Sprječavanje ranog napuštanja školovanja primjenom ... · sudionicima. Nadamo se da će naše ideje inspirirati nastavnike na razmišljanje o njihovim stavovima i radu u razredu.

Izvo

r: A

na C

otta

, „Ba

teu

a sa

udad

e...

faz u

m 3

1!!!“

. Som

e rig

hts r

eser

ved.

Izvo

r: w

ww

.piq

s.de

Sprječavanje ranog napuštanja školovanja primjenom inkluzivnih strategijaPriručnik za stručno usavršavanje nastavnika

Urednici Meike Jens Dirk Lange

Koordinator Meike Jens

Voditelj projekta Dirk Lange

Koncepcija projekta Meike Jens

Oblikovanje Marion Rolfes

PrijevodJasna Kraljić-Cmrk

LekturaLidija Novosel

Autori Annette BarnscheidtAngela CasariuErzsebet CsakyPiroska CzifrikNecmi GündüzMeike JensZsuzsanna KomjáthyNevenka Lončarić JelačićSemih MarangozSandra MoßnerSusan NavissiStefana Mariuca NicolauTomislav OgrinšakÖzlem OktayIonut StanCsilla StenczingerBernhard StolzDiana Szántó

Autorska prava

Sva prava pridržana. Sadržaj ove publikacije može se slobodno koristiti i umnožavati u obra-zovne i druge nekomercijalne svrhe pod uvjetom da je takva reprodukcija popraćena nazna-kom vlasništva “Erasmus + Project PEARLS – Insititute for Civic Education (IDD)”Projekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava stavove autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu uporabu ovdje sadržanih informa-cija.

Projekt broj: NI-2014-1-DE03-KA201-001573 Sporazum broj: VG-SPS-NI-14-001573-3

Svi materijali mogu se preuzeti na mrežnoj stranici: https://www.pearls-erasmus.eu

Ovaj nastavni materijal namijenjen je daljnjem stručnom usavršavanju nastavnika, a pripremljen je tijekom projekta za sprječavanje ranog napuštanja školovanja korištenjem inkluzivnih strategija: ERA-SMUS+ project

PEARLS: Sprječavanjeranog napuštanja školovanja primjenom inkluzivnih strategija (2014-2017).Stručno usavršavanje nastavnika održano je u Budimpešti 23. - 30. travnja 2017.

UvodUvod

UVOD

PEARLS: Preventing Early School Leaving Through Inclusive Strategies ERASMUS+ je projekt sprječavanja ranog napuštanja školovanja korištenjem inkluzivnih strategija, financiran od Europske komisije. Glavni je cilj projekta razviti program stručnog usavršavanja nastavnika, kao i osmisliti popratni materijal, PEARLS nastavnu zbirku alata. Nastavnim alatima mogu se koristiti i drugi iskusni edukatori kako bi diseminirali navedene sadržaje. Zbirka alata sastoji se od tri modula, koja su u daljnjem tekstu detaljno objašnjena. Projektni tim iz devet obrazovnih institucija i pet zemalja pripremio je ove nastavne materija-le, koji su zatim testirani, prilagođeni i prevedeni na šest jezika.

Politička pozadina projekta

Bajka o čistoći sve se više javlja u suvremenoj Europi: Priče i slike homogenog naroda i tradi-cionalne obitelji naglo se šire. Određene skupine i stranke pokušavaju definirati nova pravila pripadnosti, npr. određenom narodu ili Europi, pomoću socioloških objašnjenja darvinistič-kog tipa: neki ljudi su vrijedni, a drugi su bezvrijedni. Time se krše ustavna načela, Povelja temeljnih prava EU i mnoge druge demokratske konvencije.

Rasističkom propagandom protiv Roma i ostalih manjina mađarska stranka desnog krila, Jo-bbik, dobila je 20 % glasova 2014. godine. Slična kretanja mogu se uočiti i u mnogim drugim europskim zemljama.1 Fanatici i populisti protive se sposobnosti ljudskog bića da vrednuje raznolikost (ili pomiješanost, u kojoj živimo - ili smo živjeli) podrijetla, vjeroispovijesti, praksa i navika, fizičkog izgleda i spolne orijentacije – sve se to čini opasnom prijetnjom za njih.

Različitost i inkluzija

Različitost je jedan od središnjih pojmova projekta PEARLS. Svaki učenik treba imati slobodu i mogućnost za razvoj svoje osobnosti. Dijete može pripadati određenoj skupini (vjerskoj, nacionalnoj manjini itd.) koja ga je do određene mjere formirala. Istovremeno, na dijete koje pripada nacionalnoj manjini (npr. romskoj) ili ima migracijsko podrijetlo, treba se gledati kao na pojedinca. Ne može se svaki oblik izražavanja i ponašanja učenika tumačiti jednostrano kroz prizmu njegova podrijetla ili zajednice. U protivnom, to bi dijete bilo vezano uz tu zajed-nicu kao lutka na koncu, sputano klišejima njezine navodne kulture. Na taj način ne bi imalo priliku razviti svoju jedinstvenu osobnost.

Mi smatramo da u svakom razredu i u svakoj školi mora postojati respekt prema različi-tim i višestrukim načinima pripadanja, kao i prema individualnoj jedinstvenosti. Sma-tramo da je to važan uvjet da bi učenici bili motivirani za učenje.

1 Npr. Ukip u UK; Nacionalna fronta u Francuskoj, PiS u Poljskoj, NPD i AfD u Njemačkoj, HČSP i HRAST u Hrvatskoj, Zlatna zora u

Grčkoj, Švedski demokrati itd.

Uvod

John Hattie, istaknuti istraživač na polju obrazovanja, u meta-studiji je otkrio da utjecaj na-stavnika na uspjeh učenika zauzima izuzetno visokih 30 % u usporedbi s ostalim utjecajima, kao što su socijalno podrijetlo i vršnjačke skupine.2

Budući da veći dio projektnog tima čine sami nastavnici, dobro nam je poznato ogromno radno opterećenje nastavnika i činjenice da različiti dionici (roditelji, općine, ministarstva itd.) jako puno traže od njih.

Tijekom stručnog usavršavanja potičemo razmjenu iskustava i primjere dobre prakse među sudionicima. Nadamo se da će naše ideje inspirirati nastavnike na razmišljanje o njihovim stavovima i radu u razredu. Na taj način neki od njih mogu doprinijeti i krenuti malim koraci-ma u implementaciju snažnije inkluzije u europskim školama.

Koncept inkluzije predviđa stvaranje jednakih uvjeta za svaku osobu i za sve skupine, a u prvom redu za one kojima je otežan pristup prilikama koje se nude većinskom društvu. Određene skupine imaju puno manje prilika završiti školu s dobrim rezultatima od drugih. Studije pokazuju da su stope ranog napuštanja školovanja učenika s pripisanim migracijskim podrijetlom i iz manjinskih skupina poput romskih učenika, puno veće od prosjeka.

Rano napuštanje školovanja

Definicija ranog napuštanja školovanja, upotrebljavana na razini EU, odnosi se na one mlade ljude koji prekinu svoje obrazovanje i osposobljavanje u višim razredima osnovne škole, ili čak na nižem obrazovnom stupnju, i koji više nisu u obrazovnom sustavu. Statistički gledano, europske se stope ranog napuštanja školovanja mjere u postotku mladih ljudi u dobi od 18 do 24 godine sa samo završenom osnovnom školom i koji nisu više u sustavu obrazovanja i osposobljavanja3. Kada se u ovoj publikaciji spominje pojam ranog napuštanja školovanja, to podrazumijeva sve oblike napuštanja obrazovanja i osposobljavanja u osnovnoj školi.

Čimbenici koji pridonose ranom napuštanju školovanja višestruki su:

na individualnoj razini mogu se povezati s određenim zdravstvenim, osobnim ili emocional-nim poteškoćama mladih ljudi, a često se radi i o socijalno-ekonomskom podrijetlu učeni-kove obitelji. Na razini škole nezdrava školska klima, vršnjačko nasilje ili loši odnosi među učenicima i nastavnicima mogu izazvati rano napuštanje školovanja. Učenici koji osjećaju da ne mogu utjecati na svoje obrazovanje i da se njihov glas u školi ne čuje, mogu izgubiti interes te se kod njih javlja povećani rizik. (ibid: 11)

Isto tako, strukturalna razina može imati negativan utjecaj: kruti obrazovni sustavi, rano obilježavanje ili visoke stope neprihvaćanja mogu također pridonijeti visokim stopama ranog napuštanja školovanja (ibid: 9).

PEARLS projekt poduzima mjere protiv ranog napuštanja školovanja na preventivnoj i in-terventnoj razini. PEARLS mjere za podupiranje (npr. program mentorstva) i osnaživanje roditelja interventne su akcije (vidi: https://www.pearls-erasmus.eu). Šestodnevni program stručnog usavršavanja dio je preventivnih mjera. Program stručnog usavršavanja podijelili smo u tri modula.

2 Hattie, John A. C. (2012). Visible Learning for Teachers: Maximizing Impact on Learning. Oxford

3 Europska komisija (2013): Smanjenje ranog napuštanja školovanja. Ključne poruke i politička podrška. Završno izvješće

tematske radne skupine za rano napuštanje školovanja, Bruxelles, str. 6

Uvod

1. INKLUZIJA ROMSKIH UČENIKA

Romi, kao najveća manjina u Europi, suočavaju se s ogromnom mržnjom, omalovažavanjem i diskriminacijom. Strukturalni problemi poput neprihvatljivih stambenih uvjeta u svim zemljama EU prepreke su u obrazovanju romske djece. Uzimajući u obzir strukturalnu i povijesnu razinu, sudionici će se sresti s novim obrascima i čuti nove priče o Romima kojima bi se mogli boriti protiv stereotipa. Opći je cilj osposobiti nastavnike resursima da mogu raditi s romskom djecom.

2. HETEROGENOST/RAZNOLIKOST U RAZRED

U ovom modulu nastavnici će naučiti važnost davanja pravičnih obrazovnih mogućnosti svakom učeniku, neovisno o njegovu individualnom izričaju identiteta. Pedagoška po-sljedica prihvaćanja raznolikosti znači pomoći nastavnicima i cijelom razredu prihvatiti i konstruktivno se ophoditi s raznolikostima i izazovima koje one nose. U sklopu modula nalazi se posebno poglavlje koje obrađuje izazove: koje su vrste ponašanja i koja uvjere-nja neprihvatljivi?

3. ŠKOLE KAO OBRAZOVNA OKRUŽENJA Sudionici imaju prilike otkriti da škola kao institucija nije neutralna i kao takva može utjecati na isključivanje i diskriminaciju. Štoviše, mogu naučiti na koji način uključiti ostale dionike (npr. roditelje, predstavnike iz zajednice itd.). Ovaj modul može, između ostalog, biti i dio akcijskog plana koji će nastavnici implementirati u svom okruženju kako bi svoju školu u što većoj mjeri učinili inkluzivnom.

Naravno, svjesni smo činjenice, koju prenosimo i našim sudionicima, da poboljšanje problematike ranog napuštanja školovanja u većim razmjerima zahtijeva temeljne promjene na političkim razinama, npr. u borbi protiv siromaštva i nezaposlenosti.

Nadamo se da će ovaj program stručnog usavršavanja donijeti korisne ideje i potrebne popratne nastavne materijale i potaknuti sudionike da pronalaze mogućnosti prenošenja naučenog svojim kolegama i učenicima.

PEARLS tim

Uvod

Gottfried Wilhelm Leibniz Universität Hannover Institute for Civic Education (IDD)

Germany

Humanistic Association Section Lebenskunde

Germany

Artemisszió Foundation

Hungary

Losonci Primary School

Hungary

Tekirdağ Romans Aid and Solidarity Association

Turkey

Mustafa Necati Primary School

Turkey

Association “Gipsy Eye”

Romania

Cozmesti Primary School

Romania

Education and Teacher Training Agency

Croatia

PEARLS PROJEKTNI TIM

sadržaj

0 Uvod 3

1 Inkluzija ROMSKIH UČENIKA 7

2 Heterogenost – kompetencija raznolikosti u razredu 37

3 Škola kao obrazovno okruženje 77

7

01MODUL

Inkluzija ROMSKIH UČENIKA

01MODUL

UVOD

Opći je cilj ovog modula propitati naša mišljenja o Romima. Pobliže ćemo razmotriti mitove i legende vezane uz njih, ali i općeprisutnu stigmatizaciju. Svrha je bolje razumijevanje najve-će manjine u Europi, kao i sagledavanje problematike na drugačiji, kompleksniji način. To će biti prvi korak za sudionike stručnog usavršavanja, u svrhu njihova podržavanja borbe protiv predrasuda i izgrađivanju puteva romskoj djeci prema jednakim mogućnostima.

Uvodne činjenice o Romima

Romi potječu iz Sjeverozapadne Indije, što se može dokazati činjenicom da je jezik Roma, romani, povezan sa sanskrtskim jezikom. Do kraja 15. stoljeća Sinti i Romi spominju se u zapisima gotovo svih europskih zemlja.

Pojam Romi obično se koristi u političkim dokumentima i raspravama EU, iako obuhvaća ra-zličite skupine koje uključuju Putnike (Travellers UK), Manuše, Gitane (Francuska, Španjolska), Aškale (Albanija), Sinte (Zapadna i Srednja Europa), a također Bojaše i Romungre (Mađarska). Za sve ove skupine postoji još jedan izraz koji većina Roma smatra diskriminatornim: Cigani. To vrijedi i za izraze Tsigan i Cigojner.

Iako Romi dijele zajednički jezik romani ili romanes, zajedničku zastavu i himnu, oni su se u pojedinim zemljama različito razvijali. Tako se danas u pogledu društvene situacije, obra-zovanja i jezika Romi iz Francuske (Manuši, Gitani, itd.) mogu uvelike razlikovati od Roma iz Rumunjske (Ursarija, Kaldarari, Aurari, Ciurari). Također, unutar jedne zemlje situacija jedne romske obitelji može se uvelike razlikovati od područja do područja.

Nažalost, u Europi, čak i danas, svi Romi imaju jedan zajednički problem: diljem Europe oso-ba romskog podrijetla mora se nositi s diskriminacijom, ponižavanjem i mržnjom. Stoljećima ranije, anticiganizam je imao jaku vjersku komponentu. Članovi romske manjine često su stigmatizirani kao pogani ili optuženi za savez s đavlom. Tijekom nacionalsocijalizma u Nje-mačkoj (1933.-1945.), otprilike 500.000 Roma ubijeno je u logorima smrti i tzv. koncentracij-skim logorima. Cilj je bio potpuno istrebljenje romske manjine. Pripadnici romske zajednice godinama su se borili da njemačka vlada napokon prizna genocid (1985.), što je uključivalo i određenu materijalnu naknadu. Iako postoje mnogi zakoni u europskim zemljama koji podr-žavaju prava Roma kao i puno projekata koji pokušavaju poboljšati njihovu situaciju, duboko ukorijenjene predrasude teško je prevladati.


8

01MODUL


CJELINA NASLOV POD-CJELINE CILJEVITRA- JANJE

UvodOpis teme i opće informacije o Romima. Stvaranje ugodne atmosfere među sudionicima.

15 min

1 Sar San? Con san? (Kako si? Tko si?)

Osvijestiti što sudionici na svo-joj razini mogu poduzeti kako bi spriječili rano napuštanje školovanja romske populacije (ESL).

3h 20

1.1Nastavnici izvješćuju o svojim iskustvima/otkrićima

1h 30 min

1.2 wwwwwww30 min

1.3SWOT analiza – romski učenici završavaju srednju školu

1h 20 min

2Katar SAN? (ODAKLE si?)

Podići svijest o stambenim uvjetima Roma i dobiti točne informacije.

2 óra

2.1 Istraživanje1h 45 min.

2.2 Utjecaj na obrazovanje djece1h 15 min.

3 Ponosan sam što sam Rom

Primjeri Roma koji su završili srednju školu itd., i preuzeli brigu o svom identitetu.

Smanjiti što je više moguće

(samo)pretpostavku da je biti Rom prepreka u obrazovnom procesu učenika.

1h 30 min.

3.1 Uzori 30 min

3.2

Koraci koje treba provesti kod kuće kako bi se obrazovno stanje romskih učenika pobolj-šalo

1h

Ukupno trajanje (približno) 7h

9

01MODUL


Ciljevi:

• omogućiti propitivanje uobičajenih stereotipa i edukacija nastavnika (a kao drugu ciljnu skupinu učenike educiranih nastavnika) o stanju Roma;

• cijeniti romsku kulturu na način da nastavnici razumiju da nije problem biti Rom nego je problem diskriminatorno po-našanje prema Romima;

• dati priliku nastavnicima da razmisle o svom stavu i ponaša-nju u svrhu jednakog odnošenja prema svim pripadnicima društva;

• podržati nastavnike u stvaranju ozračja ugode i pripadnosti za svoje učenike.

Referentna skupina:nastavnici, ljudi koji rade s mladima i pedagoško osoblje;

od 16 godina nadalje

Prostor za rad:velika učionica s dosta prostora za kretanje, po mogućnosti bez klupa, i stolice postavljene u krug

Materijal:prijenosno računalo, pokazivač, internetski priključak, preklo-pnik i markeri

Procijenjeno vrijeme:

7 sati

(manje ako se voditelj usredotoči na određene aspekte i izostavi određene cjeline)

10

01MODUL


CJELINA 1 SAN? CON SAN? (KAKO SI? TKO SI TI?).

Uvod:

U ovoj cjelini nastavnici imaju priliku bolje upoznati svoje rom-ske učenike. Mora postojati razlog zašto dijete svaki dan kasni u školu ili uopće ne dolazi. Prvi korak prema pravilnom reagiranju, kako na individualnoj, tako i na institucionalnoj razini, jest upo-znati se s razlozima.

Ciljevi:

• dati podršku nastavnicima u razumijevanju romskih učeni-ka, prepoznavanju njihovih potencijala, teškoća/slabosti te načina suočavanja s problemima;

• otkriti ključne čimbenike koji vode ranom napuštanju školo-vanja;

• osvijestiti što nastavnici mogu poduzeti kako bi spriječili rano napuštanje školovanja (ESL).

Procijenjeno vrijeme:Veličina skupine: 10 - 24 sudionika (this line in the table is mi-ssing)

CJELINA 1.1 NASTAVNICI IZVJEŠĆUJU O SVOJIM ISKUSTVIMA I OTKRIĆIMA

Uvod: Nastavnici moraju unaprijed, prije početka same edukacije, pri-kupiti informacije o lokalnim romskim stanovnicima u njihovu gradu ili regiji.

Postupak prije eduka-cije:

Nastavnici će dobiti elektronsku poruku najkasnije četiri tjedana prije početka edukacije s tablicom i dolje navedenim tekstom.

Nastavnici koji u svom razredu nemaju romske učenike provest će malo istraživanje o lokalnim romskim stanovnicima u svom gradu ili regiji. Nastavnici koji imaju romske učenike trebaju saznati što više o njima i njihovim obiteljima.

11

01MODUL


TABLICA 1

a) Ako ne radite direktno s romskim učenicima: istražite o Romima u svom gradu/regiji – općenito (pitanja 1-2).

b) Ako radite direktno s romskom djecom, uputite se u njihovu situaciju (pitanja 1 – 4).

1. U kakvim životnim uvjetima žive romske obitelji? Koji su njihovi običaji i tradicije? Čime se bave? Koliko dugo žive u regiji?

2. Govore li romskim jezikom? Kojoj spe-cifičnoj skupini Roma pripadaju (npr. Kalderaši, Lovari, Aškali)? Kako sebe na-zivaju?* (Pogledajte u dodatku B1 o rom-skim skupinama.)

3. Koliko su romski učenici uspješni u školi?

Ako imaju poteškoće u razredu ili u pristu-pu obrazovanju, navedite ih.

4. Koji je stupanj obrazovanja njihovih ro-ditelja? U kojoj mjeri roditelji podupiru svoju djecu u procesu obrazovanja?

Pripremite vrlo kratku power-point ili neku drugu prezentaciju. Ako ima više nastav-nika iz iste škole, mogu je pripremiti zajedno. Prezentacija bi trebala trajati najviše 10 minuta. Možete donijeti i fotografije, videouratke, karte, članke ili bilo koje druge infor-macije o Romima iz svog radnog okruženja.

Postupak tijekom edukacije:

• Svaka skupina predstavlja svoja otkrića. Voditelj vodi računa da se poštuje vrijeme od 10 minuta i bilježi poteškoće koje nastavnici navode.

• Ostale nastavnike treba potaknuti da bilježe pitanja/komentare na kartice, jedna tema – jedna kartica, tako da se kartice mogu kasnije grupirati.

• Nakon toga slijedi zajednička rasprava – vezana uz teme koje su se pojavile, a voditelj koji raspolaže spoznajama o različitim skupinama Roma i ima iskustva u radu s njima, moderira raspravu.

12

01MODUL



Za svaku skupinu po 10 min za prezentaciju i 5 min dodatnog vremena – ukupno 15 min po skupini.

30 min za diskusiju o temama koje su se pojavile nakon prezen-tacija.

Ukupno: 1 h 30 min (za 4 skupine)

Materijal: pokazivač, prijenosno računalo, markeri, kartice

Evaluacija/savjeti za voditelje:

Nastavnici kod kuće pripremaju kratku power-point prezentaciju u koju će uključiti poteškoće romskih učenika koje su povezane s obrazovanjem. Važno je da voditelj tijekom rasprave nakon pre-zentacija ukaže i na pozitivne aspekte, kako bi motivirao i osna-žio nastavnike, npr. treba istaknuti pozitivne primjere, male priče o uspjehu ili male pobjede, koje će biti poticajne za daljnji rad.

Možete koristiti pitanja poput ovih:

Navedite primjer pozitivne suradnje s romskom djecom. Opi-šite situaciju u kojoj ste mogli podržati učenika. U čemu je bio uspjeh?

Sjetite se primjera neke teške situacije (u razredu ili povezane s privatnom situacijom djeteta): koji su vam ljudi pomogli (npr. dajući savjete, pomažući na praktičan način) kako bi pronašli rješenje ili poboljšali situaciju?

13

01MODUL


CJELINA 1.2BUDUĆA PERSPEKTIVA IMAGINARNOG ROMSKOG UČENIKA I UČENIKA NEROMSKOG PODRIJETLA

Ciljevi:

• promjena perspektive: nastavnik se stavlja u poziciju djete-ta kako bi sagledao situaciju iz druge perspektive;

• u raspravi u Cjelini B 2 govorit će se o mogućim stereoti-pima o Romima, o „tipičnom” izgledu i ulogama dječaka i djevojčica. Na primjer, o načinu na koji se opisuju osobe koje ne pripadaju ili ne žele pripadati ni u mušku ni u žensku kategoriju.

Materijal:

• preklopnik, A3 papiri, olovke, olovke/flomasteri u boji

Na papiru ili na preklopniku vidljivo je:

Opis djeteta mora obuhvatiti sljedeće:

• ime

• spol

• odmor kakvoga priželjkuje

• knjige koje voli

• glazbu koju voli

• religija / nema religije

• u čemu je dobro (svatko je u nečemu dobar: vožnji biciklom, pričanju viceva, glazbi, trčanju, u određenom predmetu u školi itd.)

• prijatelje koje ima

• što želi biti kad odraste

• ostalo što nastavnik/ca želi dodati.

Procijenjeno vrijeme: • 30 min.

Postupak:

• Nastavnici formiraju skupine, najmanje po dva člana, a ide-alno bi bilo od četiri.

• Od nastavnika se zatim traži da nacrtaju siluetu djeteta na A3 papiru.

• Na preklopniku ili na power-point slajdu svima su vidljivi dolje navedeni aspekti (ime itd). Prema tim aspektima, svaka skupina izrađuje svoj portret „imaginarnog” romskog učenika ili učenika neromskog podrijetla. Svaka skupina bira samo jedan portret.

• Voditelj mora voditi računa da je jednak broj portreta rom-skih učenika i učenika neromskog podrijetla.

14

01MODUL


CJELINA 1.3 SWOT ANALIZA – ROMSKI UČENICI ZAVRŠAVAJU SREDNJU ŠKOLU

Uvod:

Nakon što sudionici završe portrete, od njih se traži da naprave SWOT analizu o ciljevima imaginarnog učenika u vezi završava-nja srednje škole.

SWOT analiza grupira ključne informacije u dvije glavne katego-rije:

(A) unutarnji čimbenici – unutarnji potencijali i slabosti uče-nika: samopouzdanje, kognitivne vještine, podrška obitelji

(B) vanjski čimbenici – prilike i opasnosti koje okolina nameće učeniku: situacija u kojoj živi - susjedstvo, županija, stambeni uvjeti, podrška drugih, diskriminacija, pozitivna diskriminacija.

Savjet za voditelja: Mišljenja su relativna. Analiza utvrđuje unu-tarnje čimbenike kao potencijale ili slabosti ovisno o tome kako djeluju na određeni cilj. Ono što za jedan cilj predstavlja određe-ni potencijal, za neki drugi možda neće biti važno.

Primjer: Ako je sudionikov imaginarni učenik dobar plesač ili pjevač, to se može smatrati unutarnjim potencijalom s obzirom na to da učenik tom aktivnosti dobiva samopouzdanje. S obzi-rom na vanjske čimbenike, vještine pjevanja i plesanja važne su ako učenik priželjkuje karijeru u zabavno-glazbenoj djelatnosti, a neke će sasvim druge vještine biti na prvom mjestu ukoliko želi biti inženjer.

Procijenjeno vrijeme: 1h 20 min.

Ciljevi:

• upoznavanje s preprekama s kojima se mnogi učenici iz romskih zajednica i ostalih ugroženih sredina suočavaju u njihovu završetku školovanja;

• razmjena mišljenja između sudionika o mogućnostima po-moći i poticanja romskih učenika da završe srednju školu.

