GEODEZIJA U GRAEVINARSTVU ( Snimanje detalja - metode prikupljanja
podataka )
ZADAA GEODEZIJE
U prolosti je iskljuiva zadada geodezije bila izmjera zemljita radi utvrivanja granica i povrina posjeda.
Danas geodezija obuhvaa:
Odreivanje veliine i oblika Zemlje, te prikupljanje i obradu podataka koji su neophodni za odreivanje Zemljinog polja sile tee kao i poloaja,veliine, oblika i povrine bilo kojeg njenog tijela;
Utvrivanje poloaja Zemlje u svemiru, utvrivanje njene grae, nadzor nad njenim prostornim promjenama i promjenama graevinskih objekata;
Odreivanje poloaja dravnih i drugih administrativnih granica, te granica javnih i privatnih estica zemljita, ukljuujudi uknjibu tih estica kod naslenih uprava;
Istraivanja prirodnog i drutvenog okolia;
Upotreba dobivenih podataka u opinskim, gradskim, kantonalnim,entitetskim i dravnim drutvenim i prostornim planovima razvoja;
ZADAA GEODEZIJE
Planiranje, razvijanje i novo oblikovanje vlasnikih odnosa meu esticama zemljita i graevinama;
Utvrivanje vrijednosti pojedinih zemljinih estica i graevina, te upravljanje vlasnikim odnosima nad njima;
Planiranje, izmjera, organizacija i nadzor graevinskih radova;
Projektiranje, uspostavljanje i upravljanje geografskim, kartografskim i zemljinim informacijskim sustavima, te trajno prikupljanje, uvanje,obraivanje i analiziranje podataka u tim sustavima;
Prikazivanje informacija o prostoru u obliku kartografskih prikaza.
GEODETSKE METODE
GEODETSKE METODE su
metode prikupljanja, obrade i prikaza
podataka metodama svojstvenim geodeziji
odnosno njezinim granama:
- primijenjenoj geodeziji, pomorskoj, satelitskoj i
fizikalnoj geodeziji, fotogrametriji te
kartografiji
TRODIMENZIONALNA GEODEZIJA
Trodimenzionalni koncept geodezije temelji
se na naelu da se istim matematikim modelom obuhvati i poloajno (horizontalno) i visinsko (vertikalno) pozicioniranje.
Razvoj GPS tehnologije je afirmirao
trodimenzionalnu geodeziju i omoguio nesluen razvoj geodetskih mjernih postupaka
METODE GEODETSKE IZMJERE
Mjerni podaci za prikaz terena pri izmjeri zemljita i objekata na njemu odreuju se metodama:
-ORTOGONALNA METODA
-POLARNA METODA
-FOTOGRAMETRIJSKA METODA
Izbor metode detaljnog snimanja terena i odreivanje mjerila plana ili karte ovisi o gustoi detalja i tonosti kojom se ele prikazati detalji na planu ili karti, odnosno o namjeni.
Detaljem ili kartografskim elementima plana openito se nazivaju svi objekti, vodotoci, komunikacije, mee vlasnitva i kultura, ukratko sve ono to se na terenu snima i to na planu treba da biti kartirano.
ORTOGONALNA METODA SNIMANJA DETALJA
Mjere se izravno koordinate pojedinih detaljnih toaka bilo u kojem relativnom pravokutnom koordinatnom sistemu, u kojem je poetna toka mjerenja A ishodite koordinatnog sistema, a pravac AB os y.
Koristi se u izgraenim horizontalnim terenima (gradovi i naselja u ravnici)
Danas se malo koristi jer su je potisnuli elektroniki tahimetri pa i GPS-tehnologija.
ORTOGONALNA METODA SNIMANJA DETALJA
POLARNA METODA SNIMANJA DETALJA
Ovom se metodom
odreuju relativne polarne koordinate
pojedinih detaljnih
toaka.
POLARNA METODA SNIMANJA DETALJA
n - kut mjeren od smjera na poznatu taku B do smjera na detaljnu toku N
dn -horizontalna udaljenost do detaljne toke N
hnvisinska razlika izmeu poznate toke i detaljne toke N Polarna metoda se najee koristi za snimanje manjih
naseljenih mjesta, za snimanje breuljkastih, brdovitih, planinskih terena te za dopunski premjer.
