnou moe zakljuiti da postoji saglasuost konkretnog pojedinca da uestvuje u djelatnostima grupe kao njen lan, kao i pristanak organizatora i ostalih lanova grupe da neko postane lanom te grupe. Djelo je dovreno samim postojanjem lanom takve organizirane grupe ljudi koja ima za cilj djelatnosti koje se odnose na neovlaemi proizvodnju, preradu i stavljanje u promet opojnih droga.Za organiziranje grupe ljudi i za postajanje lanom takve organizirane grupe propisana je kazna zatvora najmanje tri godine.
Odredbom stava 3., propisan je poseban oblik ovog krivinog djela u kojem su inkriminirane odreene pripremne, odnosno pomagake radnje za osnovni oblik djela i to kao samostalno krivino djelo. Ovaj oblik djela ini onaj ko neovlaeno izrauje, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu za koje zna da su namijenjene proizvodnji opojnih droga.
Uinitelj i kod ovog oblika djela moe biti svaka osoba.
Radnja ovog oblika djela alternativno je odreena i ima vie oblika, a to su neovlaeno pravljenje, nabavljanje, posredovanje ili davanje na upotrebu opreme, materijala ili supstancija za koje uinitelj djela, zna da su namijenjeni a proizvodnju opojnih droga.
Za krivinu odgovornost, potreban je umiljaj, a zahtjev da on zna namjenu opreme, materijala ili supstancija koje su predmet radnje ukazuje na njegovu svijest o tome u njenom najjaem stepenu, tj. na svijest o sigurnosti dae se ti predmeti upotrijebiti za proizvodnju opojnih droga.
Propisana kazna za ovaj oblik djela je zatvor od est mjeseci do pet godina...." Takoe, sud nalazi da je optueni u vrijeme izvrenja krivinog djela bio uraunljiv jer nisu postojale okolnosti koje bi dovele u sumnju ovakav zakljuak suda. to se vinosti tie, sud nalazi da je optueni krivino djelo izvrio umiljajno. Naime u vrijeme izvrenja krivinog djela optueni je bio svjestan svih njegovih zakonksih obiljeja i htio je njegovo izvrenje. Dakle pored svijesti kod optuenog je bila prisutna i volja za izvrenjem krivinog djela, zbog ega je i oglaen krivim i kanjen u skladu sa Zakonom.
Prilikom odluivanja o vrsti i visini kazne sud je cijenio sve olakavajue i oteavajue okolnosti konkretnog sluaja. Kao olakavajuu okolnost sud je cijenio injenicu da je isti nezaposlen te da se radi o osobi mlae ivotne dobi. Kao oteavajuu okolnost sud je cijenio stepen povrede zatienog dobra, posledice koje nastupaju injenjem ovog krivinog djela te injenicu da je optueni osuivan za istovrsno krivino djelo dakle injenicu da se radi o specijalnom povratniku. Cijenei sve ove okolnosti sud je optuenog Dini Sanela za produeno krivino djelo neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz lana 238. stav 1. Krivinog Zakona FBIH a u vezi sa lanom 55. i 31. Krivinog Zakona FBIH, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 4 (etiri) mjeseca. Navedenom sankcijom po ocjeni suda moe se postii svrha kanjavanja u smislu odredbi lana 42. Krivinog Zakona FBIH."[footnoteRef:8] [8: Presuda Opinskog suda u Zenici broj 43 0 K 035559 10 K, od 17.03.2011.godine u predmetu S. D.;]
Odredbom stava 4. propisano je obavezno oduzimanje opojnih droga i sredstava sa njihovo spravljanje, to znai daje propisana obavezna primjena mjere sigurnosti oduzimanja predmeta, shodno odredbi j. 78, st. 3. KZ-a.[footnoteRef:9] [9: Z. Tomi, Krivino pravo posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, 2007.godine, str.162;]
..." Na osnovu lana 78.Krivinog Zakona FBiH i 239. stav 4. Krivinog Zakona F BiH optuenom se izrie zatitna mjera oduzimanja predmeta i to: opojna droga heroin, neto teine 0,2 grama neto teine 0,36 grama preostale nakon vjetaenja. Izreenu zatitnu mjeru, izvrit e Policijski organi MUP ZDK Zenica, PU Zenica, i to unitavanjem istih."[footnoteRef:10] [10: Presuda Opinskog suda u Zenici broj 43 0 K 035559 10 K, od 17.03.2011.godine u predmetu S. D.;]
... " Na kraju sud napominje, poto je izricanje zatitne mjere oduzimanja opojne droge obligatorno, u konkretnom sluaju sud nije izrekao istu, iz razloga to je opojna droga koja je oduzeta od Paanbegovi Harisa a koja je preostala nakon vjetaenja, trajno oduzeta i unitena u predmetu koji se vodio protiv Paanbegovi Harisa zbog krivinog djela posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga iz lana 239. stav 3. Krivinog Zakona FBIH."[footnoteRef:11] [11: Presuda Opinskog suda u Zenici broj 43 0 K 019933 09 K, od 06.05.2010.godine u predmetu J. A.;]
Posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga (l. 239. KZ FBiH)
Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko navodi drugog na uivanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu daje uiva on ili druga osoba, ili stavi na raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge ili na drugi nain drugom omoguuje uivanje opojne droge. Ovim krivinim djelom inkriminirane su odreene radnje podstrekavanja i pomaganja u uivanju opojne droge. Razlog tome je to samo uivanje opojne droge nije krivino djelo, pa ni te radnje, prema opim odredbama o sauesnitvu, ne bi bile kanjive.