15

01MODUL


Postupak:

1. Skupine predstavljaju jedna drugoj svoje portrete u plenar-nom obliku; vremenski je okvir 10 minuta za svaku skupinu.

2. Rasprava sa skupinom o rezultatima. Imaju li sva djeca iste mogućnosti, potencijale, kompetencije, podršku?

3. Većina učenika koji redovito doživljavaju diskriminaciju ra-zvijaju reakcije i posebne vještine i kompetencije za pružanje otpora i prevladavanje prepreka. Koje bi to bile vještine i kompetencije?

4. Znate li neke primjere učenika iz romske zajednice koji su bili uspješni u školi? Koji su čimbenici za uspjeh?

5. Zaključak: a) što svatko od nas može i b) što može škola kao institucija učiniti da se poboljša situacija te djece?

Savjeti:

Točka 5 – Detaljnije će se raspraviti o pitanju Što nastavnici mogu učiniti? u cjelini D. Od nastavnika će se također tražiti da osmisle akcijski plan za svoju školu kako bi dali podršku romskim učeni-cima. Dakle, 5. pitanje može se raspraviti metodom oluja ideja.

Kako bi se potaklo nastavnike da izraze svoja mišljenja, stavove i osjećaje, voditelj mora stvoriti ozračje u kojemu se svi osjećaju ugodno.

Materials: Radni listić: SWOT-analiza


Evaluacija:

Tijekom rasprave voditelj se treba potruditi da se izbjegne tzv. ukupni manjak perspektive (deficit-perspective). Iz svega nave-denog može se poantirati da učenici romskog podrijetla imaju svoje potencijale, talente i sposobnosti. To bi svakako trebalo naglasiti i raspraviti, iako Romi (djeca i odrasli) pripadaju skupi-ni koja je u velikoj mjeri stigmatizirana i diskriminirana.

16

01MODUL


RADNI LISTIĆ: SWOT-ANALIZA

SlabostiW

Weaknesses

PotencijaliF

Strengths

OpasnostiT

Threats

MogućnostiO

Opportunities

SWOT

17

01MODUL


Uzimajući u obzir geografska područja i populaciju, možemo definirati tri glavne skupine:

1. Istočni Romi – najviše zastupljene su skupine povezane sa skupinama Kalderaš/Čurari/Lovari (u odnosu na broj i geografsku rasprostranjenost)

2. Srednjoeuropski Romi: porodice Sinti i Romaničel

3. Calé (španjolski i portugalski Romi).

Uz to postoje i autonomne skupine koje se ne mogu svrstati u gore navedene skupine, a to su: Khoraxané, Bojaši, karpatski Romi, Kaale, južnotalijanski Romi, grčki Romi, armenski Lom itd.

DODATAK ZA 3.1 ROMSKE SKUPINE:

A. rocijenjeni broj Roma po EU zemlji

B. Najvažnije romske skupine u Europi

18

01MODUL


CJELINA 2 KATAR SAN? (ODAKLE SI?)

Uvod:

U Rumunjskoj, kao i u svim drugim zemljama, socioekonomska situacija, pa stoga i uvjeti života među romskim skupinama, kao i unutar tih skupina, različiti su. Od zemlje do zemlje, regije do regije, postoje razlike ovisno o mjestu na kojemu su se Romi trajno naselili ili su bili prisiljeni živjeti. Postoje gradovi u kojima Romi imaju iste uvjete života kao i njihovi neromski susjedi. U drugim dijelovima situacija može biti ovakva: postoje ulice bez struje, asfalta ili tekuće vode – u takvima žive, odnosno moraju živjeti, Romi. A odmah iza ugla, ulice imaju svu infrastrukturu – tamo živi neromsko stanovništvo. Kako bismo otkrili zbog čega su nastale te razlike, predlažemo istraživački pristup, kojim će sudionici u malim skupinama istraživati različite teme.

Ciljevi:

• upoznavanje povijesnih činjenica koje utječu na današnju situaciju Roma;

• podizanje svijesti o stambenim problemima Roma, dobiva-nje informacije o toj problematici iz različitih izvora; spozna-ti kako to utječe na rano napuštanje školovanja;

• širenje empatije prema Romima i drugima koji su u nepo-voljnom položaju.

Veličina skupine: najmanje 12 a najviše 36 osoba

Procijenjeno vrijeme: otprilike 2 h

Postupak:

Provjerite je li prostorija dovoljno velika za sve sudionike.

Pripremite članke iz novina, knjiga i časopisa, kao i računalo s pristupom internetu. Treba biti dovoljno mjesta, uključujući klupe i stolove gdje sudionici mogu provoditi svoja istraživanja.

19

01MODUL


CJELINA 2.1 ISTRAŽIVANJE

Ciljevi:Sudionici provode kratko istraživanje u svrhu boljeg razumi-jevanja životnih uvjeta različitih romskih obitelji i zajednica u različitim zemljama.

Procijenjeno vrijeme: 45 min.

Veličina skupine najmanje 12 a najviše 36 osoba

Postupak:

Podijelite tim u 6 skupina (ovisno o ukupnom broju; najmanje dva sudionika po skupini). U svakoj skupini trebali bi biti sudio-nici iz iste zemlje.

Svaka skupina čita i ukratko raspravlja o jednoj ili dvjema dolje navedenim temama, npr. o ropstvu i/ili romskom aktivizmu. Sve teme povezane su s Rumunjskom. Zadaća sudionika je pronaći slične primjere iz svoje zemlje/regije.

Potaknite ih da traže pouzdane izvore na internetu, u knjigama (koristite priloženi popis literature), u novinama itd. Na kraju, sudionici bi trebali podijeliti svoja otkrića s ostalima u forumu. To se može učiniti pomoću preklopnika ili kratke power-point prezentacije.

20

01MODUL


SKUPINA 1: ROPSTVO: RAZBIJANJE LANACA

Prva prodaja romskih robova zabilježena je u Rumunjskoj 1385. godine. Vjeru-

je se da je 1445. godine Knez Vlad Drakula Vlaški oteo 12 000 Roma iz Bugarske i

iskorištavao ih za prisilan rad. Prvi proturomski zakoni doneseni su u Švicar-

skoj 1471. godine, a iste je godine Stjepan Veliki

naredio transport 17 000 Roma na prisilan rad u

Moldaviju. Kodeks Bazilija, Vuka od Moldavije, iz

1654. godine, sadrži upute za postupanje s robovi-

ma, uključujući i smrtnu kaznu u slučaju silovanja

bijelih žena od strane Roma.

Štoviše, do 1800. godine Otomanski sud uspio je

postrožiti zakone, a 1818. u kazneni zakon države

Vlaške uključene su sljedeće odredbe: Romi su ro-

đeni kao robovi. Svatko rođen od majke koja je rob,

rob je također, Svaki vlasnik ima pravo prodati ili

dati svog roba i Svaki Rom bez vlasnika je u vla-

sništvu Kneza.

Sredinom devetnaestog stoljeća započinju gospo-

darske i društvene promjene koje su počele utjecati

na rumunjske kneževine. Moldavija i Vlaška nasto-

jale su da se prema njima odnosi kao dijelu Europe,

pri čemu im je uzor bila Francuska, u kojoj se rop-

stvo sve više doživljava kao barbarski i nehumani

anakronizam.

25. rujna 1848. godine studenti u Bukureštu javno su

demonstrirali i poderali primjerak zakona vezanog

uz ropstvo.

Nakon tih nemira Moldavska opća skupština jednoglasno je izglasala ukidanje

ropstva, a zakon o okidanju donijet je 23. prosinca 1855. Vlaška skupština takav

je zakon donijela u veljači 1856. Potpuna pravna sloboda postignuta je tek 1864.,

kada je princ Aleksandar Ion Cuza, vladar tada već ujedinjene kneževine, naredio

Romima, koji su do tada radili na posjedima kao robovi, da ostanu raditi na nji-

ma, ali ne više kao robovi već kao slobodni ljudi.

Podaci iz: Romska zajednica obilježava 150 godina slobode

Bucharest Daily News – 21. veljače 2006., napisala Denisa Maruntoiu,

http://roconsulboston.com/pages/infopages/culture/roma150yrs

From: Hancock, Ian (1989): The Pa-

riah Syndrome. An account of gypsy

slavery and persecution.

21

01MODUL


SKUPINA 2: KOMUNIZAM

Od 1948. godine, kada je u potpunosti uspostavljen komunizam u Rumunjskoj, Romi se više ne pojavljuju u službenim političkim dokumentima, niti su uključe-ni u popis kohabitacijskih nacionalnosti. Do 1989. godine Romima su odbijali taj status u socijalističkoj Rumunjskoj. Slijedom toga, Romi nisu bili zastupljeni na razini Partije i državne uprave kao etnička skupina; nema institucija koje bi promi-cale njihove kolektivne interese i koje bi se posebno bavile problemima te manjine u sklopu totalitarne komunističke države. Krajem 1960-ih godina, kada je uveden novi oblik zastupljenosti manjina, nije postojalo nikakvo nacionalno vijeće za rad-nike romske nacionalnosti, kao što je to bio slučaj za Mađare, Nijemce i druge manjine.

U pravilu, zbog nesigurnog statusa njihovih kvalifikacija, Romi su bili prisiljeni obavljati nekvalificirane i slabo plaćene poslove. Na kraju procesa opsežne društvene i profesio-nalne transformacije koji se dogodio u Ru-munjskoj tijekom godina komunizma, Romi su se našli na najnižoj društvenoj ljestvici. Sociološka istraživanja provedena u posljed-njih nekoliko godina pokazuju, kao što ćemo vidjeti, da većina Roma zaposle-nih u industriji ili u drugim granama gospodarstva radi na nekvalificiranim ili polukvalificiranim poslovima. Stara razlika u zanimanjima između Roma i ostatka stanovništva nestala je, a rijetko je dolazilo ili uopće nije dolazilo do neka-kvog oblika stručne pomoći ili prekvalifikacije za romsku populaciju, što je rezulti-ralo posljedicama kao što su siromaštvo, nezaposlenost itd.

Transformacija koja je utjecala samo na tu populaciju bila je sedentarizacija onih Roma koji su još uvijek prakticirali neki oblik nomadstva. Početkom 1960-ih vlast je naseljavala nomadske Rome u fiksna naselja. Rezultati, međutim, nisu bili ona-kvi kakvi su se očekivali. Čak ako su im i bile osigurane kuće, nastavili su živjeti neko vrijeme u šatoru podignutom u dvorištu, a kuću su koristili kao štalu za konje. Ljeti su nastavili lutati zemljom baveći se svojim tradicionalnim obrtima ili prodajom svoje robe po kućama. Godine 1977. vlasti procjenjuju da je broj no-madskih i polunomadskih Roma oko 65 000. Sedentarizacija tih Roma dogodila se krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina, kada su svi naseljeni u fiksna naselja i kuće. Lokalne vlasti bile su im dužne osigurati stanove i jamčiti radna mjesta. Neke obitelji preseljene su iz jednih županija s mnoštvom nomada (Mures, Alba i drugi) u druge županije. Operacijom se upravljalo iz središnje vlasti, a provodile su je lo-kalne vlasti i policija. Prema tome, romske karavane koje su ranije putovale od sela do sela nestale su iz slika krajolika. Može se reći da je danas nomadski način života gotovo prestao postojati.

Isječak iz: ACHIM, Viorel (1998): Romi u povijesti Rumunjske. Budimpešta. Elektronska verzija iz 2013. može se naći na

sljedećoj poveznici: http://books.openedition.org/ceup/1532

Roma women in the textile Factory “Tricodava” in Romania, 1976

Izvor: https://urbanroma.wordpress.com/fotografii/#jp-carousel-37

22

01MODUL


SKUPINA 3: POSTKOMUNISTIČKI PROGONI

Bio je to klasičan slučaj pravde koju provodi rulja. U želji za osvetom za

smrt jednog od svojih, rulja, koja je uključivala i žene i djecu, uzela je

zakon u svoje ruke i odlučila riješiti romski problem u selu jednom zau-

vijek. „Ponosni smo na ono što smo učinili“, rekli su Maria i Ion, postariji

par koji je stajao s ostalima i gledao plamen i slušao krikove. „

Kad bolje razmislimo, ipak bi bilo bolje da smo zapalili više ljudi, a ne

samo kuće.“

Nemoguće je ne reagirati na takve primjedbe. Maria i Ion teško da su

neonacistički ekstremisti ili članovi neke organizirane terorističke sku-

pine. Imaju tri kćeri i šestero unučadi. Kao i mnogi drugi iz sela Hada-

reni, oni su sol svijeta. Međutim, kada je riječ o Romima, postoji jedan

veliki mrtvi kut u njihovome moralnom svemiru.

Izvor:

http://www.independent.co.uk/news/world/romanians-vent-old-hatreds-against-gypsies-the-villagers-of-hadareni-

are-defiant-about-their-murder-1511734.html

http://www.errc.org/roma-rights-journal/roma-ri-

ghts-1-2010-implementation-of-judgments/3613/3

http://baabel.suprapus.ro/2013/07/ivan-truter-h-a-d-

a-r-e-n-i-20-de-ani

23

01MODUL


SKUPINA 4: ROMSKI AKTIVIZAM: NIKADA NIJE KASNO ZA DJELOVANJE

Većina Roma ukorijenjena je na lokalnoj razini – u lokalne skupine, s

lokalnim problemima. Ipak, povremeno smo tijekom 1990-tih pronašli

načine mobilizacije na nacionalnoj razini. Na primjer, u Rumunjskoj smo

tijekom teških epizoda nasilja rulja u ranim 1990-ima uspjeli izgraditi

romsko jedinstvo na nacionalnoj razini. Unatoč početnom otporu Roma

da priznaju da je ono što se događa u

susjednom selu važno, Romi su djelo-

vali solidarno s napadnutim Romima

u cijeloj zemlji. Također smo uspjeli

reagirati kao kohezivna skupina kada

je Ministarstvo vanjskih poslova u

Rumunjskoj pokušalo nametnuti Ro-

mima naziv Ciganin sredinom 1990-

ih. Reagirali smo zajedničkim glasom

i jasno pokazali da nas Ministarstvo

nema pravo tako nazivati.“

Nicolae Gheorghe, osnivač nevladine organizacije Romani CRISS sa sjedištem u Bukureštu. Intervju „U traženju novog

sporazuma za Rome: Europski centar za prava Roma”, 7.11.2001

Izvor: http://www.errc.org/article/in-search-of-a-new-deal-for-roma-errc-interview-with-nicolae-gheorghe/1284

Nicolae Gheorghe

Izvor: http://www.theromanielders.org/elders/2/5/

24

01MODUL


SKUPINA 5: STAMBENO PITANJE ROMA BROJKE SE ODNOSE NA RUMUNJSKU 2014.*

• 13% Roma nema struje u usporedbi s 2% neromskog stanovništva.

• Veliki dio romskih kuća izgrađen je od slame i blata, mnoge kuće nemaju priključak na pitku vodu, kanalizaciju i plin.

• 35% romskih domaćinstava nema objekte za prikupljanje krutog otpada, u usporedbi s 20% neromskih doma-ćinstava smještenih u istoj regiji.

• Trećina romskih domaćinstava nema građevinske dozvole za svoje kuće pa ne mogu dobiti osiguranje.

• Država dodjeljuje znatno manje sredstava romskim zajednicama i institucijama (npr. školama), stoga su zgrade često u vrlo lošem stanju, postoji manjak kadrova i sve u sve-mu, manjak usluga (uključujući i zdravstvene usluge).

*službeni podaci iz Analiza socio-economica pentru programarea fondurilor europene 2014-2020, GLT Afaceri Sociale

şi Incluziune Socială, Comitetul Consultativ Tematic Ocupare, incluziune socială şi servicii sociale, MMFPSPV, Bucu-

reşti, iunie 2013, str. 22-25

25

01MODUL


SKUPINA 6: RANI BRAKOVI MEĐU ROMIMA

RANI BRAKOVI

Kći rumunjskog Roma u školskoj se dobi udaje za petnaestogodišnjeg mladoženju

Ana-Maria Cioaba, koja navodno ima 12 ili 14 godina, izjurila je tijekom svečanosti u Sibiu u Srednjoj Rumunjskoj, vičući na novinare da je ostave na miru.Međutim, obitelj ju je nagovorila da se vrati i obavi vjenčanje s Birita Mihaiom, također članom bogate romske obitelji.

Izvješća kažu da mu je Ana-Maria obećana kada je imala sedam godina za cijenu od 500 zlatnika.

Novinari navode da je brak prema rumunj-skim zakonima tehnički nezakonit, u skladu s kojima djevojke koje se žele udati moraju imati barem 16 godina.

Međutim, praksa sklapanja braka u školskoj dobi vrlo je česta u romskoj zajednici, a rumunjske vlasti obično na to zatvaraju oči.

Ana-Marijin otac, Florin Cioaba, jedan je od nekolici-ne samoprozvanih romskih kraljeva.

Promatrači su prokomentirali da je mladenka izgledala tužno i potišteno tijekom obreda.

„Ona plače cijeli dan, ali obred će se nastaviti s njom ili bez nje“, rekao je obiteljski savjetnik, Dana Cherendea, nakon što je mladenka izjurila i dala nagovijestiti da bi mogla dobiti batine zbog svog prkosa.

„Ana-Mariju nisu ništa pitali o braku. On je dogovoren kada je ona imala sedam godina“, rekla je njena tetka Luminita Cioaba za novinsku agenciju AFP.

„Ponekad su romski običaji vrlo kruti, čak i nepravedni“, nadodala je.

Ana-Marijina rođakinja rekla je da su romske žene počele odbijati tradiciju dogovorenih brakova.

„Ja se ne želim udati, izbirljiva sam i odbila sam nekoliko partnera koje su mi roditelji ponudili“, rekla je sedamnaestogodišnja Gabriela Mihai.

Čini se da je i Ana-Maria bila protiv tog braka.

„Kakav brak?“ rekla je nakon obreda, dok su dvanaestogodišnje djeveruše dovikivale: „Izađi Birita!“

Svečanost je popraćena trodnevnim slavljem za 400 gostiju. Gozba se sastojala od dvanaest odojaka i tisuća boca vina. „Ovo je sretan dan za kraljevsku obitelj“, rekao je g. Cioaba.

Novinski članak BBC Roma king’s daughter is sad child bride, ponedjeljak, 29. rujna 2003. http://news.bbc.co.uk/2/

hi/europe/3148364.stm

(u članku se koristi riječ Ciganin, PEARLS projektna skupina zamijenila ju je s riječi Rom).

”What marriage?”

Ana-Maria Cioaba after ceremony

”Sometimes the Roma traditions

are very hard, even unfair ”

Luminita Cioaba Bride’s aunt

26

01MODUL


Popratne informacije za voditelje:

• Gore navedeni slučaj pojavio se u nekoliko informativnih glasila u raznim europskim zemljama. U članku su odlično pogođena mišljenja dominantnih društvenih skupina o Romima. Međutim, kako bismo u potpunosti sagledali problem, potrebno je promotriti malo dublje. U publikaciji Može li se o pravima djeteta pregovarati? (vidi dolje) naći ćete vrlo važne dodatne informacije o gore navedenom slučaju i općenito o pitanju ranih brakova. Dobro ih je proučiti jer, na temelju našeg iskustva, sudionici će u ovu cjelinu prenijeti mnoštvo svojih stereotipa/predrasuda protiv Roma. Autori teksta Može li se o pravima djeteta pregovarati? zalažu se za kompleksan pristup.

• „Višestruka diskriminacija i različita iskustva romskih žena, za razliku od romskih muška-raca, dovode do potrebe za procjenom njihove situacije, uzimajući u obzir niz određenih karakteristika kao što su: zemljopisno podrijetlo, vrsta obitelji, dob, stupanj obrazovanja, obitelj i ekonomski status, broj trudnoća i rođenih, itd.” (Bitu/Morteanu 2010., str. 21)

• Navode da je također važna i povijesna perspektiva:

• „Sudionici (okruglog stola) su istakli važnost predstavljanja fenomena ranog sklapanja braka iz njegove povijesne perspektive, kao i načina na koji se tijekom vremena razvi-jao u europskom i rumunjskom društvu. Važno ga je smjestiti u povijesni kontekst kako bismo ga razumjeli ne samo iz isključivo etničke perspektive romske zajednice, nego i kakav je tijekom vremena bio njegov utjecaj na različite zajednice.” (Bitu/Morteanu 2010., str. 118)

Bitu, Nicoleta; Morteanu, Crina (2010): Može li se o pravima djeteta pregovarati? Slučaj ranih brakova u romskim

zajednicama u Rumunjskoj. Bukurešt

http://www.unicef.org/romania/Early_marriages_Romani_CRISS.pdf 2.2.2017.

CJELINA 2.2 UTJECAJ NA OBRAZOVANJE DJECE

Uvod:Nakon što smo se dotaknuli određenih čimbenika koji utječu na loše životne uvjete Roma u Europi, ova cjelina usmjerena je problematici obrazovanja romskih učenika.

Ciljevi:

• Sudionici upoznaju povijesne činjenice koje utječu na da-našnji položaj Roma.

• Podići svijest of uvjetima stanovanja Roma i prikupiti infor-macije o tome iz različitih izvora. Saznati kako to utječe na rano napuštanje školovanja.

• Potaknuti empatiju prema Romima i drugim skupinama i pojedincima koji žive u neprikladnim uvjetima.


15 minuta za individualni rad

30 minuta za rad u skupinama

30 minuta za predstavljanje rezultata rada u plenarnom obliku

27

01MODUL


Postupak:

Kako bismo što dublje analizirali moguća rješenja protiv ra-nog napuštanja školovanja među romskim učenicima, voditelj pokazuje sljedeća pitanja (preklopnik ili power-point). Voditelj odlučuje hoće li dodati još pitanja ili neka izostaviti.Kako proš-lost utječe na sadašnjost romske djece?

Kako navedeni uvjeti (otkrića iz C.1) utječu na djecu?

• Kako prošlost utječe na sadašnjost romskih učenika?

• Je li situacija u Rumunjskoj slična onoj u ostalim zemljama?

• Koliko je važno uključiti roditelje u obrazovni proces djeteta?

• Kakvu podršku možemo dati roditeljima u ovim situacija-ma?

• Koje bi mjere trebalo poduzeti kako bi djeca imala pristup obrazovanju i završila srednju školu?

Sudionici imaju 10 minuta da samostalno izdvoje tri stvari koje bi, po njihovu mišljenju, tim učenicima bile najpotrebnije (na nižoj razini).

Nakon toga, nastavnici formiraju male skupine i raspravljaju o sljedećem: Što mogu sami sudionici učiniti u svojim školama kako bi poboljšali situaciju?

Neka navedu tri mjere koje bi mogli uvesti zajedno sa svojim kolegama i ravnateljem.

Varijacija:

Voditelj može, nakon što je objasnio opće ciljeve ove cjeline, ali prije nego što pokaže pitanja, prikazati film Lead India – The Tree koji pokazuje kako se naizgled bezizlazne situacije mogu riješiti ako više ljudi pristupi rješavanju problema.

https://www.youtube.com/watch?v=GPeeZ6viNgY

28

01MODUL


CJELINA 3 PONOSAN SAM ŠTO SAM ROM

Uvod:

Što mogu nastavnici učiniti kako bi poboljšali obrazovnu situ-aciju romskih učenika u svojim razredima, odnosno u njihovu lokalnom okruženju, uzevši pri tome u obzir mogućnost djelova-nja izvan škole? Jesu li nastavnici jedini koji mogu biti uključeni u taj proces? Kako roditelje, romskog ili neromskog podrijetla, uključiti u obrazovni proces? Kako se drugi partneri/institucije/gradovi i općine mogu angažirati?

Veličina skupine: • 10 - 24 sudionika

Ciljevi:

• ponuditi istinite priče o Romima koji su uspješno završili srednju školu;

• nastavnici potiču djecu da se otvoreno identificiraju kao Romi (učenici prestaju skrivati svoj romski identitet);

• podržati nastavnike u pronalaženju rješenja za poboljšanje obrazovnih rezultata romske djece na lokalnoj razini;

• nastavnici razvijaju malu banku resursa s primjerima dobre prakse i idejama za sebe i svoje kolege, kako bi ih mogli koristiti u školi.

Procijenjeno vrijeme: 1h 30 min

CJELINA 3.1 UZORI


• 15 minuta za izdvajanje uzora i odgovore na pitanja ili prikaz portreta osobe

• 5 minuta za prezentaciju svakog uzora u plenarnom obliku (npr. 3 grupe – 15 minuta)

• Ukupno: 30 minuta

29

01MODUL


Postupak:

Dva sudionika iz iste zemlje (mogu biti i tri ili više osoba iz iste zemlje) formiraju skupinu. Provode malo istraživanje na inter-netu i na temelju materijala koje su dobili tijekom edukacije (knjige, novinski članci) o ljudima iz romskih zajednica iz njihove zemlje. Zadatak je saznati što više o ljudima koji su uspješno završili srednju školu i otišli na fakultet ili imaju zanimanje ili poseban talent koji bi bio zanimljiv mladim ljudima.

Pitanja za vođeni razgovor (na kraju možda neće biti odgovore-no na svako pitanje):

• Što odabrana osoba govori o smetnjama/preprekama u svom životu?

• Koji su bili ključni čimbenici za uspjeh u školi/životu te oso-be?

• Jesu li spomenute osobe/institucije koje su pružale podrš-ku? Tko/kakvu/na koji način?

30

01MODUL


HRVATSKA - BENJAMIN IGNAC Odrastanje u romskom naselju definitivno je imalo utjecaj na moju percepciju svijeta. U početku nismo imali tekuću vodu ni struju, a da ne spominjem luksuze poput računala, pouzdanih automobila, igračaka, novca, obiteljskih putovanja.

