1.UVOD Prva samohodna kola (traktor na parni pogon za transport
topova) proizvedena su ve 1789.godine od strane Francuza Nicolasa
Cugnota. Tokom sledeih stotinu godina proizvedena su mnoga druga
samohodna vozila sa razliitim tipovima motora i pogonskim
sredstvima (para, snaga vetra, gas, benzin i dr.). Prva
upotrebljiva vozila (preraena konjska kola sa zadnjom vuom) koja su
pokretana pomou jednocilindrinih benzinskih motora pronali su Nemci
Carl Benz i Gottlieb Daimler, nezavisno jedan od drugog. Fabrika
proizvodnja automobila poela je u Francuskoj poetkom 1890-tih
godina u fabrikama Panhard-Levasson i Peugeot. Godine 1900. Peugeot
je bio najvei proizvoa automobila u svetu sa proizvodnjom od 2000
automobila godinje.
1
2.ISTORIJA RAZVOJA AUTO-INDUSTRIJE Iz opte istorije
auto-industrije poznato je da je u proteklih vie od sto godina
auto-industrija prola dve dinamine promene ili transformacije i u
toku je trea transformacija. Prva transformacija se desila oko
1910-tih godina kada je zapoela primena standardizovanih proizvoda
i sistema za masovnu proizvodnju. Naime, autoindustrija se
razvijala u Evropi meu zanatlijama a zahvaljujui bogatstvu
pronalazaa razvijana su samohodna vozila razliitih vrsta. Vremenom
je nastalo vie stotina malih proizvoaa u Evropi. Vrlo brzo se
tehnologija proirila i u SAD to je kasnije dovelo do najvee
dramatine transformacije primena standardizovanih proizvoda i
masovne proizvodnje automobila. S pravom se moe rei da je otac ove
transformacije Henri Ford koji je u elji da zadovolji poveanu
tranju uoio mogunost da proizvede vie automobila sa niom cenom od
konkurenta. Najvaniji razlog za napredak Forda nije, meutim, bila
montana traka kako mnogi veruju nego, pre svega prelaz sa zanatske
na standardizovanu mainsku proizvodnju delova uz visoku preciznost.
Sada je bilo mogue upotrebiti konzistentne I zamenljive delove
pogodne za meusobno sastavljanje. Osnovni industrijski principi
onako kako sam ih mi shvatili jesu:
Da se proizvodu velike koliine stalno zamenljivih proizvoda,
najbolje mogue vrste na najbolji I najjeftiniji nain i da se sve
ovo isporui triti. Da se stalno tei viem kvalitetu i niim cenama
kao i niim trokovima. Da se postepeno, ali neprekidno poveavaju
plate, nikad smanjuju. Da se na najjeftiniji nain dostavi roba do
potroaa, tako da prednost smanjenih trokova proizvodnje oseti i
kupac. Polazite mora biti u tome da se istrai i upozna ta je to to
drutvu
treba; iza toga dolazi ispunjenje ovih potreba prema prethodno
izneenim principima. Potrebama drutva treba prilaziti unapred, a ne
samo sedeti i ekati ono to nazivamo potranja. To je ono to ja
nazivam upravljanjem poslovanjem.2
Druga transformacija se desila 1970-tih godina potpunim razvojem
i primenom principa just-in-time u celoj auto-industriji kao osnovu
drugoj dramatinoj revoluciji. Kao to je za auto-industriju bio
revolucionaran Henry Fordov proizvodni sistem za masovnu
proizvodnju standardnih proizvoda, isto tako je revolucionaran I
proizvodni sistem koji je razvijen u Toyota Koromo fabrici, u jesen
1937.godine. Ovde se nalaze poeci druge dramatine transformacije
auto-industrije. ovek koji je pokreta razvoja ovog sistema bio je
Kiichiro Toyoda, osniva Toyota Motor Company. Kiichiro Toyoda je
uvideo da njegova fabrika mora biti u mogunosti da svojim kupcima
ponudi automobile za istu ili niu cenu od konkurenata. On je
polazio od onoga to je kupac bio spreman da plati i zatim raunao u
nazad preko proizvodnih i razvojnih procesa. Toyota jednostavno
nije posedovala resurse da bi, kao kod preduzea standardizovane i
masovne proizvodnje, smanjivala proizvodne trokove kroz velike i
skokovite investicije u postrojenja i veliki obim proizvodnje.
Umesto toga, Toyodina ideja je bila da se stvore resursno tedljivi
I fleksibilni sistemi gde se proizvodi samo onaj broj razliitih
automobila koji se stvarno mogu i prodati. Ovo je zahtevalo
efikasne proizvodne tokove bez nepotrebnih meuskladita. Na taj nain
je bilo mogue toliko smanjiti vreme od narudbine do otpreme gotovih
automobila, da je bilo mogue pre dobiti novac od kupca nego to su
sami morali platiti isporuiocima sirovina I polufabrikata. Na taj
nain je bilo mogue stalno posedovati viak kapitala za nastavak
proizvodnje. Tokom Drugog svetskog rata prekinut je rad prema
principima just-intime, ali su prirunici Kiichiro Toyode ostali.