Ucinitelj krivinog djela moe biti svaka osoba.
Radnja krivinog djela alternativno je odreena, i to kao navoenje drugog na uivanje opojne droge, davanje opojne droge drugom daje uiva on ili druga osoba, stavljanje na raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge ili kao omoguavanje drugom na drugi nain da uiva opojnu drogu. Navoenje znai podstrekavanje na uivanje opojne droge. Ostali oblici radnje izvrenja su radnje pomaganja. Kod navoenja i davanja opojne, droge za uivanje za postojanje djela nije nuno daje stvarno i dolo do konzumiranja droge. Kod stavljanja prostorija na raspolaganje za uivanje opojne droge djelo postoji bez obzira da li su te prostorije stvarno i koritene za uivanje opojne droge. Kod omoguavanja uivanja opojne droge na drugi nain djelo postoji i u sluaju da nije dolo do uivanja opojne droge, ve je za njegovopostojanje dovoljno samo daje takvo uivanje omogueno
Objekt krivinopravne zatite kod ovog krivinog djela je zdravlje ljudi.
Posljedica krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi.Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa svijest o radnjama podstrekavanja, odnosno pomaganja u uivanju opojne droge.
Propisana kazna je zatvor od tri mjeseca do pet godina.
Odredbom stava 2. propisan je tei oblik ovog krivinog djela koji postoji u sluaju kad jc osnovni oblik omoguavanja uivanja opojnih droga uinjen prema djetetu, maloljetniku ili prema vie osoba ili ako su prouzrokovane naroito teke posljedice. Kvalifikacijske okolnosti su starosna dob pasivnog subjekta, vei broj osoba kao pasivnih subjekata i posebno teke posljedico U odnosu na starosnu dob i broj pasivnih subjekata mora postojati umiljaj na strani uinitclja, a u odnosu na naroito teke posljedice ucinitelj mora postupati sa nehatom.
Propisana kazna za ovaj tei oblik djelaje zatvor od jedne do deset godina.
Odredbom stava 3. inkriminirano je neovlaeno posjedovanje opojne droge. Ovo je s obzirom na propisanu kaznu privilegirani oblik djela. Radnja ovog oblika djelaje samo posjedovanje materije ilipripravka koji su propisom proglaeni opojnim drogama. Za postojanje djela potpuno je nebitno na koji nainje ucinitelj doao do tih materija ili pripravaka, kao stoje nebitan i cilj njihovog posjedovanja. Bitno je samo da ucinitelj ima faktiku vlast nad drogom, daje neovlateno dri, jer se droga moe drati samo na osnovu izriitog zakonskog propisa. Za postojanje djelaje nebitno da li se droga dri za vlastitu upotrebu ili radi prodaje. Inkriminacijom je obuhvaeno svako posjedovanje bez obzira na vrstu ili koliinu droge. To znai da to mogu biti i najlake droge kao stoje marihuana, ili najtee droge kao stoje heroin, a djelom su obuhvaene i najmanje koliine to bi upuivalo na zakljuak da se droga ne posjeduje za za prodaju, ve za vlastite, potrebe.
Ucinitelj ovog oblika djela moe da bude svaka osoba koja neovlateno dri drogu, to znai da to moe da bude ne samo raspaiva ili diler, ve i osoba koja je uivalac opojne droge, odnosno ovisnik.
Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj koji obuhvata svijest o neovlatenom posjedovanju opojne droge.