Većinsko društvo puno je predrasuda i neposredno oblikuje vašu budućnost. Romska zajednica pokušava vas ukorijeniti i diktirati vam kakav čovjek morate postati. Ako još dodate tome i loše životne uvjete, lako je odustati s osjećajem da ste zaglavljeni i da se ne možete poma-knuti jer su svi protiv vas (unutar i izvan romske zajednice).Tijekom osnovne škole dobio sam ono što jedan Rom rijetko dobiva – šansu. Entuzijazam popraćen podrškom ravnatelja škole B. Sušeca i nastavnika, tjerao me naprijed da po-stignem što više. Nastavnica A. Srnec bila je moj prvi mentor iz geografije, znanosti koju sam odabrao kao svoju buduću profesiju. Svake sam godine sudjelovao na državnom natjecanju. Činjenica da sam ja kao Rom pet godina za redom bio među najboljim mladim geografima Hrvatske, dala mi je ogromnu snagu. Sudjelovao sam i na drugim natjecanjima, npr. iz njemačkoga jezika. Kada dolazite iz zajednice gdje vam ljudi govore što smijete, a što ne smijete biti, ti su uspjesi ključni za osobni preobražaj. Počinjete vjerovati da u određenoj mjeri možete birati svoj način života.Gimnaziju Josipa Slavenskoga u Čakovcu upisao sam 2007. godine kao prvi i jedini Rom u to vrijeme. Meni i mojim kolegama tamo je bilo jako lijepo. Živio sam u đačkom domu zajedno s drugim učenicima romske nacionalnosti. Iako se krug mojih hrvatskih i romskih prijatelja nije poklapao, ja sam se našao u sredini i postao sam spona. Počeo sam gledati na svijet iz drugih perspektiva.Dobio sam punu stipendiju United World Collegea (UWC) iz Norveške, gdje sam završio srednju školu. Tamo sam naučio engleski jezik tako da sada tečno govorim 4 jezika (hrvatski, njemački, romski i engle-ski). UWC bio je iskustvo koje me je u životu najviše oblikovalo i prosvijetlilo, bila je to odskočna daska pre-ma boljoj budućnosti. Nakon Norveške, dobio sam stipendiju za studij u Sjedinjenim Američkim Država-ma na Sveučilištu Oklahoma. U lipnju 2016. godine završio sam dodiplomski studij s odličnim uspjehom.Dobio sam ponudu za privremeni posao u NASA-i na istra-živačkom projektu. To je bio najbolji posao koji sam ikada imao, zaista sam mnogo naučio i na tome sam im iznimno zahvalan.

Što se tiče svakodnevnog života, Romi u Americi nemaju isti tretman kao u Europi. Stanovništvo je miješano te iako svakodnevni rasizam postoji, američko društvo pokušava tretirati manjine na prosvijećen, respektirajući način u interpersonalnim odnosima, dok je status Roma u Europi u velikoj mjeri nalik sustavu kasta u Indiji. Tijekom boravka u SAD moj romski identitet nije više za mene bio teret te nije više kontrolirao moj život na način kako je to bilo u Hrvat-skoj. Ponosno sam se predstavljao kao Rom.

BUDUĆI PLANOVI

Dobio sam posao u Europskom centru za prava

Roma (ERRC), međunarodnoj nevladinoj organiza-

ciji angažiranoj u borbi protiv rasizma prema Romi-

ma u europskim zemljama. ERRC ima konzultantski

status pri Vijeću Europe. Nadam se da će to pomoći

mojemu daljnjem napredovanju usmjerenom

zagovaranju razvoja Roma u Europi. Nakon ERRC-a

namjeravam nastaviti studij, vjerojatno u Švedskoj.

Želim koristiti geografiju i općenito znanost kao

sredstvo potpore mladim ljudima poput mene.

Definitivno se namjeravam vratiti u Hrvatsku nakon

što završim svoje stručno obrazovanje.

Benjamin Ignac

DODATAK CJELINI 3.1 UZORI

31

01MODUL


RUMUNJSKA - CATALINA OLTEANU

Catalina Olteanu, 28 godina, iz županije Giurgiu u Rumunjskoj, koordinator je projekata u Agenciji Impreuna za razvoj društvene zajednice. Njezin posao je obilaziti škole, poticati romsku djecu u shvaćanju vrijednosti dobrog obrazovanja te ih inspirirati da slijede pozitivne uzore iz romske zajednice. Do sada je Catalina obišla preko stotinu škola širom Rumunjske i uvjerena je da se stvari mijenjaju. „Vidim to u očima djece, nešto se događa“, kaže Catalina. „Pokažem im intervjue s desetak uspješnih ljudi. To su glumci, glazbenici, pjevači, socijalni radnici, nastavnici ili zaposleni u drugim profesijama. Svi su oni Romi i govore o svom životu i iskustvima, kako su postali uspješni i kako njihova djeca mogu slijediti njihov primjer. Prvi je to put da djeca mogu čuti za svećenika ili liječnika romske nacionalnosti. Nisu navikli viđati takve uzore. Mnogo je negativnih mišljenja o Romima u Rumunjskoj, međutim želimo poka-zati mladim ljudima da to ne mora biti tako.“ Catalina, koja je rođena u siromašnoj romskoj obitelji te je živjela s djedom i bakom u zajednici bez tekuće vode i drugih uvjeta, može se lako identificirati s djecom čiji je mentor. „Ja razumijem njihove probleme. Pješačila sam 3 km u školu i suočavala se s istom vrstom diskriminacije. Međutim, iako je moja obitelj bila si-romašna, shvaćali su važnost obrazovanja i poticali me da uporno radim.“ Catalina je najprije željela postati pravnica, ali kao Romkinja iz siromašne obitelji nije si to mogla priuštiti pa je postala nastavnica romskog i španjolskog jezika nakon što je diplomirala na Fakultetu za strane jezike na Sveučilištu u Bukureštu. „Situacija Roma mijenja se na bolje. Mnogo Roma putuje u druge zemlje i vide kako se tamo događaju prekrasne stvari te se vraća u Rumunj-sku sa željom za promjenom. Moj rad u školi koji se temelji na promociji pozitivnih romskih uzora, dio je tog pokreta za promjenom.»

MAĐARSKA - ANDRÁS FARKAS

András Farkas, 24 godine, iz Ajka, Mađarska, na čelu je studentske organizacije koja pomaže siromašnim Romima. Rođen je u obitelji sa šestero braće i jednom sestrom, a radišni roditelji svima su im usadili želju za uspjehom. Poticali su svoju djecu da pronađu vještine ili zanat koji će im omogućiti bolji život. „Moj otac 30 je godina bio rudar, a majka je radila u tvornici. Sada su sva moja braća izučeni obrtnici, rade kao zavarivač, kovač, tokar i stolar“, kaže András, koji studira pjevanje na Glazbenoj akademiji Franz Liszt u Budimpešti kao tenor. Dok trojica braće rade u Njemačkoj, a trojica imaju posao u rodnom gradu Ajka, Andrásove su želje usmjerene prema međunarodnoj karijeri opernog pjevača. „Želio bih postati poznati operni pjevač u Ma-đarskoj državnoj operi“, kaže András, koji želi iskoristiti svoj talent da bude glas Roma i primjer kako se otrgnuti od stereotipnih slika, često negativnih. Od prošle godine András je predvodnik studentske inicijative za pomoć ugroženoj djeci. „Na čelu sam studentske udruge na fakulte-tu na kojemu studiram i zajedno s 13 drugih studenata činimo skupinu koja pomaže mladim ljudima. Naša je najvažnija aktivnost organizirati svake godine ljetni kamp za ugroženu djecu“, kaže András koji se nada da će za 10 godina i on biti otac najmanje troje djece. „Važno mi je da naša udruga nastavi dobro raditi i pomoći što većem broju djece. Uživam u tome što mogu učiti od mnoštva različitih ljudi koje susrećem i drago mi je što im mogu pomoći. Moja je želja da svojom uspješnošću i volontiranjem budem primjer i inspiracija u angažmanu i pomoći u poboljšanju položaja Roma u Mađarskoj».For other biographies of Roma people please check “Young Roma Success Stories”:

Pogledajte na sljedećoj poveznici Priče o uspjehu mladih Roma više životopisa uspješnih Roma.

http://ec.europa.eu/justice/discrimination/files/roma-stories-romania_en.pdf

32

01MODUL


NJEMAČKA - SIMONA

Ja sam iz mjesta Iasi u Rumunjskoj, a živim u

Dresdenu u Njemačkoj od 2002. godine.

Zaljubila sam se u njemačkog glazbenika

kada sam bila na turneji po Njemačkoj sa

svojim obiteljskim glazbenim sastavom.

Oženili smo se 2003. godine. U to vrijeme

nisam znala njemački, ali sam ga naučila

sama i naravno uz suprugovu pomoć.

Iste je godine rođen naš prvi sin. Počela

sam učiti za pomoćnika za strane jezike

2005. godine. Tijekom obrazovanja ro-

dio se naš drugi sin 2007., a 2008. i treći.

Nekoliko mjeseci nakon toga uspješno

sam završila školu za inokorespondenta.

Do 2011. bila sam majka i domaćica, a nakon toga počela sam raditi u računovodstvu

ljekarne u Dresdenu.

Gledajući unazad, prvih nekoliko godina u Njemačkoj bilo je zaista teško, bilo je toliko

izazova. Sada se smatram prilično uspješnom. Naučila sam njemački jezik tako da se

mogu zauzeti za to što sam Romkinja i dokazati da imam potencijala postići što god

želim. Ovdje u Njemačkoj dobila sam šansu pokazati svoje talente i sposobnosti. Moj

poslodavac jako cijeni moj rad.

Uvijek sam na prvome mjestu željela imati svoju obitelj i djecu i omogućiti im najbolje

moguće obrazovanje. Sva trojica idu redovno u školu i uspješni su nogometaši.

Simona iz Dresdena, Njemačka

33

01MODUL


Savjeti za voditelja:

Ovi primjeri pokazuju da podrška i entuzijazam nastavnika mogu igrati važnu ulogu u moti-vaciji romskih učenika. U isto vrijeme, PEARLS konzorcij svjestan je da poboljšanja na struk-turalnoj razini u svim zemljama članicama EU tek predstoje. Borba protiv siromaštva i visoke stope nezaposlenosti među (mladim) ljudima ne može se voditi bez dodjele većih novčanih sredstava i razumnih dugoročnih programa. Ovo bi moglo uključiti i reorganizaciju EU kao takve. Na sljedećoj poveznici možete vidjeti što je sve EU dosada radila: http://ec.europa.eu/justice/discrimination/roma/index_en.htm

CJELINA 3.2

KORACI ZA IMPLEMENTACIJU U DRŽAVAMA I LOKAL-NIM ZAJEDNICAMA SUDIONIKA STRUČNOG USAVR-ŠAVANJA / EDUKACIJE KAKO BI SE POBOLJŠALA OBRAZOVNA SITUACIJA ROMSKIH UČENIKA

Pitanja o kojima će se raspravljati:

Sudionici prezentiraju priče o uspješnima Romima. Zatim slijedi zajednička plenarna razmjena mišljenja i iskustava.

Pitanja o kojima će se raspravljati:

1. U plenarnom obliku:

Što mora osigurati škola kao institucija kako bi učenicima iz romskih zajednica dala osjećaj pripadnosti?

2. U manjim skupinama sa sudionicima iz iste zemlje:

Razmislite što možete učiniti u svome razredu, svome selu ili susjedstvu kako biste poboljšali obrazovnu situaciju rom-skih učenika? Koji bi još sudionici mogli biti vaši saveznici? Kako se to može postići?


• 20 minuta za plenarni dio (1)

• 40 minuta za rad u manjim skupinama, uključujući prezen-taciju većoj skupini (2)

• Ukupno: najmanje 1 sat.

34

01MODUL


LITERATURA

KNJIGE I ČLANCI

ACHIM, Viorel (1998): Ţiganii în istoria României, Bucureşti

BARANY Zoltan (2003) The East European gypsies : regime change, marginality, and ethnopo-litics, Budapest

BEISSINGER, Margaret H (1991): The Art of the Lăutar: The Epic Tradition of Romania, New York–London

BOBU, Nicolae (2000): Cutuma justiţiară : Judecata de pace la romi. Centrul de Resursepen-tru Comunităţile de Romi, Cluj-Napoca

Savjeti za voditelja:

Slijedi nekoliko savjeta o načinima održavanja redovitih sastanaka s roditeljima romske nacionalnosti:

Prije prvog individualnog sastanka, nastavnik se treba informi-rati o lokalnoj romskoj zajednici odnosno zajednicama: npr. o njihovoj socijalnoj situaciji, tradiciji, vjeri i drugim informacija-ma koje utječu na obrazovnu situaciju djece.

• Pripremite sastanak u neformalnom obliku, ponudite kavu ili čaj. Sjednite u krug ili oko okruglog stola jer je to bolje nego da nastavnik sjedne na čelnu poziciju poput „šefa“. Na prvi sastanak pozovite roditelje jednog po jednog djeteta. Razgovarajte o tome kako ćete ubuduće komunicirati kako biste stvorili jasnu i transparentnu situaciju. Uspostavite odnos povjerenja s roditeljima tako da ih na konstruktivan način informirate o obrazovnom procesu njihove djece.

• Drugi sastanak možete održati sa svim romskim roditelji-ma zajedno. Ponekad je roditeljima teško javno istupiti pa osigurajte da svi govore, potaknite ih objašnjenjem kako je važno da svi sudjeluju.

• Na treći sastanak možete pozvati i ostale sudionike, npr. predstavnike iz romskih organizacija; odgovorne i pouzdane osobe iz lokalne zajednice, romske uzore koji su uspješno završili srednju školu.

• Pripremite se na rješavanje raznih oblika sukoba (roditelji - roditelji, roditelji - predstavnici lokalne vlasti) i ne dopustite da se sastanak pretvori u zonu za rješavanje sukoba. Zamo-lite uključene osobe da dogovore drugo mjesto i vrijeme za to i predložite im institucije koje rješavaju takva pitanja. Nije potrebno isticati da treba odrediti vrijeme i modalitete rješavanja sukoba između vaših kolega/vas i roditelja.

35

01MODUL


BOBU, Nicolae (2002): Book about Rroms: common law – a legal peace process: translation: Mirina Dukas. – Cluj-Napoca

CHELCEA, Ion (1944) : Rudarii: Contribuţie la o enigmă etnografică, Bucureşti

CHELCEA Ion (1944) Tiganii din România. Monografie etnografică. Bucureşti.

CROWE, David (1994): A History of the Gypsies in Eastern Europe and Russia, New York

ENGEBRIGSTEN, Ada (2007): Exploring Gypsiness: Power, Exchange and Interdependence in a Transylvanian Village, Oxford– New York.

FONSECA, Isabel (1995): Bury me standing: The Gypsies and their Journey, New York

Fosztó László (2004) Roma in the History of Romania, Budapest

HANCOCK, Ian (2002): We are the Romani people, Budapest

IOANID, Radu (2000): The Holocaust in Romania: The Destruction of Jews and Gypsies Under the Antonescu Regime, 1940–1944, Chicago: Ivan R. Dee.

LIÉGEOIS, Jean-Pierre (1986): Gypsies: An Illustrated History, London: Al Saqi Books.

MATRAS, Yaron (2002): Romani: A Linguistic Introduction, Cambridge: Cambridge University Press.

MERFEA, Mihai (1991): Ţiganii: Integrareasocială a romilor. Braşov

SARAU Gheorghe( 1998) Cultură şi civilizaţie romani, Bucureşti

POGÁNY István (2004): The Roma Café, London: Pluto Press.

PONS, Emanuelle (1995): Ţiganii din România: O minoritate în tranziţie. Bucuresti

VIDEOPRILOZI O ROMIMA:

Dokumentarni film: Osnaživanje i mobilizacija mladih Roma, Berlin 2009. Dokumentary: Empowerment and Mobilization of Roma Youth, Berlin 2009. (7 min 5 s). Mladi ljudi romske nacionalnosti iz raznih europskih zemalja sastaju se i raspravljaju o tome kako ojačati veze između nekoliko romskih organizacija. Bio je to dio programa Mladi u akciji (Youth in Action), financirala ga je EU, a imao je snažan utjecaj. Ionut Stan, sudionik sastanka u Berlinu, kasni-je je financirao nevladinu organizaciju Cigansko oko (Gypsy Eye), (GE) u Rumunjskoj. GE je danas partner PEARLS projekta. https://www.youtube.com/watch?v=gkskAynBK0o Romi u Rumunjskoj (Roma in Romania) iz 2010. godi-ne (9 min 16 s) Izvješće Deutsche Welle o tome kako su Romi marginalizirani u društvu https://

www.youtube.com/watch?v=q0KM1YJfoLM

Životni uvjeti – kampanja za podizanje svijesti javnosti (Living Conditions – A Public Awareness Campaign) iz 2011. godine (2min 41s) pokazuje loše životne uvjete različitih romskih zajedni-ca u Rumunjskoj. Ozbiljno propituje neuspjeh javnih tijela u učinkovitom rješavanju diskrimi-nacije Roma. https://www.youtube.com/watch?v=HfcGYtNLG2o

36

01MODUL


Razgovorna emisija o romskoj djeci: Što će biti kada odrastu? (Talk Show about Roma chil-dren: What will they become when they grow up?) iz 2011. (5 min 20 s). Percepcije većinskog stanovništva u Rumunjskoj o budućnosti romske djece. https://www.youtube.com/watch?v=4iXdTHESO8Y

Romi u Rumunjskoj (Roma in Romania) iz 2010. godine (9 min 16 s) Izvješće Deutsche Welle o tome kako su Romi marginalizirani u društvu. https://www.youtube.com/watch?v=q0KM1YJfoLM

Životni uvjeti – kampanja za podizanje svijesti javnosti (Living Conditions – A Public Aware-ness Campaign) iz 2011. godine (2min 41s) pokazuje loše životne uvjete različitih romskih zajednica u Rumunjskoj. Ozbiljno propituje neuspjeh javnih tijela u učinkovitom rješavanju diskriminacije Roma. https://www.youtube.com/watch?v=HfcGYtNLG2o

Razgovorna emisija o romskoj djeci: Što će biti kada odrastu? (Talk Show about Roma chil-dren: What will they become when they grow up?) iz 2011. (5 min 20 s). Percepcije većinskog stanovništva u Rumunjskoj o budućnosti romske djece. https://www.youtube.com/watch?v=4iXdTHE-

SO8Y

Borba Roma za opstanak: Najomraženiji u Europi (The Struggle for Survival of the Roma Peo-ple: Europe’s Most Hated) iz 2014. (17 min 38 s). Rezultati nedavnih europskih izbora (2014.) potvrdili su značajan pomak u političku desnicu u Austriji, Danskoj, Francuskoj i Velikoj Bri-taniji. Određene stranke sa svojim protuimigracijskim programima postigle su veliki uspjeh. To utječe na Rome npr. iz Rumunjske koji rade u Velikoj Britaniji. https://www.youtube.com/wat-

ch?v=ALdlphTYdi4

Poveznice za mrežne stranice:

Facts sheet on Roma, Universtiy of Graz: http://romafacts.uni-graz.at/

Open Society Foundations: https://www.opensocietyfoundations.org/voices/gypsies-roma-travellers-animated-history

Roma and Forced Migration. An Annotated Bibliography, Second Edition, http://worldcultures.webs.com/romanidiaspora.htm

Scurt istoric al contribuţiilor româneşti consacrate domeniului rrom (perioada 1990–2002)/Short history about the Romanian contribution for the Roma movement http://www.old.edu.ro/rromanipen/structura.html

Fundaţia Social-Culturală a romilor „Ion Cioabă”, http://www.icfoundation.ro/

The Romani Linguistics Page, The University of Manchester, http://romani.humanities.manchester.ac.uk/

Romanothan – the resources site of Roma / Gypsies in Romania, http://www.romanothan.ro/

37

02MODUL

Heterogenost – kompetencija raznolikosti u razredu

02MODUL

UVOD

Razlike među narodima postoje od samog njihovog osnutka: u jednom su narodu govorili ra-zličitim jezicima, neki su živjeli na teritoriju nacionalne države desetljećima i njihove obitelji sežu unatrag stoljećima, dok su drugi stigli u nju tek nedavno. Ljudi se također razlikuju po svojoj vjeroispovijesti i uvjerenjima.

Međutim, postoje snažne slike i priče koje nas uvjeravaju da su narodi bili čisti i homogeni ili da bi danas takvi trebali biti.

Isto tako, svaki razred u svakoj školi je raznolik, čak ako i na prvi pogled izgleda homogen. Zamislite jedan razred u ruralnom području na jugu Njemačke: sva su djeca bijela, a veći-na roditelja je zaposleno. Ako pogledate pobliže, otkrivate da se djeca razlikuju jedno od drugog. Neki su učenici protestanti, dok su većina u tom dijelu katolici, vrlo malo učenika dolazi iz obitelji akademika i većina roditelja je dobrostojeća, ali neki roditelji imaju mala primanja. Jedan ili drugi aspekt može imati prednosti ili nedostatke za učenika, ovisno o samoj situaciji i okruženju.

Štoviše, identitet svakog djeteta sastoji se ne samo od jednog već od više različitih aspekata poput roda, društvene klase, vjere, jezika, etničkog/nacionalnog/društvenog/ kulturnog podrijetla, dobi, rodnog identiteta, fizičkih i mentalnih sposobnosti, osobnosti itd.

Na primjer, dijete može biti starije od ostalih u razredu. Pretpostavimo da se radi o djevojčici koje se ne ponaša kao većina drugih djevojčica i nije katoličke vjere. Ova djevojčica mogla bi se naći u nepovoljnom položaju i doživjeti diskriminaciju od razreda ili nastavnika, bilo svjes-no ili nesvjesno. Razlog tome su vrijednosti, norme i strukture moći u društvu koje implicitno vladaju promišljanjima i postupcima svakoga od nas. Stoga, automatski kategoriziramo u dobro i dopušteno ili loše, čudno ponašanje i nedopušteno. Međutim, koncept raznolikosti naglašava sive zone, navodne proturječnosti i nove kategorije. Omogućuje ljudima da se sami definiraju, a ne da to drugi rade. Dakle, ako pogledamo pobliže i pitamo učenike, naći ćemo njihove samostalne definicije poput Libanonskog Nijemca u Njemačkoj ili Turčina u Turskoj (od djeteta čiji su roditelji imigrirali iz Nigerije) ili transrodnog itd. Možete naći djecu koja ne žele otkriti svoj pravi identitet drugima jer se boje diskriminacije. Tu se može raditi o romskom djetetu u razredu koji se sastoji uglavnom od učenika neromskog podrijetla (u svim europskim zemljama) ili dijete alevi vjere među većinom sunita. Dakle, čak i ako ne znamo, učenici u našim razredima su različiti. I sva ta djeca imaju, naravno, ista prava i zaslužuju isti pravičan tretman. Raznolikost se temelji na ljudskim pravima i poštuje sva ljudska bića sa svim njihovim različitim izričajima identiteta.

Dakle, kompetencija raznolikosti za nastavnike pedagoški je cilj ovog modula.

To je višeslojna društvena kompetencija. U prvome dijelu nastavnici uče kako primijetiti i prihvatiti različitosti među učenicima. Pedagoška posljedica prihvaćanja raznolikosti znači pomoći nastavnicima i cijelom razredu prihvatiti, uvažavati i konstruktivno se ophoditi s različitostima i njenim izazovima.


38

02MODUL


U drugome dijelu nastavnici vježbaju kako osigurati pravične uvjete za učenje svakom dje-tetu, bez obzira na njegov individualni izraz identiteta. Riječ vježbati koristi se namjerno, jer autori znaju da to možda neće biti lako implementirati, a svi smo svjesni visokih zahtjeva koji se od nastavnika traže. Pokušaj osiguravanja pravičnih uvjeta već se sada visoko cijeni, uključujući i sve neizbježne pogreške.

S jedne strane, nastavnici utječu u određenoj mjeri na to da učenici napuštaju školu. Radi se o nesvjesnim stavovima i ponašanju, npr. stereotipizaciji. Isključivanje učenika, njihovo izdv-ajanje iz školskog života ili nebriga o njihovim potrebama, sve su to važni čimbenici u ranom napuštanju školovanja. Kao što je već rečeno u uvodnom dijelu, ponašanje nastavnika samo je jedan od brojnih čimbenika.

S druge pak strane, nastavnici imaju ogroman pozitivan i poticajan utjecaj na učenikovu motivaciju i uspjeh. Utjecaj nastavnika na uspjeh učenika procjenjuje se na visokih 30% u odnosu na ostale utjecaje, poput društvenog podrijetla ili vršnjačkih skupina (vidi Hattie, John A., 2011). Aspekti ponašanje nastavnika i njegov/njezin nastavni sat imaju najveći utjecaj na uspjeh učenika u učenju.

To je još važnije ako se ima na umu da u školama dolazi do tučnjava i nasilničkog i uvredl-jivog ponašanja. Istraživanja pokazuju da već samo svjedočenje uvredama, isključivanju, diskriminaciji, strukturalnom ili osobnom selektiranju u školi negativno utječe i na proma-trača. Dakle, diskriminacija ima širi negativan utjecaj nego što se pretpostavlja: dok se iskl-jučeni učenici moraju nositi s obezvrjeđivanjem i svim mogućim učincima koji slijede iz toga, oni učenici koji nisu direktno uključeni, također trpe negativne učinke. Na primjer, oni mogu osjećati pritisak normi i potrebe za adaptacijom, nesvjesni strah od gubitka svoje privilegije, tj. pripadnosti prihvaćenoj većinskoj skupini. Stoga se ponekad izravno pridružuju skupini agresora u vrijeđanju drugih.

Dakle, pristup Heterogenosti u razredu podrazumijeva održivu korist za SVE učenike i nas-tavnike. Oni stječu bolje razumijevanje složene dinamike između struktura društvene moći i predrasuda.

39

02MODUL


Najvažnija tema u ovom modulu za nastavnike je:

• biti svjestan diskriminacije na različitim razinama (individualnoj, institucionalnoj, ide-ološkoj);

• njegovati prihvaćanje protuslovlja, drugim riječima – njegovati toleranciju na nejas-noće1, kao jednu od mogućnosti smanjenja stereotipizirajućeg ponašanja. 4

•

• Ostale teme:

- Kako individualno reagirati na diskriminatorne incidente u razredu?

- Sustavni pristup škole u rješavanju:

a) diskriminatornih sukoba među učenicima;

b) agresivnog ponašanja prema nastavnicima.

Prepreke:

Kako rješavamo sukobe između suprotnih svjetonazora?

Koji su stavovi i ponašanja koje možemo prihvatiti, a koje ne?

