1
1. Koja je razlika izmeu pojmova socijalna zatita i socijalna
pomo?
Socijalna zatita irok pojam koji obuhvaa i socijalnu pomo,
socijalno osiguranje, djelovanje organa civilnog drutva. Socijalna
pomo u uem i irem znaenju te rijei! Dijeli se preko opinskih
centara za socijalni rad (dohodovni cenzus) - u uem smislu...
Socijalna zatita (POJMOVNIK)U irem smislu rijei, ovaj pojam
obuhvaa naknade socijalnog osiguranja i socijalne pomoi,
univerzalne naknade (djeji doplatci, socijalne mirovine) te
socijalne usluge. U uem znaenju, socijalna zatita obuhvaa sve mjere
kojima je cilj zatita ranjivih skupina. esto se pojam socijalne
zatite poistovjeuje s pojmom socijalne sigurnosti. Socijalna pomo
(POJMOVNIK)Skup naknada kojima je cilj zajamiti minimalnu razinu
opstanka ljudima koji su ostali bez ivotnih sredstava. Obino se
financiraju iz poreznih prihoda i temelje na provjeri dohotka ili
ukupne mirovine.Pojam socijalne sigurnosti koristi se u dva
znaenja. (Puljiz)U irem znaenju, socijalna sigurnost podrazumijeva
stanje u drutvu u kojem se graani osjeaju sigurnim pred rizicima s
kojima se mogu suoiti. Takva socijalna sigurnost nije rezultat samo
dravne akcije, nego i posljedica djelovanja drugih socijalnih
imbenika. Drugim rijeima, za socijalnu sigurnost vani su
zaposlenost, obitelj, socijalna mrea, kao i sama dravna akcija. U
uem smislu, socijalna sigurnost podrazumijeva sustav odravanja
dohotka i zadovoljavanja osnovnih egzistencijalnih potreba graana.
U europskim zemljama postoji suglasnost oko tri osnovna elementa
socijalne sigurnosti. Prvi element je socijalno osiguranje, obvezno
ili dobrovoljno, putem kojeg osigurani graani, u pravilu
zaposlenici, dobivaju naknade u sluaju nastupanja definiranog
socijalnog rizika. Drugi element je socijalna pomo, odnosno davanje
koje od drave ostvaruju graani suoeni s ekonomskim tekoama, a koji
nemaju druga davanja, ili su im ona nedostatna za podmirenje
osnovnih egzistencijalnih potreba. Socijalna pomo se u pravilu
dodjeljuje nakon provjere prihoda, a financira se porezima. Trei
element su univerzalna davanja koja pripadaju svim graanima
temeljem statusa dravljanstva ili boravka u odreenoj zemlji ili se
pak radi o pripadnicima posebnih, socijalno rizinih skupina (npr.
djeji doplatci, nacionalne mirovine, davanja hendikepiranima i
slino).Socijalna zatita pokriva iri sadraj od socijalne sigurnosti.
Ona obuhvaa mjere koje poduzima drava s ciljem zatite od glavnih
ivotnih rizika s kojima se suoavaju pojedinci i njihove obitelji
(bolest, materinstvo, nesrea, smrt, starost, nezaposlenost itd.).
Pored mjera koje podrazumijeva socijalna sigurnost, socijalna
zatita obuhvaa i socijalne usluge koje se sve vie afirmiraju kao
dimenzija moderne socijalne politike.
Socijalna zatita, socijalna sigurnost, socijalno osiguranje
Pojam socijalne sigurnosti Pojam socijalne zatite Tri osnovna
elementa socijalne sigurnosti (socijalne zatite): Socijalno
osiguranje Socijalna pomo Univerzalna davanja 2. to podrazumijevamo
pod socijalnim osiguranjem?
Socijalno osiguranje je sustav novanih naknada i usluga kojima
upravlja drava putem obveznih doprinosa. Pravo na naknade
socijalnog osiguranja proizlazi iz doprinosa to ih je pojedinac
uplaivao u razdoblju dok je bio zaposlen. Najznaajnije su naknade
socijalnog osiguranja mirovine (starosne, invalidske, obiteljske),
naknade za nezaposlenost, porodne naknade, naknade u sluaju
bolesti. Ove naknade, u pravilu, nisu utemeljene na provjeri
prihoda i njihova visina je obino povezana s prijanjim zaradama ili
doprinosima. (POJMOVNIK)Socijalno osiguranje je ui pojam od
socijalne sigurnosti i socijalne zatite. Ono obuhvaa prava na
naknade i usluge koje se stjeu temeljem zaposlenosti, odnosno
plaanjem doprinosa od strane osiguranika ili poslodavca u fondove
osiguranja odreenih socijalnih rizika. (Puljiz)
3. Koje su odlike bismarckovskog sustava socijalnog
osiguranja?Temeljen na radu i radnom odnosu. Znai predvia socijalno
osiguranje za osobe u radnom odnosu.
Bismarckovski sustav je sustav socijalnog osiguranja utemeljen
na naelima socijalnih zakona usvojenih u vrijeme vladavine njemakog
kancelara Otta von Bismarcka. Prvi je zakon donesen 1883. godine a
odnosio se na osiguranje za sluaj bolesti. Slijedio je zakon o
osiguranju za sluaj nesree na radu 1884. godine i zakon o
mirovinskom i invalidskom osiguranju 1889. godine. Osnovna ideja
tih zakona je da se radnici trebaju osigurati od glavnih socijalnih
rizika. Naknade iz osiguranja plaaju se na osnovi doprinosa radnika
i poslodavaca u posebne blagajne ili fondove kojima u pravilu
upravljaju socijalni partneri. (financira se doprinosima radnika i
poslodavaca, a drava je nadlena za regulativnu i nadzornu funkciju
tripartizam)Ovaj je sustav socijalnog osiguranja karakteristian za
kontinentalnu Europu, iako su bismarckovski sustav prihvatile i
druge zemlje u svijetu. (Puljiz)
4. Je li beveridgeovski sustav socijalne sigurnosti kompatibilan
sa bismarckovskim sustavom?Beveridgeovski sustav drava financira
zdravstveno osiguranje za sve, osigurane sve kategorije
stanovnitva, no kasnije dolo do nekih modifikacija. Kod nas
prisutan bismarckovski koji ostavlja jedan veliki dio neosiguranih.
Problem se moe rijeiti uvoenjem sveobuhvatnog beveridgeovskog
modela. Itekako je kompatibilan.
Beveridgeovski sustav je sustav socijalne sigurnosti zasnovan na
naelima koja je W. Beveridge izloio, a britanski parlament usvojio
1942. godine u dokumentu pod nazivom Social Insurance and Allied
Services. Bitno je polazite beveridgeovskog pristupa je da ovjeka
treba osloboditi nude, tako da mu drava treba jamiti osnovne
egzistencijalne uvjete bez obzira na socijalni status i druga
obiljeja. Beverdige je predloio konherentan model socijalne
sigurnosti koji poiva na 4 naela: univerzalnost, jednostavnost i
jedinstvenost, uniformnost i centralizacija. Na toj osnovi
oblikovan je britanski sustav socijalne sigurnosti nakon II.
svjetskog rata, njegova naela su primijenjena i u mnogim drugim
zemljama u cjelini ili u pojedinim sustavima.5. Koji su prvi vidovi
socijalne zatite uvedeni na podruju sadanje Bosne i Hercegovine i
kada?Rudarske zadruge, bolniko osiguranje.
Socijalnoj zatiti radnika u BiH pristupilo se najprije u
rudarstvu. Prvi izvor koji govori o tome datira iz 1879. godine
kada je Zemaljska vlada preko Zajednikog ministarstva financija
traila pravila Bratinske blagajne iz Idrije (jer su se u BiH ve
tada nalazila 22 rudara iz ovog rudnika). Uskoro se pristupilo
zakonskom definiranju ovog problema pa je uslijedilo donoenje
Rudarskog zakona BiH 1881. godine Glava XI. ovog zakona definira
rad rudarskih bratinskih blagajni (po uzoru na austrijske)
osigurani rizici: bolesti, invalidnosti, starosti, gubitak
hranitelja (pomo udovicama i djeci). 1885. godine osnivana je
zajednika Zemaljska bratinska blagajna Visina lanskih priloga nije
bila ista i ovisila je od mjesnih prilika i financijskog stanja
blagajne iznosila je 3 do 4% iste zarade rudara (poslodavac je
plaao iznosa koji je plaao radnik) Svaka blagajna je imala statut i
upravljaki odbor. U sluaju oboljenja na poslu blagajna je pruala
pomo u trajanju 6 mjeseci. Svaki bolesni lan je imao besplatnu
ljekarsku njegu, lijekove i terapeutska sredstva. Od 1899. ova
prava su proirena i na ue obitelji osiguranika (ene i djecu do 14
godina). Predvieno je i plaanje pogrebnih trokova za lanove i
njihovu uu obitelj (60 kruna za lanove, 30 za ene, 15 za djecu).
Prava se nisu mogla ostvariti ako je do povrede dolo uslijed tue
ili pijanstva, a u sluaju simuliranja bile su predviene kazne (do
20 kruna). 1898. godine nakon izrade novih statuta u kojima nije
bilo predvieno vraanje 75% uloenog novca nakon prestanka lanstva u
blagajni, u Vareu, Tuzli i Zenici dolazi do nemira. Propisi o
mirovinskom osiguranju i osiguranju za sluaj nesree na poslu za
radnike na dravnim eljeznicama, inovnike, slubenike, carinske i
financijske slubenike i stalne radnike u erarnim duhanskim
tvornicama. Bolesnike i potporne blagajne za radnike u duhanskoj
industriji (Sarajevo i Mostar 1886.; Banja Luka 1891.; Travnik
1897.) imale su zadau osiguravanja najnunije zdravstvene zatite,
pomo za starost i plaanje trokova sahrane.
1909. godine donesen je Zakon o obveznom bolesnikom osiguranju
radnika Osiguranje se odnosilo na sve zaposlene ija godinja
primanja nisu prelazila 3000 kruna. Osiguranja su bili osloboeni
radnici koji se ne bave stalno odreenim poslom, osobe koje rade
povremeno, i ije zaposlenje kod jednog poslodavca ne traje due od
jednog tjedna. Zakonom su bili definirani platni razredi i prema
njima iznos doprinosa. Obveza poslodavaca da prijavljuje i
odjavljuje radnike i ubire 2/3 zakonom propisanog doprinosa i
uplati jednu treinu. etiri vrste blagajni: sreske, poslovne,
drutvene i rudarske.
Zakonom je garantirana besplatna ljekarska pomo, pomo pri
porodu, lijekovi i terapeutska sredstva. U sluaju bolovanja
osiguranik je primao 60% prosjene zarade odgovarajueg platnog
razreda i trajala je najvie 20 tjedana. Prilikom poroda radnice su
dobivale novanu potporu 4 tjedna, a u sluaju nesposobnosti imale su
potporu zadnjih 14 dana trudnoe. Plaanje trokova pogreba.
Bolniko lijeenje u Zemaljskoj bolnici kotalo je 3 krune dnevno
za najnii razred, dok je Zakonom najvia dnevna bolesnika potpora
iznosila 3,6 kruna, a bolesnika potpora najnieg razreda 48 helera
(0,48 kruna); Provoenje zakona je nailazilo na otpor jednog dijela
poslodavaca kao i radnika; Zakonom nije bilo predvieno bolesniko
osiguranje obitelji. Meutim do kraja 1914., sve sreske blagajne su
uvele obiteljsko osiguranje (Sarajevo i Tuzla 1911., Banja Luka
1912., Biha i Mostar 1913. i Travnik 1914.). Obiteljsko osiguranje
je povlailo poveanje uplate sa 3% na 4,5% iste zarade. Od 1910. do
poetka I. Svjetskog rata obuhvat radnika dosegao je 80%.
1910. godine uraen je Nacrt zakonske osnove Zakona o obvezatnom
osiguranju za sluaj nesree na poslu (Austrijski zakon donesen
1887.), ali zakon nikada nije usvojen. Osiguranje radnika za sluaj
nesree na poslu vreno je kod privatnih osiguravajuih drutava iz Bea
i Budimpete i obuhvaalo je oko 2/5 radnika.