Za samo neovlateno posjedovanje opojne droge propisana je kazna zatvora do jedne godine.
Odredbom stava 4. predvieno je obavezno oduzimanje opojnih droga, tj. obavezna primjena mjere sigurnosti oduzimanja predmeta prema odredbi l. 78. st. 3 KZ-a.
7. Neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (l. 238. KZFBIH, l. 232. KZ BDBIH, l. 224. KZ RS)
Djelo se sastoji u neovlatenoj proizvodnji, preraivanju, prodaji ili nutenju na prodaju ili radi prodaje, kupovini, dranju, prenoenju ili u posredovanju u prodaji iii kupovini ili u neovlatenom stavljanju na drugi nain u promet supstancija ili preparata koji su propisom proglaeni za opojne droge. Objekt zatite je zdravlje ljudi.[footnoteRef:12] [12: B, Petrovi-D. Jovaevi, Krivino pravo posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, 2005.godine;]
Objekt napada su supstancije ili preparati koji su propisom proglaeni za opojne droge. Opojne droge su prirodne ili sintetike supstance koje dejstvuju na centralni nervni sistem, tako to izazivaju prijatna osjeanja, a slabe ili privremeno otklanjaju nervnu napetost, strah i boi, Poslije due upotrebe stvara se navika, ovisnost u vidu neodoljive potrebe za njihovim daljim unoenjem u organizam kao i poveanjem doze ime se ugroava zdravlje ovjeka. Pod opojnim drogama podrazumijevaju se i psihotropne supstancije. To su supstance koje utjeu na promjenu stanja svijesti izazivajui prijatna osjeanja. One mogu biti prirodne i sintetike (meskalin, LSD).
Zloupotreba opojnih droga nije samo nacionalni, ve jo vie meunarodni zdravstveni, socijalni i pravni problem. Njeno suzbijanje nije problem jedne drave, jer ne samo trgovina, nego i proizvodnja ovih opasnih supstanci postaje predmet organiziranog transnacionalnog kriminala. U suzbijanju i sprjeavanju ove socijalnopatoioke i kriminogene pojave donijeto je vie konvencija i sporazuma: sporazum zakljuen 1909. godine u angaju, enevski sporazumi iz 1925. 1932. i 1936. godine, pa sporazumi iz Lejk Saksesa 1946., Pariza 1948. i Njujorka iz 1953.godine. Danas su na snazi Jedinstvena konvencija o opojnim drogama iz 1961. godine, Konvencija o psihoiroprurn supstancama iz 1971. godine i Konvencija JN protiv nezakonitog prometa opojnim drogama i psihotropnim supstancijama usvojena u Beu 1988. godine Ovi meunarodni akti sadre i listu zabranjenih opojnih droga i psihotropnih supstancija i njihovih preparata.
Radnja uinjenja je viestruko alternativno odreena. Ona se sastoji iz proizvodnje, preraivanja i stavljanja u promet droga. Proizvodnja je saenje, gajenje i ubiranje biljaka ili uzimanje ekstrakta, tj. supstand koje daju (npr. opijum iz maka koji se dobija zarezivanjem njegovih ahura). Prerada je ienje, mljevenje ili ukrtanje biljke droge odnosno vaenje njenih sastojaka hemijskim ili fizikim procesom i pravljenje proizvoda za upotrebu u vidu ampula, draeja, praha za rastvaranje ili za umrkavanje ili u vidu rastresite materije za puenje uz dodavanje novih sastojaka ili ne.