Posle rata njegove ambicije su bile isto tako aktuelne. Taiichi
Ohno je od novog predsednika Eiji Toyode dobio zadatak i podrku da
ponovo proba principe Kiichiro Toyode. Na osnovu ovog zadatka Ohno
je uradio petnaestogodinji program za racionalizaciju proizvodnje.
U ovom svom radu Ohno je pored ostalih imao pomo od
proizvodno-tehnikog konsultanta Shigeo Shingoa. Program
racionalizacije je predstavljao veliki izazov. Razvoj je iao korak
po korak u ponavljajuim krugovima unutar Toyota organizacije.
Godine 1962. stvoren je kompletan system proizvodnih tokova u prvoj
fabrici. Tada je razvijen tzv. Kanban-kartica3
da bi se u ranijem proizvodnom toku proizvelo i otpremilo tano
ono to je potrebno u nekom odreenom vremenskom trenutku. Nakon
toga, s vremena na vreme, pristizale su nove metode i tehnike koje
su izgraene na principima za proizvodnju koja je usmeravana
stvarnoj tranji. Godine 1965. poela je Toyota da ui svoje proizvoae
komponenti novih proizvodnih sistema. Za deset godina, od 1963. do
1973., Toyota je svoj prvobitni proizvodni sistem, koji je imao
mnogo nedostataka, razvila do najefikasnijeg sistema u svetu. Trea
transformacija poela je da se deava od 1980-tih godina. Mi smo
njeni uesnici. Ova transformacija moe se nazvati Total Performance
Management i zahtevae takav nain rukovoenja u kome se sve vrste
resursa, kako unutar tako i izvan preduzea, upotrebljavaju sa
namerom da se obezbedi stalno poboljanje kvaliteta poslovanja. Mora
se teiti harmoniji i ravnotei u celini i u sve prisutnijim
promenama ovog naeg haotinog sveta. Ljudi e na svim nivoima vie
nego do sada zajedno razvijati kratkorone i dugorone ciljeve u
stalnoj tenji da se postiu bolji rezultati danas nego jue a sutra
bolji nego danas. Osnovne odlike ove transformacije bie: Proizvod
preduzea je mnogo vie od linog automobila. Lini kontakti sa
vlasnicima automobila u razliitim sredinama i razliitim delovima
sveta. Meunarodna saradnja izmeu preduzea. Zahtevi za stalnim
poboljanjem kvaliteta u svemu. Sauestvovanje u procesima
podmlaivanja I transformacije sveukupnog poslovanja preduzea.
Dugorono delovanje, koje dobija posebnu snagu zahvaljujui lanovima
sa razliitim kulturnim zaleem.
4
3. RAZVOJ SISTEMA KVALITETA Sve ove transformacije
auto-industrije pratio je odgovarajui razvoj sistema kvaliteta. U
toku prvobitne zanatske proizvodnje automobila razvijan je uslovno
nazvan sistem zavrne kontrole kvaliteta kojeg je karakterisala
kontrola kvaliteta svakog proizvoda automobila, komponente i
delova. Svi potrebni delovi i komponente proizvode se od strane
finalnog proizvoaa zanatlije. U toku same proizvodnje zanatlija
samostalno vri kontrolu uraenih proizvoda i za kvalitet istih
garantovao je korisniku. Ovaj sistem kvaliteta primenjivao se sve
do prve dinamike tranzicije poetkom 1910-tih godine. Prva
transformacija koja je dovela do primene standardizovanih proizvoda
i sistema za masovnu proizvodnju traila je i promenu dotadanjeg
sistema kvaliteta. Uopte gledano, masovna proizvodnja
standardizovanih proizvoda zahteva razvijanje specifinih tehnolokih
reenja koja se bitno razlikuju od zanatske proizvodnje. Taj razvoj
tehnologije proizvodnje uslovio je I razvoj sistema kvaliteta.
Osnovne odlike preduzea sa ovakom proizvodnjom je: standardizovani
dugoveni proizvodi u ogranienom broju varijanti, proizvodi su tako
dobri da se mogu prodavati u velikim koliinama, najee su
proizvedeni na skupim, ali efikasnim specijalnim mainama,
proizvodni sistemi imaju meuskladita, kvalitet proizvoda je toliko
dobar koliko je to mogue, radna snaga je specijalizirana, mnogi su
nezamenljivi sa jasnim razgranienjem radnih zadataka,-
rukovodiocima je prevashodan pokretaki motiv dostizanje ciljne
rentabilnosti koja proizilazi iz proizvodnih kapaciteta i prodajnih
prognoza i isporuioci se nalaze na dohvat ruke.