(vidi nastavnu cjelinu 6 – Zaključak)

Ciljevi za učenike (direktna ciljna skupina ovog modula):

• Pripremiti učenike za suočavanje sa stvarnim životom, kako bi se osjećali sigurno, ugod-no i prihvaćeno u izrazito raznolikom okruženju koje se rapidno mijenja.

• Osposobiti nastavnike da mogu pomoći da se sva djeca smatraju vrijednim i aktivnim članovima razreda i društva, i to tako da se potiče:

• razvoj i vrednovanje učeničke osobnosti i kompetencija, poput vladanja svojim prvim jezikom (što je uvjet da se nauči drugi jezik) i drugih (društvenih) resursa;

• jačanje učeničke tolerancije na nejasnoće, hrabrosti da se zauzmu za svoje mišljenje i solidarnog stava, kao i njihove svijesti o diskriminatornim strukturama;

• jačanje svijesti o dječjim pravima kao ključnog instrumenta jednakosti u društvu;

• osposobiti nastavnike da povećaju sposobnosti učenika u korištenju dijaloga kao sred-stva za međusobno razumijevanje različitosti i razmjenu mišljenja između pojedinaca uz obostrano uvažavanje.

4 Tolerancija ili netolerancija na nejasnoće utječe na naše ponašanje prema drugima, odnosimo li se na neutralan

način, otvoren način ili s osjećajem ugroženosti. Nejasnoća u osobnim interakcijama po našem shvaćanju podra-

zumijeva dva aspekta: 1.) percepciju osobnosti ili djelovanja druge osobe kao različitog od našega 2.) događaji, si-

tuacije i ponašanje drugih mogli bi izazvati iritiranost ili protuslovlje. Društvena kompetencija visoke tolerancije na

nejasnoće omogućuje nam da se NE osjećamo ugroženo iritiranjem/razlikama/drugošću, nego da se s time nosimo

na prihvatljiv i samouvjeren način.

40

02MODUL


HETEROGENOST U RAZREDU – KRATAK PRIKAZ

Referentna skupina: Nastavnici i pedagoški djelatnici

Prostor za rad:Velika učionica s dovoljno prostora za kretanje, po mogućnosti bez klupa, i stolice postavljene u krug

Materijal:

prijenosno računalo, projektor, pristup internetu, preklopnik i markeri, slike i zadatci za pojedinačne vježbe (vidi nastavne jedinice), kartice s ulogama, papir s preklopnika i markeri, papir u boji, samoljepljiva traka

Procijenjeno vrijeme: 6 – 6.45 sati (pauze nisu uključene)

Sadržaj i postupak:

Cijeli modul osmišljen je kao interaktivno polazište za samoizgrađivanje (self-generated input) - ako je potrebno, mogu se pripremiti dodatni podatci o različitostima - na te-melju praktičnih vježbi samospoznaje koje nadilaze racionalna područja učenja i rasprava i uključuju cjelovite i dublje razine učenja: otkrivanje i analizu vlastitih iskustava, emocija i nesv-jesnih obrazaca razmišljanja i strategija djelovanja. Temelji se na zamisli uvježbavanja inkluzivnog učenja na cjelovit i održiv način kako bi se dotakla sva osjetila. Nastavne jedinice osmišl-jene su tako da se korak po korak stječe dublje razumijevanje diskriminatornih struktura i spoznaje njihov utjecaj na društ-venu klimu u školama i na učenikova postignuća u učenju i kako bi se u konačnici došlo do konkretnih zaključaka za ped-agoški rad.

Varijacije:

1. Ovisno o tome koliko dobro poznajete skupinu, koliko je skupina upoznata s temama i koliko ste iskusni u stvaranju sigurnog okruženja za provokativne vježbe, pojedine nastavne jedinice mogu se izostaviti ili im se promijeniti redoslijed.

2. Ako je potrebno, mogu se dati dodatne informacije o raznolikosti (pogledajte podatke u uvodu modula i dodajte istraživanja) kao zasebne cjeline prije nego se počne s vježba-ma.

41

02MODUL


Evaluacija:

Evaluacija i povratne informacije (20-30 min):

1. U svrhu evaluacije i iznošenja povratnih informacija sudi-onici bi trebali pokušati odgovoriti na 4 pitanja, kako bi se osiguralo postizanje ishoda učenja i potaknulo na stvaran-je malog, lako izvedivog akcijskog plana osnaživanja:

• Što želim promijeniti?

• Što želim početi raditi?

• Što želim prestati raditi?

• Što želim nastaviti raditi?

2. Odgovore na svako pitanje treba napisati markerom na posebnom komadu papira u boji, tako da su svi papiri za određeno pitanje (npr.1, 2 ...) u istoj boji. 5. Using tape, a big cross is marked out on the floor. In each of the result-ing four fields, one of the above questions can be seen. The fields each have enough space for all participants’ answer sheets.

3. Stolice su postavljene u krug, a u sredini je samoljepljivom trakom označen veliki križ. U svakom od 4 kuta nalazi se jedno od navedenih pitanja. Polja u kutu trebaju biti do-voljno velika da stanu odgovori svih sudionika.

4. Sudionici imaju nekoliko minuta da zapišu svoje misli na papir, a nakon toga slijedi kratka i brza serija izlaganja, jednih za drugim (bez prekida ili rasprava). Osoba koja govori seli se u polje u kojemu se nalazi pitanje na koje odgovara, čita naglas odgovor i na kraju stavlja papir u polje. Na kraju, polja u sredini kruga vizualno će sadržavati sve ishode učenja i povratne informacije, što se također može dokumentirati.

Poteškoće koje se mogu pojaviti:

1. Modul može djelovati iritirajuće i uzrokovati otpor među sudionicima zato što su teme istovremeno provokativne i snažne, u cilju kritičkog promišljanja o stavovima nas-tavnika. To može biti normalan dio procesa učenja, ali tre-ba biti pažljivo i transparentno vođen.

2. Ne postoji neki izričito predviđen uvod u teme, ali bi trebao biti povezan s vježbama za evaluaciju tako da se zaokruži rasprava. To bi moglo biti novo i neobično za su-dionike jer nije dopuštena pasivna receptivna uloga sudi-onika. Umjesto toga, aktivnom razmjenom iskustava i ide-ja svih sudionika postiže se šire razumijevanje društvenih struktura te se tako stvaraju nove ideje za mogućnosti djelovanja.

42

02MODUL


BR. NAZIV PODCJELINE CILJEVITRA-JANJE

CJELINA 1 Ja sam jedina/i...

Uvodna aktivnost, međusobno upoznavanje, opažanje razno-likosti među sudionicima u skupi-ni; otkrivanje onoga što me čini posebnim unutar skupine.

15 min.

CJELINA 2 Raketa sličnosti

Uvodna aktivnost, međusobno upoznavanje, opažanje razno-likosti među sudionicima u skupi-ni: otkrivanje onoga što imam zajedničko s ljudima unutar skupine.

20 min.

CJELINA 3 Recite mi, doktore Razumijevanje vlastite aktivne uloge u stvaranju stereotipa.

20-30 min.

CJELINA 4 Majmunska poslaVidim ono što već znam. Kako je moguće imati objektivniji pogled na svijet i na ljude?

10-20 min.

Stanka za kavu

CJELINA 5Moć predrasuda

Doživjeti moć atribucije/pripi-sivanja i potreba da je budemo kritički svjesni

60 min.

CJELINA 6 Zaključak Što to znači za mene i moj rad?

Izrada malog akcijskog plana.

60 - 120 min.

Stanka za ručak

CJELINA 7 Nastavne jediniceUpoznavanje i prenošenje materi-jala s praktičnim primjerima.

90 - 120 min.

VrednovanjePohranjivanje i dijeljenje ishoda učenja.

30 min

43

02MODUL


CJELINA 1 JA SAM JEDINI, KOJI ...

Ciljevi:

1. upoznati se međusobno;

2. uočiti raznolikost među sudionicima skupine;

3. osvijestiti da biti jedini može biti ugodna privilegija ili vrlo neugodno iskustvo isključenosti. Nastavak rasprave može dotaknuti pitanja rasizma, lookizma (diskriminacijskog ponašanja prema ljudima neuglednog izgleda), klasizma, seksizma i sl.

Referentna skupina: skupina djece ili odraslih

Dobna skupina: 9 - 99 godina

Procijenjeno vrijeme: 15 min (za dvadesetak osoba, ovisno o veličini skupine)

Prostor za rad: učionica, soba za seminare, stolice postavljene u krug

Materijal: Chairs

Sadržaj i postupak:

Za ovu vježbu skupina sjedi (ili stoji) u krugu.

1. Svatko mora zamisliti nešto (naviku, iskustvo, okolnosti itd.) što nitko drugi u prostoriji ne dijeli s njim. Drugim riječima, neš-to što ga čini posebnim unutar skupine u kojoj se nalazi.

2. Sudionici ustaju jedan za drugim, ulaze u sredinu i uvjerljivo kažu: „Ja sam jedini/a koji/a ...“ (npr: „imam tri starije sestre“, ili „mogu popraviti gumu na biciklu u roku od 15 minuta“, ili „ sam putovao/la na određeno mjesto“).

3. Ako postoji još netko tko dijeli istu tvrdnju, pridružuje se osobi u sredini kruga. Prva osoba ponovo sjedne, a netko od promatrača nastavlja. Ako nitko drugi ne dijeli izrečenu tvrdnju, sudionici skupine nastavljaju govoriti u krug.

Varijacije:

• Ako se ustanovi da osoba nije jedina, ima pravo još jednom pokušati.

• Za evaluaciju: Ako želite nastaviti dublju raspravu, možete postaviti pitanje: Koje bi se osobe u društvu mogle osjećati dobro ili loše kao jedine, možete li se sjetiti primjera?

44

02MODUL


Evaluacija i povratne informacije:

A. Je li bilo lako ili teško smisliti što ćete reći?

B. Kako ste se osjećali dok ste iskoračili sami ispred svih ostal-ih i tvrdili da ste jedini?

C. Kakav je osjećaj biti jedini? Ili saznati da niste jedini? I o čemu taj osjećaj ovisi? Zašto ste se osjećali dobro ili loše?


• Moglo bi biti korisno dati nekoliko primjera, pogotovo kod mlađih sudionika, kako bi dobili ideje za ono što ih može činiti posebnim (kao što je prikazano gore).

• Sudionici mogu osjećati neugodu u iznošenju tvrdnji kojima sebe favoriziraju pa ih možda treba ohrabriti. Osuđujuće komentare drugih sudionika treba odmah prekinuti.

CJELINA 2 RAKETA SLIČNOSTI

Ciljevi:

1. upoznati se međusobno;

2. azmisliti o vlastitom položaju i otkriti što imamo zajedničko s ljudima unutar skupine;

3. razmisliti o objema vježbama zajedno i o ishodima dina-mike skupine u društvu.

Referentna skupina: skupina djece ili odraslih, 7 - 99 godina

Prostorija:dovoljno prostora da skupina može hodati okolo i stajati u krugu

Procijenjeno vrijeme: 20 min (za dvadesetak osoba, ovisno o veličini skupine)

45

02MODUL


Postupak:

• Objasnite da je u ovoj vježbi naglasak na pronalaženju sličnosti među sudionicima. Vježba se zove raketa zato što skupine postaju sve veće i veće, kao što se raketa penje sve više i više u nebo.

• Sudionici hodaju po prostoriji i pokušavaju pronaći jednu osobu koju ne poznaju dobro. (Ako je broj sudionika nepa-ran, jedna će skupina imati 3 člana.)

• Zadatak: Pronađite tri stvari koje su vama dvama (ili trima) zajedničke.

• Ako je potrebno, potaknite neodlučne sudionike dajući primjere i prepuštajući im da sami odluče koje osobne podatke žele podijeliti (npr. određena iskustva na putovan-ju, obiteljske situacije, pijenje čaja ili jedenje pizze, nošenje plavih hlača, nalaženje u istoj prostoriji…).

• Kada su male skupine pronašle 3 sličnosti, zajednički traže drugu skupinu i nalaze 3 sličnosti unutar nove skupine od 4 člana, a nakon toga od 8 članova itd., sve dok cijela skupina ne stoji zajedno u velikom krugu, pokušavajući pronaći 3 sličnosti koje ih povezuju.


1. Kakav je osjećaj prići nekome i započeti dijalog?

2. Jeste li naučili nešto zanimljivo o nekome iz skupine?

3. Kakav je osjećaj otkriti sličnosti, spoznati da imate nešto zajedničko? Kako to može utjecati na dinamiku unutar skupine (npr. bolje upoznavanje jednih s drugima, sazna-vanje novih informacija o drugima, efekt iznenađenja, izgrađivanje veće povezanosti)?

Varijacija:Ako je potrebno (velika skupina zahtijeva više vremena), vježba može završiti nakon određenog vremena (nakon barem 15 min).

46

02MODUL


CJELINA 3 RECITE MI, DOKTORE …..

Ciljevi:

• prihvatiti da smo svi pod utjecajem svojih predrasuda i stereoti-pa stečenih internaliziranim društvenim normama te da nesv-jesno kategoriziramo i sudimo u ljudima na temelju njihovih sposobnosti, motivacija, osobnosti, uvjerenja itd.;

• naučiti da predrasude imaju važnu evolucijsku funkciju te ih u dinamičkom smislu ne možemo zaobići u stjecanju navika, ali ipak ih možemo naučiti osvijestiti i prihvatiti te se u konačnici odučiti od stereotipa, atribucija i predrasuda;

• shvatiti određene rodne društvene norme vezane uz odabir radnog mjesta i standarda ljepote;

• prihvatiti da naši neprihvatljivi postupci kategorizacije i unapri-jed stvorenih predodžbi o ljudima mogu za njih predstavljati ne-opravdanu prepreku ili prednost (ovisno o našem odnosu – npr. moj će učenik snositi određene posljedice ovisno o tome kako ga percipiram/kategoriziram);

• shvatiti različitosti individualnih gledišta koje mogu dovesti do vrlo različitih tumačenja situacije.

Referentna skupina: skupina tinejdžera ili odraslih, 14 - 99 godina

Prostor za rad: učionica ili soba za seminar

Materijal:crtež liječnika i zadatci koji se nalaze ili na plakatu ili projicirani na projektoru pomoću prijenosnog računala ili digitalnog uređaja

Procijenjeno vrijeme: 20 - 30 min (ovisno o dužini rasprave i zaključka)

Postupak:

Sudionici čitaju prvi zadatak bez dodatnih objašnjenja (omogući-ti sudionicima da sami vide crtež i pročitaju tekst, u protivnom bi trebalo zadatke čitati naglas, a crtež što detaljnije objasniti, npr. to mogu drugi sudionici)

Pokažite prvi zadatak:

„Molim vas, pogledajte crtež i pročitajte pitanje koje slijedi.“

Pokažite crtež i pričekajte nekoliko trenutaka da se slegnu dojmovi:

Situacija u ordinaciji: „Recite mi, kako mogu smršaviti? Jedem nor-malne obroke, a pogledajte me!“

Što će na to odgovoriti liječnik?

47

02MODUL


Postupak:


Postavite sljedeće pitanje:

„Što mislite, koja od ove dvije osobe postavlja pitanje, a tko je liječnik?

Ako želite, objasnite zašto ste tako zaključili.”

Zamolite sudionike neka prvo podignu ruke oni koji misle da muška-rac postavlja pitanje, a zatim oni koji misle da žena postavlja pitanje.

48

02MODUL



1. Obrazložite svoje mišljenje. (Dozvolite sudionicima da objasne svoje tumačenje crteža.)

Odgovori mogu biti:

„Pa, jednostavno mislim da je žena ta koja želi biti mršava.“ - Općeprihvaćeno je da više žena nego muškaraca ide na dijetu.

„…jer čovjek sjedi naprijed držeći naočale pa izgleda kao da objašnjava.“ – Tako izgledaju liječnici.

„Žena postavlja pitanje jer ona stoji kao da želi slušati, i izlaže svoje tijelo.“ - Ona želi biti vitka.

„Žena je liječnik jer ona je u bijeloj liječničkoj kuti, pažljivo sluša svog pacijenta i njezin govor tijela to pokazuje.“

„Čovjek je puniji, što znači da je on taj koji želi smršaviti.“ Itd.

2. Zaključak: Ista se situacija može tumačiti na različite načine, a na to djeluje puno aspekata: npr. naše osobno gledište, ali i inter-nalizirana društvena norma (npr. o rodu, uzusima ljepote). Svi ti aspekti djeluju na nas tako da vidimo ono što smo naučili vidjeti i što očekujemo vidjeti.Nakon što unaprijed stvorimo određene ideje, stereotipi i prosudbe o ljudima nesvjestan su mehanizam koji je sasvim normalan. Iz evolucijske i filozofske perspektive, sposobnost ljudskog mozga da automatski razvija predrasude omogućila nam je razvoj apstraktnog mišljenja. Dakle, moramo prihvatiti ovaj fenomen, ali u isto vrijeme pokušati se odučiti od stereotipa i predrasuda upravo stoga što često rezultiraju diskriminacijom ljudi ili skupine ljudi.


• Vrlo je zahtjevno iskustvo učenja koje nas suočava s vlastitim internaliziranim predrasudama. Stoga, takva situacija zahtije-va ozračje povjerenja i poticaj nastavnika da i sam progovori o osobnim predrasudama i svom procesu takvoga učenja.

• Također treba imati na umu da će vjerojatno biti prisutni sudion-ici koji su sami doživjeli neki oblik rodne diskriminacije ili su im bili nametnuti uzusi ljepote.

• U društvima s različitim rodnim normama, u kojima su u li-ječničkoj profesiji uglavnom žene, ili u kojima uzusi ljepote mršavost povezuju s muškarcima, ovaj primjer treba prilagoditi kako bi ljudi shvatili i razumjeli svoje vlastite predrasude.

• U engleskoj verziji pojam liječnik koristi se i za ženski i za muški spol. Dakle, pri prevođenju imajte na umu da neki jezici koriste gramatičke rodne članove. Međutim, ako još postoji i generičko korištenje muškog oblika (kao u njemačkom jeziku, zbog patri-jarhalne strukture u jeziku) primjer se može i dalje koristiti kad se prevede generički muški oblik.

49

02MODUL


CJELINA 4 MAJMUNSKA POSLA

Ciljevi:

1. doživjeti i razumjeti mehanizam selektivne percepcije;

2. shvatiti vlastiti subjektivni proces percepcije i prosuđivanja;

3. razumjeti da su naše percepcije pod utjecajem naših očekivanja i znanja (uključujući i naša prisvojena znanja kao što su predrasude i stereotipi);

4. razmisliti o posljedicama selektivne percepcije za naš rad i svakodnevni život.

Referentna skupina: skupina tinejdžera ili odraslih osoba, 10 – 99

Prostor za rad: učionica ili soba za seminare

Materijal:

The Monkey Business Illusion – kratki film https://www.youtube.com/watch?v=IGQmdoK_ZfY

© Daniel J. Simons

projiciran na projektoru prijenosnim računalom ili digitalnim uređajem, internet ili preuzeta datoteka s kratkim filmom

Procijenjeno vrijeme: 10 - 20 min (ovisno o vremenu potrebno za diskusiju)

Postupak:

1. Predstaviti kratki film (1:41 minuta) i zamoliti sudionike da tijekom gledanja filma broje koliko su puta igrači u bijeloj odjeći dodali loptu.

2. Sudionici gledaju kratki film pod nazivom “The Monkey Business Illusion”. PAŽNJA: Pažljivo zaustaviti film na-kon 0:39 min i pitati za rezultat brojenja, a zatim nastaviti gledanje. Zaustaviti ponovno nakon 1:06 min.

3. Postaviti sudionicima slijedeća pitanja: Tko je vidio gorilu? Sudionici podižu ruke. Tko je već gledao film? Sudionici podižu ruke.

4. Nastavite gledati film do kraja. Zadnje pitanje: Tko je primi-jetio da je zavjesa promijenila boju?

5. Nakon toga, zamoliti sudionike da brzo i tiho, u paru sa susjednim sudionikom, razmjene mišljenje o filmu, ishodi-ma učenja na temelju filma, povezanosti filma sa stvarnom društveno-političkom situacijom i javnim medijima.

50

02MODUL



1. Vjerojatno ćemo na filmu vidjeti ono što već postoji u našoj podsvijesti. Vidimo ono što očekujemo, često previdimo ono što ne očekujemo. Postavite sudionicima sljedeće pitanje: Što to znači s obzirom na naše već naučene stereotipe i predrasude?

2. Između nekoliko mogućih odgovora sudionika, može se iz-vesti zaključak da se teško odreći vlastitih stereotipa. Skloni smo potvrditi svoje stereotipe, veća je vjerojatnost da ćemo nesvjesno primijetiti i kategorizirati neku radnju ili stanje kao normalno ako se uklapa u naše stereotipe. Također, vjerojatno ćemo naći objašnjenja zašto je ponašanje koje ne odgovara našim stereotipima iznimka. Dakle, izlazak iz naših stereotipa i predrasuda zahtijeva stalnu raspravu. Moramo biti osviješteni i oprezni jer našim percepcijama i ponašan-jem sudjelujemo u kreiranju stvarnosti.


Sudionici su već gledali film i neće moći osvijestiti cilj vježbe.

51

02MODUL


CJELINA 5 ATRIBUCIJE/PRIPISIVANJE

Ciljevi:

1. shvatiti da atribucije nemaju nikakve veze s osobom kojoj se pripisuju, nego su određene izvana, čak i kad se prosud-be svaki puta iznova dokažu pogrešnima, osoba kojoj se pripisuje atribucija ne može mijenjati ili izgubiti pripisanu atribuciju (i sud) vlastitim snagama;

2. shvatiti moć atribucije/pripisivanja u stvaranju (pristrane) stvarnosti i potrebu da se ljude vidi izvan svojih socijalnih atribucija;

3. razviti alternativna gledišta i proširiti opsege djelovanja.

Referentna skupina: skupina tinejdžera ili odraslih osoba, 10 - 99

Prostorija:dovoljno prostora da se naprave 2 kruga sa stolicama: unutarn-ji krug s 8 stolica i vanjski krug (ne previše blizu) gdje ostatak skupine može sjediti (5-30 stolica)

Materijal:

stolice, kartice s ulogama (vidi primjer), zadatak napisan na plakatu ili prikazan na projektoru, 5 - 8 volontera koji se snalaze u igranju uloga i vođenju rasprave

Kartice s ulogama: čvrsti A4 papir u boji, savinut po sredini pre-ma desnom uglu, kao krov

Procijenjeno vrijeme: 60 minuta (igrokaz: 5 - 15 minuta)

52

02MODUL


Postupak:

1. Upoznajte sudionike s pričom, odnosno problemom o ko-jemu će se raspravljati te o pravilima igranja uloga:

Gornja polovica presavinuta kao štit

Donja polovica autsajder stručnjak šef

Priča: Ministarstva u vašoj zemlji udružila su se i ponudila nagradu za koncepciju primjera najbolje prakse na temu Škole kao inkluzivna obrazovna okruženja. Vaša je škola osvojila nagradu od 20,000 €. Trojica kolega uključenih u mjere potpore učenicima s povećanim rizikom od ranog napuštanja školovanja prijavila su se za nagradu.

Problem o kojemu će se raspravljati:

Raspravite u timu što bi se trebalo napraviti s financi-jskom nagradom od 20,000 €.

Pravila:

a) Tijekom rasprave svi pokušavaju razviti ideje i iznijeti što kreativnije prijedloge o tome što bi se moglo učiniti s novcem te predstaviti svoje ideje skupini.

b) Vi ne znate svoju ulogu u timu, ali cijelo vrijeme rasprave budite svjesni uloga svojih suigrača i prema njima se ponašajte onako kako se očekuje da se pon-ašamo prema ljudima kojima se pripisuje atribucija navedena na kartici.

c) Na kraju, kada Vam voditelj da riječ, možete pogađa-ti koja Vam je uloga u timu bila namijenjena.

53

02MODUL


2. Pronađite osam volontera (ako je skupina mala, za igro-kaz je dovoljno i 5 osoba), koji su spremni sjesti u unu-tarnji krug i biti sudionici igrokaza na temelju kojega će se kasnije pokrenuti rasprava. Ostali sudionici će biti tihi i diskretni promatrači koji trebaju voditi bilješke o dinami-ci i procesu vježbe.

3. Za volontere: fizički i psihički unose se u ulogu, npr. „Molimo vas da se usredotočite na svoj zadatak i situac-iju koju trebate odglumiti. Dok ustajete, tiho dotaknite rukom naslon stolice i napravite 3 kruga oko svoje stolice ulijevo”.

4. Svako od volontera dobiva karticu s ulogom i vrlo je važno da oni ne vide svoju ulogu. Dakle, voditelj će morati pažljivo držati kartice i volonteri će s povjerenjem pokazati svoju karticu svima drugima, a da je sami ne pogledaju. To dobro funkcionira ako su kartice preklopl-jene u sredini (s gornjim djelom kao štitom za ono što je napisano na kartici) i ako volonter cijelo vrijeme drži kar-ticu ispred sebe. Uloge na karticama mogu se prilagoditi kontekstu. Predlažemo da to budu: autsajder, stručnjak, šef, ljubimac skupine, gubitnik, pametnjaković (ili: svezn-alica), vjetropir (zbunjen) ili agresivac.

5. Volonteri i ostali sudionici skupine mogu vrlo diskretno i tiho pogledati kartice ostalih. Ako bilo što nije jasno, sudionici mogu tiho pitati voditelja za objašnjenje.

6. Voditelj dopušta trajanje rasprave od nekoliko minuta, sve dok misli da je svrhovita (s obzirom na razvoj dina-mike ili dok skupina ne pronađe stvarno rješenje), otpri-like 5 - 15 minuta.

54

02MODUL


Evaluacija i povratne infor-macije:

• Nakon završetka rasprave svi volonteri zatvaraju svoje kartice s ulogama i dalje ne gledaju u svoje uloge. Voditelj seli od jed-nog volontera do drugog, potiče intenzivan javni evaluacijski razgovor i postavlja sljedeća pitanja

• Kako se osjećate u ovom trenutku

• Pretpostavljate li koju ste ulogu imali u timu?

