SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO NA PODRUČJU KARLOVAČKE ŽUPANIJE Analiza napravljena u okviru projekta “Udruženi u razvoju novih mogućnosti zapošljavanja uz pomoć društvenog poduzetništva” (SLOHRA SOCIONET) U Karlovcu, 9 - 2015 Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o., J. Haulika 14, 47000 Karlovac, Hrvatska http://www.ra-kazup.hr/
43
Embed
SOIJALNO PODUZETNIŠTVO NA PODRUČJU KARLOVAČKE … · Uvod U okviru prekograničnog projekta IPA SI – HR “Udruženi u razvoju novih mogućnosti zapošljavanja uz pomoć društvenog
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
SOCIJALNO PODUZETNIŠTVO
NA PODRUČJU KARLOVAČKE ŽUPANIJE Analiza napravljena u okviru projekta
“Udruženi u razvoju novih mogućnosti zapošljavanja uz pomoć društvenog poduzetništva”
(SLOHRA SOCIONET)
U Karlovcu, 9 - 2015
Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o., J. Haulika 14,
Faza 5 –Dobra praksa socijalnog/društvenog poduzetništva na regionalnoj, nacionalnoj razini i EU
razini .................................................................................................................................................. 35
Autonomni centar – ACT (Čakovec) .............................................................................................. 36
PRONI Centar za socijalno podučavanje (Osijek, Vukovar, Sisak, Pirovac) ................................... 36
Faza 6 – Zaključci i smjernice – Preporuke za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva ............ 40
Izvori .................................................................................................................................................. 42
Uvod
U okviru prekograničnog projekta IPA SI – HR “Udruženi u razvoju novih mogućnosti zapošljavanja
uz pomoć društvenog poduzetništva” (SLO-HRA SOCIONET) partneri na projektu imali su, između
ostalog, obvezu napraviti analizu stanja i značaja socijalnog poduzetništva za gospodarstvo u regijama
uključenim u projekt.
Osnovna namjena prve faze analize je identifikacija organizacija i tvrtki koje se po svojim
djelatnostima mogu smjestiti u sektor socijalnog poduzetništva na području pojedine regije. U ovoj
fazi su se koristile različite baze podataka pomoću kojih se istraživala struktura gospodarskih
subjekata i institucija na području pojedine regije a pripremljeni su i anketni upitnici kao pomoćno
sredstvo u provođenju analize. Analiza je bila usredotočena na slijedeća pitanja:
Koje i koliko organizacija i tvrtki se može uključiti u socijalno poduzetništvo?
Koje su karakteristike tih tvrtki, na kojim područjima djeluju, tko su ciljane skupine, koji su
izvori sredstava?
Koji su društveno-ekonomski učinci tih poduzeća ili organizacija (br. zaposlenih, ostvareni
prihodi i sl.)?
Koji su glavne ciljane skupine iz perspektive osnivanja, vođenja i zapošljavanja?
Koje socijalne inovacije usvajaju ta poduzeća u lokalnom okruženju?
Koje su ključne potrebe tih tvrtki?
Gdje predstavnici tih tvrtki vide glavni potencijal i prepreke za razvoj socijalnog poduzetništva
u regiji?
Druga faza, analiza ciljanih skupina koje imaju potencijala za provedbu socijalnog poduzetništva, što
je uključivalo provedbu i analizu anketnog istraživanja sa predstavnicima ciljanih skupina, bila je
usmjerena na istraživanje njihovih karakteristika, potreba i stavova o daljnjem razvoju socijalnog
poduzetništva u regiji. Ključne pitanja postavljena kroz anketno istraživanje bila su usmjerena na
slijedeće:
Tko su potencijalni nositelji društvenog poduzetništva?
Koje su prepreke s kojima se susreću u razvoju društvenog poduzetništva?
Koje su njihove potrebe?
Kakve djelatnosti razvijaju?
Gdje se mogu vidjeti ključni potencijali za razvoj socijalnog poduzetništva u regiji?
Treća faza bila je usmjerena na analizu institucionalnog i potpornog okruženja na nacionalnoj i
regionalnoj razini. Glavne karakteristike ove faze bile su naći odgovore na pitanja kako je razvijeno
institucionalno okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva, te da li se na državnoj ili regionalnoj
razini provode aktivnosti ili projekti promicanja socijalnog poduzetništva.
Kroz četvrtu faza analize svaki je partner za sebe trebao pojasniti koji su to izvori sredstva na
regionalnoj razini koji mogu potaknuti razvoj socijalnog poduzetništva a peta faza analize usmjerena
je na primjere dobre prakse na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini, a zadnja, šesta faza predviđena je
za preporuke, zaključke i smjernice za razvoj socijalnog poduzetništva.
Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o. najprije je na području svoje regije identificirala
poslovne subjekte i organizacije koje se bave ili koje bi se mogle baviti socijalnim poduzetništvom. Ta
je analiza ponajprije uključivala evidenciju pravnih osoba (nevladine organizacije, invalidska
poduzeća, poslovni centri, zadruge, poduzeća sa društvenim učinkom i sl.).