Stavljanje u promet se vri prodajom, nuenjem na prodaju ili radi prodaje kupovinom, dranjem, prenoenjem, posredovanjem u prodaji ili kupovini ili na drugi nain. Prodaja je davanje opojnih droga za novac (domai ili strani), a nuenje na prodaju je pokuaj prodaje, tj. pokazivanje robe i traenje odreene cijene. Stavljanje u promet na drugi nain je poklanjanje, davanje na probu, poslugu, zajam ili razmjena, itd. Omoguavanje stavljanja u promet se ini prenoenjem, dranjem, odnosno njihovim uvanjem da bi se stavile u promet. Posredovanje u prodaji je traenje kupaca ili preprodavaa, rasporeivanje ovih na pojedina mjesta, dostavljanje preprodavcima robe ili sakupljanje novca od preprocaje, itd.Droga i psihotropne supstance treba da se proizvode, prerauju ili stavljaju u promet neovlateno, dakle protupravno to ukazuje na blanketni karakter ovog krivinog djela.[footnoteRef:13] [13: B, Petrovi-D. Jovaevi, Krivino pravo posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, 2005.godine;]
... "Optueni negira da je poinio predmetno krivino djelo koje mu se predmetnom optunicom stavlja na teret, navodei da on uopte ne zna kako se predmetna opojna droga nala u njegovom autu. Ovakvu odbranu optuenog sud je ocijenio sraunatom, smiljenom i usmjerenom na izbjegavanje krivine odgovornosti iz razloga to je ista u cijelosti opovrgnuta dokazima optube koji su sprovedeni na glavnom pretresu, a kojim dokazima je sud poklonio punu vjeru jer isti nisu u suprotnosti jedan u odnosu na drugi i na cio dokazni postupak uopte. ak to vie odbrana optuenog i dokazi odbrane po ocjeni suda direktno idu u prilog optube, jer po miljenju suda predmetno vozilo je uvezeno iz inostranstva tanije Njemake, i kao takvo prelo vie graninih prelaza (Njemaka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, BiH), i niti pri jednom pregledu na graninim prijelazima nije pronaen nikakav niti predmet niti pvc. vreica sa sumnjivom materijom, a u toku postupka je nesporno utvreno da se ista nalazila na mjestu na kojem se obinim vizuelnim pregledom mogla uoiti. Nadalje, neosnovana je odbrana da je dokaz opojna droga nezakonit dokaz jer policija nije imala naredbu za pretres. U konkretnom sluaju nije se radilo o pretresu ve o pregledu vozila u smislu lana 25. Zakona o policiji, i tom prilikom nije potrebna naredba sudije za prethodni postupak jer se ne radi o pretresu nego o pregledu, te u vezi sa tim ukoliko se prilikom rutinske kontrole fiikih lica kod istih nau sumnjive materije iste po slubenoj dunosti prosljeuju u labarotorij MUP-a na ispitivanje radi utvrivanja sastava materije i porijekla iste.
Dakle, sve ove injenice upuuju na nesporan zakljuak suda da navedena opojna droga pripada optuenom sa jedne strane, a sa druge strane velika koliana opojne droge upuuje na jasan zakljuak da je ista namjenjena za dalje rasturanje odnosno prodaju. Shodno tome, sud nalazi da su se u radnjama optuenog Sejdi Adisa, nala sva bitna obiljeja krivinog djela neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz lana 238. stav 1. Krivinog Zakona FBIH. Stoga imajui u vidu navedeno, sud je u potpunosti naao dokazanim da je optueni Sejdi Adis u svemu postupao na nain kako je to opisano u izreci presude, u kojim radnjama su sadrana sva bitna obiljeja bia krivinog djela neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz lana 238. stav 1. Krivinog zakona F BiH. Nadalje, sud je utvrdio da je optueni u vrijeme izvrenja krivinog djela bio uraunljiv, jer nisu postojale okolnosti koje bi dovele u sumnju ovakav zakljuak suda. Sud nalazi da je optueni navedeno krivino djelo poinio sa direktnim umiljajem. Naime, u vrijeme izvrenja krivinog djela, optueni je bio svjestan svih njegovih zakonskih obiljeja i htio je njegovo izvrenje. Dakle, pored svijesti, kod optuenog je bila prisutna i volja za izvrenjem krivinog djela, tako da je sud istog oglasio krivim i kaznio po Zakonu.
Kod odluivanja o vrsti i visini kazne koju e izrei optuenom sud je, prije svega, imao u vidu zakonom propisanu sankciju za ovo krivino djelo, posljedice koje su nastupile izvrenjem krivinog djela, stepen krivine odgovornosti optuenog. Kao olakavajue okolnosti sud je cijenio injenicu da je optueni osoba mlae ivotne dobi, dok je od oteavajuih okolnosti cijenio njegovu dosadanju osuivanost. Cijenei navedene okolnosti u odnosu na teinu djela, te stepen krivine odgovornosti optuenog, okolnosti pod kojima je krivino djelo poinjeno, posljedice koje su nastupile izvrenjem krivinog djela, cijenei injenicu da opojna droga speed spada u kategoriju teih opojnih droga, sud je optuenog Sejdi Adisa za poinjeno krivino djelo neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz lana 238. stav 1. Krivinog zakona FBiH, primjenom citiranog zakonskog propisa, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 ( jedne ) godine. Navedenom kaznom po ocjeni suda, postii e se svrha kanjavanja u smislu lana 42. Krivinog Zakona FBIH.[footnoteRef:14]" [14: Presuda Opinskog suda u Zenici broj 43 0 K 024864 09 K, od 06.10.2010.godine u predmetu A. S.;]
Posljedica djela je ugroavanje zdravlja ljudi u vidu apstraktne opasnosti. Djelo je svreno poduzimanjem bilo koje djelatnosti. Pokuaj prodaje predstavlja svreno djeio, a ne stadijum u njegovom uinjenju.