• Kakav je bio vaš dojam o dinamici skupine?

• Nakon toga volonter smije pogledati koju je ulogu imao.

Napomena: oni koji su imali dinamički teške uloge, npr. ulogu autsajdera, trebaju prvi govoriti, a oni s ulogom šefa posljednji.

Pitanja za skupinu promatrača:

• Što ste primijetili?

• •Kojestepromjeneprimijetiliuprocesurasprave?

• Jesu li neke osobe bile isključene iz rasprave?

• Tko je puno govorio, a tko nije ništa mogao reći ili ga nisu slušali?

• Jesu li sudionici pokušali izaći iz svojih uloga i jesu li uspjeli? Zašto da / zašto ne?

Dodatna pitanja za ulogu šefa:

• Smatrate li da ste imali veću moć od drugih?

• Je li bilo trenutaka kada ste pokušali upotrijebiti tu moć da spriječite splašnjavanje dinamičnosti rasprave?

Otvorena rasprava o ishodima učenja:

• Svaki put kada nekome pripisujemo atribucije, umanjujemo složeni identitet te osobe na samo jedan aspekt. Osim toga, atribucije su povezane s određenom prosudbom ili predrasu-dom, što ima ozbiljne posljedice na način na koji čovjek može biti tretiran u društvenim interakcijama.

• Strategije djelovanja osoba kojima je pripisana određena atribucija ograničene su ili na borbu protiv stigmatizacije, koja obično nema efekta, ili na prihvaćanje stigmatizacije i djelovanje u skladu s njom, što nadalje samo učvršćuje stereo-tipe i stigmatizaciju.

• Kolegijalna solidarnost unutar skupine koja raspravlja obično se NE dogodi. Sudionici mogu pokušati pronaći objašnjenje za to.

55

02MODUL


Varijacije:

1. Ako se skupina već dobro poznaje, ova aktivnost može se ko-ristiti kao početna aktivnost nakon nastavnih jedinica 1 i 2.

2. Ako ima manje sudionika u aktivnoj igri uloga, i ako nema dovoljno prostora za krugove, moguće je igrokaz postaviti u polukrugu ispred ostalih sudionika, kao na pozornici.

3. Igra uloga može se prilagoditi okruženju škole ili učionice. Također je moguće koristiti istu atribuciju dva puta u jednom igrokazu. Važno je, pogotovo u skupinama s tinejdžerima, omogućiti pravilno izlaženje iz uloga. Moderator može postavi-ti dodatna pitanja:

• Kakav je osjećaj dok Vam se stalno iznova obraćaju na određeni način, a Vi ne možete utjecati na tuđe mišljenje, bez obzira na Vaše postupke?

• Možete li se sjetiti nekih drugih uobičajenih atribucija? Jesu li pozitivno ili negativno označene? (Uglavnom će atribucije biti negativne.)


• Važno je da voditelj može osjetiti funkcioniranje skupine kako bi procijenio mogući razvoj dinamike skupine. Budući da će se u igranju uloga reproducirati dinamika stvarnog života, voditelj treba u svakom trenutku pažljivo motriti na dinami-ku skupine i po potrebi intervenirati. Na početku, dok dijeli kartice s ulogama, voditelj treba paziti da se u eksperimentu ne reproduciraju stvarne životne uloge, odnosno autsajderu u stvarnom životu ne bi trebala biti dodijeljena ta uloga i sl.

• Skupina koja je već senzibilizirana možda neće htjeti u igro-kazu provoditi diskriminaciju drugih. Potaknite ih da to ipak učine u stvorenom sigurnom okruženju, kako bi se mogla doživjeti moć stigmatizacije i kako bi se nakon toga analizirala i bolje razumjela dinamika tih procesa.

56

02MODUL


CJELINA 6 ZAKLJUČAK

Ciljevi:

1. razraditi zaključak i prenijeti ga u školsku praksu: Što to znači za mene i moj rad?;

2. osnaživanje sudionika.

Referentna skupina: nastavnici i pedagoški djelatnici

Prostor za rad:učionica / soba za seminare, stolice i stolovi posloženi za rad u skupinama

Materijal:papir s preklopnika i markeri, sudionici imaju svoje primjerke nastavnih materijala, npr. udžbenik, zadatke ili radne listove

Procijenjeno vrijeme: 60 – 120 minuta

Postupak:

1. Sudionike podijeliti u skupine od 3 - 5 osoba.

2. Sudionici će dobiti 3 zadatka (može i manje):

30 min: Kratko razmislite o diskriminaciji na temelju nave-denih pitanja. Za svako pitanje imate najviše 2 minute za odgovor metodom oluje ideja.

Primjeri diskriminacije u školi vezani uz rodnu ili rasnu diskriminaciju (naročito usmjereno protiv romskih učenika ili izbjeglica:

• Koje sam situacije diskriminacije primijetio ili o njima čuo?

• Postoji li u vašoj školi uvriježeni sustav – kako sustavno rješavati ovakve incidente?

• U kojim situacijama sam (nenamjerno) diskriminirao učenike?

• U kojim situacijama sam doživio diskriminaciju (možda od djelatnika škole, roditelja ili učenika)?

• Na koji sam način ja privilegiran u školi?

• 20 min: Rasprava u skupinama. Odlučite koje informaci-je želite podijeliti sa svojom skupinom.

57

02MODUL


Postupak:

3. 10 min: Danas smo radili različite dinamičke prikaze i pris-tupe pojmovima: predrasuda, percepcija, moć, privilegija, diskriminacija. Metodom oluje ideja u svojoj skupini ponu-dite odgovore kako su svi ti pojmovi povezani. Sastavite izjavu sastavljenu od jedne ili dvije rečenice koja uključuje sve te pojmove i vizualizirajte je.

4. 45 minuta: razmislite o igrokazu atribucija i njegovim ishod-ima. Koje posljedice uočavate kao bitne za vas i vaš posao? Raspravite svoje ideje u skupini i pripremite prvi kratak konkretan akcijski plan s najmanje 3 mala koraka (mjere) koja bi demonstrirala posljedice za vaš rad. Možete koristiti sljedeća pitanja kao pomoć:

• Kako mogu osnažiti SVE učenike?

• Koje su prepreke za prihvaćanje?

• Kako mogu osnažiti sebe?

5. Kako mogu postići širu perspektivu heterogenosti u svojim individualnim nastavnim materijalima/zadatcima? Upotri-jebiti primjere iz svojih nastavnih materijala i pripremite 1 - 3 mjere.


1. Kakva je bila dinamika u skupnom radu? (Što je bilo lako ili teško?)

2. Koliko ste zadovoljni s radom skupine (uključujući ishode)?


Nedovoljno vremena za raspravu o svim pitanjima.

58

02MODUL


CJELINA 7 NASTAVNE JEDINICE

CJELINA 7.1. NOGOMETNI JUNAKINJE I JUNACI – PITANJE RODA

Uvod:

Da bi se djeca razvijala slobodno i koliko god je moguće u skladu s njihovim sposobnostima i interesima, bez obzira na njihov spol, socijalno podrijetlo i boju kože, potrebno je da se osjećaju sigurno te da ih se podržava u izboru vlastitih interesa.

Ipak, propisi, pravila i očekivanja prema spolu/rodu dio su svakodnevnog društvenog života u školi. Ta društvena ograničenja određuju osobne izbore i razvoj, a mogu doves-ti i do isključivanja i diskriminacije učenika za koje se čini da prelaze zadane granice svojim nekonformističkim ponašanjem.

Sljedeća nastavna jedinica odnosi se na shvaćanje da društvo pripisuje rodno specifične atribute dječacima i djevojčicama, kao i na shvaćanje da postoje razlike u interesima i vještinama svakog djeteta bez obzira na njegov spol. Također, cilj je podup-iranje prihvaćanja i uvažavanja različitosti među učenicima te na taj način pomaže u stvaranju okruženja za učenje koje osigu-rava slobodan razvoj pojedinca.

U ovoj će se nastavnoj jedinici na primjeru nogometa pokazati kako učiti i razgovarati o rodnim stereotipima, rodnim ulogama, različitosti i jednakim pravima. U nogometu postoji duga pov-ijest diskriminacije i isključivanja žena. S druge strane, danas mnoge žene igraju nogomet, štoviše, održavaju se i nogometna svjetska prvenstva za žene.

Ciljevi:

1. učenici otkrivaju i osjećaju se podržanima/ojačanima sli-jediti svoje vlastite sposobnosti i interese;

2. učenici shvaćaju da postoje razlike u interesima i vještina-ma kod svakog djeteta bez obzira na spol;

3. učenici shvaćaju da društvo pripisuje rodno specifične atribute dječacima i djevojčicama, koji određuju njihove izbore i djelovanja, ali može im ponuditi da izaberu žele li se prilagoditi ili ne, te da razviju svoje kompetencije iskušava-jući ili šireći svoje mogućnosti.

Referentna skupina: od 2. do 4. razred; starosna dob od 7 do 9 godina

59

02MODUL


Prostor za rad: učionica

Materijal:

Slika A i B, kopija u boji

Radni listić C - jedna kopija, izrežite pitanja

Radni listić D – broj kopija ovisno o broju učenika

papir, škare, olovke, krede ili traka, časopisi

Postupak:

1. Lekcija 1 - Tko je Nadine Angerer / Marija Matuzić?

2. Lekcija 2 - Nogomet - samo za dječake?

3. Lekcija 3 - Stvari koje činim

4. Lekcija 4 - Jesu li dječaci i djevojčice jednaki?

5. Lekcija 5 - Zaključak: Bez obzira na spol

Procijenjeno vrijeme: 5 lekcija

60

02MODUL


LEKCIJA 2 - NOGOMET - SAMO ZA DJEČAKE?

Učenici čitaju tekst o ženama u nogometu. (Dodatak 2: I žene žele igrati nogomet!)

Učenici gledaju dva kratka izvoda iz intervjua u kojima djevojke govore o svojoj strasti za nogometom i o iskustvu igranja u nogometnom timu

https://clixmix.de/suche/fu%C3%9Fball

(Poveznice su na njemačkom jeziku, pa potražite slične online videozapise na svom jeziku).

Poticaji za raspravu:

Zašto djevojčice igraju nogomet?

Jesu li djevojčice u stanju igrati nogomet baš kao i dječaci?

Je li dječacima i djevojčicama dopušteno raditi iste stvari?

Ima li išta što dječacima/muškarcima ili djevojčicama/ženama nije dopušteno raditi?

LEKCIJA 1 - TKO JE NADINE ANGERER/ MARIJA MATUZIĆ? (UVOD)

Tko je Nadine Angerer / Marija Matuzić? (Ili bilo koja druga uspješna nacionalna nogo-metašica. Marija Matuzić, poznata pod nadimkom Maca Maradona (Duga Resa, 17. kolovoza 1960.), hrvatska je nogometašica i trenerica.

Tko je Manuel Neuer / Darijo Srna? (Ili bilo koji drugi uspješan nogometaš)

Ova pitanja treba postaviti tako da budu vidljiva na dva različita mjesta u učioni-ci. Učenici prilaze pitanjima na koje znaju odgovor. Svaki učenik dobiva priliku da odgovara na pitanja prije nego nastavnik obrazloži odgovore. Nakon toga nastavnik može prikazati slike A i B s navedenim osobama i dati neke informacije o njima.


Zašto mnogi ljudi znaju za Manuela Neuera / Darija Srnu (ili za ime nekoga drugoga uspješnog nogometaša) i zašto ne znaju za Nadine Angerer / Mariju Matuzić (ili ime neke druge uspješne nogometašice)?

Igraju li djevojčice u vašem razredu nogomet?

Mislite li da je nogomet sport samo za dječake? Navedite razloge!

61

02MODUL


LEKCIJA 3 - STVARI KOJE ČINIM

Učenici ispunjavaju radni listić C: Što ti radiš?. Svaki učenik crta unutar okvira ono što on ili ona uživa raditi ili ono što on ili ona radi oko kuće, u školi, u slobodno vrijeme ... Starija djeca mogu to i zapisati. Učenici bi trebali bojati okvire u skladu s aktivnostima za koje misle da odgovaraju djevojčicama ili dječacima.

Žuto: ako mislite da je to nešto što rade djevojčice, a ne dječaci.

Zeleno: ako mislite da je to nešto što čine dječaci, a ne djevojčice.

U evaluaciji učenici mogu razgovarati jedni s drugima, npr.: „Pitam Lidiju: Što ti radiš?“


Postoji li nešto tipično što rade djevojčice?

Postoji li nešto tipično što rade dječaci?

Vrijedi li to za sve dječake / sve djevojčice ?

Što mislite o tome? Zašto (navedite razloge)?

Što vam se sviđa u tome što ste dječak/djevojčica? Što vam se ne sviđa u tome što ste dječak/djevojčica? Zašto (navedite razloge)?

62

02MODUL


LEKCIJA 4 – JESU LI DJEČACI I DJEVOJČICE JEDNAKI?

Pomaknite klupe u učionici nastranu i podijelite crtom (kredom ili trakom) prostor na dva dijela. Jedna polovica znači DA, a druga polovica znači NE.

Svi učenici stoje poredani na crti. Nastavnik potom čita pitanja (Dodatak 4, radni listić D - Aktivnosti) jedno za drugim, a učenici zauzimaju mjesto na jednoj od strana (bilo stranu DA ili stranu NE). Dajte im nekoliko trenutaka da se odluče, nakon toga glas-no kažite: „Da ili ne - donesite odluku sad!“ Tada svatko treba stati na stranu koju je izabrao.

Nastavnik može uvesti vježbu pitajući učenika o njihovu osobnom iskustvu: „Tko je od vas ikada igrao nogomet...“

ILI

Nastavnik može uvesti vježbu tvrdnjom, a učenici će zauzeti stav: „Igranje nogometa je samo za dječake...!“

Cilj:

Učenici uče da svaka osoba može sama za sebe odlučiti što želi raditi ili kako se igrati. Opće izjave poput šminka je samo za djevojčice koje uključuju društvene norme treba propitati. Istovremeno, učenici imaju želju uklopiti se u kategoriju i ne žele biti izolira-ni.

Priča iz stvarnog života: Dječak od osam godina stavio je balzam za usne. Njegova pri-jateljica iste dobi rekla mu je: ”Balzam za usne je za djevojčice“, a on je na to odgovorio „Balzam za usne je za usne”.

Bilo bi dobro kada bi nastavnici prihvatili različita mišljenja učenika. O nezgodnim mišljenjima treba raspraviti.

63

02MODUL


LEKCIJA 5 - ZAKLJUČAK - BEZ OBZIRA NA TO KOJEG SI RODA

Učenici kreiraju plakat pod nazivom: Bez obzira kojeg si roda …

Primjer:

Bez obzira kojeg si roda…

DJEVOČICE MOGU … DJEČACI MOGU …

Učenici će zapisati različite aktivnosti i karakterne osobine dječaka i djevojčica na obojenim papirićima, kao npr. nošenje ružičastih majica, igranje nogometa, gledanje Ratova zvijezda, plesanje... Učenici će papiriće pod kategorijama DJEVOJČICE MOGU... / DJEČACI MOGU... nalijepiti na plakat. Na jednom plakatu može raditi po 6 učenika. Nakon toga cijeli će razred raspravljati o plakatima.

Pitanja o kojima se u prethodnim lekcijama raspravljalo ovdje će se oblikovati u pisanu obliku. Cilj je osvijestiti učenike da mogu raditi puno toga bez obzira kojeg su roda i da je u redu raditi ono što obično rade osobe drugog roda.

Varijacija:

Umjesto zapisivanja aktivnosti i karakternih osobina, učenici mogu za izradu plakata koristiti slike/ilustracije iz časopisa koje prikazuju dječake i djevojčice, npr. djevojčicu koja igra nogomet, muškarca koji gura kolica itd.

Napomena: Učenici bi do izrade plakata već trebali osvijestiti da rod više nije prepreka u onome što djeca mogu ili ne mogu učiniti, tako da bi plakati trebali odražavati neka nestereotipna pripisivanja aktivnosti i osobina.


Neki učenici mogu dolaziti iz obitelji s vrlo tradicionalnim stajal-ištima o rodnim ulogama. Za ove učenike ova nastavna cjelina može biti izazov. Važno je istaknuti da postoje ljudska prava i zakoni koji štite slobodu i jednakost muškaraca i žena. Svatko može živjeti svoj život u skladu s vlastitim uvjerenjima i željama. Prihvatljivo je za sebe odabrati tradicionalnu ulogu i tradicion-alne obrasce ponašanja, ali to se ne može tražiti od svakoga.

Ova nastavna cjelina usredotočena je na jednaka prava dječaka i djevojčica te na rodne uloge, ne postavljajući nikakve granice u sposobnostima i karakternim osobinama s obzirom na rod. Međutim, ovdje se ne spominju transrodna ili interseksualna dje-ca koja sigurno proživljavaju traume s obzirom na rodne norme. Nastavnik bi trebao biti obazriv prema svakome u razredu i prilagoditi, ako je potrebno, nastavnu jedinicu tako da svi učenici osjećaju da ih se primjećuje i uzima za ozbiljno.

64

02MODUL


IZVORI I POVEZNICE:

Dodatak 1: Slike A i B

Dodatak 2: Tekst: I žene žele igrati nogomet!

Dodatak 3: Radni listić C: Što ti radiš?

Dodatak 4: Radni listić D: Aktivnosti

BOOKS

Höfele, Hartmut E.; Steffe, Susanne (2013): Bunte Fußballwelt. Das Kinder-Fußball-Aktion-sbuch: jede Menge Spiele, Geschichten, Infos und Lieder. Aachen

Neumayer, Gabi (2008) Frag doch mal … die Maus! – Fußball. Die Sachbuchreihe. München Ab 6 Jahren

Bundeszentrale für politische Bildung: Themenblätter für die Grundschule; Grundrechte - Mädchen und Jungen sind gleichberechtigt. (15 großformatige farbige Zeichnungen in A4 bzw. A3 (Spielplatzszene, Küchenszene) mit Mädchen und Jungen bzw. Männern und Frauen in ungewöhnlichen Rollenkonstellationen + Hinweise für Lehrer*innen, kostenlos zu bestellen unter: http://www.bpb.de/shop/lernen/thema-im-unterricht/36955/grundrechte-maedchen-und-jun-

gen-sind-gleichberechtigt

Janßen, Ulrich; Steuernagel, Ulla (2005): Die Kinder-Uni. Forscher erklären die Rätsel der Welt. München

Hense, Natalie (2009): Ich hasse Rosa! Berlin

Geschichte mit großen Bildern und wenig Text für 1. bis 4. Klasse über Mädchen und Jungen, die keine typischen Vorlieben haben.

Boie, Kirsten (2002): Kann doch jeder sein, wie er will. Hamburg

Eine Geschichte für 1. bis 4. Klasse über eine Verwechslung

LINKS

Frauennationalmannschaft Nadine Angerer: http://www.dfb.de/frauen-nationalmannschaft/team/profi-

l?_=r&spieledb_path=%2Fteams%2F27385%2Fnational_player%2F50839 Lastaccess 16.2.2017

https://www.bpb.de/shop/lernen/filmhefte/34135/kick-it-like-beckham Lastaccess: 20.02.2017

https://de.wikipedia.org/wiki/Frauenfu%C3%9Fball (Geschichte des Frauenfußballs) Lastaccess: 20.02.2017

http://www.geo.de/GEOlino/mensch/fussballweltmeisterschaft-die-kuriose-geschichte-des-frauenfussballs-68754.

html (Geschichte des Frauenfußballs, für Kinder verständlich)Lastaccess: 20.02.2017

https://clixmix.de/suche/fu%C3%9Fball Lastaccess: 20.02.2017

http://pixabay.com/ (Bilder von Nadine Angerer und Manuel Neuer)

65

02MODUL


SLIKA A: MANUEL NEUER

SLIKA B: NADINE ANGERER

DODATAK: SLIKE A I B

66

02MODUL


I ŽENE ŽELE IGRATI NOGOMET!

Do početka 20. stoljeća moglo se vidjeti žene kako ozbiljno igraju nogomet u različitim dijelovima Velike Britanije, Francuske i Kanade. Tijekom igre morale su nositi suknje i šešire.

Godine 1921. utjecajno središnje tijelo ove igre zabranilo je ženama na 50 godina igrati nogomet. Međutim, 1930. godine osnovan je prvi njemački ženski nogometni klub. Nažalost, to je bio jedini ženski nogometni klub u Njemačkoj pa je ekipa uvijek morala igrati sama protiv sebe.

Mnogo ih je bilo ogorčenih zbog toga što žene igraju nogomet. Pre-ma njihovu mišljenju, žene nisu trebale igrati nogomet. Gađali su ih kamenjem u glavu i vrijeđali.

To je bio razlog da se 1933. zabrane ženski nogometni klubovi u Njemačkoj. Govorilo se da žene koje igraju nogomet gube žensku gracioznost te da time vrijeđaju svoju ispravnost i pristojnost. One ne bi smjele pokazivati svoja tijela u sportu.

Do 1970. žene nisu smjele igrati nogomet u klubovima.

Godine 1989. njemačka ženska nogometna reprezentacija osvojila je Europsko prvenstvo.

Što mislite, kakvu su nagradu igračice dobile za osvajanje Europskog prvenstva?

Igračice su kao nagradu dobile set za kavu i dasku za glačanje.

Što bi Bastian Schweinsteiger / Darijo Srna rekao kad bi za osvajanje Europskog prvenstva dobio dasku za glačanje?

Srećom, vremena su se promijenila. Više od jedan milijun djevojčica i žena u Njemačkoj aktivne su nogometašice kao članice klubova. A u Hrvatskoj?

poveznica: http://hns-cff.hr/grassroots/zenski-nogomet/ O razvoju ženskog nogometa u Hrvatskoj vidi

rad Lidije Klarić Razvoj ženskog nogometa, završni rad na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, 2014.

poveznica:https://repozitorij.mev.hr/islandora/object/mev%3A64/datastream/PDF/view

DODATAK 2:

67

02MODUL


DODATAK 3: RADNI LISTIĆ C: ŠTO TI RADIŠ?Neki ljudi kažu da se djevojčice uvijek igraju lutkama, a dječaci da uvijek igraju nogomet.

Što ti radiš?

68

02MODUL


DODATAK 4: RADNI LISTIĆ D: AKTIVNOSTI

igrati nogomet nositi nakit

duga kosa nositi šminku

igrati se lutkama igrati se igračkama-oružjem

igrati se LEGO kockicama šivanje

penjati se na drvo pomagati u kuhanju

peći kolače nositi ružičaste majice

plesati balet dotjerivati se

sudjelovati u svemirskim misi-jama trčati vrlo brzo

Kad odraste, može postati predsjednik države.

Kad odraste, može se brinuti za obitelj.

69

02MODUL


CJELINA 7.2 DOBRODOŠLI IZBJEGLICE

Ciljevi:

Već je dugi niz godina broj izbjeglica u cijelom svijetu u poras-tu. Sve više i više izbjeglica pokušava potražiti utočište i azil u srednjoeuropskim zemljama, što je postalo važna tema za sve nas. Na jednoj strani postoje nastojanja da se stvori ozračje empatije i kulture dobrodošlice, dok su s druge strane prisutni strah i odbacivanje. Povrh toga, mediji vrlo često skandaliziraju izbjegličko pitanje.

Škole bi trebale ponuditi prostor davanju odgovora na pitan-ja učenika i osnaživati novopridošle učenike u uključivanju u redovne škole. Važno je biti oprezan ukoliko u svojim razredima imate djecu s iskustvima izbjeglištva da biste izbjegli situacije koje bi mogle potaknuti traumatična iskustva. Iz tog razloga neki dijelovi ove nastavne jedinice nisu prikladni za djecu s izbjegličkim iskustvima.

Vrlo dobar uvod s korisnim savjetima za nastavnike koji mogu biti suočeni s traumatiziranom djecom je Slikovnica trauma, na četiri jezika, koja se može preuzeti na ovoj poveznici:

http://www.susannestein.de/VIA-online/traumabilderbuch.html

Knjiga se ne smije koristiti u razredu, ali može pomoći da se pravilno reagira ako se suočite s retraumatizirajućom situaci-jom.

Posebno smo dodali određene vježbe/igre ako radite s djecom izbjeglicama bez poznavanja drugog jezika (vidi dodatak 3).

Referentna skupina: Razred 3 - 6, starosna dob od 8 do12 godina

Prostor za rad:Dovoljno prostora da se stolice postave u 2 kruga: unutarnji krug sa 8 stolica i vanjski krug (ne preblizu) gdje može sjediti ostatak grupe (5-30 stolica).

Materijal: Papir (DIN A 5), bojice/flomasteri u bojama

Procijenjeno vrijeme: 3 nastavna sata

Postupak:

1. Lekcija 1 - Ono što svi dijelimo

2. Lekcija 2 - Izbjeglička priča

3. Lekcija 3 - Razlozi za napuštanje svoje zemlje

70

02MODUL


LEKCIJA 1 - ONO ŠTO SVI DIJELIMO

Učenici će dobiti listove tankoga kartonskog papira (DIN A 5). Zadatak je pronaći po-trebe i emocije koje imaju sva djeca (potreba za hranom, igrom, biti sretan, biti tužan, itd). Svaki učenik treba navesti barem tri primjera i nacrtati mali crtež na papiru (10 -15 min). Svi se crteži skupljaju za malu izložbu na zidnim novinama (slični crteži izlažu se zajedno). U ovom trenutku ne vodi se daljnja rasprava, osim ako postoji nešto o čemu razred/skupina želi razgovarati.

Da bi se potaknulo učenike da pokažu što znaju, trebalo bi početi s postavljanjem pitanja u krugu te zabilježiti ključne riječi, a zatim će učenici započeti raspravu. Imajte na umu da biste i vi mogli biti suočeni s predrasudama i stereotipima te se u tom sluča-ju u raspravi možete referirati na problem generalizacije.


Što znaš o izbjeglicama?

Što misliš, zašto ljudi napuštaju svoju zemlju?