Faza 1 - Stanje i značaj socijalnog/društvenog poduzetništva na području Karlovačke
županije
Pojam društvenog poduzetništva
Socijalno poduzetništvo (Social entrepreneurship), poznato još i kao društveno poduzetništvo, se
razvilo u vrijeme rastuće svijesti o tome da se količina problema s kojima se današnje društvo susreće
teško može riješiti tradicionalnim neprofitnim i filantropskim pristupom.
Prema definiciji, socijalno poduzetništvo je djelovanje poduzetnika koji prepoznaje društveni problem
te na profesionalan, inovativan i održiv pristup sustavnim promjenama koje nadilaze nedostatke
tržišta i iskorištavaju dane mogućnosti. Dok poslovni poduzetnici obično mjere učinkovitost pothvata
kroz profit i povrat ulaganja, socijalni poduzetnici procjenjuju svoj uspjeh i kroz utjecaj na društvene
promjene te kroz profit i povrat ulaganja.1
Socijalni poduzetnici često rade u organizacijama civilnog društva, no isto tako mogu raditi u
privatnom i javnom sektoru, čineći važnim svoj utjecaj na društvo. Pokret socijalnog poduzetništva
obuhvaća i neprofitne organizacije koje koriste poslovne modele u ostvarivanju svoje misije, i
profitne organizacije kojima je primaran cilj društvena promjena. Mnogi komercijalni biznisi imaju u
svojem poslovanju integrirane i društvene ciljeve, no samo oni kojima je utjecaj na društvo i/ili okoliš
primaran cilj poslovanja, mogu se nazivati socijalni poduzetnici.2
Priručnik za socijalno poduzetništvo Ministrstva za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano Republike
Slovenije3 ovu gospodarsku aktivnost definira na slijedeći način:
Socialno podjetništvo JE oblika podjetništva, ki jo odlikujejo tri nujne sestavine:
podjetniška ideja, ki je temelj vsakega podjetja, rešuje določen družbeni problem,
vsebuje poslovni model, ki zagotavlja finančno vzdržnost podjetja,
organizacijska struktura podjetja temelji na demokratičnih načelih in enakopravnosti vseh
zaposlenih.
Prema Ekonomskom portalu socijalno ili društveno poduzetništvo „nije primarno usmjereno ka
stvaranju profita nego pomoći najsiromašnijima i najpotlačenijima u društvu. Socijalni poduzetnici ne
traže slavu, bogatstvo ili moć nego jednostavno promjene u društvu.“
Prema istom izvoru u Hrvatskoj je registrirano preko 47.000 neprofitnih udruga od kojih se vrlo mali
broj bavi društvenim poduzetništvom.
Prema istraživanju Europske komisije, socijalno gospodarstvo u EU stvara 10 posto BDP-a i zapošljava
više od 11 milijuna radnika ili 4,5 aktivnog stanovništva, a čak četvrtina novoosnovanih tvrtki u
i drugih usluga, te da na taj način pomažu u smanjenju nezaposlenosti u regiji. Postojanje potpornih
institucija vrlo je važno i za razvoj socijalnog poduzetništva. Samorazumljivo je da stručnjaci iz
potpornih institucija svojim savjetima pomažu i onima koji se žele baviti socijalnim poduzetništvom
ali to u Hrvatskoj još nije uobičajena praksa.
Već smo konstatirali da je društveno ili socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj kategorija koja se
spominje tek u užem krugu predstavnika civilnog društva koji su upućeni u ovu tematiku. Doduše
neke pozitivne naznake u vezi socijalnog poduzetništva ukazuju da bi marginalizacija ovog
gospodarskog područja mogla u Hrvatskoj postati prošlost.8 Iako još uvijek zakonski neregulirano, i sa
dosta nejasnim određenjima, ono se sve više počinje spominjati kao jedno od područja koje će se
financirati kroz EU fondove, konkretno u okviru Europskog socijalnog fonda.
Kako u Hrvatskoj nije zakonom regulirano bavljenje socijalnim poduzetništvom, ne mogu se
prezentirati podaci koliki se broj tvrtki bavi ovom vrstom poduzetništva9, odnosno koliko njih
razmišlja da bi im to bilo zanimljivo područje.
Iz spoznaje da još ne postoji uobičajena praksa osnivanja i rada društvenih poduzeća proizlazi i
konstatacija da nema kvalitetnog potpornog okruženja za bavljenje socijalnim poduzetništvom,
odnosno da oni koji bi se odlučili za takav korak nemaju baš neke mogućnosti dobiti pomoć iz
organizacija koje inače savjetuju poduzetnike (udruženja obrtnika, gospodarske komore, regionalne
razvojne agencije, poduzetnički inkubatori i sl.). Na to ukazuju i rezultati provedenog istraživanja sa
predstavnicima potpornih institucija na području Karlovačke županije koji su pokazali slabo
poznavanje pojma socijalnog poduzetništva i većina još ne radi na njegovom promicanju.10
Takvo stanje bi se ipak moglo promijeniti u skoroj budućnosti.
