Sportski turizam

7/21/2019 Sportski turizam

http://slidepdf.com/reader/full/sportski-turizam 1/13

18.2.2013

1

11.

SPORTSKI TURIZAM Akademska 2012/2013. godina

Prof.dr.sc. OLIVER KESAR

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet – Zagreb

• Ciljevi 11. nastavne cjeline:

– definirati vezu između sporta i turizma te definirati sportski turizam

– napraviti pregled čimbenika (faktora) koji su utjecali na razvojturizma i sporta

– klasificirati segmente sportskog turizma i istaknuti glavne

motivacijske elemente u sportskom turizmu

– klasificirati sportsko-rekreacijske usluge i istaknuti ekonomske

učinke koji se postižu razvojem sportskog turizma

– prikazati neke od indikativnih pokazatelja razvoja tržišta sportskogturizma u Hrvatskoj

• Ključne riječi 11. nastavne cjeline:

– sport

– sportski turizam

2Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet – Zagreb



18.2.2013

2

Povijest sporta i sportskog turizma

• povijest putovanja zbog sporta duga je tisućama godina

• nemejske, istmijske, pitijske igre

• Grčka – Olimpijske igre datiraju od 776 g. prije Krista (na

desetke tisuća natjecatelja, gledatelja, uvaženih gostiju)

• Rim – gladijatorske brobe, termalna kupališta

• doba renesanse – ples, hrvanje, tenis, streličarstvo, golf

• nogomet (1686.), utrke konja (1732.), trčanje, plivanje… • simbolički, početak razvoja suvremenog sportskog

turizma vezan je uz obnavljanje OI 1896. godine

• putovanja zbog sporta i sportskih događanja su oduvijekbila društveni, ekonomski i kulturni fenomen

Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet – Zagreb

Veza između turizma i sporta

• većina suvremenih turističkih kretanja uključuje nekusportsku aktivnost (sportska rekreacija)

• međuzavisnost suvremenog turizma i sporta temelji sena:

1. faktorima koji dovode do razvitka turizma i sporta

2. funkcijama koje turizam i sport generiraju

3. ekonomskim učincima koji proizlaze od razvojaturizma i sporta




18.2.2013

3

FAKTORI RAZVOJA

TURIZMA

FAKTORI RAZVOJA

SPORTA I REKREACIJE

I. FAKTORI TURISTIČKE POTRAŽNJE

1.) Objektivni 2.) Subjektivni

- standard - rac. i irac. faktori

- živ. i rad. okolina - moda

- slobodna sredstva - oponašanje

- slobodno vrijeme - prestiž

- vjera

I. FAKTORI POTRAŽNJE SPORTSKO-

REKREACIJSKIH USLUGA

- urbanizacija i industrijalizacija

- dohodak stanovništva

- slobodno vrijeme

- subjektivni čimbenici (moda, oponašanje,navike, prestiž)

II. POSREDNIČKI FAKTORI

- turoperatori

- turističke agencije

- društva i sustav turističkih zajednica

II. POSREDNIČKI FAKTORI

- turističko-sportske organizacije

- sportske organizacije

III. FAKTORI TURISTIČKE PONUDE

1.) Atraktivni faktori – prirodni i društveniresursi

2.) Komunikativni faktori – promet i ostala

infrastruktura

3.) Receptivni faktori – ugostiteljski i

drugi receptivni kapaciteti

III. FAKTORI SPORTSKO-REKREACIJSKE

PONUDE

- prirodni resursi

- sportsko-rekreacijski objekti i sadržaji

- sportsko rekreacijski programi

1. Faktori razvoja turizma i sporta


FUNKCIJE

TURIZMA

FUNKCIJE

SPORTA I REKREACIJE

I. DRUŠTVENE (humanističke)

- sportsko-rekreacijska

- obrazovna- zdravstvena

- politička

- kulturna

I. DRUŠTVENE (humanističke)

- zdravstvena

- odgojno-obrazovna- politička

II. EKONOMSKE FUNKCIJE

- međunarodna razmjena

- zapošljavanje

- razvoj nerazvijenih krajeva

- multiplikativna

- konverzijska …

II. EKONOMSKE FUNKCIJE

- međunarodna razmjena

- zapošljavanje

- multiplikativna

2. Funkcije turizma i sporta




18.2.2013

4

SPORTSKI TURIZAM “TURISTIČKI SPORT”

Uža definicija Šira definicija Uža definicija Šira definicija

Pasivno ili

aktivno

sudjelovanje

na sportskom

događaju;npr. odlazak

sportaša naOlimpijske

igre ili

navijača nanogometnu

utakmicu i sl.