Tada se možete vratiti na zidne novine s općim potrebama sve djece kao vizualnim argumentom da svi dijelimo iste potrebe.

LEKCIJA 2 – IZBJEGLIČKA PRIČA

Ako imate djecu s izbjegličkim iskustvima, preskočite ovaj dio ili ih pitajte vrlo pažljivo žele li govoriti o svojim iskustvima izbjeglištva.

Izbjegličku priču prikazujete u različitim poglavljima (vidi radni listić 1 – Izbjeglička priča).

Učenici trebaju poredati poglavlja u pravi redoslijed, zatim svatko bira jedan ili dva poglavlja (ovisno o veličini skupine) te crta crtež koristeći maštu.

Na kraju se sve slike lijepe na dugom komadu papira (npr. na zidnim novinama) i daje se naslov. Tako će razred imati vizualiziranu priču koju su učenici sami stvorili.

Ovoj lekciji možete dodati kratke informativne filmove s različitih internetskih stranica o stvarnoj situaciji izbjeglica/tražitelja azila u skladu sa situacijom u vašoj zemlji. Uvi-jek je dobro naći filmove s djecom iste dobne skupine kao što su vaši učenici.

71

02MODUL


LEKCIJA 3 - RAZLOZI ZA NAPUŠTANJE SVOJE ZEMLJE

Učenici dobivaju šest primjera s razlozima za napuštanje domovine (radni listić 2 – Ra-zlozi za napuštanje svoje zemlje). Priče se predstavljaju i o njima se raspravlja.


Možete li razumjeti razloge za izbjeglištvo?

Zamislite da dođete u zemlju u kojoj su vaša boja kože, jezik, religija ili vaš nere-ligijski svjetonazor bitno drugačiji od većine u toj zemlji.

Uz navedeno, može se u školi napraviti plakat dobrodošlice za izbjeglice. Za takav plakat možete koristiti slike nastale u ovoj nastavnoj jedinici.

Evaluacija:Evaluacija će se provesti tako da od učenika zatražite da opišu svoje dojmove iz prošlih lekcija.

Varijacija:Sukladno različitim razinama znanja u čitanju ili pisanju, neki se učenici mogu usredotočiti na crtanje, dok drugi mogu preuzeti dio pisanja i objašnjavanja.


Nastavnik treba paziti da se nepristojnim primjedbama ne preki-da predstavljanje priče.

DODATAK:

Dodatak 1: Radni listić 1: Izbjeglička priča

Dodatak 2: Radni listić 2: Razlozi za napuštanje vaše zemlje

Dodatak 3: Povezivanje igara/vježbi bez riječi

72

02MODUL


DODATAK 1: RADNI LISTIĆ 1: IZBJEGLIČKA PRIČA

Usred noći dolaze avioni, padaju bombe. Moramo pobjeći. Moramo spavati na otvorenom.

Skrivamo se u parku dok moj otac pokušava nabaviti autobusne kar-

te. Dugim putem, dan i noć, vozimo se autobusom koji nas dovodi do

obale Egejskog mora u Turskoj.

Jedne noći odjednom nas dovode na mali brod.

Na brodu se jako bojim, hladno je i gladan/na sam. Ne smijemo se

kretati po brodu da brod ne poto-ne.

U velikom šatoru moramo čekati jako dugo dok se ne registriramo. Prevezeni smo do Atene velikim

trajektom.

Vozač kamiona rekao nam je da izađemo, kaže da smo u Njemač-

koj.

Sada živimo u skloništu za izbje-glice. U jednoj je sobi naša čitava

obitelj.

Izbjeglička priča Izrežite naslove, pomiješate ih i dajte ih učenicima. Oni bi za svaki naslov trebali nacrtati crtež. Nakon toga crteži moraju biti postavljeni u pravom redoslijedu.

73

02MODUL


DODATAK 2: RADNI LISTIĆ 2: RAZLOZI ZA NAPUŠTANJE SVOJE ZEMLJE

Mi smo otputovali u Njemačku zbog neprestanih bombaških napada. Nedostaje mi Irak, moj djed, drveće, moj pas, moji prijatelji i moja nogomet-

na momčad. Ali počeo sam igrati nogomet i ovdje postižem zgoditke.

Amad, 10 godina

Moja baka je željela vidjeti svijet. Došla je s obale Crnog mora u Njemačku jer je ovdje našla posao. Za svoj prvi ušteđeni novac kupila je auto. Nakon

dobivanja vozačke dozvole dovela je svoga supruga iz Turske u Njemačku.

Dilara, 11 godina

Moj otac je jako zabavan i čovjek širokih svjetonazo-ra. U Siriji je pisao za novine i objavio neke viceve o

predsjedniku. Tada je došla policija, a on je bio uhićen i zatvoren četiri dana. Kad se vratio, odmah smo

napustili zemlju jer smo se bojali da bi on mogao biti ponovno uhićen.

Yusef, 11 godina

Prije više od 200 godina moji praprapradjed i baka bili su vrlo siromašni i odselili su se iz južne

Njemačke u Rusiju jer su tamo dobili farmu. Tamo su i ostali. Ali moj djed i baka opet su bili siromašni.

To je razlog zašto su se vratili u Njemačku sa svo-jom djecom, gdje sam ja rođena.

Natalia, 9 godina

Moji baka i djed poslali su mog oca iz Afgan-istana u Njemačku. On je trebao studirati

strojarstvo. Ali potajno je započeo studij glazbe i postao dirigent. Kasnije je pozvao svu svoju

obitelji na svoj koncert. Svi su bili jako ponosni na njega.

Yousri, 10 godina

Moja majka je došla posve sama kao dijete u Njemačku jer je izbio rat u Eritreji. Prvih je godi-

na živjela ovdje u domu za djecu. Voli glazbu i još uvijek pjeva pjesme iz Eritreje.

Mehari, 7 godina

74

02MODUL


DODATAK 3: SKUPINA IGARA/VJEŽBI BEZ RIJEČI

Igre bez riječi

Sljedeće su igre vrlo prikladne za skupine u kojima učenici ne govore zajednički jezik, kao što su razredi s novopridošlom izbjegličkom djecom. Zajednička igra vrlo je koristan alat za stvaranje inkluzivnog ozračja i nužan uvjet za pokretanje uspješnog procesa učenja.

Pingvini i plamenci (flaminzi)

Trebate prostora za kretanje (npr. školsko igralište ili predvorje škole). Jedna je osoba plamenac (kreće se kao plamenac, visokim, ali polaganim koracima, mašući rukama). Svi su ostali pingvini (kreću se kao pingvini, spojenih peta i ruku uz tijelo). Plamenac pokušava uh-vatiti pingvine. Ako dotakne kojeg pingvina, ovaj se odmah pretvara u plamenca i pokušava uhvatiti druge pingvine. Ako je ostao samo još jedan pingvin, igra se obrnuto te svi dotaknuti plamenci postaju pingvini.

Tjelohranitelj i zvijezda

Skupina formira krug, oni su obožavatelji. U sredini kruga nalazi se jedna zvijezda i jedan tjelohranitelj. Obožavatelji sada pokušavaju pogoditi zvijezdu s paketom papirnatih marami-ca, a tjelohranitelj to pokušava spriječiti. Ako je zvijezda pogođena, pretvara se u obožavatel-ja, a tjelohranitelj postaje nova zvijezda, dok dijete koje je bacilo paket maramica postaje novi tjelohranitelj.

Igra pomaganja

Izaberite sporu glazbu (npr. klasičnu glazbu). Svatko ima list papira na glavi. Kada glazba krene, svatko počne hodati okolo bez držanja papira. Ako netko izgubi list papira, odmah mora stati, dok mu druga osoba (s listom na glavi) dolazi pomoći te podiže list s poda i stavl-ja ga ponovno na glavu učenika kojemu je pao papir. Tada on/a može nastaviti hodati okolo. Nakon tri minute glazba prestane. Skupina pobjeđuje u igri samo ako su svi papiri opet na njihovim glavama.

75

02MODUL


Igra namigivanja

Skupina formira krug sa stolcima. Jedan stolac je za dvije osobe. Jedan učenik sjedi dok dru-gi stoji iza s rukama na leđima. Jedan stolac je prazan. Osoba iza praznog stolca pokušava privući nekoga svom stolcu tako da mu namiguje. Ta osoba pokušava brzo sjesti na praznu stolicu. Osoba iza druge stolice pokušava je zadržati. Ako je bijeg bio uspješan, sljedeći pokušava nekoga privući namigivanjem.

Dobro jutro, laku noć

Trebate dva reda stolaca jedan iza drugoga, isti broj stolaca u svakom redu. Ljudi iz drugog reda govore Laku noć, a oni iz prvog reda zatvore oči i opuste leđa. Sada drugi red ustaje i mijenja svoj položaj hodajući tiho na prstima iza stolaca iz prvog reda. Započinje blaga masaža (samo ramena). Nakon jedne minute voditelj igre kaže Stanite! i učenici iz drugog reda sjedaju i govore Dobro jutro!. Sada učenici iz prvog reda ponovno otvaraju oči i pogađa-ju tko ih je masirao. Ako pogode, mogu ostati i dobiti još jednu masažu, a ako ne pogode, moraju promijeniti mjesto s osobom iz drugog reda za koju su krivo mislili da ih je masirala. Tada igra započinje iznova.

Ova vježba također je pogodna za učenje imena.

76

02MODUL


77

03MODUL

Škola kao obrazovno okruženje

03MODUL


UVOD

Podrazumijeva se da škole čine obrazovno okruženje, no postavlja se pitanje koji su točno uvjeti pogodni za učenje? Kako škole mogu najbolje ispuniti svoju zadaću?

Ovaj se modul temelji na sljedećim hipotezama:

• U osmišljavanju nastavnih ciljeva i metoda treba uzeti u obzir raznolikost očekivanja, kompetencija i sociokulturalnih stavova učenika. To treba učiniti tako da se povećaju kapaciteti učenja svakog učenika, a u razmjeru s njegovim sposobnostima (vidi cjelinu br. 2. Moja najveća životna lekcija, 3. Okrivi žrtvu i 4. Australski test inteligencije).

• Svijest o raznolikosti nije isto što i prihvaćanje nejednakosti. Pružiti jednaku priliku sva-kom učeniku znači dati dodatnu podršku onima koji zaostaju, kao i onima koji su izrazito talentirani (vidi cjelinu br. 6 Razred i br. 7 Cjeloviti pristup školi).

• Visoki standardi unutar pojedinih disciplina ne mogu sami po sebi jamčiti kvalitetno uče-nje. Potrebna je i multidisciplinarnost i suradnja učenika i nastavnika u cilju pokazivanja i otkrivanja povezanosti između određenih znanstvenih pitanja i društvenih problema (vidi cjelinu br. 5 Kompleksna nastava).

• Učenje se ne događa samo u razredu nego i u samom okruženju škole. Zgrada, sastav i stavovi zaposlenih, izvannastavne aktivnosti, službeni propisi kao i kulturalni identitet škole (vrijednosti, vjerovanja, običaji, implicirana pravila, simboli, svečanosti, rituali) – sve to utječe na učenike (vidi cjelinu br. 7 Cjeloviti pristup školi).

• Zaključno, važno je da je škola usko povezana s ostalim čimbenicima u svom okruženju. Odnos između škole i obitelji, škole i lokalne zajednice također je dio škole kao obrazov-nog okruženja (vidi cjelinu br. 6 Razred i br. 7 Cjeloviti pristup školi).

78

03MODUL


Ciljevi:

Ciljevi ovoga modula su sljedeći: a. omogućiti nastavnicima da razmisle o vlastitoj praksi pou-čavanja; i

b. pomoći nastavnicima procijeniti značenje svoje škole kao obrazovnog okruženja za učenike s raznolikim potrebama.

Referentna skupina: nastavnici i ostali djelatnici osnovnih i srednjih škola

Prostor za rad:

Ovaj modul predviđen je za skupinu od 15 do 20 osoba. Stolice se moraju moći pomicati i treba imati dovoljno pro-stora za slobodno kretanje prostorijom. Stolovi su potrebni za vježbu Okrivi žrtvu.

Materials:preklopnik, kartice, markeri, računalo, projektor, stol za pro-jektor i uručci, različiti materijali za vježbu Okrivi žrtvu (vidi dolje)

Procijenjeno vrijeme: 9 h

79

03MODUL


Postupak:

Nakon uvoda, modul počinje pregledom osobnih iskustava učenja svakog od sudionika: Moja najveća životna lekcija (br. 2). Koji su pristupi, teme i osobe imale poseban utjecaj na moje učenje? Sudionici napuštaju svoju dobro poznatu ulogu nastavnika i na trenutak preuzimaju perspektivu učenika.

Inkluzija je cjelokupna tema PEARLS edukacije za nastavnike. Kako bismo razumjeli sve dimenzije inkluzije, važno je u ovom prvom koraku pokazati kako funkcionira isključivanje, eksklu-zija. To će se napraviti osobnim pristupom kojim će sudionici doslovno doživjeti isključivanje u kontroverznoj vježbi Okrivi žrtvu (3.)

Sljedeća vježba, pod nazivom Australski test inteligencije (4), objedinjuje pojedinačnu i strukturalnu razinu diskriminacije. Naglasak je na nastavnim materijalima i zadatcima koje na-stavnici mogu dati svojim učenicima. Tu treba pokazati kul-turološku osjetljivost, isti zadatci ne moraju se primijeniti na svakoga u razredu. Ovo otkriće slikovito je opisano u tekstu Priča o životinjskoj školi autora Rabbija Z. Greenwalda, koja se nalazi u dodatku.

U sljedeće tri cjeline naći ćete primjere kako se konstruktivno nositi s raznolikosti, odnosno, od sudionika se traži da razvija-ju ideje za svoja lokalna okruženja.

U cjelini 5 pod nazivom Kompleksna nastava nastavnici se upoznaju s metodom suradničkog učenja. Cjelina 6 pod nazi-vom Razred (isječci iz filma Laurenta Canteta) u prvom redu daje nastavnicima praktične ideje o tome kako može izgledati inkluzivna škola - institucija koja predstavlja sve učenike i koja svima pruža pravedne obrazovne prilike. U posljednjoj cjelini 7 nastavnici imaju dva sata za cjeloviti pristup školi, što podrazumijeva osmišljavanje konkretnih planova: „Što može-mo moje kolege i ja zajedno učiniti sa svim ostalim dionicima, npr. roditeljima, kako bismo poduzeli mjere za inkluzivnijom i pravednijom školom?“

Zaključno, posljednja cjelina odnosi se na razmjenu mišljenja sudionika o ovom modulu (evaluacija).

80

03MODUL


BR. NASLOV PODCJELINE CILJ(EVI)TRA JANJE

CJELINA 1 Uvod Objasniti ciljeve 15 min.

CJELINA 2 Moja najveća životna lekcija

Pokazati da najvažniji sadržaji koje pamtimo kao naučene lek-cije nisu znanje, nego se teme-lje na vrijednostima. Zajednički osvrt na ulogu nastavnika.

1h 15 min.

CJELINA 3 Okrivi žrtvu

Razumijevanje mehanizama diskriminacije i načina kako se oni prenose u nesvjesne obras-ce ponašanja.

1h 15 min.

CJELINA 4 Australski test inteligencijeOsvijestiti poteškoće u obavlja-nju zadatka zbog kulturološke udaljenosti.

45 min.

CJELINA 5 Kompleksna nastavaUpoznati se sa suradničkom metodom kao sredstvom za usvajanje inkluzije.

1h 30 min.

CJELINA 6Razred

(Entre les murs)

Povezivanje scena iz filma s iskustvima sudionika i, zaključ-no, sastavljanje popisa moguć-nosti koje škola može napraviti kako bi izbjegla isključivanje.

1h 30 min.

CJELINA 7 Cjeloviti pristup školiPrimijeniti naučeno, razviti indi-vidualan plan djelovanja.

2h

Ukupno: 8h

SADRŽAJ

81

03MODUL


CJELINA 1 1. UVOD, PREDSTAVLJANJE CILJEVA

Opis:

Voditelj pojašnjava ciljeve određenog modula i očekivane obrazovne ishode.

Upute:

Od sudionika se očekuje da zajedno promišljaju o uvjetima koji sprječavaju i onima koji po-tiču učenje u razredu s različitostima. Svrha je prikupljanje ideja i alata koji mogu koristiti u osobnoj pedagoškoj praksi.

Na kraju modula sudionici će imati jasniju ideju o glavnim komponentama inkluzivne škole te će biti osposobljeni uvesti potrebne promjene u svoju školu kako bi optimizirali obrazov-ne prilike svih učenika.

Referentna skupina: Nastavnici i pedagoško osoblje

Materials: Ako je potrebno, voditelj može pisati bilješke na preklopniku.


CJELINA 2 2. MOJA NAJVEĆA ŽIVOTNA LEKCIJA

Opis: Od sudionika se traži da razmisle o svojim iskustvima učenja. Prikupljaju čimbenike koji pomažu učenju.

Referentna skupina: Nastavnici i pedagoško osoblje

Materijal: preklopnik, kartice, markeri


82

03MODUL


Postupak:

Aktivnost počinje pitanjem upućenim sudionicima: “Koje su 3 najvažnije stvari koje ste naučili u životu?” Na pitanje se odgo-vara pojedinačno te se pišu ključne riječi na karticu.

Voditelj nastavlja: “Napišite na svojim karticama gdje, u kojim okolnostima i od koga ste ih naučili.“

Voditelj zatim skuplja kartice i organizira ih na preklopniku. Al-ternativno, voditelj može tražiti da sudionici čitaju naglas ono što su napisali na karticu, a odgovori se pišu na preklopnik.

Ljudi će obično pamtiti ono što nije nužno vezano uz školu ili barem ne uz formalno obrazovanje. Kada to shvate, ostvarili ste cilj. Važno je postaviti pitanje na način da se sudionike odmah ne asocira na školu kada razmišljaju o učenju.

Zaključno, voditelj ukazuje na činjenicu da učenje ostavlja trag i održivo je ukoliko se temelji na vrijednostima, ako ima smisla u kontekstu učenja i ako je onaj koji prenosi vrijednost auten-tičan.

Na kraju, voditelj traži od sudionika da razmisle o sljedećem pitanju: “Kako se gore navedena načela mogu prenijeti u nasta-vu?”

Sudionike se potiče da navedu osobne primjere dobre prakse.

Pitanja za raspravu:

Što vidimo? (Obično se prisjećamo pozitivnih misli i vrijednosti.)

Gdje se odvija učenje? (U vrlo raznolikim okruženjima, uključu-jući školu, ali ne nužno i u učionici. Neformalno učenje također je vrlo važno.)

Što utječe na učinkovitost učenja? (Učenje se pamti kao važno ako se temelji na iskustvu koje ostavlja emocionalan trag. Ljudi će bolje zapamtiti učenje temeljeno na vrijednostima nego učenje temeljeno na znanju. Iskustvo koje ostavlja trag, autentičan prenositelj – to su važni pomagači u učenju.)

Kako škola može najdjelotvornije potaknuti učenje? (Uzimaju-ći u obzir sve o čemu se diskutiralo.)

Koje nastavne alate sudionici koriste ili ih poznaju, a potiču učenje?

83

03MODUL


Evaluacija:

• Voditelj mora upozoriti na opasnost pristupa učenju u školi koji bi bio usmjeren na vrijednosti, a premalo na činjenice, jer to može voditi manipulaciji.

• Na primjer: političar koji vrlo intenzivno upućuje na neke vrijednosti, u obliku jasnih i upečatljivih slika, metafora i priča, bit će uvjerljiviji od kandidata koji se uglavnom oslanja na činjenice i brojke. Donald Trump u izbornoj je kampanji 2016. podsjetio, između ostaloga, na vrlo staru metaforu - on je usporedio SAD s tijelom koje je u opa-snosti od smrti, kojemu drugi narodi žele ubrizgati otrov u američki krvotok itd. Ponavljanje ovih slika dovodi do situacije da se ljudi snažnije protive migracijama. A kada osoba jednom stekne stav o određenom problemu, izno-šenje samo golih činjenica neće promijeniti zauzeti stav, odnosno odluku da se glasa za određenu stranku. Empirij-ske studije to su dokazale.

• Kako bi spriječili bilo kakvu mogućnost manipulacije u obrazovnom kontekstu, nastavnici trebaju imati na umu tri načela:

• Indoktrinacija bilo kakve vrste nije dopuštena.

• Kontroverzne pozicije u društvu i (društvenim) znanosti-ma nužno se reflektiraju i u razredu.

• Nastavnici bi trebali omogućiti učenicima da analiziraju osobne interese u političkim okolnostima.

84

03MODUL


CJELINA 3 OKRIVI ŽRTVU

Opis:

Okrivi žrtvu igrokaz je u kojemu sudionici, podijeljeni u 3 skupine, moraju izvršiti jednostavan zadatak. Zadatak je, na primjer, izgraditi toranj od papira. Svaka skupina dobiva isti zadatak, ali svaka skupina ima drugačiji materijal.

Referentna skupina: Učenici od 16 godina nadalje

Materijal:

3 omotnice s različitim sadržajem: Prva omotnica: 5 bijelih A4 papira, ljepilo za papir, traka u boji, ljepljiva traka, svjetlucave šljokice i flomasteri (6 boja), škare, 5 drvenih štapića, ravnalo

Druga omotnica: 4 bijela A4 papira, ljepilo za papir, traka u boji, ljepljiva traka, flomasteri (4 boje), škare, 2 drvena štapi-ća, ravnalo

Treća omotnica: 3 bijela A4 papira, traka u boji, ljepljiva traka, flomasteri (2 boje), ravnalo


Vremenski okvir: 1 h 15 min

10 min za pripremu

25 min za rad na tornju

40 min za evaluaciju

Postupak:

Voditelj formira 3 manje skupine od kojih se svaka smjesti oko jednog stola. Stolovi su dovoljno udaljeni jedan od drugoga tako da tijekom rada skupine ne smetaju jedna drugoj. Svaka skupina dobiva omotnicu s materijalom. Nakon toga voditelj najavljuje ciljeve (vidi upute).

85

03MODUL


Postupak:

“Ovo je natjecanje kojim se provjerava vaša kreativnost (ili su-radnja i sl.).”

Najavljeni cilj ne smije se jako razlikovati od vježbe, ali budući da se radi o simulaciji, potpuni i realni cilj ne smije se otkriti na samom početku. Još važnije je da se naziv igre ne smije spo-menuti.

“Izgradit ćete toranj od materijala koji ćete dobiti. Rad ćemo ocije-niti tako da ćete dobiti bodove za postupak i za rezultate. Kriteriji za dodjelu bodova su izgled i visina izrađenog predmeta, brzina i učinkovitost postupka. Imate na raspolaganju 20 minuta.”

Odmah nakon što sudionici počnu graditi svoje tornjeve, vodi-telj ima zadatak da:

• Motivira skupinu 1 za što kvalitetniji, maštovitiji i discipli-niraniji rad.

• Ukori skupinu 3 zbog neefikasnosti i izvršava što je mogu-će veći pritisak na skupinu.

• Skupini 2 daje neutralne ili blago negativne komentare.

Različiti tretman traje tijekom cijele vježbe. Pretpostavimo da će skupine biti zaposlene pa neće primjećivati očitu nejedna-kost i pristranost voditelja. Ovo je izvrstan uvod za diskusiju o diskriminaciji (pogledajte dio o evaluaciji).

Nakon 15 minuta voditelj najavljuje:

“Iako se radi o natjecanju, sada možete poslati glasnika u dru-gu skupinu da vidi imaju li oni neku ideju koja vama može koristiti.”

Voditelj dopušta glasnicima da ostanu kod stola druge skupine nekoliko minuta, a zatim ih poziva da se vrate u svoju skupinu. Ne smije dati nikakve dodatne upute. Glasnici nisu dobili izriči-tu zabranu uzimanja materijala s drugog stola, niti ih se izriči-to potaklo na to. Dinamika ovih kratkih posjeta ovisi o skupini.

Nakon 25 minuta igra je gotova. Voditelj ocjenjuje sve 3 skupi-ne, ali tako da skupina 1 pobijedi.

86

03MODUL


Evaluacija:

Pitanja za diskusiju u većoj skupini:

• Što se dogodilo?

• Kako ste se osjećali?

• Jeste li primijetili da se nešto neobično dogodilo?

• Smatrate li da je svaka skupina na jednak način doživjela zadatak?

• U čemu je bila razlika?

Do sad je već jasno da početni uvjeti nisu bili isti za sve skupi-ne. Uglavnom je pravilo da kratke posjete glasnika ne mije-njaju situaciju. Skupine rijetko dijele resurse jedna s drugom i uglavnom ne razbijaju sastav skupine mijenjanjem članova. Ako se spontano ne pojavi ova tema tijekom diskusije, sudio-nike se može direktno pitati:

• Je li došlo do diskriminacije?

• Na koji način? Kako biste definirali diskriminaciju?

• Je li diskriminacija ovisila samo o resursima ili i o tretma-nu voditelja?

• Podsjećaju li vas ovi aspekti na stvarne situacije? Koje?

Otkrijte naziv igre: Okrivi žrtvu – ako je potrebno.

• Događaju li se slične situacije u stvarnosti u vašoj školi? Ako da, na koji način? U čemu je odgovornost nastavni-ka? Kako nastavnik može djelovati i koja su ograničenja u njegovu djelovanju?

87

03MODUL


Pedagoški cilj:

Voditelj objašnjava da je dobro poznat i shvatljiv sociološki fenomen da relativno privilegirani članovi društva okrivlju-ju one koji su u socijalno nepovoljnom položaju za njihovo siromaštvo ili nekvalitetan rad. Radi se o obrambenom me-hanizmu postizanja pozitivnog osjećaja o vlastitu radu (ne radi se o tome da sam sretniji nego sam navodno i bolji), koji istovremeno štiti od negativne pomisli da se to može i meni dogoditi. Što je društvena skupina sociološki i ekonomski bliža uskraćenoj skupini, veća je tendencija da se emotivno otkloni od onih koji su prijeteći blizu. Ako uz manjak resursa postoji i okrivljavanje i sustavno negativne povratne informacije, to se može pretvoriti u samoispunjavajuće proročanstvo. Članovi potlačenih skupina koje se tako tretiralo počinju se ponašati kako se od njih očekuje: ispodprosječno i devijantno.