Naime, izradom Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za
razdoblje od 2015. do 2020. godine počela se mijenjati klima nezainteresiranosti za ovo područje,
iako još uvijek nema nekih bitnih pomaka koji bi ukazivali da se događa nešto značajno novo oko
osnivanja društvenih poduzeća u Hrvatskoj.11
Strategija razvoja društvenog poduzetništva u RH
Važan institucionalni preduvjet za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u Hrvatskoj je
usvajanje Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015.
do 2020. godine. Strategiju je Vlada usvojila 15. travnja 2015. godine uz obrazloženje da „društveno
8 Iako u Hrvatskoj postoji percepcija hrvatskog zaostajanju u svim parametrima gospodarskog razvoja, a što
najčešće ekonomske analize i empirijska istraživanja i potvrđuju, kada je riječ o socijalnom poduzetništvu stvari, na sreću, stoje drugačije! Dok se na znanstvenim i stručnim seminarima u svijetu tek raspravlja o uvođenju socijalnog poduzetništva kao predmeta izučavanja na učilištima i veleučilištima, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, već prva generacija studenata prema Bolognskom procesu, imala je priliku izučavati ovo područje socijalnog poduzetništva u okviru nastavnog kolegija Poduzetništvo./ http://www.zeneposao.com/?lang=hr&index=39 9 Iako ne postoji baza podataka tvrtki koje su registrirane kao socijalna/društvena poduzeća, obrti i sl.
nekolicina je ipak dovoljno poznata da se može spomenuti. Njihovi nazivi su pronađeni prema člancima iz medija o dodjeli nagrada za socijalno poduzetništvo: Modreniti iz Osijeka, Domaće mlijeko d.o.o. iz Varaždina, Hedona d.o.o iz Križevaca, Kućna srećica iz Svetog Ivana Zeline te ACT Printlab d.o.o. iz Čakovca. 10
Vidi stranu 23. 11
Cilj Strategije razvoja je pružiti stabilan i podupirući okvir za socijalna poduzeća u Hrvatskoj, koja do sada nisu bila konkretno priznata zakonom, niti su se razlikovala od tradicionalnih poduzeća po pitanju pristupa financijama, uslugama i poreznim olakšicama. Privremena definicija socijalnih poduzeća, korištena u Strategiji razvoja, glasi: “Socijalno poduzetništvo je poslovanje temeljeno na načelima socijalne, ekološke i ekonomske održivosti, kod kojih se stvorena dobit/višak vrijednosti u cijelosti ili dijelom investira za dobrobit zajednice.”/ O stanju i perspektivama socijalnog poduzetništva u Sloveniji i Hrvatskoj, Ljubljana 2015., str. 126
poduzetništvo predstavlja oblik poslovanja vođen prvenstveno društvenim ciljevima te stvaranjem
pozitivnog društvenog i okolišnog učinka.“12
U pojašnjavanju razloga zašto je donesena strategija korisna, Vlada, između ostalog obrazlaže:
Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020.
godine predstavlja okvir koji će omogućiti razvoj sektora društvenog poduzetništva. Društveno
poduzetništvo ima važnost posebno za zapošljavanje ranjivih skupina (teže zapošljivih skupina kao što
su osobe s invaliditetom, Romi, itd.) i osiguranje socijalnih usluga u zajednici. U tom svojstvu
društveni poduzetnici su partneri javnom sektoru u osiguranju socijalnih i javnih usluga. Strategija
predviđa posebne aktivnosti unutar svake mjere s jasno definiranim nositeljem, sunositeljima,
rokovima, pokazateljima i financijskom vrijednosti. Sinergijski učinak navedenih mjera treba osigurati
poticajno okruženje za poslovanje društvenih poduzetnika13
Ono što posebno treba istaknuti kada je riječ o prihvaćenoj Strategiji socijalnog poduzetništva je
činjenica da se kroz nju pokušalo jasnije odrediti što je to socijalno ili društveno poduzetništvo.
Tako se ovom strategijom društveno poduzetništvo definira se kao:
Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se
stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.
Navedenom definicijom pokušale su se naglasiti temeljne odrednice društvenog poduzetništva koje
se odnose na ispunjavanje društvenih ciljeva i ulaganje dobiti od društveno-poduzetničkih aktivnosti
u daljnje ostvarenje svoje društvene misije.14
Uz opću definiciju društvenog poduzetništva, ova Strategija također utvrđuje kriterije prepoznavanja
društvenih poduzetnika koji su sukladni kriterijima Europske komisije i Europskog gospodarskog i
socijalnog odbora (EGSO).
Tako su u strategiji definirani i slijedeći kriteriji prepoznavanja društvenih poduzetnika.
2. Društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja
umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš,
doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.
3. Društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u
trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje
obavijanjem svoje poduzetničke djelatnosti.
4. Društveni poduzetnik najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren
obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.
5. Društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja,
odnosno djelovanja.
6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne
može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika.
7. Društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u
transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke
udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te
suradničke organizacije.