6. Koje su glavne odlike socijalne zatite izmeu dva Svjetska
rata u tadanjoj dravi?Zakon o socijalnom osiguranju
1922. godine donesen je Zakon o socijalnom osiguranju radnika.
Zakon je predviao tri vrste osiguranja: bolesniko osiguranje,
invalidsko osiguranje za sluaj nesree na poslu i mirovinsko
osiguranje za sluaj starosti, iznemoglosti i smrti. Zakonom nije
bilo predvieno osiguranje za sluaj nezaposlenosti, ali je bilo
predvieno osnivanje burzi rada; Zakon je ograniio radno vrijeme na
8 sati dnevno, regulirao higijenske uvjete rada, djeji rad te
porodni dopust, uvode se radniki povjerenici te otvara mogunost
kolektivnog pregovaranja; Zakon se temeljio na bizmarkovskim
naelima doprinosima radnika i poslodavaca, samostalnim fondovima i
tripartitnom upravljanju. Osiguranje za sluaj nesree na poslu su
trebali financirati poslodavci; mirovinsko osiguranje doprinosima
radnika i poslodavaca (3% na osiguranu osnovicu / zaradu) a
primjenjivalo se naelo kapitalizacije. Zakon je trebao obuhvatiti
sve radnike u radnome odnosu izuzev poljoprivrednih radnika i kunih
pomonica. Dobna granica za starosnu mirovinu je bila postavljena na
70 godina; Meutim, uvjeti za ostvarivanje prava su bili povoljni i
iroko postavljeni.
Socijalna politika BiH izmeu dva Svjetska rata Sredinji ured za
osiguranje radnika u Zagrebu Loa provedba zakona Provedba
mirovinskog osiguranja tek 1. rujna 1937. godine. I dalje su
postojali zasebni i nepovezani fondovi ili potporna drutva za
mirovinsko i zdravstveno osiguranje dravnih slubenika i
namjetenika, radnika na eljeznici od kojih su neki provodili
potpuno osiguranje i za sluaj nesree na poslu, neke bolesniko i
invalidsko osiguranje, drugi samo mirovinsko itd. Rudarske blagajne
su poslovale prema tradiciji utemeljenoj za vrijeme Austrougarske
monarhije. Rudarski zakon donesen 1933. godine.
7. Na koji nain se mogu financirati sustavi socijalnog
osiguranja?
Porezi (proraun), doprinosi i kombinacijom ova dva
izvora.Porezom na dodanu vrijednost, administrativnim taksama,
porezom na dohodak, doprinosima za socijalno osiguranje, tarifama i
troarinama (akcizama), zaduivanjem, plaanjem iz depa graana, te ako
su u pitanju zemlje u razvoju i iz sredstava strane pomoi.
Najee vrste prihoda iz kojih se financira javna potronja i
sustavi socijalne zatite Porez na dodatnu vrijednost
Administrativne takse Porez na dohodak Doprinosi za socijalno
osiguranje Tarife i troarine (akcize) Kada su u pitanju zemlje u
razvoju prihodi mogu doi iz sredstava strane pomoi Zaduivanje
Plaanja iz depa graana
Porez na dodanu vrijednost (PDV) Vrsta neizravnog poreza
primjenjuje se u preko 120 drava svijeta. To je neto svefazni porez
jer se obraunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga, a neto, jer
se ne obraunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza, ve
samo na dodanu vrijednost nastalu u konkretnoj fazi. Krajnji teret
PDV-a snose potroai. Onemoguava razliite oblike prevara, ali je na
meti kritika zbog regresivnosti. Iz tog razloga se esto uvode
razliite stope PDV-a U BiH se primjenjuje od 1.1.2006. (zamjenjuje
porez na promet) i danas predstavlja jedan od najvanijih javih
prihoda.
Carine Predstavljaju jedan od najstarijih poreza, a plaa se na
robu koja se uvozi. Prevashodna namjena carina je zatita domae
proizvodnje, na nain da uvezenu robu ini skupljom i time potie
domau proizvodnju i potronju domaih proizvoda. Druga zadaa carina
je fiskalna, tj. one ine jedan od proraunskih prihoda. U BiH
carinska politika je u nadlenosti drave i ubire se preko Uprave za
neizravno oporezivanje, prema Carinskoj tarifi koju izrauje
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Akcize ili troarine Predstavljaju poseban porez kojim se
oporezuje promet odreenih proizvoda. Obveznih plaanja su uvoznici
ili proizvoai, i to u apsolutnom iznosu po jedinici mjere tog
proizvoda (kilogram, litra, komad i sl.). Spadaju u grupu
neizravnih poreza jer se troak troarine ili akcize prevaljuje na
krajnjeg potroaa / kupca. Razlozi njihovog uvoenja mogu biti
brojni: fiskalni, socijalni, zdravstveni, ekoloki, itd. Prednost
troarina je u njihovoj jednostavnosti kod ubiranja, malom broju
poreznih obveznika i izdanosti. U BiH se ubiru na razini drave
preko Uprave za neizravno oporezivanje.
Porez na dohodak Spada u izravne poreze Obveznik poreza je
fizika osoba koja ostvaruje dohodak (plau, autorski honorar, itd.)
U BiH mirovine se ne oporezuju. Poreznim obveznicima se smatraju
rezidenti i nerezidenti (koji u jednom od entiteta ostvaruju
dohodak). Ubire se od strane entitetskih poreznih uprava i iznosi
10% u oba entiteta.
Doprinosi za socijalno osiguranje Spadaju u vrstu izravnih
poreza, kojim se financiraju izdatci za mirovinsko i invalidsko
osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje za nezaposlenost,
itd. Doprinosi se obraunavaju na bruto ili neto plau zaposlenika.
Doprinose mogu plaati i osobe izvan radnoga odnosa na dragovoljnoj
osnovi. U BiH sustav obveznog socijalnog osiguranja je u nadlenosti
entiteta. Prikupljanje doprinosa za socijalno osiguranje je u
nadlenosti poreznih uprava entiteta. Sredstva od uplate doprinosa
porezne uprave entiteta transferiraju nadlenim fondovima socijalnog
osiguranja.
Koja je razlika izmeu poreza i doprinosa? Temeljna razlika izmeu
doprinosa i poreza je u tome to za poreze nema unaprijed odreene
namjene njihova troenja, dok za doprinose ona postoji. Kod plaanja
doprinosa bi trebala postojati veza izmeu visine plaenih doprinosa
i protuusluge koja se zauzvrat dobije. U razvijenim zemljama, iznos
plaenih doprinosa se rauna kao sastavni dio plae zaposlenika (bruto
plaa).
8. Koje vrste doprinosa imamo u Bosni i Hercegovini?
Mirovinsko, zdravstveno, osiguranje od nezaposlenosti RS ima sve
ovo i jo doprinos za fondove djeje zatiteDoprinose za MIO, doprinos
za zdravstveno osiguranje, doprinos za osiguranje od nezaposlenosti
i doprinos za djeju zatituKad je rije o doprinosima za djeju zatitu
ona ima samo na razini RS, Federacija nema te doprinose, a ovi
ostali su im zajedniki...
Doprinosi za socijalno osiguranje Spadaju u vrstu izravnih
poreza, kojim se financiraju izdatci za mirovinsko i invalidsko
osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje za nezaposlenost,
itd. Doprinosi se obraunavaju na bruto ili neto plau zaposlenika.
Doprinose mogu plaati i osobe izvan radnoga odnosa na dragovoljnoj
osnovi. U BiH sustav obveznog socijalnog osiguranja je u nadlenosti
entiteta. Prikupljanje doprinosa za socijalno osiguranje je u
nadlenosti poreznih uprava entiteta. Sredstva od uplate doprinosa
porezne uprave entiteta transferiraju nadlenim fondovima socijalnog
osiguranja.
Doprinosi za socijalno osiguranje u BiH entitetima
9. Preciziraj ustavne nadlenosti svake razine vlasti u Bosni i
Hercegovini glede socijalne politike?
RS (centraliziran i ima svu nadlenost) Prema Ustavu FBiH u
zajednikoj nadlenosti entiteta i upanija. Propisi i izmjene se ne
bi smjeli donositi bez nadlenosti upanija.Postoje propisi na
entitetskoj razini, razini federacije i upanije.
Daytonski mirovni sporazum je potpisan u studenom 1995. godine,
ime je okonan rat u Bosni i Hercegovini i formirano dvoentitetsko
ureenje zemlje.
Aneks IV. Daytonskog mirovinskog sporazuma (predstavlja Ustav
BiH) definira nadlenosti drave - socijalna politika nije navedena
kao jedna od nadlenosti to znai da je u nadlenosti entiteta.
Uloga Ministarstva civilnih poslovaMinistarstvo civilnih poslova
je nadleno za: poslove dravljanstva, upis i evidenciju graana,
zatitu linih podataka, prijavljivanje prebivalita i boravita, line
isprave, putne isprave, postupak evidencije registracije vozila,
deminiranje.Takoer je nadleno za obavljanje poslova i izvravanje
zadataka koji su u nadlenosti Bosne i Hercegovine i koji se odnose
na utvrivanje osnovnih principa koordiniranja aktivnosti,
usklaivanja planova entitetskih tijela vlasti i definiranja
strategije na meunarodnom planu u podrujima: zdravstva i socijalne
zatite, penzija, znanosti i obrazovanja, rada i zapoljavanja,
kulture i sporta, geodetskim, geolokim i meteorolokim
poslovima.
Prema Ustavu Federacije BiH, socijalna politika je u
podijeljenoj nadlenosti Federacije BiH i 10 upanija, to znai da je
za donoenje propisa iz oblasti socijalne politike na razini
entiteta neophodna suglasnost upanija.U RS se radi o unutranjem
organiziranju vlasti na unitarnom principu centraliziran i ima sve
nadlenosti
Daytonske ustavne nadlenosti u socijalnoj politici
(Disertacija)Potpisivanjem Daytonskoga mirovnog sporazuma iz
studenoga 1995. godine, uspostavljen je mir u Bosni i Hercegovini.
Prema Aneksu IV. Daytonskog mirovnog sporazuma, koji predstavlja
Ustav BiH, socijalna politika stavljena je u nadlenost entiteta,
dok je u FBiH socijalna politika u zajednikoj nadlenosti 10 upanija
i entiteta. To znai da je za donoenje zakonodavnih izmjena iz
oblasti socijalne politike u FBiH potrebna suglasnost upanijskih
vlada prije utvrivanja prijedloga zakona od strane entitetske
vlade. Na dravnoj razini Ministarstvo za civilne poslove ima
odreene nadlenosti u oblasti koordinacije socijalne politike i
rjeavanju pitanja iz oblasti meunarodnih ugovora o socijalnom
osiguranju. U praksi to znai da dravna razina vlasti, odnosno
nadleno ministarstvo, moe iznositi i zastupati samo stavove
unaprijed definirane od strane entiteta. Stavovi entitetskih vlada
po odreenim pitanjima esto su bili u koliziji, tako da je funkcija
dravnoga ministarstva u takvim situacijama bila paralizirana.
Ovakvom podjelom ustavnih nadlenosti dravna razina vlasti liena je
socijalne funkcije, to esto oteava odgovarajuu provedbu ugovora o
socijalnom osiguranju izmeu Bosne i Hercegovine i drugih drava,
meunarodnih presuda, itd.
10. Prema emu razlikujemo modele mirovinskog osiguranja?
Prema nainu definiranja: definirano davanje i sustave
definiranih doprinosa.Prava i financiranje: sustav tekue raspodjele
i kapitalizirane tednje.*Sve pojanjeno ima u disertaciji koju nam
je profesorica poslala.