Završetak vježbe:

Voditelj mora osigurati stvaranje nekog rituala za izlazak iz igre. Na primjer: svako mora napraviti neku gestu odbaciva-nja uloge. Voditelj se može čak i ispričati zbog stvorene loše atmosfere i pohvaliti sve skupine (naročito treću) što nisu na-pustili natjecanje. Može i umiriti prvu skupinu tako da ih uvjeri da se igra obično razvija u tom smjeru kao i u životu: uvjeti diskriminacije rijetko su vidljivi onima koji od nje ne trpe. To otkriva strukture moći u našem društvu, a ne individualni karakter članova skupine 1.


Premalo vremena, preduge diskusije. Vježba Okrivi žrtvu za-htijeva da unutar skupine već postoji atmosfera povjerenja. Ako već unaprijed postoje inherentne tenzije, neki se sudionici mogu osjećati uvrijeđeno.

Međutim, djecu treba bolje zaštititi nego odrasle sudionike. Diskusija nakon vježbe treba biti temeljita i dovesti do ekspli-citnih zaključaka.

88

03MODUL


CJELINA 4 AUSTRALSKI TEST INTELIGENCIJE

Opis:

Ovaj je test osmišljen na temelju stvarnog etnografskog pri-mjera kako bismo pokazali da kulturološko znanje može biti uključeno u zadatke prezentirane u razredu. Kulturološko znanje većinskih skupina uzima se zdravo za gotovo. Prema tome, predrasude vezane uz očekivanja koja imamo od djece različitog kulturološkog ili društvenog podrijetla ostaju nezami-jećene. Budući da se kultura uzima zdravo za gotovo, ona tvori nevidljivu predrasudu. Stoga, djeca koja ne dijele sve aspekte većinske kulture mogu biti diskriminirana. Ovaj proces dio je nenamjernih diskriminatornih mehanizama u školi. Nastavnici trebaju biti barem svjesni postojanja ovakve vrste predrasuda i propitati vlastite prosudbe o priznavanju mogućih kulturoloških razlika.


Postupak:

Voditelj predstavlja aktivnost, objašnjava da se radi o simulaciji školskog testa. Jedini problem je što je test iz jedne australske škole pa je namijenjen djeci Aboridžinima. Stoga su primjeri u testu uzeti iz života Aboridžina. Osim te činjenice, rješavanje te-sta ne bi trebalo predstavljati problem. Međutim, ako sudionici nisu sigurni što odgovoriti, mogu pogađati. Voditelj dijeli Izvorni australski test inteligencije (iz dodatka).

Nakon što sudionici samostalno riješe test, voditelj daje rješe-nja i detaljno objašnjava razloge za pojedine odgovore. (Voditelj se može osloniti na informacije u dodatku List za ocjenjivanje: Australski test inteligencije)

Od sudionika se zatim traži da razmisle o svom iskustvu rješa-vanja testa i mogućnostima njegova povezivanja s primjerima iz stvarnog života.

Pitanja za razmišljanje:

• Kako ste se osjećali kada ste pročitali pitanja?

• O čemu ste razmišljali?

• Smatrate li da je takvo iskustvo uobičajeno u školi?

• Imate li osobnih iskustava ili priča vezanih uz ovu temu?

• Što uzrokuje ovakva iskustva za učenike u stvarnom životu?

• Što se može učiniti kako bi se minimalizirali učinci otuđenja uzrokovanih unificiranim radom u raznolikom razredu?

89

03MODUL


CJELINA 5 KOMPLEKSNA NASTAVA – DEMONSTRACIJA

Opis:

Suradničko učenje oblik je razrednog poučavanja koje struk-turira suradničke interakcije među učenicima kako bi postigli nastavničke ciljeve. Nekoliko psihologa i sociologa koji se bave obrazovanjem provelo je opsežna istraživanja na temelju niza strategija obuhvaćenih pod nazivom Suradničko učenje.

Elizabeth Cohen i njezini kolege sa Sveučilišta Stanford razvili su oblik suradničkog učenja poznatoga kao Kompleksna nastava (Complex Instruction, CI). Njihov rad pokazuje nam kako orga-nizirati svoje razrede u cilju postizanja uspješne suradnje među heterogenim skupinama učenika. Spojili su istraživanje i praksu kako bi stvorili oblik suradničkog učenja koji snažno naglaša-va ishode učenja u svim disciplinama i kod svih dobnih razina učenika.

Kod kompleksne nastave rad u skupinama nalikuje drugim oblicima suradničkog učenja, npr. koristi razredna pravila i skupinske uloge. Ono u čemu se kompleksna nastava razlikuje od drugih oblika suradničkog učenja jest pretpostavka o tome zašto učenici sudjeluju (ili ne sudjeluju) u skupinama za zajed-ničko učenje.

Za više informacija pogledajte poveznicu:

http://cgi.stanford.edu/group/pci/cgi-bin/site.cgi


Materijal:

papir s preklopnika, A4-listovi papira

škare, ljepilo, flomasteri

projektor, prijenosno računalo

izvori informacija, upute

6

5 Izvor ove aktivnosti metodologija je koju je u Mađarskoj uvela Eva B. Nagy.

5

90

03MODUL


Primjer teme obrađene prema metodi kompleksne nastave:

IZGARANJE NASTAVNIKA

Modul se sastoji od 8 glavnih dijelova

1. MOTIVACIJA: FILM, PJESMICA, TEKST KAO POTICAJ ZA PROMIŠLJANJE O TEMI (5 MIN)

Primjeri za motivaciju: 1) Nekoliko šala povezanih s izgaranjem (vidi dodatak)

2) Kratka definicija izgaranja

3) Kratki uvod u temu empatije nastavnika

2. FORMIRATI 3 - 4 MANJE SKUPINE

Važno je da u svakoj skupini budu uspješni i manje uspješni učenici, tako da su kompe-tencije i znanje jednako raspoređeni među skupinama. (5 min)

• Voditelj treba informirati sudionike o pravilima i vrijednostima skupine:

Pravilazaproduktivanradskupine:Reagiranjenapotrebeskupine.•Obratitipozornostnaonoštodrugičlanoviskupinetrebaju.•Nitkonijegotovdoksvinezavrše.Učitikakopomoći,postavljatipitanjaiobjasniti.•Raspravitiidonijetiodluku.•Obrazložitisvojeprijedloge.•Objasnititakodasekažekako.•Svipomažu.•Pomoćidrugimadasamirade.•Otkritištodrugimisle.•Rećizašto.Spriječitidominaciju.•Svidajuinformacije.•Napravitiplan.•Dogovoritistrategije.•Koristititočneidetaljneopise.•Iznijetivlastiteideje.•Slušatijednidruge,svakomedatiprilikugovoriti.•Zatražitiidejeoddrugih.•Obrazložiti svoje ideje. Izvor: Designing Group Work Strategies for the Heterogeneous Classroom. Ed.: Elizabeth G. Cohen & Rachel A. Lotan. str.

61..

3. RASPODJELA ULOGA (3 MIN)

Metoda kompleksne nastave temelji se na nastavnikovoj sposobnosti delegiranja i prenošenja svoje moći na učenike. Dakle, od učenika se očekuje da samostalno rade u skupinama. Svako u skupini odgovoran je za zajedničko i individualno učenje. Učenici u svakoj skupini dobivaju specifične uloge kako bi se pomoglo u prenošenju te moći.

Uloge su sljedeće:

a. Koordinator (Harmonizer): Pomaže u komunikaciji unutar skupine, pomaže u rje-šavanju sukoba unutar skupine, potiče sve članove na sudjelovanje (npr. postavlja pitanja).

b. Zapisničar (Scribble): Vodi bilješke o diskusijama, sažima rad skupine, sastavlja bi-lješke za usmeno izlaganje, prikuplja ispunjene zadatke članova.

c. Pomagač/mali učitelj (Helper/small teacher): provjerava razumiju li svi zadatak, po potrebi zove nastavnika za objašnjenje, pomaže u raspodjeli uloga unutar skupine.

d. Logističar (Logistician): osigurava potreban materijal za rad, prikuplja dodatne resur-se, prati trošenje materijala, uključuje članove u korištenje materijala.

91

03MODUL


e. Mjeritelj vremena (Time keeper): Prati protjecanje vremena, obavještava članove skupine o preostalom vremenu.

f. Izvjestitelj (Reporter): Izvješćuje razred o radu skupine, osigurava da je izvješće svima razumljivo.

Upute za raspodjelu uloga:

Svakome jasno kažite koju ste mu ulogu namijenili. Ostali članovi skupine prepoznat će da ste određenoj osobi povjerili ovlasti moderatora, izvjestitelja ili upravitelja resursima itd.•Rotirajteulogetakodasesvičlanoviskupineokušajuusvakojulozi.•Detaljnona-vediteštomoraraditiikojeodgovornostiimaosobasodređenomulogom.•Svičlanoviskupine moraju znati koje odgovornosti svaka od uloga nosi. (izvor: ibid)

4. NASTAVNIK DAJE UPUTE O RADU SVAKE SKUPINE (2 MIN

Zadatak je s pitanjima otvorenog tipa. Svaka skupina dobiva drugačiji zadatak, ali svi su zadatci povezani s istom zajedničkom temom. Na taj se način tema obrađuje iz različitih perspektiva.

Pitanja otvorenog tipa u demonstraciji za skupine koje govore engleski:

(Vidi dodatke za kartice s opisom situacije i opisom aktivnosti)

Skupina 1: Fizička i emotivna iscrpljenost nastavnika

Materijal u dodatcima: A kartica s opisom situacije 1; B kartica s opisom aktivnosti 1

Sastavite pjesmicu o glavnoj temi, koja izražava osjećaje vezane uz izgaranje nastavnika, u 5 rečenica. Kreativno pisanje.

Skupina 2: S kojim se problemima nastavnici susreću na poslu?


Pripremite vizualnu prezentaciju teme koja izražava izazove nastavnikova svakodnevnog posla. Napravite plakat.

Skupina 3: Dućan inspiracije


Zamislite da ste otvorili dućan za nastavnike u kojemu mogu kupiti novu inspiraciju za svoj rad. Što biste im prodavali u tom dućanu? Pripremite oglas za svoje proizvode. Krea-tivno pisanje.

92

03MODUL


Skupina 4: Predložena rješenja za sprečavanje izgaranja


Nastavnik koji pati od izgaranja obraća se svom kolegi za savjet. Pripremite kratak igrokaz koji odražava nastavnikove osjećaje i predlaže rješenja za sprečavanje izgaranja. Drama u nastavi.

5. RAD U MANJIM SKUPINAMA (15 MIN)

Materijali koje treba koristiti i konzultirati se njima na raspolaganju su svim skupinama. Logističari prikupljaju materijal za koji vjeruju da je potreban njihovoj skupini. Skupina zatim radi s prikupljenim materijalom, a Izvjestitelj bilježi. On/a će izvijestiti o rezultatima skupinskog rada cijeli razred. Skupine mogu koristiti papir s preklopnika za prezentaciju svojih radova.

6. PREZENTACIJE RADA MANJIH SKUPINA (10 MIN)

Svaki Izvjestitelj prezentira rezultate rada cijelom razredu. Ostali imaju mogućnost po-stavljanja pitanja. U ovom krugu nastavnik također postavlja pitanja i po potrebi pomaže u davanju odgovora. Zadatci za skupine: vidi gore: 1 – 4

7. INDIVIDUALNA PITANJA (15 MIN)

Nije dovoljno dodijeliti skupini samo jedan zadatak. Iako svi imaju isti cilj, neki će samo sjediti i ostaviti drugima da rade. Učenici moraju znati da će nakon svakog radnog isku-stva trebati predstaviti individualan rezultat rada i da taj rezultat mora odražavati sadržaj skupnog rada. To može biti u obliku upitnika kojim će se iskazati individualan rezultat, a temeljenog na sadržaju skupne aktivnosti.

Izvor: Designing Group Work Strategies for the Heterogeneous Classroom. Ed. by: Eliza-beth G. Cohen & Rachel A. Lotan. p. 66.

8. EVALUACIJA SKUPNOG RADA (5 MIN)

Nastavnik prikuplja važne podatke pomoću upitnika koji su učenici popunili. Na primjer: Prijavljuju li učenici poteškoće u radu npr. da ih se nije slušalo ili da nisu imali prilike go-voriti koliko su htjeli? Jesu li se učenici u skupini slagali? Bi li željeli ponovo raditi u istoj skupini? itd. Nastavnik može odabrati pitanja ovisno o tome što ga najviše zabrinjava ili dodati neka druga.

Izvor: Designing Group Work Strategies for the Heterogeneous Classroom. Ed. by: Elizabeth G. Cohen & Rachel A.

Lotan. p. 168.

Nakon demonstracije, voditelj od sudionika traži povratne informacije i potiče raspravu o pri-kladnosti primjene metode u njihovoj praksi. (30 min)

93

03MODUL


CJELINA 6 RAZRED (ENTRE LES MURS)

Opis:

Voditelj koristi kratke isječke iz filma Razred (The Class) kako bi pokrenuo diskusiju o odgovornosti škole prema učenicima s poteškoćama. Prikazuju se tri različita isječka, a iza svakog slijedi zajednička diskusija. Sat završava olujom ideja o mogućim sred-stvima koje škola i nastavnici mogu koristiti kako bi poboljšali svoju praksu i učinili školu što inkluzivnijom. Na kraju, voditelj objašnjava model cjelovitog školskog pristupa i dijeli uručke sudionicima.

Procijenjeno vrijeme: 1h 30min.

Postupak:

A. Gledanje filma i skupna diskusija (45 min)

U skupini koja govori engleski jezik može se koristiti sljedeća poveznica:

http://sockshare.net/watch/zGWoDXGP-entre-les-murs.html

Isječke treba unaprijed pripremiti:

1. Roditeljski sastanak: 58:49 - 01:05:06

Pitanja za diskusiju: Prijeti li nekome opasnost od napuštanja školovanja? Zbog čega? Kako se stav nastavnika mijenja u od-nosu na obitelj? Što unutar obitelji može biti prepreka za djecu? Kako nastavnik reagira na te prepreke?

2. Inovativna nastava: 1:05:18-1:10:33

Pitanja za diskusiju: Kakav je stav nastavnika u ovoj sceni? Koje pedagoške metode koristi? S kakvim uspjehom? Pogodite kakvi će biti Suleymanovi rezultati u školi od sada nadalje.

94

03MODUL


Postupak:

3. Skandal: 1:22:53- 1:36:06

Pitanja za diskusiju: Što su neposredni uzroci problema? Kako sukob eskalira? Koji su stvarni uzroci problema? Što mislite, što će se dogoditi sa Suleymanom?

Voditelj zatim objašnjava da film završava tako da Suleyman zaista napušta školovanje. Daljnja pitanja za diskusiju: Imate li u svom razredu djece poput Suleymana? Što bi se općenito moglo s njima dogoditi? Što vi kao nastavnik i škola kao institucija mo-žete učiniti za njih da ne napuste školovanje? Sastavit ćemo listu Što treba učiniti i podijeliti je u različite aspekte.

• Nastavnikove metode, stav nastavnika

• Prilagođeni materijal za učenje

• Interna kultura škole

• Odnosi s roditeljima

• Odnosi sa zajednicama u okruženju škole

Sudionici metodom oluje ideja navode različite mogućnosti, sredstva i alate koji su na raspolaganju nastavnicima i školama. Potiče ih se da iznesu vlastita iskustva i podijele među sobom primjere dobre prakse, ali poteškoće s kojima su se susretali. Skupina zajednički priprema listu Što treba učiniti.

Nakon toga voditelj dijeli uručak pod nazivom Cjeloviti školski pristup i objašnjava model.

B. Objašnjenje Cjelovitog školskog pristupa (45 min) (Whole school approach)

Voditelj uspoređuje točke u uručku s rezultatima oluje ideja, objašnjava točke i potiče sudionike da dopune uručke sa zajed-ničkim zaključcima. Sudionike se također potiče da daju svoje primjere za svaku točku. Alternativno, voditelj može dati konkret-ne primjere.

Dimenzije (točke) koje treba objasniti, davanje primjera iz prakse:

(Navedeni popis nije isti kao u dodatku. Cilj je dati nastavnicima ideje za diskusiju o aspektima iz uručka.)

95

03MODUL


Postupak:

1. Kako uprava može doprinijeti poticanju i prihvaćanju raznolikosti i jednakosti?

• Pedagoški programi.

• Ostale školske politike (npr. politika zapošljavanja, kućni red).

• Potpora mjerama za podršku (svaka mjera usmjerena davanju dodatne podrške učenicima, u duhu cjelovitog školskog pristupa).

• Pomoć pri edukaciji djelatnika.

• Mehanizmi prijave diskriminatornih incidenata (za učeni-ke i za nastavnike).

2. Kako djelatnici mogu doprinijeti poticanju i prihvaćanju raznolikosti i jednakosti?

• Samorazvoj i edukacija.

• Multidisciplinarnost: dostupnost prevoditelja, interkultu-ralnih medijatora, pomoćnika u nastavi, roditelja poma-gača, nastavnika drugog jezika; mogućnost zapošljava-nja posebnih trenera.

• Praćenje diskriminatornog ponašanja u svakom razredu.

• Diferencijalno poučavanje, podrška učenicima s poteško-ćama.

• Mjere za podršku (npr. nastavnici domicilnog jezika uče-nika. migranata)

• Dobrodošlica za nove učenike.

3. Kako se kurikulom može poticati raznolikost i jednakost?

• Uporaba nastavnih materijala kojima se vrednuju razno-likost, jednakost i društvena pravednost.

• Uvođenje vrijednosti kao što su raznolikost, jednakost i društvena pravednost u redovni nastavni materijal.

• Uporaba raznih nastavnih materijala.

4. Kako se poticanje raznolikosti i jednakosti odražava na

svakodnevni život u školi?

• Izvannastavne aktivnosti.

• Projektni tjedni.

• Interkulturalni sastanci, svečanosti, festivali.

• Poštuju se kulturološki i vjerski blagdani.

• Školska zgrada i dekoracije odražavaju raznolikost u školi.

• Školska kantina odražava raznolikost.

96

03MODUL


Postupak:

5. Kako se nastavnim metodama mogu poštovati raznolikost i jednakost?

Poticanje suradničkih metoda.

Učenicima se nudi dodatna pomoć.

6. Kako angažman roditelja može doprinijeti poštovanju raznolikosti i jednakosti?

• Potiče se i podržava angažman roditelja u školskim priredba-ma.

• Sastav vijeća roditelja odražava raznolikost u školi.

• Teži se aktivnoj komunikaciji s roditeljima i poštuje kulturo-loško podrijetlo roditelja.

• Organizira se dobrodošlica za roditelje.

• Nastavnici i roditelji redovito se sastaju kako bi diskutirali o uspjehu i napretku svoje djece.

• Škola je srdačna prema roditeljima.

7. Kako se zajednica može uključiti?

• Njeguju se lokalne i/ili globalne veze / partnerstva škola, od-vijaju se i dobro su organizirane razmjene s drugim školama.

• Škola zajednički intenzivno radi s drugim obrazovnim partne-rima (jaslice, vrtić, školski socijalni radnici, školski psiholozi, profesionalni savjetnici itd.).

• Škola surađuje s drugim institucijama (nevladinim organiza-cijama, udruženjima, lokalnim poslovnim subjektima, udru-ženjima roditelja, imigracijskim organizacijama, vjerskim zajednicama, volonterima itd.)

• Njeguje se aktivno građanstvo među učenicima: učenici ima-ju stvarnu priliku sudjelovati.

97

03MODUL


CJELINA 7 CJELOVITI ŠKOLSKI PRISTUP

Postupak:

Evaluacija školskih praksi i prenošenje novih znanja / iskustava u školski život

1. Uz pomoć jednostavnog upitnika (Inkluzivna škola – samovred-novanje, vidi dodatak) od nastavnika se traži da vrednuju prak-su koja prevladava u njihovoj instituciji. Cilj je vježbe pomoći shvatiti nastavnicima da pojedini aspekti njihova svakodnev-noga profesionalnog života ne bi trebali biti samorazumljivi, jer u protivnom mogu imati naglašen negativan ili pozitivan učinak na učeničku motivaciju i kapacitet za učenje. 20 min

2. Sudionici formiraju manje skupine. Na temelju individualnih upitnika za samovrednovanje, skupine diskutiraju o primjeri-ma dobre prakse u svojim školama i pripremaju listu Što treba učiniti. Izrađuju zajednički plakat. 40 min

3. Izložba plakata. Vrijeme za Pitanja i odgovore vezanih uz pla-kat: 40 min

4. Sudionici pripremaju vlastiti individualni plan djelovanja, po-punjavaju predložak (vidi dodatak: Plan djelovanja). 20 min

Materials:a) Upitnik: Inkluzivna škola – samovrednovanje (vidi dodatak)

b) Plan djelovanja (radni listić, vidi dodatak)


1h 30 min.

98

03MODUL


Izvorni australski test inteligencije6

Pojmovi u testu vezani su uz kulturu Edward River zajednice na sjeveru države Queensland, Australija.

1. Koji broj nastavlja slijed: jedan, dva, tri, __________?

2. Koliko ima lunarnih mjeseci u godini?

3. Kao što je valabi životinja, tako je i cigareta __________ .

4. Koje se tri životinje mogu povezati sa slatkovodnim krokodilom?

a. morska kornjača b.brolga c. gušter s ogrlicom d. crna zmija (zaokružite odgovor)

5. Koji se pojmovi mogu povezati sa šećerom?

a. med b. larva (witchetty grub) brašno d. lopoč (zaokružite odgovore) (zaokružite odgovor)

6. Jedemo hranu i __________ vodu.

7. Sam, Ben i Harry zajedno sjede. Sam sjedi nasuprot Benu i Ben mu daje cigaretu. Harry sjedi tiho, leđima okrenutim Benu i Samu i ne sudjeluje u živahnom razgovoru između Sama i Bena. Jedna od osoba je Benov brat, a druga je dijete Benove sestre. Tko je ne-ćak?

a. Sam b. Harry c. Ben (zaokružite odgovor)

8. Zamislite da vam brat iznenada umre u svojim srednjim četrdesetima. Čemu biste pripi-sali njegovu smrt ? (zaokružite odgovor):

a. Božjoj volji b. sudbini c. klicama d. nikome e. nekome f. samom bratu

(zaokružite odgovor)

9. Nalazite se vani u bušu sa ženom / s mužem i malom djecom i gladni ste. Imate pušku i metke. Vidite tri životinje koje su vam sve na nišanu – mladog emua, velikog klokana i malu ženku valabi. Koga ćete upucati zbog hrane?

a. mladog emua b. velikog klokana c. ženku valabi (zaokružite odgovor)

6 http://wilderdom.com/personality/intelligenceOriginalAustralianAnswers.html

DODATCI 1

99

03MODUL


Rješenja: Australski test inteligencije7

1. Jedan, dva, tri.... kuuk thaayorre sustav brojenja ide samo do tri...thana, kuthir, pina-lam, mong, mong, mong, itd. Riječ mong najbolje se prevodi kao mnogo jer može značiti bilo koji broj od 4 do 9 ili 10 nakon čega bi yuur mong (puno brojki) bilo prikladnije.

2. Oni koji kažu trinaest u pravu su u europskim okvirima, ali ne i za Edward River zajednicu. Govornici jezika kuuk thaayorre jasno razlikuju lunarnu mijenu i njihov je osjećaj vremena usko povezan s izmjenom mjesečevih faza. Međutim, osim što ne postoji određena riječ koja bi značila trinaest i samo trinaest - yurr mong ili vrlo mnogo pravi je odgovor – godišnji ciklus prikazan je u smislu prirodnih ritmova, a ne u smislu fiksne, nepromjenljive podjele vremena. Pojam godine podrazumijeva vrije-me između početka dviju vlažnih sezona – a vlažne sezone mogu biti rane ili kasne.

3. Točan odgovor je drvo. Ovo potječe od prvih iskustava koje su kuuk thaayorre govor-nici imali s duhanom koji je bio duhan u stiku, pa je stoga povezan s drvetom.

4. Krokodili, kornjače, ptice i gušter s ogrlicom mogu se svrstati pod minh (što bi se moglo grubo prevesti kao životinje). Zmije se mogu svrstati pod yak što se može prevesti kao zmijolika stvorenja.

5. Svi se pojmovi povezuju sa šećerom jer pripadaju skupini predmeta poznatih kao may. Prevedeno may znači hrana od povrća. Čak i witchetty grub (vrsta larve) koja se može naći u korijenu drveća pripada u ovu podjelu – a također i med koji je povezan s drvećem pa time i s voćem. Kuuk thaayorre jezik bez problema svrstava brašno u kategoriju may zbog toga što ih podsjeća na neku njihovu prerađenu hranu od povr-ća (npr. yam).

6. Točna riječ je jesti – barem na neki način. Mi razlikujemo jesti i piti, a kuuk thaayorre

ne, pa koriste istu riječ za opis obje funkcije.

7. Indicije su očite za kuuk thaayorre govornike. Tabu izbjegavanja postoji između majčina brata i sestrina sina te pristojnost nalaže da sestrin sin ne može sjediti točno nasuprot majčina brata niti mu se smije direktno obraćati u društvu. Sam i Ben očito su braća zbog spontane interakcije dok Harry, leđima okrenutim prema obojici svo-jih ujaka, očito je pristojan nećak.

8. Među kuuk thaayorre govornicima Bog je izjednačen s mitološkim bićem i definitiv-no nije zlonamjeran. Sudbina i klice nepoznati su pojmovi kuuk thaayorre sustavu vjerovanja. Nitko ne umire bez razloga i samoubojstvo je za njih nepoznat pojam, tako da je točan odgovor NETKO - a to vrijedi za ovo čarobnjaštvom protkano druš-tvo.

9. Ženka valabi točan je odgovor. Emu je hrana koju smiju jesti samo vrlo stari lju-di. Klokane ne jedu ni roditelji ni njihova djeca. U protivnom, djeca se razbole.