12
https://vlada.gov.hr/ 13
https://vlada.gov.hr/ 14
https://vlada.gov.hr/
8. Društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te
rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu
poboljšanju.
9. Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima
definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića
gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili
sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.15
Opći cilj Strategije za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do
2020. je uspostava poticajnog okruženja za promicanje i razvoj društvenog poduzetništva u Republici
Hrvatskoj kako bi se smanjile regionalne razlike i osiguralo povećanje razine zaposlenosti, te
pravednija raspodjela i upravljanje društvenim bogatstvom.
Posebni ciljevi Strategije:
1. Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj društvenog
poduzetništva;
2. Uspostava financijskog okvira za učinkovit rad društvenih poduzetnika;
3. Promicanje važnosti i uloge društvenog poduzetništva kroz sve oblike obrazovanja;
4. Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj te
informiranje opće javnosti o temama u vezi s društvenim poduzetništvom.
Strategijom su predviđene i mjere za realizaciju zacrtanih ciljeva.
Ima 5 mjera i one pokrivaju slijedeća područja:
Mjera 1. Uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj društvenog
poduzetništva
Mjera 2. Uspostava financijskog okvira za učinkovit rad društvenih poduzetnika
Mjera 3. Promicanje važnosti i uloge društvenog poduzetništva kroz sve oblike obrazovanja
Mjera 4. Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i
informiranje opće javnosti o temama u vezi s društvenim poduzetništvom
Mjera 5. Praćenje provedbe Strategije
15
Ispunjavanje svih navedenih kriterija, društveni poduzetnik će dokazivati svojim aktima osnivanja i
poslovanja, koje će biti potrebno podnijeti prilikom podnošenja zahtjeva za upis u Evidenciju društvenih
poduzetnika. U skladu s prethodno navedenim kriterijima, društveni poduzetnik bit će svaka pravna ili fizička
osoba koja će kontinuirano obavljati registriranu gospodarsku djelatnost i svojim trogodišnjim
strateškim/poslovnim planom, godišnjim programom rada ili, ukoliko će poslovati dulje od tri godine,
dotadašnjim rezultatima moći dokazati da djeluje u skladu s kriterijima za prepoznavanje društvenih
poduzetnika. Ukoliko će smatrati da udovoljava svim prethodno navedenim kriterijima, pravna ili fizička osoba
moći će podnijeti zahtjev za upis u Evidenciju društvenih poduzetnika koju će voditi nadležno tijelo, na
razdoblje od tri godine, uz obvezu predaje godišnjeg izvještaja o realizaciji godišnjeg programa rada te izvještaja
o društvenoj reviziji. Nakon razdoblja od tri godine, moći će obnoviti upis u Evidenciju ili će se brisati iz nje.
Evidencija će biti službeni popis društvenih poduzetnika u Republici Hrvatskoj, a vođenje Evidencije definirat će
se posebnim propisom o evidenciji. Nadležno tijelo donijet će odluku zadovoljava li društveni poduzetnik uvjete
za upis u Evidenciju. Tek po operativnoj uspostavi Evidencije društvenih poduzetnika, ista će služiti kao temelj
za prijavljivanje na posebne natječaje i ostvarenje poticaja koji su namijenjeni društvenim poduzetnicima.
Za svaku mjeru predviđeno je više aktivnosti za njenu realizaciju16. Osnovni preduvjet realizacije
planiranih aktivnosti su izvori sredstava koji će potaknuti proces širenja socijalnog poduzetništva.
Aktivnosti usmjerene razvoju društvenog poduzetništva su predviđene i unutar Strukturnih fondova
Europske unije, tj. Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).
Unutar EFRR-a, kroz investicijski prioritet 9.3. Podrška društvenim poduzetnicima potiče se kvalitetniji
pristup financijskim instrumentima i podizanje infrastrukturnih kapaciteta, dok se kroz ESF, tj.
investicijski prioritet 9.8. Promocija socijalne ekonomije i društvenog poduzetništva potiču aktivnosti
vidljivosti i podizanja kapaciteta društvenih poduzetnika u svim aspektima poslovanja. U procesu
programiranja za strukturne fondove, odlučeno je da investicijski prioritet 9.8. Promocija socijalne
ekonomije i društvenog poduzetništva objedini aktivnosti predviđene za financiranje kroz ESF i EFRR,
te je postao sastavni dio Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Uz Strukturne fondove, temelj za ispunjavanje strateških ciljeva vezanih uz zapošljavanje i socijalno
uključivanje tvori i program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) 2014.-2020.
Program integrira i proširuje tri postojeća programa: (1) Progress (Program za zapošljavanje i
socijalnu solidarnost), (2) EURES (Mreža javnih zavoda za zapošljavanje u partnerstvu s Europskom
komisijom) i (3) Mikrofinancijski instrument „Progress". Progress program će u razdoblju 2014.-2020.
nastaviti s dosadašnjim aktivnostima razvoja i koordinacije politika Europske unije kroz analize i
razmjenu iskustava, te će imati poseban proračun za socijalne inovacije i razvoj socijalnih politika.