Modeli mirovinskog osiguranja definiraju se temeljem 5 osnovnih
dihotomiziranih kriterija:1. mirovine osiguranja univerzalne
mirovinea) model osiguranja ili mirovine osiguranjaMirovine su
vezane uz plae, odnosno doprinose koje osiguranici plaaju tijekom
radnog vijeka. Za visinu mirovina vana je duina vremena u kojem su
doprinosi plaani kao i visina plaa. Radnici i poslodavci izdvajaju
doprinose proporcionalno plaama, pa se od prikupljenih sredstava
osiguranim radnicima isplauju mirovine. Obvezno je za sve
zaposlene. (Bismarck).b) model univerzalnih mirovinaMirovinska
davanja starim ljudima iznad odreene dobi ili invalidima bez obzira
jesu li oni ili nisu bili formalno zaposleni i jesu li plaali
doprinose. Financiraju se iz poreza. Uvjet za dobivanje je graanski
status (citizenship), a ne zaposlenost i uplata doprinosa od strane
korisnika. (Beveridge)2. tekua raspodjela - kapitalizacijaDva
temeljna naina prikupljanja i raspodjele sredstava za mirovinu:a)
kapitalizirani mirovinski fondovi Podrazumijevaju kapitalizaciju
mirovina. Osiguranici izdvajaju doprinose za svoje mirovine,
doprinosi se prikupljaju u fondove i ulau radi ostvarivanja dobiti.
Osiguranici iz fondova dobivaju mirovine kada prestanu raditi a u
mirovine se uraunava ostvarena dobit na uloena sredstva. Za svakog
osiguranika oploena suma doprinosa se vodi na posebnom raunu.
Osiguranik snosi rizik poslovanja kapitaliziranih fondova.
Pojedinana mirovina ovisi o akumuliranom iznosu doprinosa,
ostvarenoj dobiti i aktuarskom izraunu oekivanog trajanja ivota u
trenutku umirovljenja. b) tekua raspodjelaTemeljem meugeneracijske
solidarnosti PAYG-plati kako stigne.Radi se o dravnoj shemi koja
podrazumijeva da generacije zaposlenih svojim doprinosima plaaju
generacijama umirovljenika.Osnovna naela PAYG-sustava su:Dugorono
se ne akumuliraju sredstva u fondove kako bi se iz njih plaale
budue mirovine.Umjesto toga se oporezuje zaposlena generacija,
odnosno od njenih zarada se , kroz doprinose, uzima dio kojim se
financiraju mirovine sadanjim umirovljenicima. Zaposlenici, kao
protuuslugu za doprinose koje plaaju, od drave dobivaju pravo da e,
kada prestanu raditi, dobiti zakonom propisanu mirovinsku naknadu
od buduih generacija zaposlenika. PAYG mirovinski sustavi pred
fondovskim imaju 3 osnovne prednosti:- prikladnija su zatita protiv
inflacije i trinih oscilacija- omoguuju da se mirovine realno
poveavaju ovisno o gospodarskom rastu- takvi se sustavi mogu vrlo
brzo izgraditi, dok za uspostavu fondovskih sustava treba mnogo
vremena odnosno duga akumulacija sredstava.Nedostaci sustava tekue
raspodjele:- ugroava ih smanjivanje nataliteta i starenje
stanovnitva, odnosno sve vea generacijska neravnotea- prikladniji
su za drutvo pune i stabilne uposlenosti- unutar njih se gubi jasna
veza izmeu doprinosa i mirovina- ne stimuliraju graane na
racionalno ekonomsko ponaanje.
3. definirana davanja definirani doprinosia) definirana davanja
Mirovine su unaprijed odreene i tome se prilagoavaju formule
prikupljanja doprinosa ili poreza za njihovo financiranje.
Doprinosi za mirovine iz plaa mogu se odreivati na dva osnovna
naina:- proporcionalno plaama- za sve u jednakom iznosu-
kombinacija.b) definirani doprinosiIzraun mirovina na temelju
raspoloive sume prikupljenih doprinosa.Visina mirovina prilagoava
se prikupljenoj sumi doprinosa iz plaa, pa se unutar te sume
odreuje mirovina svakoj osiguranika prema njegovom udjelu u
akumuliranim doprinosima.Ovakvo postupanje je uobiajeno u
kapitaliziranim mirovinskim fondovima, ali se moe primijeniti i u
sustavu tekue raspodjele.
11. Koje su osnovne karakteristike mirovinskog modela Svjetske
banke (Argentinski model mirovinskog osiguranja)?Svjetska banka je
glavni zagovornik privatizacije i kapitalizacije mirovina novi
model mirovinskog sustava s vie stupova. To znai postupno
reduciranje mirovina tekue raspodjele i obveznu kapitalizaciju
unutar drugog mirovinskog stupa koji se formira iz dijela doprinosa
osiguranika. Tome se dodaje trei stup dobrovoljne mirovinske tednje
za koju se graani slobodno opredjeljuju. Strunjaci Svjetske banke
istiu da se tako poveava nacionalna tednja, jaa trite kapitala i
otvaraju mogunosti veeg investiranja, to je posebno vano u
postsocijalistikim zemljama. Istovremeno se pretpostavlja da e to
osiguranicima donijeti vee mirovine u odnosu na one koje sada
ostvaruju te da e se pojaati njihova individualna odgovornost za
ekonomsku sigurnost u starosti. 1994. godine uveden u Argentini.
Hrvatska je 1999. godine usvojila, a 2002. godine poela
primjenjivati drugu fazu mirovinske reforme. Svjetska banka se pri
koncipiranju svoje mirovinske strategije u poetku inspirirala
ileanskim modelom radikalne mirovinske reforme, kojeg je kasnije
korigirala i usvojila sustav s vie (u pravilu 3) mirovinskih
stupova. Ovaj model je usvojen i u Hrvatskoj. Prvi mirovinski stup
tekua raspodjela financira se doprinosima ili porezima, ima
redistributivnu funkciju i funkciju zatite siromanih
umirovljenika.Drugi mirovinski stup obvezna tednja na temelju
kapitalizacije obvezan, individualiziran i predstavlja mirovinsku
tednju osiguranika koji plaaju doprinose.Trei mirovinski stup
dobrovoljna tednja na temelju individualne tednje - dobrovoljan i
privatan, a ovu vrstu mirovinske tednje stimulira drava raznim
fiskalnim mjerama. 12. Koje su osnovne karakteristike sustava
mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini?U oba
entiteta jeste prisutan sustav tekue raspodjele i definiranih
davanja
Sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i
Hercegovini Dva podsustava organizirana na entitetskoj razini
Federalni zavod MIO/PIO i Fond PIO RS. Oba podsustava imaju dosta
zajednikih znaajki naslijeenih iz biveg sustava. To su sustavi
tekue raspodjele i definiranih davanja (od 2000. i elemente
definiranih doprinosa). Parametarska reforma oba sustava je
nametnuta od strane Visokog predstavnika 2000. godine).
Zakonodavni okvir mirovinskog i invalidskog osiguranja u
entitetima Zakon MIO FBIH iz 1998. godine. Zakon o organizaciji MIO
FBIH iz 2000. godine. Zakon o matinoj evidenciji FBIH. Zakon PIO RS
iz 2000. godine (obuhvaa prava i obveze po osnovu mirovinskog i
invalidskog osiguranja, matinu evidenciju, organizaciju itd.).
Zakon o mirovinskom rezervnom fondu RS iz 2008. godine. Zakon o
dobrovoljnom mirovinskom osiguranju i drutvima za upravljanje RS iz
2008. godine. Vrste prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja
Pravo na starosnu mirovinu Pravo na obiteljsku mirovinu Pravo na
invalidsku mirovinu Prava po osnovi invalidnosti:- prava invalida
II. kategorije- naknada za tjelesno oteenje.
Postupak odreivanja mirovinske osnovice za starosnu
mirovinu:Postupak je isti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj:1.
godinja plaa mnoi se s koeficijentom valorizacije za danu godinu,2.
zbroj svih valoriziranih plaa podijeli se zbrojem, odnosno ukupnim
radnim vremenom kako bi se dobila prosjena satnica,3. mirovinska
osnovica dobije se kada se prosjena satnica pomnoi s prosjenim
punim radnim vremenom osiguranika.
Ovaj postupak je u svome krajnjem ishodu slian bodovnom sustavu
jer se ovom metodom plae valoriziraju u odnosu na prosjenu plau
entiteta za svaku godinu. U Federaciji BiH koeficijenti
valorizacije od 2000. godine iznose 1, to uzrokuje nerazmjer u
visini primanja starih i novih umirovljenika. Parametarska reforma
iz 2000. godine: Starosna dob umirovljenja podignuta na 65 godina.
U Federaciji su ostale da vae odredbe o prijevremenome
umirovljenju. Smanjen je postotak od mirovinske osnovice za punu
starosnu mirovinu sa 80% na maksimalnih 75%. Odreen je iznos
akuralne stope za prvih 20 godina osiguranja od 2,25%, a za svaku
dodatnu godinu osiguranja 1,5%. Cijeli sta osiguranja ulazi u
izraun mirovinske osnovice (ostavljene prijelazne odredbe u FBIH do
2015. godine).
Parametarska reforma iz 2000. godine:Najznaajnije izmjene se tiu
stalnog usklaivanja mirovina u isplati sa iznosom prikupljenih
sredstava (izmjene lanka 51. Zakona MIO u federaciji BIH i lanka
162. Zakona PIO RS).U Federaciji BIH usklaivanje mirovina se vri
samo prema odredbama lanka 51. i to na mjesenoj osnovi.U Republici
Srpskoj usklaivanje mirovina se vri u skladu s rastom prosjene plae
i prema odredbama lanka 162., i to po potrebi (jednom ili dva puta
godinje, kada se za to steknu uvjeti).
Najnia i zajamena mirovina FBIH najnia mirovina ne moe biti nia
od 60% prosjene mirovine isplaene u prosincu 2007. godine, dok
zajamena mirovina ne moe biti nia od 80% prosjene mirovine isplaene
u 2007. godini. RS najnia mirovina ne moe biti nia od 50% prosjene
mirovine isplaene u mjesecu prosincu prethodne godine, dok zajamena
mirovina ne moe biti nia od prosjene mirovine isplaene u prosincu
prethodne godine. Velika razlika u iznosu najnie mirovine u
entitetima. Problem nerazmjernog rasta minimalnih i zajamenih
mirovina u FBIH.
Osnovni indikatori mirovinskog i invalidskog osiguranja u BiH
Ukupni prihodi i rashodi nositelja osiguranja Struktura prihoda
nositelja osiguranja Broj i struktura umirovljenika Broj
osiguranika Stopa ovisnosti sustava (dependency rate) Relativna
visina mirovina (relative penion level) Zamjenska stopa
(replacement rate) Stope obuhvata mirovinskog osiguranja.
Reformske opcije mirovinskog i invalidskog osiguranja u BiH
Strategija reforme mirovinskog i invalidskog osiguranja u
federaciji BiH Strategija reforme mirovinskog i invalidskog
osiguranja Republike Srpske13. Koji su osnovni uvjeti za
ostvarivanje prava na mirovinu u Bosni i Hercegovini?
Pravo na starosnu mirovinu Osiguranik stjee pravo na starosnu
mirovinu kad navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina mirovinskog
staza. Osiguranik stjee pravo na starosnu mirovinu kada navri 40
godina mirovinskog staza, bez obzira na godine ivota.
Pravo na invalidsku imovinuOsiguranik kod koga je utvrena I.
kategorija invalidnosti stjee pravo na invalidsku mirovinu: - ako
je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom
boleu, bez obzira na duinu mirovinskog staa. - ako je invalidnost
prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da je prije
nastanka invalidnosti imao navren mirovinski sta koji mu pokriva
najmanje jednu treinu razdoblja od navrenih najmanje 20 godina
ivota do dana nastanka invalidnosti raunajui radni vijek na pune
godine.Osiguranik kod koga je utvrena I. kategorija invalidnosti do
navrene 30. godine ivota stjee pravo na invalidsku mirovinu ako je
invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom
da prije nastanka invalidnosti ima navren mirovinski sta koji mu
pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka, ali najmanje jednu
godinu osiguranja. Pravo na obiteljsku mirovinu lanovi obitelji
stjeu pravo na obiteljsku mirovinu, ako je umrli osiguranik
ispunjavao jedan od uvjeta:1. ispunio uvjete za starosnu mirovinu2.
po osnovi ostvarenog staza stekao uvjete za invalidsku mirovinu3.
bio korisnik starosne ili invalidske mirovine. Ako je smrt
osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili
profesionalne bolesti, lanovi obitelji stjeu pravo na obiteljsku
mirovinu bez obzira na duljinu mirovinskog staza osiguranika.Prava
invalida II kategorije invalidnosti Osiguranik kod koga je utvrena
II. kategorija invalidnosti ima pravo da bude rasporeen na drugo
odgovarajue radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajue uposlenje,
prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na
odgovarajue novane naknade u svezi koritenja tih prava.