7 http://wilderdom.com/personality/intelligenceOriginalAustralianAnswers.html

100

03MODUL


PRIČA O ŽIVOTINJSKOJ ŠKOLI(Pripremanje naše djece za uspjeh, Rabbi Z. Greenwald)

Jednom davno životinje su osnovale školu. Morale su sastaviti nastavni pro-gram koji bi sve zadovoljio pa su izabrale četiri predmeta: trčanje, penjanje, letenje i plivanje. Naravno, sve su životinje morale učiti sve predmete.

Patka je odlično plivala, čak bolje od svog učitelja. Međutim, dobivala je pro-lazne ocjene iz trčanje i letenja, a izrazito loše iz penjanja pa su je primorali da ostavi plivanje kako bi se više posvetila penjanju. Nakon nekog vremena, u plivanju je postala prosječna, što je još uvijek bilo prihvatljivo, barem u školi, i nikoga to nije previše zabrinjavalo, osim naravno, samu patku.

Orla su smatrali problematičnim. Na satovima penjanja sve bi prestigao i prvi došao na vrh drveta, ali imao je neki svoj način koji se kosio s pravilima. Morao je ostajati poslije škole i petsto puta napisati Ne smije se varati. To ga je sprije-čilo u dizanju u visine, što je volio, ali škola je na prvom mjestu.

Medo je pao jer su mu rekli da je lijen, posebno zimi. Najbolje vrijeme mu je bilo ljeti, ali škola je tada zatvorena.

Zebra je puno izostajala jer su joj se poniji rugali zbog njenih pruga i zbog toga je bila neizmjerno tužna.

Klokan je bio u vrhu razreda u trčanju, ali se obeshrabrio kad su mu rekli da se mora brzo kretati na sve četiri noge kao i svi ostali u razredu.

Riba je odustala od škole jer joj je bilo dosadno. Za nju su svi predmeti bili isti, ali nitko to nije razumio jer nikada nisu vidjeli ribu.

Pčela je bila najveći problem svima, pa ju je učitelj poslao doktoru Sovi na te-stiranje. Doktor Sova rekao je da su pčelina krila premala za letenje i da su na krivom mjestu. Pčela nikada nije vidjela izvješće doktora Sove pa je svejedno otišla dalje i letjela.

101

03MODUL


PATKA?

Dijete koje je dobro u matematici, a slabo u engleskom. Dodatno radi s nastavnikom engleskog dok ostali u razredu vježbaju matematiku. U matematici gubi svoju prednost, a u engleskom napreduje tek toliko da prođe.

ORAO? Dijete koje je pretvoreno u smutljivca jer ima vlastiti način rada. Ono ni-šta ne radi krivo, ali na njegov nonkonformizam gleda se kao na problem pa je zbog toga kažnjen.

MEDO? Dijete koje je izvrsno u terenskoj nastavi, teži izvannastavnim aktivnosti-ma, ali u akademskim sadržajima pripisana mu je – nula.

ZEBRA? Pretilo, visoko ili nisko, nesamosvjesno dijete čiji će neuspjeh u školi rijet-ko tko uvidjeti kao rezultat osjećaja društvene neprilagođenosti.

KLOKAN?Ono dijete koje, umjesto da bude ustrajno, odustaje i postaje obeshra-breno, bez budućnosti, jer ga se nije poštovalo.

RIBA?

Dijete koje zahtijeva posebno obrazovanje jer se ne može istaknuti u redovnom razredu.

PČELA?

Dijete za koje u školi misle da se ne mogu s njim nositi, ali usprkos svim negativnim prognozama, uz potporu roditelja, ili zbog velike intrinzične motivacije, uspijeva iako su mu svi unaprijed pripisali neuspjeh.

102

03MODUL


Motivacija za kompleksnu nastavu: IZGARANJE NASTAVNIKA

2. Ne želim u školu.

1. 1. Tipka za brisanje

Izvori slika:

1. Tipka za brisanje: https://mdalums95.files.wordpress.com/2013/02/toon509.gif

2. Ne želim u školu: http://1.bp.blogspot.com/-Xlp9-aMpAsk/UdXunnJsVSI/AAAAAAAACJU/N6JL6PAc2nM/s400/teac-

her-not-wanting-to-go-to-school.png

„Sigurno patite od izgaranja ako se probudite i otkrijete da vam krevet gori, ali ponovo zaspi-

te jer vas jednostavno nije briga.”

Na čelu imam tetoviranu tipku za brisa-nje. Pomaže mi zaboraviti kakav mi je bio dan.

• Molim te, nemoj me tjerati sutra u školu.

• Ali draga, pa ti si učiteljica.

103

03MODUL


Kartice s opisom situacije (A) za kompleksnu nastavu IZGARANJE NASTAVNIKA

Kartica (A) 1: Fizičko i emotivno izgaranje nastavnika

IZGARANJE NASTAVNIKA JE STVARNO

Ujutro ustajete u znoju, bez daha i s užasnom glavoboljom. Možete uzeti bilo koji lijek, ali još se uvijek osjećate prebijeno. Odlučni da završite školsku godinu u punoj snazi, nastavite raditi do zadnjeg dana nastave. Usprkos optimizmu, ne možete se otarasati osjećaja da možda poučavanje i nije karijera koju biste željeli zadržati u budućnosti. Osjećate se:

• nedovoljno cijenjeno za svoj rad i sate koje ste uložili u razredu;

• zbunjeno zbog očekivanja i prioriteta poslova koji se stalno mijenjaju:

• zabrinuto za sigurnost posla s obzirom na to da se proračun za obrazovanje stalno reže;

• pretjerano angažirano zbog nastavničkih obaveza koje se stalno mijenjaju;

• ogorčeno zbog poslova koji nisu adekvatno plaćeni.

Ne samo da je izgaranje nastavnika stvarno stanje, već se tijekom posljednjih mjeseci u nastavnoj godini može činiti kao nepremostiv osjećaj koji se ne može prevladati. Po-sljednjih osam tjedana nastave tradicionalno je doba kada izgaranje nastavnika oživi i udara nas sa svih strana. Ne samo da se osjećate fizički umorno od svih smicalica na kraju nastavne godine, vi i duševno izgarate.

Počinjete raditi sljedeće samo da biste preživjeli dan:

• dulje vam treba da ujutro ustanete iz kreveta i do večeri već spavate na kauču;

• radite grimasu već i pri samoj pomisli da morate ostati još nekoliko dana u školi da ispravite zadaće;

• i najmanje sitnice u razredu vas nerviraju;

• dane predviđene za izradu planova koristite za traženje posla IZVAN obrazovanja.

Izvor teksta: http://www.huffingtonpost.com/franchesca-warren/teacher-burnout_b_5401551.html

104

03MODUL


3. Učitelj na početku i na kraju školske godine

Izvor slike:

3. Teachers at the beginning and end of year: https://novanews19.files.wordpress.com/2015/04/teacher-at-be-

ginning-and-end-of-year.jpg

105

03MODUL


Kartica (A) 2 S kojim se problemima nastavnici suočavaju na poslu?

KOJI SU NAJVEĆI IZAZOVI S KOJIMA SE AMERIČKI NASTAVNICI SUOČA-VAJU U UPRAVLJANJU RAZREDOM? Stephanie Kaye Turner, nastavnica u srednjoj školi

Predajem u privatnoj srednjoj školi. Nasreću, nemam problema s djecom koja bi nosila pištolje ili drogu u školu. Međutim, suočavam se sa sljedećim problemima:

Problemi s roditeljima

Prvi su problem roditelji helikopteri koji zovu ili šalju email za svaki bod koji skinem i time sprječavaju svoje dijete da bilo što nauči. Dijete zna da ukoliko ne dobije 5, tata će zvati i žaliti se, pa zašto onda učiti?

Drugi su problem roditelji brigo moja prijeđi na drugoga. Oni NIKADA ne zovu, čak se ne javljaju kada ih želim obavijestiti da je dijete popustilo. Oni smatraju da samim time što su platili školarinu, nemaju više nikakvu odgovornost i ni prstom ne pomaknu kako bi dijete potaknuli da više radi. Dijete zna da ukoliko dobije slabu ocjenu, mama se neće brinuti, pa zašto se onda truditi?

Problemi s učenicima

Smatram da je uzrok mojeg najvećeg problema s djecom školski program Računalo za svako dijete. Svatko ima tablet koji koristi za sve, od vođenja bilješki do online preda-ju zadaće. Međutim, ne dobivaju vještine i nadzor koji im je potreban kako bi naučili koristiti tablet kao alat. Stoga ga koriste kako bi odugovlačili, varali i gubili vrijeme, i to na stotinu različitih načina.

Pamćenje im se drastično smanjilo jer sve mogu potražiti na internetu. Ali postali su PRELIJENI i za to da nešto pretraže ili čak da pritisnu desni klik na poveznicu. Na raspo-laganju imaju najbolje ikada izmišljene alate za dobro pisanje, ali ih ne koriste. Zbog toga osjećam da moram iznova poučavati pravila dobrog pisanja i to u svakom razre-du.

Stoga, između lijenosti nastale računalom i internetom, i prava ugroženog prezaštit-ničkim roditeljima ili roditeljima koji djecu uče da probleme rješavaju novcem, bojim se da odgajamo generaciju razmažene i bespomoćne djece. Znam da tupim po ekstre-mima; naravno da ima dobre djece. Ali sveukupni trendovi obeshrabrujući su.

Izvor teksta: https://www.quora.com/What-are-the-biggest-challenges-that-American-teachers-face-in-ma-

naging-their-classrooms

106

03MODUL


4. Dijelovi učitelja

Izvor slike:

The parts of a teacher: https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/236x/34/c5/65/34c565afccd4dfe4be369b5cf03c885f.jpg

• Oči za gledanje prekasnih radova koje moji učenici svakodnevno rade.

• Usta za osmijeh kojim svakog dana dočekujem svoje učenike.

• Bistri um za razmišljanje i za iznalaženje rješenja kako pomoći svakom djetetu.

• Uši za slušanje svih priča koje mi djeca pričaju.

• Srce da mogu voljeti svako dijete.

• Ruke da mogu držati, pomoći i zagrliti.

• Noge da mogu odvesti djecu na zanimljiva mjesta izvan škole.

• Knjige – učitelji ih imaju jako puno i žele ih podijeliti sa svima.

107

03MODUL


Izvor slike: Just a teacher: http://static.toondoo.com/public/w/h/a/whatedsaid/toons/cool-cartoon-1995920.png

Kartica (A) 3 Dućan inspiracije

„JA SAM UČITELJ“Ja sam učitelj jer me rad s djevojčicama i dječacima u potpunosti ispunjava.

Ja sam učitelj jer sam želio biti kipar, a to sam i postao, oblikujem živote za budućnost.

Ja sam učitelj jer sam želio biti umjetnik, i to sam postao, slikam dječje snove.

Ja sam učitelj jer sam želio biti glazbenik, i to sam postao, inspiriram djecu.

Ja sam učitelj jer sam želio biti povjesničar, i to sam postao, bilježim o životu velikih ljudi koji dolaze.

Ja sam učitelj jer sam želio biti pjesnik, i to sam postao, pišem dojmljive odlomke za čovječanstvo.

Ja sam učitelj zbog nagrade koju primam kada se dječja grimasa pretvori u smijeh, ili kad mi kaže sada razumijem.

Ja sam učitelj zbog osobnog rasta koji doživljavam svakog dana kada krenem u potra-gu za znanjem i tehnikama koje mojim učenicima trebaju da shvate.

Ja sam učitelj jer u tome vidim smisao i istinsko ispunjenje života.Author: nepoznat

Izvor pjesmice: http://home.townisp.com/~lclark/students/pages/insptchpoems.html

SAMO UČITELJ

Diferencijalne tehnike, proces refleksije, nastavni dijalog, strategija integracije, načela uče-nja, konceptualno razumijevanje, novi izazovi, istraživanje kao stav, kritičko razmišljanje, transdisciplinarne teme

JOŠ UVIJEK radiš u nastavi? Zar ti ne dosadi raditi isto svake godine?

108

03MODUL


Kartica (A) 4 Predložena rješenjaSmatram da postoje dva kompleksna pristupa borbi protiv izgaranja: individualni pri-stup i organizirani pristup.

Individualni pristup počinje s vama, nastavnicima, i onime što vi možete učiniti da zau-stavite izgaranje. Slijedi nekoliko primjera:

• Smanjite radno opterećenje kada je to moguće. (Previše sati velik je problem, naro-čito u privatnom sektoru / u slobodnoj profesiji. Većina nastavnika se s time slaže, iako male plaće i visoki troškovi života u pojedinim mjestima otežavaju problem.)

• Iskušajte nove pristupe u radu. To može biti promjena udžbenika ili radnog mate-rijala, ili promjena grupe/stupnja/vrste učenika s kojima radite. Meni je promjena populacije koju sam podučavala (iz populacije srednjoškolaca u obrazovanje odra-slih) značila novu perspektivu i veći izazov u radu. Nakon nekoliko godina predava-nja poslovnog engleskog, vratila sam se poučavanju mlađih učenika.

• Drugi je prijedlog raditi na sebi kao nastavniku. Kolegijalna opažanja izvrstan su način razbijanja rutine u koju su nastavnici ušli. Otkrila sam da mogu pobijediti izgaranje tako da sam počela raditi kao trener nastavnicima i npr. opažati nastavu drugih.

• Razvoj ne mora biti samo u obliku opažanja – stjecanje boljih kvalifikacija, čitanje izvrsnih priručnika kojih je sve više ili angažman u pedagoškim istraživanjima neke su od ostalih mogućnosti.

• Također, dio individualnog pristupa može biti i usvajanje zdravijih životnih navika. To bi mogla biti briga o fizičkom zdravlju (smanjiti unos kave, vježbati više, zdra-vije se hraniti) ili mentalnom zdravlju i pristupu životu općenito. Mnoge knjige o upravljanju stresom i izgaranju govore o učenju meditacije ili o tehnikama duboke relaksacije.

•

izvor teksta: http://www.onestopenglish.com/methodology/teaching-articles/debates/are-you-suffering-

from-burnout

109

03MODUL


Savjeti kako izbjeći stres i izgaranje nastavnika

Savjet br. 1 – Dan mentalnog zdravlja

Savjet br. 2 – BUDITE kod kuće

Savjet br. 3 – BUDITE realni

Savjet br. 4 – BUDITE proaktivni

Savjet br. 5 – Pazite na znakove upozorenja

Izvor slike:

Tips to avoid theachers stress and burnout: http://topnotchteaching.com/wp-content/uploads/2013/03/Tips-To-Avo-

id-Teacher-Stress-and-Burnout.png

110

03MODUL


ACTIVITY CARD 2What problems do teachers face at work?

Read the short text, observe the picture on the resource card and discuss the following question:

What are your own biggest challenges at school?

Prepare a visual representation of the topic, one that expresses the challenges of a teacher’s every-day work. (Create a poster)

KARTICA (B) 1Fizička i mentalna iscrpljenost na-stavnikaPročitajte kratak tekst, pogledajte sliku na kartici s opisom situacije (A) i razmotrite sljedeća pita-nja:

1. Što vam tekst i slike govore o iscrpljenosti nastavnika?

2. Što mislite, kako se nastavnici osjećaju kada dožive izgaranje?

3. Kakve su vaše asocijacije: koje bi boje, mirisa, zvuka ili okusa bilo izgaranje?

Sastavite pjesmicu od 5 kitica na temu Izga-ranje nastavnika kojom bi izrazili osjećaje na tu temu.

ACTIVITY CARD 2What problems do teachers face at work?

Read the short text, observe the picture on the resource card and discuss the following question:

What are your own biggest challenges at school?

Prepare a visual representation of the topic, one that expresses the challenges of a teacher’s every-day work. (Create a poster)

KARTICA (B) 2

S kakvim se problemima nastavnici suočavaju na poslu?Pročitajte kratak tekst, pogledajte sliku na kartici s opisom situacije (A) i razmotrite sljedeće pita-nje:

Koji su vaši najveći izazovi u školi?

Pripremite vizualnu prezentaciju na temu koja izražava izazove nastavnika tijekom svakodnev-nog rada. (Napravite plakat)

Kartice s opisom aktivnosti (B) za kompleksnu nastavu IZGARANJE NASTAVNIKA

111

03MODUL


KARTICA (B) 3

Dućan inspiracijePročitajte pjesmicu, pogledajte sliku na kartici s opisom situacije (A) i razmotrite sljedeća pitanja:

1. Što ste osjetili kada ste pročitali pjesmicu?

2. Sjećate li se zašto ste postali nastavnik?

3. Što bi moglo održavati entuzijazam u vama?

Zamislite da ste otvorili dućan za nastavnike u ko-jemu mogu kupiti novu inspiraciju za svoj rad. Što biste im prodavali u tom dućanu? Pripremite oglas za svoje proizvode.

Kreativno pisanje.

KARTICA (B) 4

Predložena rješenja za izgaranje

Pročitajte kratak tekst, pogledajte sliku na kartici s opisom situacije (A) i razmotrite sljedeća pitanja:

Koja je vaša strategija protiv izgaranja?

Nastavnik koji pati od izgaranja okreće se svojim kolegama za savjet. Pripremite kratak prikaz koji izražava osjećaje nastavnika i nudi predložena rješenja protiv izgaranja.

112

03MODUL


DIMENZIJE CJELOVITOG ŠKOLSKOG PRISTUPA - URUČAK

1. Politika, vodstvo, upravljanje

• ravnatelj ima viziju raznolikosti i jednakosti• poticanje raznolikosti i jednakosti dio je školske politike• škola ima politiku rješavanja diskriminatornih/rasističkih incidenata

2. Djelatnici, zapošljavanje, profesionalni razvoj

• postoji kontinuirani profesionalni razvoj djelatnika• djelatnici podržavaju raznolikost u sastavu učenika i osposobljeni su

3. Inkluzivnost u svakodnevnom životu škole

• školski kurikul odražava raznolikost• izvannastavne aktivnosti• poštuju se kulturološki i vjerski blagdani • zgrada škole• njeguju se načela aktivnog građanstva među učenicima

4. Metode poučavanja djelotvorne su za heterogene skupine

• Poučavanje drugog jezika:• dostupni su djelatnici osposobljeni za poučavanje domicilnog jezika

kao stranog jezika• potiče se učenje drugog jezika u redovnoj nastavi •• Jednakost u postignuću i napretku:• individualizirani plan učenja• mješovite skupine, diferencijacija, suradnja• dodatna pomoć/usmjeravanje

113

03MODUL


5. Potiče se i podržava angažman roditelja

• letak s informacijama i priredba dobrodošlice za roditelje• vijeće roditelja odražava raznolikost u školi• komunikacija djelatnika škole (ravnatelja, nastavnika) prikladna je• nastavnici i roditelji redovito se sastaju• roditelji su uključeni u školska događan•

6. Njeguju se partnerstva s lokalnom zajednicom

• lokalne/ globalne poveznice / školska partnerstva, razmjena• škola intenzivno radi s drugim partnerima• škola radi na odnosima s javnošću

114

03MODUL


Prak

sapo

vrem

eno

ili d

jelo

mič

no p

osto

jiop

ća p

raks

a ni

je p

ožel

jno,

ne

post

oji

ravn

atel

j im

a vi

ziju

razn

olik

osti

i jed

na-

kost

iX

X

X

•po

tican

je ra

znol

ikos

ti i j

edna

kost

i di

o je

škol

ske

polit

ike

•ni

je p

ožel

jno,

ne

post

oji

•šk

ola

ima

polit

iku

rješa

vanj

a di

skri-

min

ator

nih/

rasi

stič

kih

inci

dena

ta

Inkluzivna škola - samovrednovanje

115

03MODUL


Prak

sapo

vrem

eno

ili d

jelo

mič

no p

osto

jiop

ća p

raks

a ni

je p

ožel

jno,

ne

post

oji

ravn

atel

j im

a vi

ziju

razn

olik

osti

i jed

na-

kost

iX

X

X

•po

tican

je ra

znol

ikos

ti i j

edna

kost

i di

o je

škol

ske

polit

ike

•ni

je p

ožel

jno,

ne

post

oji

•šk

ola

ima

polit

iku

rješa

vanj

a di

skri-

min

ator

nih/

rasi

stič

kih

inci

dena

ta

II. O

sobl

je, z

apoš

ljava

nje,

pro

fesi

onal

-ni

razv

ojX

X

X

•po

stoj

i kon

tinui

rani

pro

fesi

onal

ni

razv

oj

•dj

elat

nici

pod

ržav

aju

razn

olik

ost u

sa

stav

u uč

enik

a i o

spos

oblje

ni su

III. U

klju

čivo

st u

svak

odne

vnom

živ

otu

škol

eX

X

X

•šk

olsk

i kur

iku

odra

žava

razn

olik

ost

•gl

obal

ni p

robl

emi i

glo

baln

o-lo

kaln

a uz

ajam

na p

ovez

anos

t dio

su šk

ol-

skog

kur

ikul

a•

izva

nnas

tavn

e ak

tivno

sti p

lani

ra-

ne su

tako

da

osna

žuju

vrij

edno

sti

inte

rkul

tura

lne

peda

gogi

je

•sv

i kul

turo

lošk

i i v

jers

ki b

lagd

ani s

e po

štuj

u

•šk

olsk

a zg

rada

odr

ažav

a ra

znol

ikos

t

•šk

olsk

a ka

ntin

a uz

ima

u ob

zir r

azno

-lik

ost

•na

čela

akt

ivno

g gr

ađan

stva

nje

guju

se

međ

u uč

enic

ima

•kr

itičn

o ra

zmiš

ljanj

e se

nje

guje

116

03MODUL


IV. M

etod

e po

učav

anja

dje

lotv

orne

su

za h

eter

ogen

e sk

upin

e X

X

X

•do

stup

ni su

dje

latn

ici o

spos

oblje

ni

za p

ouča

vanj

e do

mic

ilnog

jezi

ka k

ao

stra

nog

jezi

ka

•po

tiče

se u

čenj

e dr

ugog

jezi

ka u

re

dovn

oj n

asta

vi

•in

divi

dual

izira

ni p

lano

vi u

čenj

a

•m

ješt

ovite

skup

ine,

dife

renc

ijaci

ja,

sura

dnja

•do

datn

a po

moć

/usm

jera

vanj

e

V. P

otič

e se

i po

drža

va a

ngaž

man

ro

dite

lja

XX

X

•le

tci s

info

rmac

ijam

a i p

rired

ba

dobr

odoš

lica

za ro

dite

lje

•vi

jeće

rodi

telja

odr

ažav

a ra

znol

ikos

t šk

ole

•ko

mun

ikac

ija d

jela

tnik

a šk

ole

(rav-

nate

lja, n

asta

vnik

a) p

rikla

dna

je

•na

stav

nici

i ro

dite

lji re

dovi

to se

sa

staj

u

•ro

dite

lji su

ukl

juče

ni u

dog

ađan

ja u

šk

oli

117

03MODUL


IV. M

etod

e po

učav

anja

dje

lotv

orne

su

za h

eter

ogen

e sk

upin

e X

X

X

•do

stup

ni su

dje

latn

ici o

spos

oblje

ni

za p

ouča

vanj

e do

mic

ilnog

jezi

ka k

ao

stra

nog

jezi

ka

•po

tiče

se u

čenj

e dr

ugog

jezi

ka u

re

dovn

oj n

asta

vi

•in

divi

dual

izira

ni p

lano

vi u

čenj

a

•m

ješt

ovite

skup

ine,

dife

renc

ijaci

ja,

sura

dnja

•do

datn

a po

moć

/usm

jera

vanj

e

V. P

otič

e se

i po

drža

va a

ngaž

man

ro

dite

lja

XX

X

•le

tci s

info

rmac

ijam

a i p

rired

ba

dobr

odoš

lica

za ro

dite

lje

•vi

jeće

rodi

telja

odr

ažav

a ra

znol

ikos

t šk

ole

•ko

mun

ikac

ija d

jela

tnik

a šk

ole

(rav-

nate

lja, n

asta

vnik

a) p

rikla

dna

je

•na

stav

nici

i ro

dite

lji re

dovi

to se

sa

staj

u

•ro

dite

lji su

ukl

juče

ni u

dog

ađan

ja u

šk

oli

VI. N

jegu

ju se

par

tner

stva

s lo

kaln

om

zaje

dnic

omX

X

X

•lo

kaln

a i g

loba

lna

pove

zano

st /

škol

-sk

a pa

rtne

rstv

a, ra

zmje

ne

•šk

ola

inte

nziv

no ra

di s

drug

im p

ar-

tner

ima

•šk

ola

radi

na

odno

sim

a s j

avno

šću

118

03MODUL


Plan djelovanja

Pojedinačne točke plana djelovanja moraju biti ostvarive i široko podržane. Da bi se stanje promijenilo i da bi se osiguralo da su promjene uspješne i održive, važno je da svi radite zajedno.

Sažetak – što sam najvažnijeg naučio?

Kako ću promijeniti svoj rad nakon ovog stručnog usavršavanja?

Tko i što mi može biti podrška?

Koje poteškoće moram savladati?

119

03MODUL


Plan djelovanja

Plan djelovanja!

Koraci koje ću uključiti u svoj rad / dalje razvijati:

Kada dođem kući ….

Sljedeći tjedan….

Sljedeći mjesec…

U roku od pola godine …

Nakon toga....

Sprječavanje ranog napuštanja školovanja primjenom inkluzivnih strategijaProjekt je financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava stavove autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu uporabu ovdje sadrža-nih informacija.

Projekt broj: NI-2014-1-DE03-KA201-001573 Sporazum broj: VG-SPS-NI-14-001573-3

Izvo

r: D

. Sha

ron

Prui

tt. „

Free

Dad

dy a

nd H

is Li

ttle

Shad

ow G

irls a

t The

Skat

e Pa

rk.“

Som

e rig

hts r

eser

ved.

ww

w.pi

qs.d

e

Sprječavanje ranog napuštanja školovanja primjenom ... · sudionicima. Nadamo se da će naše ideje inspirirati nastavnike na razmišljanje o njihovim stavovima i radu u razredu.

Documents