Uinitelj djela moe biti svaka osoba, a u pogledu krivnje potreban je umiljaj koji obuhvata svijest da sc proizvodi, prerauje ili stavlja u promet opojna droga i da sc to ini neovlateno.
Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Uz kaznu zatvora obavezno se izrie mjera sigurnosti oduzimanja opojnih droga, kao i sredstava za njihovu proizvodnji;
Primjer 1.
U IME FEDERACIJE BOSNE T HERCEGOVINE
Opinski sud u Zenici, sudija A.S., uz sudjelovanje zapisniara J.H. u krivinompredmetu protiv optuenog S. A., zbog produenog krivinog djela neovlatena proizvodnja istavljanje u promet opojnih droga iz lana 238. stav 1. u vezi sa lanom 55. KZ F Bili, po optuniciKantonalnog tuilatva eniko-dobojskog kantona broj T 04 0 Kl' 0001780 10 od 23.06.2011. godinenakon usmenog, glavnog i javnog pretresa odranog u prisustvu optuenog "braniteljicepo slubenoj dunosti M. A. i kantonalne tuiteljice L. H-S.. dana 28,02.2012. godine donio je i javno objavio slijedeu
PRESUDUOptueni roengodine u Zenici, gdje jc i nastanjen u ul. Mejdandik br.., sa zavrenom osnovnom kolom, bez zanimanja i zaposlenja, razveden, otac jednog djeteta, , po nacionalnosti Bonjak, dravljanin BiH, osuivan presudom Opinskog suda u Zenici broj: K-411/02 od 22.11.2002. godine, za krivino djelo iz lana 253. stav I. u vezi sa lanom 20. KZ F BiH, na kaznu zatvora u trajanju od est mjeseci, uslovno na tri godine, presudom Opinskog suda u Zenici broj: 043-O-K-08-000008 od 11.03.2008. godine za krivino djelo iz lana 239. stav 3. KZ F BiH, na kaznu zatvora u trajanju od est mjeseci, uslovno na dvije godine, presudom Opinskog suda u Zenici broj: 043-0-K-08-000318 od 29.06.2008. godine za krivino djelo iz lana 239. stav 3. i 1. KZ F Bili, na. kaznu zatvora u trajanju od etiri mjeseca i presudom Opinskog suda u Zenici broj: 43 0 K 004850 09 od 01.06.2009. godine za krivino djelo iz lana 239. stav 3. KZ F BiH, na kaznu zatvora ii trajanju od est mjeseci, uslovno na dvije godine,
KRIV JE
to je dana 27.07.2009. godine u Zenici, oko 16,30 sati, na eljeznikom mostu koji povezuje naselje Blatuu i Kamberovia Polje, suprotno odredbi lana 4. stav I. Zakona o spreavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga omoguio uivanje opojne droge marihuana" Kesten Bruni, tako to je zatraio od Uzunovi Denisa da iz kutije cigareta Drina" meko pakovanje, u kojoj se nalazilo vie paketia opojne droge marihuana", izvadi jedan paketi neto teine 0,59 grama, upakovan u bijeli papir i preda Kesten Bruni, stoje ovaj i uinio, koja droga je kod K. B. pronaena i oduzeta od strane ovlatenih slubenih lica MUP Zenica,[footnoteRef:15] [15: Presuda Opinskog suda u Zenici broj 43 0 K 052894 11 K, od 28.02.2012.godine u predmetu A. S.;]
1. dana 27.07.2009. godine u Zenici, oko 16,30 sati, na eljeznikom mostu koji povezuje naselje Blatuu i Kamberovia Polje, suprotno odredbi lana 4. stav I. Zakona o spreavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga neovlateno posjedovao etiri paketia opojne droge marihuana" i to tri paketia neto teina 0,75 grama, 0,69 grama i 0,34 grama upakovanu u Al-foJiju ijedan paketi opojne droge marihuana" neto teine 0,33 grama upakovanu u pvc kesici, a potom u kutiju cigareta Drina" meko pakovanje, koju drogu je odbacio od sebe, prilikom uoavanja ovlatenih slubenih lica MUP Zenica, a koja je od strane istih pronaena i oduzeta,dana 10.08.2009. godine u Zenici, u tano neutvreno vrijeme na Kamberovia Polju, suprotno odredbi lana 4. stav 1. Zakona o spreavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, B.E. , neovlateno prodao dva paketia opojne droge marihuana" neto teina 0,85 grama i 0,5 grama, po cijeni od 10 KM, koja droga je kod B. E. pronaena i oduzeta od strane ovlatenih slubenih lica MUP Zenica,dakle, neovlateno posjedovao i omoguavao uivanje opojne droge, te prodavao opojnu drogu,ime je poinio produeno krivino djelo neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz lana 238. stav 1. u vezi sa lanom 55. KZ F BiH,pa ga sud primjenom citiranog zakonskog propisa,
OSUUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD I (JEDNE) GODINE
Na osnovu lana 202. stav 4. ZKP-a F BiH optueni se oslobaa trokova krivinog postupka.2. Na osnovu lana 78. stav I. u vezi sa lanom 239. stav 4. KZ F BiH od optuenog se oduzima opojna droga marihuana u koliini 2,54 grama. Izreenu mjeru oduzimanja opojne droge izvrit e nadleni policijski organi MUP-a Ze-do kantona i to unitenjem iste.