Mikrofinancijski instrument „Progress" se proširuje i na sektor društvenog poduzetništva, te će se
kroz njega financirati jačanje kapaciteta financijskih institucija, ojačati potpora pružateljima kredita i
podržati razvoj društvenog poduzetništva kroz lakši pristup financijama. Za potrebe podrške sektora
društvenog poduzetništva alocirano je 85 milijuna EUR.17
Regionalna razina
Već smo više puta naglašavali da su u stvaranju uvjeta za razvoj poduzetništva na razini neke zemlje
ili regije vrlo važne različite potporne institucije koje provode razne mjere i programe čija je zadaća
poticanje razvoja sektora malih i srednjih poduzeća. Njihove aktivnosti su usmjerene na stvaranje
pozitivne poduzetničke klime, izgradnju poduzetničke infrastrukture, izobrazbu i stručnu pomoć
poduzetnicima, tehnološki razvoj, inovacije i nove proizvodne programe, te poticanje poduzetničkih
ciljnih skupina na pokretanje poslovnog pothvata. Potporne institucije su nezamjenjive u informiranju
ciljnih skupina, prikupljanju podataka i informacija vezanih uz pojedine programe i projekte, te
općenito u promociji raznih gospodarskih programa i projekata.
Efekti djelovanja poduzetničkih potpornih institucija su puno bolji kada postoji umreženost s
institucijama lokalne uprave i samouprave kao i umreženost s područnim službama državnih
16
Mjere i aktivnosti Strategije su uključene u Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (Europski socijalni fond) pod specifičnim ciljem 9.v.1 Povećanje broja i održivosti društvenih poduzeća i njihovih zaposlenika, s alokacijom od 32.000.000 EUR, odnosno 37.647.058,82 EUR kad se uključi i nacionalno sufinanciranje. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je posredničko tijelo razine 1 za navedeni specifični cilj te nositelj cijele Strategije, što jamči potpunu usklađenost Strategije s planiranim ulaganjima iz Europskog socijalnog fonda/ https://vlada.gov.hr/ 17
https://vlada.gov.hr/
institucija, ali i direktno s kreatorima državnih programa i projekata – zavodima za zapošljavanje,
ministarstvima i sl.).
Stvaranjem mreža i razmjenom informacija podiže se kvalitetu usluga koje institucije nude, kao i
kvaliteta programa i projekata koji se kreiraju na državnoj i na regionalnoj razini. Stoga je uloga
poduzetničkih potpornih institucija u stvaranju poticajnog poduzetničkog okruženja, odnosno
poticanju ekonomskog razvoja gospodarstva nezamjenjiva.
Istraživanje u koje su bili uključeni i predstavnici potpornih institucija Karlovačke županije pokazalo je
da je ova regija prilično deficitarna sa organizacijama koje mogu ponuditi stručnu tehničku pomoć
poduzetnicima sa ovog područja, što uključuje i socijalno poduzetništvo kao relativno novu pravnu i
organizacijsku kategoriju u poslovnom djelovanju.
S druge strane, one koje postoje, dosta su konzervativne u nastojanjima da saznaju više, odnosno da
se uključe u promociju socijalnog/društvenog poduzetništva kao prilike za potencijalne osnivače
novih poslovnih subjekata na području Karlovačke županije.
Na to ukazuje činjenica da je 66% predstavnika potpornih institucija istaknulo da nisu pretjerano
upoznati sa programima i/ili projektima koji se odnose na promicanje društvenog poduzetništva, koji
se provode ili koji su se provodili na njihovom području. Većina anketiranih predstavnika potpornih
organizacija sa područja Karlovačke županije odgovorila je također negativno na pitanje o poznavanju
programa ili projekata povezanih sa ovim područjem.
Uz potporne institucije važne institucionalne pretpostavke na regionalnoj razini su strategije i
programi jedinica lokalne samouprave u kojima one definiraju ciljeve, mjere i aktivnosti usmjerene na
realizaciju svojih razvojnih planova.
U tom smislu postoje najmanje dva ozbiljna problema u Karlovačkoj županiji. Jedan je da vrlo malo
jedinica lokalne samouprave ima završene ili ažurirane razvojne dokumente, a drugi je da i tamo gdje
oni postoje razvoj socijalnog poduzetništva rijetko je jedan od ciljeva ili mjera. To ukazuje da je pred
dionicima sa područja Karlovačke županije koji razmišljaju o razvoju društvenog poduzetništva veliki
posao koji treba započeti što prije.
Faza 4 –Mogućnosti i prepreke za razvoj društvenog poduzetništva na regionalnoj razini
Prema rezultatima provedenog istraživanja18 u okviru projekta Slohra Socionet u kojem su anketirani
predstavnici poslovnog sektora (tvrtke, zadruge, obrti, NVO i sl.), potporne organizacije ili
poduzetničke potporne institucije, jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) i potencijalni
zaposlenici ili osnivači društvenih poduzeća, dionici na području Karlovačke županije identificirali su
dosta mogućnosti ali i prepreka za bavljenjem društvenim poduzetništvom na regionalnoj razini.