14. Nabroj i objasni osnovne modele zdravstvene zatite?
Model nacionalnog zdravstva ili beveridgeovski model Nastao u UK
nakon II. svjetskog rata, na osnovi Izvjetaja lorda Beveridgea
(Beveridge Report) u britanskom parlamentu 1942. godine Sredinji
pojam u beveridgeanskom konceptu jeste pojam socijalne sigurnosti,
a osnovna naela sadrana u konceptu su: - naelo univerzalizma
(sustavom socijalne sigurnosti obuhvaena je cijela populacija), - -
naelo jednostavnosti i jedinstvenosti (jednim doprinosom se
pokrivaju svi socijalni rizici), - naelo uniformnosti (bez obzira
na socijalni status i zarade korisnika socijalna davanja su svima
jednaka) te - naelo centralizacije cijelog sustava ime se
utemeljuje stvaranje jedinstvene javne slube. Inspiriran
liberalno-kolektivistikom ideologijom (liberalna ideologija je
dominantna, ali se doputa kolektivna uloga drave). NHS (National
Health Service) osnovan 1948. godine. Zdravstvene ustanove su u
dravnom vlasnitvu i financira ih drava iz prikupljenih poreza.
Privatni lijenici ope prakse (GPs) su u ugovornom odnosu sa NHS-om.
Elementi zdravstvene skrbi na lokalnoj razini (kolska medicina,
cijepljenje, zdravstveno obrazovanje i sl.). Beveridgeovski model
jami ravnopravan pristup zdravstvenim uslugama, imaju relativno nie
trokove, ali uz esto upitnu kvalitetu i duge liste ekanja na
specijalistike usluge
Model zdravstvenog osiguranja ili bismarckovski model Zasnovan
je na obveznom, univerzalnom socijalnom osiguranju za zaposlene.
Karakteristian je za zemlje kontinentalne Europe (Njemaka,
Austrija, Belgija, Nizozemska). Nastao je u Njemakoj u Bismarckovo
vrijeme kao dio socijalnog osiguranja i njime su se pokrivali
rizici bolesti i invalidnosti za slabo plaene radnike Doprinosi za
zdravstveno osiguranje uplauju se u poseban fond, a upravljanje
fondom i zdravstvenim sustavom, iako pod kontrolom drave, preputeno
je onima koji uplauju u fondove (interesnim udrugama radnika i
poslodavaca). Decentralizirana i autonomna struktura zdravstvenog
financiranja i zdravstvene skrbi. Sustavi osiguranja jame da
pacijenti mogu birati usluge uz relativno visoku cijenu te esto
nejednak pristup uslugama.
Liberalno-trini model ili ameriki model Ovdje je naglasak na
tritu, privatnom osiguranju i osiguranim rizicima. Model
karakteristian za SAD, Irsku i zemlje Latinske Amerike. Uloga drave
je rezidualna i ona regulira pristup zdravstvenom sustavu samo za
odreene kategorije stanovnitva (starije i siromane osobe). Jedna od
karakteristika ovog modela je veliki dio neosiguranog stanovnitva
Ove zemlje imaju loije javno-zdravstvene pokazatelje.
Liberalno-trini model karakterizira nejednak pristup uslugama i
visoki trokovi usluga.
15. Koje su osnovne karakteristike sustava zdravstvene zatite u
BiH, s aspekta financiranja, pristupa uslugama i
obuhvata?Financiranje iskljuivo iz doprinosa koji se uplauju u
fondovePristup uslugama univerzalna (ali se plaa
participacija-markica)Obuhvat nizak, malo ljudi osigurano.Ne
postoji prenosivost zdravstvenog osiguranja.Osigurani su oni kojima
se uplauju doprinosi
Financiranje i rashodi u javnom zdravstvu Zdravstveni sustav se
financira iz doprinosa radnika i poslodavaca, doprinosa drugih
fondova, dobrovoljnog osiguranja, javnih prorauna i izravnog
plaanja graana. Doprinosi se plaaju prema mjestu stalnog
prebivalita osiguranika izravno u zdravstveni fond upanije ili
entiteta. U Federaciji BiH 8% od doprinosa se uplauje u Fond
solidarnosti. Isti iznos proraunskih sredstava bi se trebao
uplatiti iz Federalnog prorauna. U FBIH stopa doprinosa za
umirovljenike je 1,2%, dok je u RS stopa doprinosa 3,75%.
Financiranje zdravstvenog sustava Osiguranici nemaju izbor
zdravstvenog fonda kod kojeg ele biti osigurani. Zdravstveno
osiguranje u jednoj upaniji ili entitetu nije automatski prenosivo
u druge upanije ili entitet. Od osiguranih graana se trai plaanje
participacije prilikom primanja zdravstvenih usluga. Visina
participacija je razliita izmeu upanija i entiteta. Vie od 40%
prihoda zdravstvenih fondova ide na financiranje plaa zaposlenika.
Pristup zdravstvenim uslugama i pitanje ravnopravnosti
Neprenosivost osiguranja izmeu upanijskih i entitetskih
zdravstvenih sustava stvara probleme u pristupu zdravstvenim
uslugama. Ovaj problem je posebno izraen kod umirovljenika koji ive
u jednom entitetu a primaju mirovinu iz drugog. Geografska
distribucija bolnica, domova zdravlja i ambulanti nije optimalna i
ne omoguava ravnopravan pristup zdravstvenim uslugama (urbana
podruja su favorizirana nautrb ruralnih podruja). Zdravstvene
usluge se uglavnom koriste od strane urbanog stanovnitva. Prema
nekim procjenama svega 28% ruralnog stanovnitva ima pristup
osnovnim zdravstvenim uslugama, a 13% istih farmacijama. Prema
zakonima oba entiteta hitna zdravstvena pomo je besplatna i mora se
pruiti svakom u potrebi. Prema zakonima entiteta i upanija odreene
kategorije graana su izuzete od plaanja zdravstvene zatite ili se
njihovo osiguranje plaa iz prorauna. Postojanje neslubenog plaanja
u zdravstvu predstavlja problem u pristupu zdravstvenih usluga i
predstavlja prijetnju integritetu sustava.Obuhvat zdravstvenog
sustava Prema zakonima oba entiteta zdravstveno osiguranje je
obvezno i univerzalno. Obuhvat zdravstvenog osiguranja je razliit
izmeu upanija i entiteta. Npr. u 2006. godini u upaniji 10 je
iznosio 63%, dok je u Sarajevskoj upaniji 93%. UNDP (2007) navodi
da u FBiH imamo 54,95% nositelja osiguranja i 45,05% osiguranih
lanova obitelji, dok je ovaj odnos u RS povoljniji sa 62,5%
nositelja osiguranja i 37,5% lanova obitelji osigura.
16. Koji imbenici utjeu na rast trokova zdravstvene
zatite?imbenici poveanja zdravstvenih trokova:- Porast standarda
stanovnitva i zdravstvenih aspiracija- Starenje stanovnitva i
poveana potranja za zdravstvenim uslugama (koncentracija
zdravstvenih izdataka pred kraj ivota).- Napredak medicine,
medicinske tehnologije i poskupljenje zdravstvenih usluga- Problem
tzv. inducirane zdravstvene potranje od strane lijenika- Poveanje
cijene lijekova farmaceutskih kompanija- Poveanje broja kroninih
bolesti, pojava novih bolesti itd.
Trokovi zdravstvenih sustava (zemlje OECD-a) kontinuirano i
znaajno rastu od 1960. godine. Najvea se ekspanzija trokova
dogodila u 70-im i 80-im godinama. U 90-im godinama neke zemlje
uspijevaju kontrolirati daljnji rast trokova, dok u drugima oni
nastavljaju znaajno rasti. Porast zdravstvenih trokova u 70-im
godinama najvie se pripisuje porastu obuhvata stanovnitva
zdravstvenim sustavom, bilo da je rije o tome da su mnoge zemlje
tada uvodile nacionalne zdravstvene sustave otvorene svom
stanovnitvu, bilo da se poveavao broj graana koji su imali pravo
koristiti zdravstvene usluge putem zdravstvenog osiguranja. U
90-ima taj se trokovni pritisak smanjio, ali uzroci su drukiji i
potencijalno opasniji. Rije je prvenstveno o starenju stanovnitva.
S poveanjem oekivanog trajanja ivota dramatino se poveava
zdravstvena potronja. Smatra se da osoba starija od 75 godina
prosjeno ima 9 puta vee zdravstvene trokove od osobe u radnoj dobi.
Drugi je uzrok opi napredak medicine, posebice sve sofisticiranija
i skuplja tehnologija, te poveanje farmaceutskih trokova.
17. Koji su pozitivni a koji negativni aspekti takozvanog rada
na crno ili neregistrirane zaposlenosti?Pozitivni: smanjenje
siromatva, smanjenje stope kriminalitetaNegativni: porezi, gubitak
za socijalne fondove, osoba nema zdravstveno osiguranje, niti
mirovinsko te joj je ivot u starosti upitan
18. Kako definiramo nezaposlenost i kako se ona mjeri?
Nezaposlenost: nije u radnom odnosu, trai posao i spreman poeti
raditi u roku 2 tjedna (definicija meunarodne organizacije rada).
Kod nas zvanino nezaposleni oni prijavljeni na zavod za
zapoljavanje.
Pojam nezaposlenosti: Pojavljuje se tek krajem 19. i poetkom 20.
stoljea paralelno s razvojem najamnog rada (masovnog plaenog rada
salariat podrazumijeva plaeni rad, podreenost poslodavcu, potivanje
radnih normi, ali i socijalnu zatitu radnika putem socijalnog
osiguranja. Javlja se kao posljedica disfunkcije trita rada i
neovisna je o ponaanju same individue. Nezaposlenost predstavlja
svojevrsni sinonim za siromatvo. Definicija nezaposlenosti: to je
osoba bez plaenog rada, koja je spremna raditi i koja se nastoji
zaposliti unutar odreenog referentnog vremenskog razdoblja. Uzrok
nezaposlenosti moe biti opa ekonomska kriza, propast poduzea ili
odreene industrije, kao i individualno ponaanje pojedinca.
Nezaposlenost predstavlja najvei rizik za one koji imaju slabiji
poloaj na tritu rada: mladi, stari, ene i imigranti. Nezaposlenost
se izmeu ostaloga tretira i kao problem socijalnog osiguranja, te
se izjednaava sa klasinim socijalnim rizicima (bolest, starost,
invalidnost). U veini zapadnih zemalja je uvedeno kao posljednji od
etiri sustava socijalne sigurnosti (osiguranje od nesree na poslu,
osiguranje bolesti, osiguranje starosti i osiguranje od
nezaposlenosti).
Osnovne definicije zaposlenosti i nezaposlenosti Zaposleni su
oni koji ustupaju svoj rad u zamjenu za plau ili kao samozaposlene
osobe na tritu izravno prodaju svoje usluge ili proizvode svoga
rada. Prema definiciji MOR-a zaposlena je svaka osoba koja u tekuem
tjednu obavi bilo kakav posao za novac ili plaanje u naturi.
Nezaposlena osoba je osoba aktivna na tritu rada i u potrazi za
poslom. Prema definiciji MOR-a to je nezaposlena osoba koja aktivno
trai posao i raspoloiva je poeti sa novim poslom u roku dva
tjedna.