Obraz loenje
Kantonalno tuilatvo Ze-do kantona kod ovog suda podiglo je optunicu broj T 04 0 KT 0001780 10 od 23.06.2011. godine protiv optuenog S. A. , zbog produenog krivinog djela neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz lana 238. stav 1. u vezi sa lanom 55. KZ F BiH.
Navedena optunica potvrena je sa danom 24.06.2011. godine.U postupku izjanjenja o krivici optueni S.A. porekao jc krivicu, radi ega je sud zakazao glavni pretres.Na odranom glavnom pretresu proveden je dokaz sasluanja vjetaka I. S., koja je u svojoj izjavi istakla da dostavljeni biljni materijal oduzet od B.E. i K. B. sadri psihoaktivne komponente identine kao cannabis, odnosno opojna droga marihuana. Ista je dalje istakla da biljni materijal pronaen u neposrednoj blizini S. A. takoer sadri psihoaktivne komponente identine kao cannabis, odnosno opojna droga marihuana.[footnoteRef:16] [16: Presuda Opinskog suda u Zenici broj 43 0 K 052894 11 K, od 28.02.2012.godine u predmetu A. S.;]
Nakon naprijed iznesenog nalaza vjetaka I. S. optueni S. A. je u cjelosti priznao da jc poinio djelo koje mu se stavlja na teret predmetnom optunicom, dodajui da je njegovo priznanje dato dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, svjestan posljedica priznanja krivice u smislu snoenja trokova krivinog postupka i naknade priinjene tete.
Obzirom na jasno i nedvosmisleno priznanje optuenog sud je, u skladu sa lanom 280. ZKP-a F BiH. odustao od neposrednog izvoenja predloenih dokaza, te je proveo dokaz itanja izjave svjedoka K. B. od 19.05.2011. godine, svjedoka U. D. od 28.07.2009. godine, svjedoka K. H. od 17.06.2011. godine, svjedoka B. E. od 11.08.2009. godine, izvrio uvid u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj 08-03/7-1 -104/09 od 27.07.2009. godine na ime K. B., potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj 08-03/3-3-10/09 od 11.08.2009. godine na ime B. E., nalaz ispitivanja NN materije MUP-a. Zenica, Uprava policije, Sektor kriminalistike policije - Odsjek kriminalistike tehnike i KDZ broj 08-03/3-6-04-2-4763-1/09 od 16.02.2010. godine, nalaz ispitivanja NN materije MUP-a Zenica, Uprava policije, Sektor kriminalistike policije - Odsjek kriminalistike tehnike i KDZ broj 08-03/3-6-04-6-5060-1/09 od 24.09.2009. godine, nalaz ispitivanja NN materije MUP-a Zenica. Uprava policije. Sektor kriminalistike policije - Odsjek kriminalistike tehnike i KDZ broj 08-03/3-6-04-2-4792-1/09 od 21.12.2009. godine, izvjetaj Ijekara specijaliste dr. Avvad Hassana, medicinsku dokumentaciju Kantonalnog zavoda za borbu protiv bolesti ovisnosti Zenica od 18.08.2011. godine za optuenog S. A., te je izvrio uvid u izvod iz kaznene evidencije za optuenog od 25.08.2010. godine.