Primarno

aktivno

rekreativno

sudjelovanje

u sportu; npr.

igranje golfa

Turisti koji se

aktivno ili

pasivno

uključuju usport kao

sekundarnu

aktivnost;npr. poslovni

put uz

gledanje

lokalne

utakmice

Posjetitelji

koji se

uključuju uneki manji

oblik sporta ili

rekreacije, ali

je njihovosudjelovanje

sasvim

slučajno

Pojmovno određenje sportskog turizma


Sportski turizam

privremeno putovanje i boravak pojedinca izvan

uobičajenog mjesta boravka zbog:

sudjelovanja u fizičkoj aktivnosti, gledanja fizičke aktivnosti ili

posjete atrakcijama koje su vezane uz sport

svi oblici aktivnog ili pasivnog uključivanja u sportskuaktivnost, na individualnoj ili organiziranoj osnovi u

komercijalne ili nekomercijalne svrhe, koji uvjetuju

putovanje izvan uobičajenog mjesta boravka

oblik turističkih kretanja u kojima je sport glavni motivputovanja i boravka turista




18.2.2013

5

…

sportski turizam ima svoju sadržajnu (aktivnost),prostornu i vremensku dimenziju

prema zahtjevnosti, pripremljenosti sudionika,

opasnosti i riziku sportski turizam se dijeli na dva

osnovna segmenta:

rekreacijski (soft-recreational ) – plivanje, trekking

(hodanje), biciklističke ture, golf, tenis, aquaaerobik…

pustolovni (hard-adventure) – ekstremni sportovi

rafting, paragliding, mountain bike cycling, free

climbing, bungee jumping, scuba diving…


…

pojavljuje se u sljedećim oblicima: • natjecateljski sportski turizam

• zimski sportsko-rekreacijski turizam• ljetni sportsko-rekreacijski turizam

sportska animacija – aqua aerobic, jogging, turniri …

s obzirom na vrstu atrakcije koja privlači posjetitelje: aktivni sportski turizam – uključenost u sportske

aktivnosti

manifestacijski sportski turizam – velika sportskadogađanja

povijesni sportski turizam – kuće slavnih, muzejisporta, velebna sportska zdanja




18.2.2013

6

1. DRUŠTVENI UČINCI • humanizacija dokolice

• povećanje stupnjazdravlja

• povećanje kvalitetaživota

2. EKONOMSKI UČINCI a) Makroekonomski efekti:

• stvaranje dodatnog tržištaproizvoda i usluga

• razvoj djelatnosti (sportske

industrije, graditeljstva,

sportskih objekata i dr.)

b) Mikroekonomski efekti:

• direktni (na razini poduzeća) • indirektni (na razini

turističkih, ugostiteljskih,prometnih i drugih

organizacija)

3. Učinci sporta i sportske rekreacije u turizmu


Ekonomski učinci sportskog turizma

Izravni (direktni, neposredni) ekonomski učinci• nastaju neposrednom realizacijom sportsko-rekreacijskih usluga

• ostvaruju se kroz razliku prihoda i rashoda

• egzaktni, mjerljivi učinci

• Posredni ekonomski učinci• stvaraju ih turisti kod kojih je sport osnovni motiv izbora određene

turističke destinacije

• oni se manifestiraju kroz više pokazatelja i to:

motivaciju za izbor turističke destinacije

produljenje turističke sezone

prevladavanje sezonskog karaktera turizma

povećanje izvanpansionske turističke potrošnje

unapređenje raznolikosti i kvalitete turističke ponude i dr. Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet – Zagreb



18.2.2013

7

Sportsko rekreacijske usluge (programi) u

funkciji realizacije ekonomskih učinaka

iznajmljivanje različitih sportskih objekata (tenis, golf, sportske

dvorane, bazeni i sl.)

korištenje sportskih objekata i opreme (ski-vučnica, plovila za

sportove na vodi, oprema za ronjenje i sl.)

škole raznih sportskih vještina (skijanja, tenisa, golfa, jahanja i

dr.)

pripreme sportaša u raznim sportovima

sportske igre, turniri i razna natjecanja

velike sportske priredbe (Mediteranske igre, Univerzijada,

svjetska i europska prvenstva i dr.)

sportsko-zabavne atrakcije (let zmajem, jedrenje i dr.)