Prema Zakonu o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj
sigurnosti nezaposlenih osoba FBiH, nezaposlenom osobom smatra se
osoba koja;a) nije zaposlena,b) je sposoban za rad;c) se moe
zaposliti prema propisima o radu:d) aktivno trai zaposlenje;e) je
evidentirana u slubi za zapoljavanje kao traitelj zaposlenja;f) ne
obavlja samostalnu profesionalnu i gospodarsku djelatnost;g) nije
redovit uenik, redovit student ili umirovljenik. Mjerenje
nezaposlenosti se provodi na temelju triju izvora: - ankete radne
snage na uzorku kuanstava, - statistike slubi socijalnog osiguranja
i - evidencija slubi za zapoljavanje. Slubene procjene
nezaposlenosti se, obino, temelje na kombiniranim podacima iz
jednog ili vie spomenutih izvora. No, ipak se anketom radne snage
na uzorku kuanstava dobiva najpouzdanija statistika nezaposlenosti,
koja je meunarodno usporediva, jer se temelji na meunarodno
prihvaenim definicijama i postupcima. ali, na alost, bez detaljnih
obiljeja na lokalnoj razini.
19. Koje su glavne odlike zaposlenosti prema definiciji
Meunarodne organizacije rada?
Osnovne definicije zaposlenosti i nezaposlenosti Zaposleni su
oni koji ustupaju svoj rad u zamjenu za plau ili kao samozaposlene
osobe na tritu izravno prodaju svoje usluge ili proizvode svoga
rada. Prema definiciji MOR-a zaposlena je svaka osoba koja u tekuem
tjednu obavi bilo kakav posao za novac ili plaanje u naturi.
Nezaposlena osoba je osoba aktivna na tritu rada i u potrazi za
poslom. Prema definiciji MOR-a to je nezaposlena osoba koja aktivno
trai posao i raspoloiva je poeti sa novim poslom u roku dva
tjedna.
Meunarodna standardnadefinicijanezaposlenosti se temelji na
trima kriterijima koji moraju biti zadovoljeni istovremeno, a to je
da je osoba: bez posla, trenutno raspoloiva za radida traiposao.
Prema tome, nezaposlene su sve osobe iznad dobi odreene za mjerenje
ekonomski aktivnog stanovnitva, koje su u razdoblju promatranja:a)
bile bez posla, tj. koje nisu radile za plau ili bile
samozaposlene, kako je to odreeno meunarodnom definicijom
zaposlenosti.(Zaposlene osobe obuhvaaju sve osobe iznad dobi
odreene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva koje su u
odreenom kratkom razdoblju promatranja (od jednog tjedna ili jednog
dana) najmanje jedan sat pripadale sljedeim kategorijama: plaenoj
zaposlenosti ili samozaposlenosti (Hussmanns, 1990.).b) bile
trenutno raspoloive za rad, tj. raspoloive za plaeni rad ili
samozaposlenost tijekom razdoblja promatranja.c) traile posao, tj.
poduzimale odreene korake u tono odreenom proteklom vremenu da nau
plaeni posao ili da se samozaposle (Hussmanns, 1990).
20. Definiraj stopu aktivnosti radne snage?
Stopa aktivnosti radne snage: oni koji rade i oni koji ne rade i
trae posao. Dakle i zaposleni i nezaposleni.
Zaposleni i nezaposleni ine radno aktivno stanovnitvo ili radnu
snagu. Radno neaktivne osobe ne obavljaju nikakav posao za naknadu
niti ga aktivno trae. (To su osobe mlae od 15 godina, te osobe
radne ivotne dobi koje nisu zaposlene niti nezaposlene).
Stanovnitvo u radnoj dobi, prema definiciji MOR-a, ine sve osobe
stare 15 godina i vie. Stopa aktivnosti je udio aktivnog
stanovnitva (zaposlenih i nezaposlenih) u stanovnitvu radne dobi.
Stopa zaposlenosti je udio zaposlenih u stanovnitvu radne dobi.
Stopa nezaposlenosti je udio nezaposlenih u aktivnom
stanovnitvu.
21. Objasni organizaciju sustava osiguranja za nezaposlenost u
Bosni i Hercegovini?
Slube za zapoljavanje u BiH Agencija za rad i zapoljavanje BiH
(osnovana 2003. godine) osnovne nadlenosti: meunarodno
predstavljanje i koordinacija rada sa entitetskim zavodima,
prikupljanje podataka o tritu rada; Zavod za zapoljavanje FBIH:-
upanijske slube za zapoljavanje- 78 opinskih biroa za zapoljavanje
Zavod za zapoljavanje RS:- 6 regionalnih slubi - 63 opinska biroa
za zapoljavanje Sluba za zapoljavanje Brko Distrikta
Financiranje slubi za zapoljavanje Zavodi za zapoljavanje FBiH i
RS se financiraju iz doprinosa na ime osiguranja od nezaposlenosti.
Zavod za zapoljavanje BD BiH se financira iz iroke lepeze izvora
koja ukljuuje i budet BD BiH. U FBiH se oko 30 % sredstava
usmjerava Federalnom zavodu, a 70 % upanijskim slubama. Sredstva
slubi za zapoljavanje se troe za sljedee namjene:a) administrativne
trokove zavoda/slubi prema godinjem financijskom planu, b)
osiguranje za sluaj nezaposlenosti, c) aktivne programe trita rada
ukoliko ostane sredstava nakon odbitka trokova pod a) i b)
Slube za zapoljavanje u BiH Pristup slubama za zapoljavanje je
univerzalan i omoguava pristup zdravstvenom osiguranju i naknadama
za nezaposlenost pod odreenim uvjetima. Primarna funkcija slubi za
zapoljavanje je da evidentira nezaposlene i provjerava da li imaju
pravo na naknade tokom nezaposlenosti i zdravstveno osiguranje.
Posredovanje u zapoljavanju, profesionalna orijentacija i
savjetovanje, izvoenje aktivnih programa zapoljavanje i pruanje
informacija na tritu rada su funkcije koje slube za zapoljavanje u
BiH ne obavljaju u cijelosti. Naglasak je stavljen na subvencije
plaa prilikom zapoljavanja i samozapoljavanja
Posebni programi za upoljavanje: Invalidnih osoba Mladih bez
radnog iskustva ena ene rtve nasilja Raseljene osobe
Beneficije za nezaposlene: Naknade za nezaposlenost Zdravstveno
osiguranja nezaposlenih Mirovinsko osiguranja za osobe kojim
nedostaje do tri godine mirovinskog staa za ostvarivanje prava na
starosnu mirovinu
Naknada za nezaposlene demobilizirane branitelje u Federaciji
BiH u iznosu 150KM (2007 2010)
Naknade za nezaposlenost Obuhvat naknadom za vrijeme
nezaposlenosti je nii nego u drugim zemljama jugoistone Evrope. U
BiH prema podacima 2006/2007, obuhvaeno je manje od 1,9%
prijavljenih nezaposlenih lica (2,2 % u RS i 1,5 % u FBiH). Sistem
naknada na ime nezaposlenosti se smatra neefikasnim i ne prua
minimum socijalne sigurnosti nezaposlenim licima. U FBiH naknada
iznosi 40 % prosjene neto plae u posljednja tri mjeseca prije
prestanka radnog odnosa. Duina isplaivanja naknade ovisi od duine
ukupnog staa osiguranja osiguranika. U RS iznos naknade se kree
izmeu 30 % i 40 % prosjene plae lica u posljednja tri mjeseca prije
prestanka radnog odnosa za lica sa deset ili vie godina staa.
22. Je li registrirana nezaposlenost u Bosni i Hercegovini dobar
pokazatelj nezaposlenosti, i zato?*to se tie nezaposlenosti prof.
je predloila web stranicu Ministarstva civilnih poslova
mnogo ljudi koji nisu prijavljeni na biro, koji rade na crno i
sami ih poslodavci ne prijavljuju i koji jednostavno ne ele biti na
birou jer ne vide njegovu funkciju
23. to podrazumijevamo pod aktivnim mjerama zapoljavanja?
Aktivna politika podrazumijeva tri vrste intervencija na tritu
rada (Puljiz, 2005.):1. posredovanje u zapoljavanju (job broking)
cilj mu je usklaivanje ponude i potranje radnih mjesta na tritu
rada;2. obrazovanje za trite rada (labour market training) cilj mu
je unapreenje i prilagodba znanja i vjetina traitelja zaposlenja na
tritu rada.3. neposredno stvaranje radnih mjesta (direct job
creation) bilo u javnom sektoru, bilo sufinanciranjem zapoljavanja
u privatnom sektoru.
Osnovni ciljevi pojedinih mjera aktivne politike su (Obadi,
2003):1. smanjivanje neusklaenosti nastoji se smanjiti mogunost
otputanja zaposlenih radnika i poveati zapoljavanje traitelja
zaposlenja;2. poveanje postojeih vjetina i znanja dodatnim
treninzima nastoje se izbjei nedostaci u strunosti (specijalizirano
obuavanje i dodatno obrazovanje - dokvalifikacija, prekvalifikacija
i specijalizacija);3. stimuliranje potranje rada putem pojedinih
mjera u regijama s vikom radne snage;4. stimuliranje mobilnosti -
podupiranje ponude rada u regijama u kojima se javlja manjak radne
snage; 5. uspostavljanje jednakih mogunosti zapoljavanja za sve
sudionike na tritu.
Jedna od glavnih funkcija aktivne politike na tritu rada jest
smanjivanje nezaposlenosti poboljanjem efikasnosti funkcioniranja
samog trita. Mjere aktivne politike zapoljavanja su namijenjene u
prvom redu tzv. tvrdoj jezgri nezaposlenih odnosno onoj kategoriji
nezaposlenih unutar populacije nezaposlenih koja se iznimno teko
zapoljava (Babi, 2003).
Vana prednost aktivne politike je da posebnu panju usmjerava na
tzv. obeshrabrene radnike odnosno osobe koje ele posao i trenutno
su raspoloive za rad, ali su odustale od aktivnog traenja posla jer
vjeruju da ga ne mogu nai (Kerovec, 1999.). Spreavanjem tzv. efekta
obeshrabrenog radnika aktivna politika nastoji poboljati njihov
poloaj na tritu rada i poveati vjerojatnost njihovog ponovnog
zapoljavanja.
Primjena dodatnog obuavanja ili prekvalifikacije za pojedino
radno mjesto za koje postoji poveana potranja utjee na bre
popunjavanje slobodnih radnih mjesta odnosno na istodobno smanjenje
broja nezaposlenih i broja slobodnih radnih mjesta. Osim toga,
aktivnim politikama na tritu rada moe se sprijeiti budui prijelaz
iz zaposlenih natrag u nezaposlene. Ako je, na primjer, nezaposlena
osoba dodatno obuena, to osim to poveava njezine anse da se
zaposli, poveava i njezine anse da ostane zaposlena kada se jednom
zaposli. Zbog toga se, u aktivne mjere na tritu rada, sve ee
ukljuuju i osobe koje smatraju da bi mogle izgubiti posao, pa se na
taj nain smanjuje broj otkaza (Obadi, 2003).
Iako aktivna politika nije posebno uspjena u potpomaganju
ponovnog zapoljavanja i otvaranju novih radnih mjesta, njena vanost
se ogleda u njenoj osnovnoj svrsi a to je poboljanje poloaja
nezaposlenih osoba s najmanjim ansama za zaposlenje, odnosno
specifinih skupina koje nezaposlenost najvie pogaa. Sudionici tih
mjera, posebno mladi, stjeu bazne vjetine, uvode se u rad i stjeu
osnovno radno iskustvo, to sigurno utjee na poboljanje njihove
situacije na tritu rada (Kerovec, 1994).Sudjelovanje u aktivnim
politikama na tritu rada takoer esto slui kao dohodovna pomo
radnicima koji su izgubili pravo na naknadu za nezaposlene (Obadi,
2003)..
24. Koja socijalna davanja u Federaciji BiH se financiraju iz
prorauna entiteta?