Imajui u vidu priznanje optuenog, koje je u cjelosti potvreno dokazima izvedenim na glavnom pretresu, sud je u potpunosti naao dokazanim daje optueni S. A. u svemu postupao na nain kako je to opisano u izreci presude, u kojim radnjama su na strani optuenog S. A. sadrana sva bitna obiljeja prdouenog krivinog djela neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz lana 238. stav 1. KZ F BiH.
Navedeno djelo optueni je poinio umiljajno, budui da je isti bio svjestan svojih radnji i htio njihovo izvrenje, dakle kod optuenog je pored svijesti bila prisutna i volja za izvrenjem predmetnog krivinog djela, zbog ega je i oglaen krivim.
Kod odluivanja o vrsti i visini kazne koju c izrei optuenom, sud jc od oteavajuih okolnosti na sirani optuenog naao njegovu raniju osudivanost, jer je isti, kako to proizilazi iz izvoda iz kaznene evidencije, do sada tri puta osuivan za istovrsna krivina djela, dok je od olakavajuih okolnosti imao u vidu priznanje t kajanje optuenog za poinjeno krivino djelo, injenicu da se isti nalazi u postupku odvikavanja od opojnih droga od 11.05.2010. godine i da isto zavrava u maju tekue godine, a kako to proizilazi iz Izvjetaja Ijekara specijaliste dr. Avvad Hassana i medicinske dokumentacije Kantonalnog zavoda za borbu protiv bolesti ovisnosti Zenica od 18.08.2011. godine, da je u tom procesu pokazao uspjeh u lijeenju, daje isti bez zanimanja i zaposlenja, kao i injenicu da izdrava malodobno dijete, pa cijenei navedene okolnosti u odnosu na teinu djela, te stepen krivice optuenog, sud je optuenog S. A. za poinjeno produeno krivino djelo neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz lana 238. stav 1. u vezi sa lanom 55. KZ F BiH, primjenom navedenog zakonskog propisa osudio na kaznu zatvora u trajanju od I (jedne) godine. Izreenom kaznom e se, po ocjeni suda, postii kako opa, tako i posebna svrha kanjavanja iz lana 42. KZF BiH.[footnoteRef:17] [17: Presuda Opinskog suda u Zenici broj 43 0 K 052894 11 K, od 28.02.2012.godine u predmetu A. S.;]
Kako je optueni bez zaposlenja, to gaje sud primjenom odredbe iz lana 202. stav 4. ZKP-a F BiH oslobodio trokova krivinog postupka.
Kako je zakonom zabranjena neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, to je u skladu sa lanom 78. stav 1. u vezi sa lanom 239. stav 4. KZ F BiH rijeeno da se od optuenog S. A. oduzme droga marihuana u koliini 2,54 grama, koja koliina je ostala nakon izvrenog vjetaenja. Izreenu mjeru oduzimanja opojne droge izvrit e nadleni policijski organi MUP-a Zc-do kantona i to unitenjem iste.
1) Organiziranje grupe ljudi u cilju neovlatene proizvodnje, prerade ili stavljanja u promet opojnih droga je stvaranje novog ili iskoritavanje postojeeg oblika zloinakog udruenja u vidu grupe najmanje tri osobe za injenje ovog krivinog djela. To je angairanje i povezivanje vie osoba za proizvodnju, preradu ili prodaju ih na drugi nain stavljanju u promet opojnih droga. Te osobe se mogu, ali i ne moraju, meusobno poznavati. Djelo je svreno samim momentom organiziranja ove grupe osoba sa ciljem injenja navedenog krivinog djela bez obzira da li je neko konkretno djelo obuhvaeno zloinakim planom i uinjeno ili pokuano.Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje jednu godinu.
2)Postajanje lanom organizirane grupe Ijudi u cilju neovlatene proizvodnje, prerade ili stavljanja u promet opojnih droga je izriito (usmeno ili pismeno) ili preutno (ui njem em odreenih djelatnosti u sastavu grupe ili za njen raun) davanje saglasnosti da se li sastavu organizirane grupe kad njen lan uestvuje u djelatnostima koje su vezane za neovlatenu proizvodnju, preradu ili stavljanje u promet opojnih droga. Djelo je svreno postajanjem lanom ove grupe ljudi sa navedenim ciljem Za ovo djelo je propisana kazna zatvora najmanje jednu godinu.