Metode polarnog snimanja detalja su:
- tahimetrija, precizna tahimetrija i nivelotahimetrija
POLARNA METODA SNIMANJA DETALJA
POSTUPAK MJERENJA:
- Instrument se postavi iznad poznate geodetske toke (npr. Poligonske); izmjeri se visina instrumenta; instrument se orijentira na dvije poznate geodetske toke (najmanje na jednu), oitaju se horizontalni i vertikalni kutovi, te duljine; zatim se redom oitaju svi elementi na detaljnim tokama (horizontalni i vertikalni kutovi, visinske razlike i duljine)
- Suvremenim elektronikim tahimetrima i priborom svi se podaci automatski registriraju, ime je olakana daljnja automatska obrada podataka i izrada karata i planova.
FOTOGRAMETRIJSKA METODA
FOTOGRAMETRIJA je metoda mjerenja pomou koje se iz fotografskih snimaka izvodi oblik, veliina i poloaj snimljenog predmeta.
FOTOGRAMETRIJSKA IZMJERA je metoda izmjere u kojoj se u osnovi upotrebljavaju snimci, bilo snimljeni iz zraka, bilo sa Zemlje, a snimak je slika stvorena djelovanjem svijetla na fotoosjetljivi sloj.
S obzirom na nain izmjere snimka fotogrametrija se dijeli na:
-ANALOGNU FOTOGRAMETRIJU
-ANALITIKU FOTOGRAMETRIJU
-DIGITALNU FOTOGRAMETRIJU
FOTOGRAMETRIJSKA METODA
ANALOGNA FOTOGRAMETRIJA -koristi se
informacijama sadranim na fotografijama, a izmjera se provodi optiko-mehanikim ureajima
ANALITIKA FOTOGRAMETRIJA koristi se informacijama sadranim na fotografijama, a cijelokupna izmjera je podrana raunalom.
DIGITALNA FOTOGRAMETRIJA koristi se informacijama sadranim na digitalnoj slici uz izmjeru podranu raunalom.
FOTOGRAMETRIJSKA METODA
IZMJERA POJEDINANIH SNIMAKA jednim se snimkom moe rekonstruirati snimljeni objekat ako je on ravan ili priblino ravan (npr. priblino horizontalno zemljite), redresiranjem snimka pomou redresera
-REDRESIRANJE SNIMKA prevoenje snimka u perspektivu strogo vertikalnog snimka
-REDRESER instrument koji slui za redresiranje snimka,
-FOTOPLAN -plan u fotografskom obliku koji se dobije na redreseru
FOTOGRAMETRIJSKA METODA
IZMJERA PAROVA SNIMAKA -pri rekonstrukciji prostornog trodimenzionalnog predmeta, npr. brdovitog zemljita otpada okolnost da se sve toke rekonstruiranog predmeta nalaze u jednoj ravnini. Da bi umjesto presjene ravnine doli do drugog geometrijskog mjesta toaka na kojem se nalazi neka mjerna toka, mora se takav teren ili objekt snimiti sa dva snimalita. Takvo se snimanje naziva STEREOSKOPSKIM SNIMANJEM.
STEREOFOTOGRAMETRIJA prostorno fotogrametrijsko odreivanje snimljenog podruja
STEREOPAR par snimaka eksponiranih iz razliitih poloaja na kojim je na vedem ili manjem dijelu obuhvadeno isto podruje
BAZA SNIMANJA b razmak snimalita STEREOPOLJE zajedniki pojas za jedan i drugi snimak
GEODETSKI RADOVI U FAZI PROJEKTIRANJA I GRAENJA
Geodetski radovi koji se izvode u toku izrade projektne dokumentacije, gradnje te koritenja objekata mogu se podijeliti na:
-geodetske radove za izradu ili dopunu ve postojeih podloga pri izradi idejnog ili glavnog projekta;
-postavljanje ili dopunu postojede geodetske mree na podruju budueg gradilita, potrebne za realizaciju projekta;
-odreivanje potrebne tonosti za prenoenje objekta na teren i izradu projekta obiljeavanja (iskolenja) objekta;
-obiljeavanje (iskolenje) svih toaka projektiranog objekta na terenu prije poetka gradnje i u toku gradnje;
-opaanje pomaka i deformacija nastalih u toku gradnje i kasnije u toku koritenja objekta.