Financiranje socijalnih davanja: Svjetska banka (2009)
procjenjuje da 4% BDP u BiH odlazi na socijalna davanja (prosjek
zemalja OECD-a je 2,5% BDP-a). Borake naknade apsorbiraju ukupno
ove potronje. ovih sredstava se troi na naknade socijalne pomoi
(temeljene na imovinskom cenzusu), naknade tzv. neratnih invalida i
ostale naknade. Radi se o naknadama koje se iskljuivo financiraju
iz proraunskih sredstava.
Kategorije stanovnitva kojim se isplauju naknade sa razine
Federacije BiH: Neratni invalidi Naknada za tuu njegu i pomo
neratnih invalida Naknada za ortopedski dodatak Ratni vojni
invalidi Naknade za tuu njegu i pomo ratnih vojnih invalida Naknada
za ortopedski dodatak ratnih vojnih invalida Obiteljska invalidnina
civilnih rtava rata
Vrste dohodovnih naknada koje se isplauju sa razine upanija i
opina: Naknade za civilne rtve rata (70% naknade se financira iz
Prorauna FBiH i uplauje upaniji). Naknada za tuu njegu i pomo osoba
starijih od 65 godina (naknada nije planirana u upanijskim
proraunima). Naknade za boraku populaciju i socijalne kategorije
utvrene upanijskim propisima. Klasina socijalna pomo se isplauje iz
opinskih prorauna preko opinskih centara za socijalni rad.
Dohodovne naknade koje se isplauju sa razine RS: Borake
beneficije: Naknade za vojne invalide i preivjele lanove Posebni
dodatak; Naknade za dobitnike priznanja Civilne naknade: Socijalna
pomo (opinski prorauni) Invalidnine (opinski prorauni)
Obuhvat stanovnitva socijalnim davanjima: Regresivna priroda
socijalnih naknada, to rezultira dosta niskim obuhvatom siromanih
Svjetska banka (2009.) procjenjuje da samo 18% od ukupnog iznosa
naknada odlazi najsiromanijoj petini stanovnitva, dok veina naknada
odlazi bogatoj petini stanovnitva. Beneficije koje se odnose na
bive borce su najregresivnije: 27% naknada vezanih za borce odlazi
osobama koje se nalaze u najbogatijem segmentu (petini) populacije,
dok oni u najsiromanijoj petini primaju manje od 15% naknada.
Uinak socijalnih transfera na siromatvo:-Prema izvjeu Ankete o
potronji kuanstava u BiH (2007) siromatvo se procjenjuje na 18%
stanovnitva, raunajui i naknade koje ova domainstva primaju. Kada
bi ove naknade bile ukinute, stopa siromatva bi se samo neznatno
poveala na 19.2%.
Prijedlog reformi sustava socijalnih davanja: Depolitiziranje
sustava socijalnih davanja; Uvoenje imovinskog ili / i dohodovnog
cenzusa za sve vrste naknada s ciljem boljeg ciljanja i sprjeavanja
siromatva. Evidencija isplate svih vrsta naknada na jednome mjestu
(Federacija BiH), kako bi se izbjeglo koritenje istih ili slinih
naknada iz vie izvora; Unaprjeenje efikasnosti institucija
(Institut za medicinsko vjetaenje, Centri za socijalni rad, nadlena
ministarstva):
Ujednaavanje naknada kako bi se izbjegla diskriminacija
korisnika prema mjestu prebivalita; Utvrivanje minimalnih standarda
u skladu s preuzetim meunarodnim pravnim instrumentima u oblasti
socijalnih davanja i izbor ciljnih grupa; Usklaivanje politike
socijalnih davanja s politikom trita rada, kako bi se sprijeilo
dosadanje stimuliranje rada na crno.
25. to je osnovna karakteristika sustava socijalnih davanja u
Bosni i Hercegovini? ???
Socijalna pomo i socijalna davanja u Bosni i Hercegovini Ustavne
nadlenosti glede socijalne politike u BiH i entitetima; Proces
centralizacije sustav socijalne pomoi i socijalnih davanja u FBiH;
- Uloga upanijskih centara za socijalni rad i centara za socijalni
rad u opinama Centralizirani sustav socijalne pomoi u RS - Uloga
opinskih centara za socijalni rad
Najznaajniji zakoni iz oblasti socijalnih davanja u Federaciji
BiH: Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rada
i zatite obitelji s djecom Federacije BiH (Slubene novine FBiH:
36/99, 54/04, 39/06 i 14/09); Zakon o razvojaenim braniteljima i
lanovima njihovih obitelji (Slubene novine Federacije BiH, br.
61/06, 27/08, 32/08 i 9/10); Zakon o pravima branitelja i lanova
njihovih obitelji (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/04, 56/05
i 70/07); upanijski zakoni iz oblasti socijalne i braniteljske
zatite
Zakoni iz oblasti socijalnih davanja u RS: Zakon o socijalnoj
zatiti RS (Slubeni glasnik RS, br. 5/93, 15/96,110/03 i 33/08);
Zakon o pravima boraca, vojnih invalida, PPB
obrambeno-oslobodilakog rata RS (Slubeni glasnik RS br. 46/04,
53/04, 20/07,59/08 i 118/09); Uredba o dopunskom materijalnom
obezbjeenju vojnih invalida s pravom na dodatak za tuu njegu i pomo
RS (Slubeni glasnik RS br. 14/05); Uredba o borakom dodatku RS
(Slubeni glasnik RS, br. 54/07, 73/08 i 117/09)
Financiranje socijalnih davanja: Svjetska banka (2009)
procjenjuje da 4% BDP u BiH odlazi na socijalna davanja (prosjek
zemalja OECD-a je 2,5% BDP-a). Borake naknade apsorbiraju ukupno
ove potronje. ovih sredstava se troi na naknade socijalne pomoi
(temeljene na imovinskom cenzusu), naknade tzv. neratnih invalida i
ostale naknade. Radi se o naknadama koje se iskljuivo financiraju
iz proraunskih sredstava.
Kategorije stanovnitva kojim se isplauju naknade sa razine
Federacije BiH: Neratni invalidi Naknada za tuu njegu i pomo
neratnih invalida Naknada za ortopedski dodatak Ratni vojni
invalidi Naknade za tuu njegu i pomo ratnih vojnih invalida Naknada
za ortopedski dodatak ratnih vojnih invalida Obiteljska invalidnina
civilnih rtava rata
Vrste dohodovnih naknada koje se isplauju sa razine upanija i
opina: Naknade za civilne rtve rata (70% naknade se financira iz
Prorauna FBiH i uplauje upaniji). Naknada za tuu njegu i pomo osoba
starijih od 65 godina (naknada nije planirana u upanijskim
proraunima). Naknade za boraku populaciju i socijalne kategorije
utvrene upanijskim propisima. Klasina socijalna pomo se isplauje iz
opinskih prorauna preko opinskih centara za socijalni rad.
Dohodovne naknade koje se isplauju sa razine RS: Borake
beneficije: Naknade za vojne invalide i preivjele lanove Posebni
dodatak; Naknade za dobitnike priznanja Civilne naknade: Socijalna
pomo (opinski prorauni) Invalidnine (opinski prorauni)
Obuhvat stanovnitva socijalnim davanjima: Regresivna priroda
socijalnih naknada, to rezultira dosta niskim obuhvatom siromanih
Svjetska banka (2009.) procjenjuje da samo 18% od ukupnog iznosa
naknada odlazi najsiromanijoj petini stanovnitva, dok veina naknada
odlazi bogatoj petini stanovnitva. Beneficije koje se odnose na
bive borce su najregresivnije: 27% naknada vezanih za borce odlazi
osobama koje se nalaze u najbogatijem segmentu (petini) populacije,
dok oni u najsiromanijoj petini primaju manje od 15% naknada.
Uinak socijalnih transfera na siromatvo:-Prema izvjeu Ankete o
potronji kuanstava u BiH (2007) siromatvo se procjenjuje na 18%
stanovnitva, raunajui i naknade koje ova domainstva primaju. Kada
bi ove naknade bile ukinute, stopa siromatva bi se samo neznatno
poveala na 19.2%.
Prijedlog reformi sustava socijalnih davanja: Depolitiziranje
sustava socijalnih davanja; Uvoenje imovinskog ili / i dohodovnog
cenzusa za sve vrste naknada s ciljem boljeg ciljanja i sprjeavanja
siromatva. Evidencija isplate svih vrsta naknada na jednome mjestu
(Federacija BiH), kako bi se izbjeglo koritenje istih ili slinih
naknada iz vie izvora; Unaprjeenje efikasnosti institucija
(Institut za medicinsko vjetaenje, Centri za socijalni rad, nadlena
ministarstva):
Ujednaavanje naknada kako bi se izbjegla diskriminacija
korisnika prema mjestu prebivalita; Utvrivanje minimalnih standarda
u skladu s preuzetim meunarodnim pravnim instrumentima u oblasti
socijalnih davanja i izbor ciljnih grupa; Usklaivanje politike
socijalnih davanja s politikom trita rada, kako bi se sprijeilo
dosadanje stimuliranje rada na crno.
26. to je socijalna pomo?
Socijalna davanja / socijalna pomo Porast siromatva (i tzv. novo
siromatvo) predstavlja izazov za sustave socijalne pomoi; Siromatvo
je u porastu posebno u tranzicijskim zemljama; Porast siromatva je
uzrokovan prvenstveno poveanjem dugotrajne nezaposlenosti,
promjenama u prirodi rada, promjenama u struktuuri obitelji, te
financijskim tekoama u nekim dijelovima socijalnog osiguranja (npr.
mirovinsko osiguranje).
Socijalna pomo je skup naknada i usluga koje trebaju jamiti
egzistencijalni minimum ljudima u potrebi, a polazei od provjere
dohotka i / ili imovine (Eardley i sur.1996.; Duffy, 1998.). Glavne
odrednice ove definicije su problematine (ne mogu se primijeniti u
svim sluajevima): provjera dohotka i / ili imovine naknade koje
jame egzistencijalni minimum
Funkcije i oblici socijalne pomoi: Socijalna pomo ima dvije
osnovne funkcije: Izbjei stanje krajnje materijalne oskudice
Sprijeiti marginalizaciju i socijalnu iskljuenost Koja razina
dohotka odraava egzistencijalni minimum ovisi o utvrenoj slubenoj
liniji siromatva. U nekim sluajevima koritenje socijalne pomoi ne
mora biti vezano s niskim prihodima, nego s visokim trokovima
Gough i sur. (1997) sve su programe socijalne pomoi (means
tested programe) razvrstali u tri kategorije:1. Opa socijalna
pomo,2. Kategorijalna socijalna pomo,3. Vezana socijalna
pomo.Milanovi (1998.) istie da u tranzicijskim zemljama
kategorijalna pomo igra puno vaniju ulogu nego opa pomo ili
zajameni minimalni dohodak.
Kriteriji ostvarivanja socijalne pomoi:Kriteriji za ostvarivanje
socijalne pomoi se razlikuju od zemlje do zemlje i od programa do
programa. No, oni mogu ukljuivati: Provjeru resursa (imovinski i /
ili dohodovni cenzus). Naelo supsidijarnosti, Provjera radne
motivacije- Problem stigmatizacije i socijalne kontrole moe biti
uzrok za ne koritenje naknada i kada pojedinac na njih ima
pravoStruktura korisnika socijalne pomoi Struktura korisnika
socijalne pomoi e ovisiti prvenstveno o ulozi socijalnog osiguranja
unutar sustava socijalne zatite / socijalne sigurnosti. Korisnici:
hendikepirani, ene, nezaposleni, roditelji samci / samaka kuanstva.
Meu korisnicima koji due vremena primaju socijalnu pomo
prevladavaju pojedinci bez diploma, kvalifikacija i strunog
obrazovanja. Vjerojatnost dueg koritenja pomoi raste s dobi
korisnika.