3)Neovlatena izrada, nabavljanje, posredovanje ili davanje na upotrebu opreme, materijala ili supstancija. Ovdje se objekt radnje ne javlja u vidu opojne droge ve su to oprema, materijal ili supstancija koji su neophodni odnosno namijenjeni za proizvodnju opojnih droga. To su sva ona sredstva koja se mogu upotrijebiti za pripremu, proizvodnju, koritenje ili neposredno unoenje opojne droge u organizam. Ovaj oblik djela postoji kada neka osoba neovlateno, dakle protivpravno izrauje, proizvodi, sklapa, montira, prepravlja odnosno dolazi u posjed, nabavlja (na bilo koji dozvoljeni ili nedozvoljeni nain) predmete uinjenja ovog djeia.Radnju ovog krivinog djeia predstavlja i posredovanje odnosno davanje drugoj osobi na upotrebu ovih predmeta. Koji su to predmeti - oprema, materijal ili supstancije namijenjeni za proizvodnju opojnih droga stvar je ocjene suda u svakom konkretnom sluaju. To moe biti oprema; (aparati i laboratorijski pribor), materijali (pric, igle, lule, lampe) ili supstancije (razne hemlkafije) koje su namijenjene i inae za proizvodnju i upotrebu opojnih droga, ali to ne mora biti sluaj. Mogu to biti i svakodnevni predmeti koji se koriste u domainstvu ili industriji (hemijskoj ifi farmaceutskoj) ili u kolskim ili fabrikim laboratorijama za druge namjene, ali koji se mogu upotrijebiti i u ovoj svrsi. Dovoljno je da je uinitelj djela svjestan namjene ovih predmeta, bez obzira da li kod njega postoji i namjera upravljena na upotrebu ovih predmeta u cilju ovog krivinog djela.Za ovo djelo je propisana kazna zatvora od est mjeseci do pet godina, a uinitelju djela se obavezno izrie mjera sigurnosti oduzimanja opojne droge i sredstava za njihovo spravljanje.[footnoteRef:18] [18: B, Petrovi-D. Jovaevi, Krivino pravo posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, 2005.godine;]
ZAKLJUAK
Ovisnost o opojnim drogama je sociopatoloka pojava koja remeti fiziko, psihiko zdravlje, socijalnu i ekonomsku ravnoteu, pogada kako pojedinca tako i njegovu porodicu, kao i iru zajednicu. Neophodan je kompleksan, multisektorijalan, sistematian pristup u rjeavanju svih oblika i faza ove pojave.
Bosna i Hercegovina ne posjeduje metodoloki jedinstven sistem evidencije i praenja u oblasti neovlatene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, te stoga i ne raspolae tanim podacima o ovoj pojavi, ali je opi utisak da je ona u porastu. Sporadina istraivanja koja su radena na podrucju BiH potvruju da se stanje u ovoj oblasti ne razlikuje u mnogome od stanja u zemljama u okruenju.
Najee koritena droga je marihuana, koju koristi od 7-25%1 adolescenata, a procenat se mijenja u zavisnosti od uzrasta, sredine u kojoj ive, pola (procenat se poveava sa uzrastom, vei je u urbanim sredinama i u veim gradovima, te medu mukom populacijom).
Postojee aktivnosti na suzbijanju neovlatene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga su nedovoljne, sporadicne i neuskladene, kako na lokalnom nivou tako i sa medunarodnim programima.
Ne postoji sistemski pristup u rjeavanju ovog problema u obrazovnom sistemu, a narocito u visokom obrazovanju. Neophodne su sistemske, strune, interdisciplinarne, dobro koordinirane i kontinuirane aktivnosti na polju prevencije, represije i razvijanje resursa za suzbijanje problema vezanih za zloupotrebu opojnih droga.
LITERATURA
1. B, Petrovi-D. Jovaevi, Krivino pravo posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, 2005.godine;2. Z. Tomi, Krivino pravo posebni dio, Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, 2007.godine;
3. Zakon o spreavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga''Sg BiH'', broj 8, od 7. februara 2006. godine;
4. Presuda Opinskog suda u Zenici broj 43 0 K 035559 10 K, od 17.03.2011.godine u predmetu S. D.;
5. Presuda Opinskog suda u Zenici broj 43 0 K 024864 09 K, od 06.10.2010.godine u predmetu A. S.;6. Presuda Opinskog suda u Zenici broj 43 0 K 019933 09 K, od 06.05.2010.godine u predmetu J. A.;7. Presuda Opinskog suda u Zenici broj 43 0 K 052894 11 K, od 28.02.2012.godine u predmetu A. S.;
2