Predstavnici poslovnog sektora uključeni u istraživanje pokazali su se dosta rezervirani prema
mogućnostima uključivanja u programe socijalnog poduzetništva na području Karlovačke županije.
Na pitanje dali razmišljaju o mogućnosti razvoja novog projekta, usluga ili proizvoda u budućnosti koji
18
U istraživanje je bilo uključeno 23 predstavnika poslovnog sektora koji već djeluju na tržištu, 20 potencijalnih osnivača društvenih poduzeća, 10 jedinica lokalne samouprave i 6 predstavnika potpornih institucija sa područja cijele regije.
je povezan sa socijalnim poduzetništvom 61% posto anketiranih je odgovorilo negativno a 29%
pozitivno.
Predstavnici poslovnog sektora nisu imali u upitniku pitanje o preprekama koje ih ograničavaju u
njihovom poslovnom razvoju ali su imali mogućnost odrediti u kojim je područjima njihovim tvrtkama
najpotrebnija pomoć. Kao jako važna područja ispitanici su istaknuli menadžment i upravljanje
tvrtkom (43%), inovacije (39%), te marketing i dobivanje nepovratnih sredstava (35%). Dosta
važnim ispitanici su istaknuli razvoj poslovne ideje i pripremu poslovnog plana, umrežavanje,
infrastrukturu i sl. što ukazuje na određeni nedostatak stručne pomoći od strane potpornih
institucija koje su na području Karlovačke županije dosta pasivne kada je riječ o promicanju
društvenog poduzetništva.
Usprkos tome što se većina anketiranih predstavnika poslovnog sektora još ne vidi u socijalnom
poduzetništvu ispitanici su identificirali područja ili aktivnosti za koje smatraju da se mogu razvijati u
regiji kroz programe društvenog poduzetništva. Ukratko, najviše potencijala za razvoj predstavnici
poslovnog sektora vide u slijedećim područjima:
Organski uzgoj i prerada hrane (39%)
Turizam (39%)
Zaštita prirode, uređenje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih
površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo i zaštićena prirodna područja, i
dr.) (43%)
Kultura i održavanje tehničke i kulturne baštine (kulturno-zabavne aktivnosti, muzeji,
izložbe, izdavaštvo, tisak, video i glazbena produkcije, itd.) (39%)
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) na principu "poštene trgovine" (52%)
Predstavnici ciljanih skupina kao druga grupa dionika koji su bili uključeni u istraživanje također su se
izjašnjavali o mogućnostima i preprekama koje vide kao ograničenja u bavljenju socijalnim
poduzetništvom na regionalnoj razini.
U nastojanju da definiraju prepreke koje im se nalaze na putu u osnivanju tvrtke predstavnici ciljane
skupine najveću važnost su dali nedostatku financijskih sredstava. Ozbiljnim problemom smatraju
nedostatak financijskih sredstava i slabu stimulaciju lokalnog okruženja za poduzetništvo, previše
birokracije i komplicirano zakonodavstvo.
Nedostatak financijskih sredstava – 75 %
Loša klima / stimulacija lokalnog okruženja za poduzetništvo – 60%
Zakonodavstvo i birokracija – 55%
Kroz izjašnjavanje o potrebnoj pomoći i podršci koja bi im dobro došla također se može vidjeti gdje
se nalaze ozbiljne prepreke za uključivanje većeg broja predstavnika ciljanih skupina u programe
razvoja društvenog poduzetništva. Ispitinaci smatraju da bi im pomoć dobrdošla u slijedećim
Ozbiljne prepreke u uključivanju u programe socijalnog poduzetništva predstavnici ciljanih grupa
vide u tome što država i jedinice lokane samouprave dovoljno ne podupiru društveno ili socijalno
poduzetništvo te imaju premalo informacija o mogućnostima koje su povezane sa uključivanjem u
taj sektor, a za značajan je broj i problem što ne znaju kome se moraju obratiti za informacije.
Usprkos navedenim preprekama, i oni su se izjasnili o potencijalima koje regija pruža za razvoj
socijalnog poduzetništva. Ovo su posebno istaknuta područja:
Organski uzgoj i prerada hrane – 75%
Turizam – 75%
Očuvanje prirode, upravljanje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih
površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo, zaštita prirodnih vrijednosti,
zaštićena područja, i dr.) – 75 %
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog gospodarstva (korištenje
sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame, itd..) – 70%
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) po principu "poštene trgovine" - 80%
Jedinice lokalne samouprave također su bile uključene u analizu izjašnjavanja o preprekama i novim
mogućnostima zapošljavanja uz pomoć društvenog poduzetništva.
Iako se 80% onih koji su se odzvali pozivu na sudjelovanje u istraživanju izjasnilo da će u budućnosti
raditi na promociji društvenog poduzetništva, problemi koje su istaknuli predstavnici poslovnog
sektora i ciljanih skupina u vezi jedinica lokalne samouprave upućuje da je njihova pasivnost i
neobaviještenost jedna od ozbiljnih prepreka za dinamičniji razvoj socijalnog poduzetništva na
području Karlovačke županije.