Upravljanje socijalnom pomoi Stupnjevi (de)centralizacije
Osnovna jedinica na koju je usmjerena pomo moe biti: pojedinac,
nuklearna obitelj, kuanstvo. Karakter means testa ili provjere
prihoda Provjera radne motivacije Stupanj diskrecije prilikom
dodjele naknade Izdanost naknada
Modeli (reimi) socijalne pomoi Lodemel i Schulte (1992)
razlikuju etiri reima:1. Institucionalni reim (Velika Britanija);2.
Diferencirani reim (Njemaka, Austrija, Belgija,...)3. Rezidualni
reim (Skandinavske zemlje);4. Nepotpuno diferencirani reim
(Francuska i juno europske zemlje);
Gough i sur. (1997) na temelju istraivanja zemalja OECD-a
diferenciraju osam modela socijalne pomoi.
27. Koje su razlike i slinosti izmeu populacijske i obiteljske
politike?
Obiteljska politika je cjelovit i sustavan skup mjera koje
djeluju u korist obitelji, prije svega u korist obitelji s
djecom.Populacijska (demografska) politika je skup mjera usmjerenih
na postizanje odreenih demografskih ciljeva. Taj cilj moe biti
poveanje broja stanovnika i poboljanje demografske strukture, a
njega nastoje postii razvijenije, u prvom redu europske zemlje,
koje su suoene s niskim stopama fertiliteta i padom broja
stanovnika. Na drugoj strani, smanjenje nataliteta ele ostvariti
nerazvijene zemlje s visokim stopama demografskog rasta. Drugim
rijeima, populacijska politika utjee na kvantitativne i
kvalitativne promjene u stanovnitvu, a obiteljska politika je
usmjerena na poboljanje kvalitete ivota obitelji, odnosno njenih
lanova. Ipak, populacijska i obiteljska politika meusobno su
tijesno povezane i u velikoj se mjeri preklapaju. Najznaajnije
mjere obiteljske politike, kao to su djeji doplatci, potpore
majkama, usluge za djecu i obitelj, mogu se smatrati i mjerama
populacijske politike. Iako je obiteljska politika u svom poetnom
stadiju bila obiljeena populacijskim ciljevima, danas su takvi
ciljevi eksplicitno proklamirani samo u nekim zemljama. Pojedine
zemlje izbjegavaju otvoreno definirati populacijsku politiku iz vie
razloga. Jedan od njih je da se dravne mjere kojima se nastoji
utjecati na fertilitet mogu percipirati kao ugroavanje ljudskih
prava. Drugi je motiviran povijesnim razlozima (nacizam i faizam su
se populacijskom politikom sluili radi ostvarenja ekspanzionistikih
i rasistikih dravnih ciljeva). Danas prevladava stav da je svim
europskim zemljama potrebna i obiteljska i populacijska
politika.
28. Navedi osnovne karakteristike obiteljske politike u BiH
entitetima?
Velika razlika RS(djeja zatita) i FBiH* web stranica fond za
djeju zatitu
Regulatorni okvir obiteljske politike u BiH Obiteljski zakon
FBiH Porodini zakon RS (Slubeni glasnik RS, br. 54/02 i 41/08);
Zakon o djejoj zatiti RS (Slubeni glasnik RS, br. 4/02,17/08 i
1/09); Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava
rada i zatiti obitelji s djecom Federacije BiH (Slubene novine
FBiH: 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09);
Trokovi za djecu, djeji doplatci i porezne olakice u Federaciji
BiH: Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava
rata i zatite obitelji s djecom su utvrena osnovna prava, dok su za
implementaciju Zakona odgovorne upanije; Mnoga prava se ne
financiraju (vidi tablicu); Porezne olakice za djecu definirane su
Zakonom o porezu na dohodak FBiH;
Javni fond za djeju zatitu RS Naknada plae za vrijeme koritenja
porodnog odsustva (u visini prosjene neto plae ili plae na koju su
plaeni doprinosi posljednja 3 mjeseca); Rad sa jednom polovinom
radnog vremena radi pojaane njege djeteta sa psihofizikim smetnjama
u razvoju; Materinski dodatak (30% prosjene neto plae); Pomo za
opremu novoroeneta (jednokratna pomo u iznosu 50% prosjene plae u
prethodnoj godini);
Radno zakonodavstvo u BiH Zabrana diskriminacije ene na radnom
mjestu zbog trudnoe; Pravo na skraeno radno vrijeme ( pravo na rad
s polovinom radnog vremena); Pravo na pauzu za dojenje; Pravo na
mirovanje radnog odnosa; Pravo na poroajno odsustvo; Pravo koje moe
koristiti otac djeteta, odnosno usvojilac djeteta; Pravo na zatitu
u pogledu prekovremenog rada; Pravo majke u sluaju djetetove
smrti
Porodni i roditeljski dopusti: Porodni dopust je pravo koje
pripada zaposlenoj majci i namijenjen je njenom fizikom oporavku
nakon poroda. Roditeljski dopust slijedi nakon porodnog dopusta Kod
porodnog i roditeljskog dopusta osim duine trajanja vana je i
visina naknade. U europskim zemljama roditeljski i porodni dopust
se smatraju mjerama stimuliranja nataliteta i snaenja obiteljske
politike. U SAD i Kanada koje nemaju problem sa natalitetom, ove
mjere su namijenjene smanjenju diskriminacije ena na radnom
mjestu.
Porodni i roditeljski dopusti u Bosni i Hercegovini: Prema
zakonima o radu oba entiteta, ena ima pravo na porodni dopust u
trajanju godinu dana; Naknada plae za vrijeme porodnog dopusta u
FBiH nije obveza poslodavca; U nekim sluajevima naknada plae za
vrijeme porodnog dopusta je garantirana kolektivnim ugovorima;
Naknada plae za vrijeme porodnog dopusta u RS se isplauje iz Fonda
za zatitu djeteta;
Usluge djeci i obitelji: U uem smislu to su usluge namijenjene
djeci, odnosno obiteljima s malom djecom: jaslice (za djecu od 1 do
3 godine) i vrtii (za djecu od 3 do 6 godina starosti); Udio
sredstava roditelja u plaanju predkolskih institucija. Njihova
uloga je odgojna, obrazovna, socijalizacijska, pored toga to su od
pomoi zaposlenoj majci radi zbrinjavanja djeteta. U veini zemalja
osjea se manjak institucija za cjelodnevno zbrinjavanje djece.
Slaba razvijenost usluga proizlazi iz dva osnovna imbenika:
financijskoga i vrijednosnoga.
Usluge djeci i obitelji u Bosni i Hercegovini: Djeji vrtii i
jaslice subvencionirani od drave; Privatni vrtii i jaslice;
Javni fond za djeju zatitu RS: Zadovoljavanje razvojnih potreba
djeteta; Predkolsko obrazovanje za djecu bez roditeljskog staranja,
djecu sa smetnjama u razvoju i djecu na duem bolnikom lijeenju;
Odgojno obrazovni programi pripremanja djece za kolu;
29. to podrazumijevamo pod europskim trendom rekoncilijacije
vanjskog rada i obitelji?
Europski trend: rekoncilijacija vanjskog rada i obitelji
Rekoncilijacija rada i obitelji podrazumijeva meusobnu prilagodbu i
ravnotee izmeu razliitih sfera obiteljskih i vanjskih aktivnosti, a
prije svega plaenog i neplaenog rada. Dva naina rekoncilijacije:
tradicionalni i suvremeni- Tradicionalni se sastoji u tome da se
obitelj prilagoava tritu rada (odgoda formiranju obitelji i raanja
djece, itd.)- Moderni nain se sastoji u prilagodbi vanjskog rada
obiteljskim obvezama.
Do 70.-ih godina smatralo se da je visok fertilitet u uskoj
korelaciji sa zadravanjem ene u kui. Posljednjih desetljea
zaposlenost ena postaje osnovna pretpostavka poveanog nataliteta.
Zapoljavanje majke je najefikasnije sredstvo borbe protiv siromatva
(ovo posebno vai za jednoroditeljske obitelji). Paralelno sa
zapoljavanjem potrebno je razviti mreu usluga koje e bit na usluzi
i dostupne svima.
30. Kako definiramo stambenu politiku?
Stambena politika podrazumijeva intervenciju drave u sferu
stambenog sektora s ciljem zatite i osiguranja stambenih uvjeta za
najugroenije kategorije stanovnitva.Stanovanje je jedna od osnovnih
ovjekovih potreba.Stan je najvea materijalna i simbolina vrijednost
svakog kuanstva.Intervencija drave u stambenoj politici zapravo
znai poetak razvoja stambene politike uope. Stambena politika je
najmlaa politika u okviru programa modernih socijalnih politika.
Pravo na stan predstavlja jedno od osnovnih ljudskih i socijalnih
prava.Socijalno stanovanje je irok pojam i odnosi se na
intervenciju drave u stambenu potronju. Socijalno stanovanje je
sredinji program svakog sustava stambene politike. Socijalno
stanovanje ima tri aspekta:- stambena opskrba gradnja socijalnih
stanova za odreene ciljane skupine stanovnika.Socijalni stanovi se
dijele na osnovi provjere prihoda i imovine pojedine obitelji. To
su uglavnom jeftiniji stanovi i sagraeni po skromnijim standardima
u odnosu na stanove na tritu. Kuanstva koja ne mogu kupiti stan ili
ga iznajmiti na tritu, podnose molbu za socijalni stan, uglavnom
lokalnim vlastima. Poredak na listi ostvaruje se na osnovi primanja
kuanstva, broja lanova, broja djece, bolesnih lanova, duine boravka
u datom gradu i imovinskog stanja. - subvencije drava odreenim
ciljanim skupinama, redovito na osnovi provjere primanja i
imovinskog stanja, subvencionira trokove stanovanja. Najvie se
subvencionira najamnina, a mogu se subvencionirati i trokovi
komunalija (pomo u koritenju stana). - propisi kojima se ureuje
trite stanova i stambena politika openito.Na primjer, drava odreuje
visinu stanarine u privatnim stanovima za iznajmljivanje, drava
zakonima ureuje subvencioniranje kamata na stambene kredite ili
davanje premija na stambenu tednju, drava daje porezne povlastice
prilikom plaanja poreza na dohodak obiteljima koje kupuju stan ili
kuu.
Obzirom na razliitu ulogu drave u stambenoj potronji , stambene
politike u razvijenim zemljama se dijele na dva tipa:1. Opsena
stambena politika preuzima odgovornost za podmirivanje stambenih
potreba cjelokupnog stanovnitva (vedska, Francuska, Njemaka,
Nizozemska). 2. Dodatna stambena politika bavi se potrebama
specifinih drutvenih skupina koje na osnovi svojih zarada ne mogu
doi do pristojnog stana na stambenom tritu (V.Britanija, SAD).
31. Koji su kljuni ciljevi u stambenoj politici?
Kljuni ciljevi u stambenoj politici su:1. Priutivost stana je
mjera trokova stanovanja u odnosu na visinu dohotka. Kuanstvo moe
sebi priutiti dostojan stan ako drava kontrolira najamnine na
stambenom tritu, subvencionira najamnine, gradi socijalne i javne
stanove, subvencionira stambenu tednju, daje porezne poticaje za
kupnju stana te preuzima aktivnu ulogu u zemljinoj politici. 2.
Pristupanost stana znai pristup adekvatnom stanu kojim se na
odgovarajui nain upravlja i kojeg se odrava u skladu s potrebama
kuanstva. Oekuje se da na stambenom tritu postoji ponuda razliitih
stanova za kojima postoji potranja. U nekom gradu moe biti problem
s pristupanou socijalnim stanovima, jer se oni ne grade. Isto tako,
premda moe postojati potranja za obiteljskim kuama, one su
nepristupane ako u gradskim planovima nema lokacija za njihovu
gradnju. 3. Stambeni standardi, kvaliteta stambenog fonda,
podrazumijevaju rast standarda u novosagraenim stanovima te bolje
odravanje postojeeg stambenog fonda. Kod standarda stanovanja
redovito se rauna s ovim indikatorima: prosjena veliina stana,
stambena povrina po glavi stanovnika, broj osoba po stanu, udio
stanova sagraenih prije 1918. godine, udio stanova bez kupaonice,
udio stanova s centralnim grijanjem.4. Integrativnost je nova
odrednica kojom se stanovanju i odgovarajuoj stambenoj politici
pripisuje ira uloga, radi se o podmirenju osnovne ivotne potrebe, u
smislu doprinosa socijalnoj koheziji i iroj socijalnoj
stabilnosti.