Tržište sportskog turizma

motivacija potražnje u sportskom turizmu može seprikazati kroz četiri odvojena segmenta: vrhunski sportaši – pristup natjecanju, adekvatni uvjeti i

objekti za trening, specifična prehrana, raspoloživostliječnika

masovni sportaši – očuvanje zdravlja i održavanjekondicije; pristupačnost regije i kvaliteta sportskih sadržaja

povremeni sportaši – kompenzacija i prestiž igraju većuulogu nego sportske ambicije; manji zahtjevni sportovi poput

skijanja i kuglanja

pasivni sportski turisti – ne sudjeluju u individualnim

sportskim aktivnostima, ali posjećuju mega sportskadogađanja; često se veže uz pratnju vrhunskih sportaša –

novinari, treneri i dr.Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet – Zagreb



18.2.2013

8

…

oko 400 milijuna turista-korisnika

zimski sportsko-rekreacijski turizam – sport je najvažniji motiv

putovanja iznad 1.000 m nadmorske visine

1. SAD 15 milijuna

2. JAPAN 14 milijuna

3. NJEMAČKA 6 milijuna Ukupno

4. KANADA 5 milijuna oko

5. FRANCUSKA 5 milijuna 70 milijuna6. AUSTRIJA 4 milijuna skijaša u

7. ITALIJA 3 milijuna svijetu

8. ŠVICARSKA 2 milijuna


velike sportske manifestacije i turizam

• OI Peking – gledalo oko 1/3 svjetskog stanovništva;10.500 natjecatelja iz preko 200 zemalja; 550.000

inozemnih posjetitelja, 2,4 milijuna domaćih; preko 800hotela i 4.000 hostela s ukupno 420.000 soba; prodaja

TV prava – 2,5 mlrd. USD prihoda

• Svjetsko nogometno prvenstvo – gleda oko 1/4

svjetskog stanovništva; preko 2 mlrd. USD prihoda




18.2.2013

9

Analiza njemačkog tržišta –

vodeća turistički emitivna zemlja za Hrvatsku

bez sportskihaktivnosti

45%sa spo rtskimaktivnostima

55%

International Olympic Committee and World Tourism Organisationa, Madrid, Spain, 2001.


Sportske aktivnosti na sportski

orijentiranim putovanjima (1999.)

Planine

43%

Ljeto19%

Zima

38%

International Olympic Committee and World Tourism Organization, Madrid, Spain, 2001.Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet – Zagreb



18.2.2013

10

Socio-ekonomska struktura

“sportski orijentiranih turista”

Bogataklasa

56%

Niže bogataklasa

8%

Srednjaklasa

36%

International Olympic Committee and World Tourism Organization, Madrid, Spain, 2001.


“Sportski orijentirana putovanja”ovisno o sezoni

SezonaSportski orijentirana

putovanja Nijemaca

LJETNA SEZONA 48 %

ZIMSKA SEZONA 52%

Eropean Travel Monitor 1999. IPK International, Munich




18.2.2013

11

Potrošnja “sportski orijentiranih

putovanja” NijemacaPotrošnja u €

Sportski orijentirana

putovanja Nijemaca

Manje od 250

250 – 499

500 – 749

750 – 999

1.000 – 1.499

1.500 – 1.999

2.000 i više

Prosječna potrošnja po putovanju

Prosječna potrošnja po noćenju

24 %

27 %

23 %

10 %

9 %

4 %

3%

580 €

79 €


Ocjena mogućnosti razvojasportskog turizma u Hrvatskoj

POTRAŽNJA PONUDA

Neiskorišteni potencijal Iskorišteni potencijal




18.2.2013

12

Analiza razvoja sportskih centara u turizmu u

Hrvatskoj do 1990. godine

sportsko rekreacijski centri u promatranom razdoblju

rijetko su imali pravnu i ekonomsku samostalnost

djelovali u sastavu turističkih organizacija i poduzeća

službena statistika nije pratila prihode, troškove i drugepokazatelje o poslovanju centara


PREGLED OSTVARENIH “SPORTSKIH NOĆENJA”

Turistička

mjesta

Prosjek

ostvarenih

noćenja 1985-

1989.

Prosjek

ostvarenih

“sportskihnoćenja”

Udio

”sportskihnoćenja” u %

UMAG 3.112.760 191.800 6

POREČ 8.243.979 500.824 6

ROVINJ1.335.729 89.680 7

SOLARIS

Šibenik

886.300 35.392 4

DUBRAVA

Dubrovnik

1.680.210 51.600 3




18.2.2013

Sportski turizam u Hrvatskoj

nakon 1990. godine

• profitni centri

• na moru i u većim gradovima prema nekim procjenamanalazi se preko 100 sportsko-rekreacijskih centara

• razvija se sportsko-rekreacijska ponuda otvorenog i

zatvorenog tipa


Struktura i uloga menadžmentau sportskom turizmu

• u poduzećima turističke ponude – uz hotelski i sportski

menadžeri

• u toplicama – menadžeri za organizaciju medicinskih, ali iugostiteljskih, sportsko rekreacijskih i drugih sadržaja

• u organizaciji turnira i natjecanja – sportski menadžeri iučitelji sportskih aktivnosti

• velike sportske manifestacije – specifični profili sportskihmenadžera, ali i menadžera raznih drugih struka

• sport sa svim svojim oblicima pruža brojne mogućnostivlastitog razvitka, kao i razvitka turizma


Sportski turizam

Documents