Naime, iako predstavnici gradova i općina iskazuju spremnost na implementaciju mjera za
promicanje društvenog poduzetništva, (Pružanje općinskih objekata na besplatno korištenje za rad
društvenih poduzeća – 90 %/ Naručivanje/kupnja usluga ili proizvoda koje pružaju društvena
poduzeća – 90 %/ Društveno poduzetništvo će se u strateškim dokumentima odrediti kao jedno od
razvojnih prioriteta – 60 % i sl.) drugi dionici smatraju da jedinice lokalne samouprave na području
regije dovoljno ne podupiru društveno ili socijalno poduzetništvo te imaju premalo informacija o
mogućnostima koje pruža uključivanje u taj program. Tako de se nameće zaključak iako predstavnici
jedinica lokalne samouprave ne vide neke ozbiljne prepreke u promicanju i poticanju društvenog
poduzetništva one su i same svojevrsna prepreka zbog predodžbe da sve to još nije njihova briga.
Kada je riječ o njihovoj predodžbi o potencijalima za razvoj, odnosno o tome koja su područja ili
aktivnosti za koje misle da u njihovoj regiji imaju najveći regionalni potencijal za razvoj
društvenog/socijalnog poduzetništva, predstavnici jedinica lokalne samouprave su istaknuli slijedeće:
Organski uzgoj i prerada hrane – 100 %
Turizam – 90 %
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog gospodarstva (korištenje
sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame, itd.) – 90%
Socijalna i obiteljska zaštita i zaštita osoba s invaliditetom (npr. Eko-socijalna skrb za
farme/gospodarstva, dnevna briga za starije ili osobe s invaliditetom kod kuće, palijativna
skrb, ind.) – 90%
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) po principu "poštene trgovine" - 100%
Zadnja skupina dionika koja se izjašnjavala o razvoju društvenog poduzetništva bili su predstavnici
potpornih institucija. Na sudjelovanje u istraživanju odazvalo se 6 institucija koje obavljaju različite
servise za poduzetnike sa područja ove regije.19
Rezultati njihovog izjašnjavanja dodatno potvrđuju da je ozbiljan problem u promicanju i razvoju
društvenog poduzetništva u tome što na području Karlovačke županije još nema ozbiljnije
institucionalne potpore u razvoju ovog sektora, što potvrđuje i činjenica da se više od 50%
predstavnika potpornih institucija izjasnilo da je slabo upoznato sa pojmom društvenog/socijalnog
poduzetništva.
Predstavnici potpornih institucija također nisu imali ponuđene tvrdnje koje se odnose na prepreke
razvoju društvenog poduzetništva ali su kroz izjašnjavanje o područjima u kojima je društvenim
poduzetnicima potrebno pružiti pomoć naznačili gdje su najveći problemi. Prema njihovom
izjašnjavanju društvenim poduzetnicima potrebna je pomoć oko razvoja poslovnih ideja i priprema
poslovnog plana te oko umrežavanja i traženja partnera. Prema njihovim predodžbama pomoć je
potrebna i u informacijama o uključivanju u radni proces predstavnika socijalno ugroženih skupina,
financiranju, pronalaženju prikladne radne snage, kao i u spoznajama o uključivanju zaposlenih u
procese odlučivanja.
Kao i svi ostali dionici predstavnicima potpornih institucija je prilično jasno koji su najveći regionalni
potencijali za razvoj društvenog poduzetništva. To su:
19
Hrvatska gospodarska komora - županijska služba Karlovac, Razvojna agencija Karlovačke županije Karla d.o.o., REGEA – regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Obrtnička komora Karlovačke županije, Poljoprivredna savjetodavna služba Karlovačke županije i Poduzetnička zona Logorište.
Organski uzgoj i prerada hrane – 100 %
Očuvanje prirode, upravljanje i zaštita okoliša, zaštita životinja (npr. održavanje zelenih
površina, gospodarenje otpadom / recikliranje, šumarstvo, zaštita prirodnih vrijednosti i
sl.) – 83 %
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i razvoj zelenog poduzetništva
(iskorištavanje sekundarnih sirovina, proizvoda od drva, pluta, slame ..., itd.) – 83 %
Trgovina koja prodaje proizvode malih lokalnih proizvođača (poljoprivrednici, obrtnici,
umjetnici itd.) na principu fair trade-a ("poštene trgovine") – 83 %
Zaključak
Na osnovu provedenog istraživanja može se zaključiti da na području Karlovačke županije postoje
ozbiljne institucionalne prepreke za bavljenje društvenim poduzetništvom što značajno određuje
činjenicu da u regiji nema registriranih socijalnih ili društvenih poduzeća, kao ni zadruga koje su
pokazale posebnu inovativnost u organizaciji svoje djelatnosti na načelima socijalnog poduzetništva.