32. Koje su etiri prakse financiranja podmirenja stambenih
potreba?
Globalno gledajui, u politikama razvijenih zemalja mogu se
razlikovati
etiripraksefinanciranjapodmirivanjastambenihpotreba(Boleat,1986.).1.
Direktni sustav Najjednostavniji sustav
stambenogfinanciranja,sredstva za kupnju stana osigurava kupac bez
posredovanja neke financijske institucije. (roditelji kupuju
stanove za djecu ili poduzetnik sam financira gradnju stanova koje
poslije prodaje). 2. Stambene tedionice Ova praksa se zasniva na
ugovornom sustavufinanciranjau kojemu se potencijalni kupac stana
obvezuje na izvjesno razdoblje tednje po kamatnoj stopi nioj od
trine, na osnovi ega stjee pravo na podizanje kredita po kamatnoj
stopi takoer nioj od trine (Njemaka, Austrija, Francuska). 3.
Dobivanje stambenog kredita na temelju pologa Najuobiajeniji
sustavfinanciranjane temelji se na uzimanju pologa, to je osnovni
kapital za dijeljenjestambenihkredita. Na taj nain svoje poslovanje
razvijaju razliite tedionice i zadrune banke. (u Velikoj Britaniji,
Australiji i Novom Zelandu, razvile su se specijalizirane ustanove
koje se nazivaju graevinskim drutvima (building society).4.
Hipotekarni bankarni sustav Financiranje stambene gradnje je
osobito razvijeno s pomou hipotekarnih banaka. Institucije koje se
koriste hipotekarnim bankovnim sustavom ne trebaju posebnu mreu, pa
su trokovi njihova poslovanja znatno nii od trokova institucija
koje financiraju stambenu gradnju na osnovi depozita. Hipotekarni
sustavfinanciranjaje razvijen u europskim kontinentalnim zemljama,
posebno u Italiji, vedskoj i Danskoj.
33. Navedi osnovne karakteristike stambene politike u BiH
entitetima?
Proces privatizacije drutvenih stanova u entitetima BiH:- FBiH
otkup za certifikate- RS otkup za gotovinu (Fond stanovanja RS)
Stanove su mogli otkupiti nositelji stanarskog prava u drutvenim
stanovima. Odreivanje cijene drutvenih stanova i disparitet sa
trinim cijenama.
Stambeno zbrinjavanje izbjeglica i raseljenih lica. Stambeno
zbrinjavanje posebnih kategorija (obitelji poginulih branitelja i
ratnih vojnih invalida). Subvencioniranje kamata na otplatu
stambenih kredita za odreene kategorije u nekim upanijama (mladi
brani parovi, demobilizirani branitelji). Nepostojanje koherentne i
koordinirane stambene politike.
Rezultati Ankete ivjeti u BiH (2005): U 2004. godini, 84,4%
kuanstava su vlasnici stambenog prostora (u 2001. godini procent
vlasnika je iznosio 70,1%). 2004. godine 4,6% stanovnitva je
iznajmljivalo stambeni prostor, 2,8% je ivjelo u privremenom
smjetaju, 1,1% u izbjeglikim centrima, a 0,3% u ilegalnom smjetaju.
Prosjena obitelj u 2004. godini brojala 3.05 osoba. Prosjena
mjesena stanarina u 2004. godini je iznosila 73 Eura.
Zakljuci: Nakon 1995. godine drava se povlai iz podruja stambene
politike. Prioriteti nadlenih razina vlasti glede stambenog
zbrinjavanja postaju samo odreene kategorije stanovnitva (RVI,
itd.). U BiH ne postoje programi poticanja stambene tednje,
drutveno poticane stanogradnje itd. Trite i pekulantski interesi
investitora produbljuju stambenu krizu, to ima negativne
demografske uinke.
34. Navedi osnovne karakteristike neprofitnog sektora prema
Salamonu i Anheieru (1994)?
Prema Salamonu i Anheieru (1994.) osnovne karakteristike
neprofitnog sektora su:1. Organiziranost i institucionaliziranost
(udruge i zaklade)One su na neki nain organizirane i
institucionalizirane. To znai da se pretpostavlja njihova unutarnja
organizacijska struktura i da pripadaju odreenom tipu pravnih
osoba. U razvijenom svijetu to su najee udruge i zaklade. 2.
Privatne i odvojene od vladeOne su privatne, institucionalno su
odvojene od vlade i njenih organizacija. To ne znai da ne mogu
primati novac iz vladinih izvora ili da predstavnik vladinih tijela
ne moe sjediti u njihovom odboru. Privatni status ovih
organizacija, izmeu ostaloga, upuuje na njihovu poduzetnost i
mogunost koritenja sredstava iz vie izvora. 3. Postojanje uprave i
interne kontroleOve organizacije imaju vlastitu upravu te mogunost
da kontroliraju svoje aktivnosti kroz internu proceduru
upravljanja.4. Ne raspodjeljivanje dobiti lanovima One ne
raspodjeljuju dobit svojim lanovima ili direktorima. Ako se u
poslovanju javi dobit, treba je vratiti kako bi se ispunila osnovna
misija organizacije. 5. Ukljuivanje volonteraKarakteristino je za
ove organizacije da ne neki nain u svoj rad ukljuuju volontere.
Ovdje ne spadaju religijske i politike organizacije.Prema
novijim raspravama, uske religijske organizacije kao to su sekte ne
bi ulazile, dok crkve i crkvene organizacije, kao na primjer
Caritas, ulaze u ovaj krug organizacija.
35. Navedi osnovne karakteristike udruga i zaklada?Osnovne
karakteristike neprofitnog sektora:UdrugeKada se graani udruuju
radi rjeavanja socijalnih problema u zajednici, oni se koriste
slobodom udruivanja. Oni osnivaju udrugu kao posebnu pravnu osobu
za obavljanje predvienih djelatnosti. Udruga je lanska organizacija
i njom upravljaju njezini lanovi. ZakladeKada graani namjenjuju dio
svoje imovine opem dobru (na primjer, pomau nadarenoj djeci), oni
se koriste temeljnim pravom raspolaganja svojom imovinom kako to
oni ele. Tada osnivaju zakladu kao posebnu pravnu osobu i na taj
nain imovina postaje pravnom osobom ije postojanje nije ovisno o
duljini ivota osnivaa. Zaklada nema lanova ni vlasnika. Zaklada ima
korisnike ije se potrebe podmiruju programima zaklade. Zaklada nema
skuptinu i njom upravlja tijelo koje je izabrao zakladnik odnosno
osoba koja je dala imovinu za opekorisnu i dobrotvornu svrhu.
Razlika izmeu udruge (ljudi) i zaklade (imovina) je relativna a ne
apsolutna. Za djelovanje udruge potreban je novac, a za voenje
zaklade potrebni su ljudi. Novi trend razvoja zakladnitva u
zapadnim zemljama vezan je uz razvoj zaklada lokalnih zajednica.
Zaklada lokalne zajednice je neovisna, dobrotvorna organizacija,
osnovana da podmiri kritine potrebe i pobolja kvalitetu ivota na
odreenom podruju, kao to su grad ili regija. Kao zakladnici
javljaju se graani i lokalni gospodarski subjekti. Ove zaklade
kontinuirano prikupljaju sredstva za svoje aktivnosti. U novije
vrijeme sve znaajniju ulogu u razvoju zakladnitva imaju velike
korporacije. U tom smislu se rabi i pojam drutvena odgovornost
gospodarstva. Ovim se istie da su gospodarski subjekti, poduzea,
kao dobri graani, obvezni doprinositi kvaliteti ivljenja mjesta ili
regije u kojima djeluju.
36. ime je potaknut razvoj neprofitnog sektora u Bosni i
Hercegovini?Prema istraivanjima Lestera Salamona (1993.), razvoj
neprofitnog sektora na globalnoj osnovi u posljednja dva tri
desetljea potaknut je krizama i promjenama (revolucijama) koje
imaju povijesno znaenje. to se tie kriza navodi se:a) Kriza
koncepta socijalne drave, nastala je u razvijenim zemljama poslije
II.sv. rata. Kriza socijalne drave povezana je s naftnim okom 70-ih
godina koji je znaajno usporio ekonomski rast i dravi nametnuo
ogranienja u izdacima za javne potrebe. Drava je razvila sustav
javnih usluga iznad mogunosti i volje graana da snose njihove
trokove. Drava je preko svog birokratskog aparata razvijala
parazitizam i oslobaala graane odgovornosti za vlastitu dobrobit.
Dravne organizacije koje pruaju javne usluge su postale
birokratizirane, nepoduzetne i neuinkovite. Kao alternativa i
dopuna reduciranim javnim dravnim uslugama javljaju se privatne
neprofitne organizacije. Koncept welfare-mix-kombinirani model
socijalne politike, ve je znatno razvijen. To znai da u programima
socijalne politike, u kojima je ranije dominirala drava, sada
ravnopravno s dravnim programima postoje i programi neprofitnih i
privatnih profitnih organizacija. b) Kriza razvoja je paralelan
proces s krizom socijalne drave. Drava i trite ne mogu odgovoriti
na sve potrebe i reprezentirati sve interese. Ovdje su naroito vana
iskustva iz zemalja u razvoju. Novonastale neprofitne organizacije,
na nacionalnoj ili meunarodnoj razini, pokazale su se u svojim
programima kao fleksibilnije i efikasnije. One u programe razvoja
ukljuuju graane i zajednicu. c) Kriza okolia je ve u 70-im godinama
20.stoljea poprimila zabrinjavajue razmjere. Drava sa svojim
aparatom i tradicionalnim problemima njihove birokratizacije nije
mogla odgovoriti na ove probleme. Inicijative graana kroz privatne,
neprofitne organizacije, pokrenule s stvar s mjesta i prinudile
dravu na nove okvire ponaanja. Nametnuta ogranienja u iskoritavanju
nekih prirodnih resursa znaila su i izvjesnu krizu gospodarskog
razvoja. d) Kriza socijalizma - Obeanja o socijalnoj pravdi i
ekonomskom izobilju definitivno su postala neuvjerljiva poputanjem
politikog pritiska u drugoj polovini 80-ih godina. Ve tada se
javljaju brojne inicijative i organizacije koje organiziraju
alternativne programe, pomaui graanima u podmirivanju potreba. To
su znaajna iskustva iz kojih se vidi da je mogue, pored dravnih
institucija, organizirati institucije koje uinkovito podmiruju
potrebe graana. Promjene koje su uvelike utjecale na razvoj sektora
jesu komunikacijske promjene i jaanje srednjih slojeva. -
Komunikacijska revolucija osnaila je privatne inicijative i
doprinijela globalizaciji procesa razvoja neprofitnog sektora.
Internet-tehnologija svakodnevno doprinosi uenju iz iskustva
drugih. Ovdje valja istaknuti ulogu nekolicine meunarodnih
razvojnih organizacija i profesionalnih udruga koje distribuiraju
najnovije informacije o zbivanjima u sektoru. - Srednji urbani
slojevi promotori su inicijativa u neprofitnom sektoru. Njihova
materijalna neovisnost i relativno veliki neformalni utjecaji u
drutvu daju im posebnu vanost. Individualna odgovornost i
oslanjanje na vlastite snage promoviraju se na slobodnom tritu kroz
privatnu inicijativu koja doprinosi ekonomskom rastu.
Transformacija drutva i porast ivotnog standarda za sve graane ne
moe biti iskljuivo pravo i odgovornost drave koja sredstva za to
namie iz poreza. Predstavnici srednjih slojeva trae od drave
porezna oslobaanja za davanja u opekorisne svrhe u odreenim
iznosima i tako ova sredstva, s dodatnim vlastitim udjelima,
postaju materijalnom osnovom za inicijative u neprofitnom
sektoru.
1