Određeni optimizam postoji kada je riječ o organizacijama civilnog društva od kojih su neke, iako to
nije formalno, organizirane kao socijalna poduzeća. Prema izjašnjavanjima dionika koji se povezuju sa
mogućnostima razvoja društvenog poduzetništva na području Karlovačke županije postoje slijedeće
prepreke za razvoj ovog sektora:
Predstavnici poslovnog sektora nisu skloni zapošljavanju pripadnika ranjivih skupina
Birokratske procedure su komplicirane i nema jasnog zakonodavnog okvira
Nedostupne su financijske stimulacije za razvoj društvenog poduzetništva
Loša je poslovna klima i ne postoje stimulacije lokalnog okruženja za poduzetništvo
Postoje problemi sa dostupnošću infrastrukture za poslovno djelovanje (uredi, proizvodni
prostori, itd.)
Na regionalnoj razini nema programa za dobivanje povoljnijih kredita i garancija za razvoj
društvenog poduzetništva (investicije, inovacije i sl.) Program za dobivanje povoljnijih kredita i garancija za razvoj socijalnog poduzetništva (investicije, inovacije i sl.)
Socijalno poduzetništvo se još ne smatra razvojnim prioritetom u strateškim dokumentima
na području regije
Jedinice lokane samouprave dovoljno ne podupiru društveno/ socijalno poduzetništvo
Potencijalni osnivači društvenih poduzeća ne znaju kome se obratiti za savjete i stručnu
pomoć
Faza 5 –Dobra praksa socijalnog/društvenog poduzetništva na regionalnoj, nacionalnoj
razini i EU razini
U prethodnom poglavlju smo konstatirali da je socijalno poduzetništvo na području Karlovačke
županije tek u početnoj fazi pa u tom smislu ne možemo govoriti o nekim iskustvima i dobroj praksi
koja bi bila poticaj za one kojima je to područje zanimljivo. Doduše, jedna zadruga (Herona20), koja je
u međuvremenu prestala sa radom spominje se u nekim izvještajima kao primjer socijalnog
poduzetništva sa područja ove regije. Svježijih primjera nema osim informacija da je nekoliko
organizacija civilnog društva najavilo osnivanje socijalnih poduzeća u skladu sa načelima Strategije
razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine koju je
početkom 2015. godine usvojila Vlada Republike Hrvatske. Ukratko, očekujemo da ćemo dobre
primjere društvenog poduzetništva sa područja Karlovačke županije nabrajati nakon završetka
projekta Slohra Socionet.
Što se tiče nacionalne razine, usprkos činjenici da registracija socijalnih poduzeća još nije zakonski
regulirana postoje primjeri dobre prakse koji pokazuju da je proces razvoja društvenog poduzetništva
započeo i u Hrvatskoj.
Evo nekoliko uspješnih primjera:
Autonomni centar – ACT (Čakovec)
Autonomni centar – ACT je neprofitna nevladina organizacija osnovana u siječnju 2003. sa sjedištem
u Čakovcu. ACT radi na razvoju civilnoga društva i zajednice kroz neformalnu edukaciju, informiranje i
savjetovanje potičući društvenu promjenu na područjima otvorenih tehnologija, socijalnog
poduzetništva, filantropije i medija. ACT teži društvu aktivnog građanstva s jednakim mogućnostima i
slobodnim pristupom znanju i informacijama. ACT je u 2008. provodio 10 projekata u raznovrsnim
područjima (neformalna edukacija, jačanje kapaciteta nevladinih organizacija, nezavisna kultura,
razvoj socijalnog poduzetništva...).
ACT vodi peteročlani upravni odbor na čelu s predsjednikom. Izvršni tim na čelu s izvršnim
direktorom u 2008. brojao je 6 zaposlenika i preko 30 honorarnih stručnih suradnika. U 2008. ACT je
imao gotovo 720.000,000 kn prihoda, od čega je 5% bilo od samofinancirajućih djelatnosti.
Aktivnosti samofinanciranja, odnosno poduzetničke aktivnosti, u ACT-u su počeli razvijati od samog
početka djelovanja. Već 2005. organiziraju informatičke tečajeve kojima nadopunjuju organizacijski
budžet. U 2007. razvijaju ideju grafičkog studija za neprofitne organizacije i te godine dobivaju
potporu USAID-a (kroz AED-ov Program financijske održivosti). Potpora im je omogućila pokretanje
socijalnog poduzeća za izdavačke, tiskarske i računalne djelatnosti. Tako je rođen ACT Printlab d.o.o.
koji nudi usluge grafičkog oblikovanja proizvoda i pripreme za tisak, izrade web stranica i
programiranja, digitalnog tiska, offset i roto tiska, izrade bedževa te ostalih promidžbenih
materijala.21
PRONI Centar za socijalno podučavanje (Osijek, Vukovar, Sisak, Pirovac)
PRONI Centar za socijalno podučavanje je nevladina, neprofitna udruga građana koja posebnu
pozornost u svom radu posvećuje mladima, uvažavajući različitosti etničkog podrijetla, vjere, kulture,
spola i rase. PRONI Centar djeluje na području Hrvatske, s posebnim naglaskom na poslijeratna
područja gdje je osobito izražena potreba za društvenom rekonstrukcijom.