-
Zbog potrebe za primenom statistike teorije u privredi pre svega
u cilju praenja i obezbeenja kvaliteta proizvoda masovne
proizvodnje razvijene su5
statistike tabele za uzorkovanje kao posledica masovne
proizvodnje I nemogunosti kontrolisanja svakog proizvoda i sluile
su da se na osnovu kontrolisanja kvaliteta proizvoda u uzorku
donosi sud o ostvarenom kvalitetu odgovarajue koliine proizvoda
(populacije). Istovremeno sa stvaranjem navedenih tabela (primena
statistike u industriji) stvaraju se i metode za prikupljanje
podataka statistiki kontrolni listovi ime se zaokruuje poetak
razvoja i primene statistike kontrole proizvoda. U preduzeima
(fabrikama) formirane su posebne slube sa kontrolorima, koji izmeu
ostalog kontroliu ulazni materijal, proizvodni alat i radni
materijal. Ono to se nae sa grekama izdvaja se kao neupotrebljivo.
Osim toga, pre isporuke se vri zavrna kontrola da bi se vlasniku
garantovalo da e dobiti automobil bez greke. Sutinski ovo je
predstavljao razvoj i primenu statistike teorije u privredi pa i u
auto-industriji. Statistika kontrola proizvoda je do danas prerasla
u statistiko upravljanje procesima kao sastavnog elementa sistema
kvaliteta sistema menadmenta kvalitetom. U toku ove transformacije
poelo je razreenja glavnog problema autoindustrije sopstvena
proizvodnja svih komponenti i delova ili ukljuiti sposobne
isporuioce. Jedan automobil moe da sadri vie stotina komponentnih
sistema i moda 20.000 razliitih delova. Danas veinu ovih sastavnih
delova razvija i izrauje 10-tak hiljada proizvoaa komponenti u
razliitim regionima sveta i obino svaki od njih prodaje svoje
komponente vie nego jednom proizvoau automobila. Ovo je iziskivalo
dalji razvoj sistema kvaliteta u cilju ukljuivanja proizvoaa
komponenata koji e moi uspeno da prate procese proizvodnje sa
aspekta koliina i kvaliteta proizvoda. U tom cilju u okviru sistema
kvaliteta razvijale su se metode za vrednovanje isporuioca koji
mogu da zadovolje sve stroije zahteve za pravovremenu i kvalitetnu
isporuku svojih proizvoda proizvoaima automobila. Danas u proseku
je oko 25% sopstvena proizvodnja a ostatak se nabavlja od
isporuioca. Druga transformacija je donela novu filozofiju
proizvoaima automobila: Nita ne bi trebalo da se razvija ili
proizvodi, ako vlasnici automobila to ne ele da plate. Korisnik je
taj koji utvruje cenu i bira onaj proizvod koji im daje6
najveu vrednost za uloeni novac. Toyota kao nosilac druge
transformacije, zahvaljujui irokoj nacionalnoj kampanji i
nacionalnom pokretu za produktivnost i kvalitet koja je uz pomo
amerikih konsultanata Edwarda Deminga i Josepha Jurana napravila
preporod u japanskoj privredi, realizovala je svoj concept
just-in-time iz 1937.godine. Naime u Toyoti je nastavljen rad na
razvoju novih sistema, koji su u poetku uglavnom bili vezani za
proizvodnju, ali iji su se osnovni principi vremenom, u isto tako
visokom stepenu, odnosili na razvoj proizvoda, distribuciju i
upravljanje tritem. Taiichi Ohno je svoje osnovne zamisli
formulisao na sledei nain: Just-in-time je mnogo vie od sistema za
smanjenje skladita. To je mnogo vie od skraenja vremena reglae
izmeu proizvoda u proizvodnji. To je mnogo vie od korienja
Kanban-kartice da bi se trebovao material prema stvarnim potrebama.
To je mnogo vie od sistema koji automatski zaustavlja proizvodnju
pri svakoj greci. To je mnogo vie od modernizovanja fabrike. Na
svoj nain ideja just-in-time sastoji se u tome da se cela fabrika
dovede u stanje da funkcionie na isti nain kao ljudsko telo svake
individue. Autonomni nervni system reaguje i kada spavamo. Ljudsko
telo funkcionie i dobrog je zdravlja kada se o njemu brinemo na
pravi nain. Kada dobija onu hranu koju treba, kada se redovno
trenira i tretira sa respektom. Preduzea druge transformacije
karakterie sledee:-
razvijanje proizvoda sa velikim brojem varijanti i proizvode ih
kako u malim tako i u velikim koliinama, proizvodi su uslovljeni
stvarnim potrebama kupaca, postavljaju zahteve za ujednaenim
tokovima koordiniranih aktivnosti i procesa,
-
-
nastoje ostvariti proizvodnju jednostavnim fleksibilnim
ureajima, obezbeuju kvalitet sa nula greaka i najmanjim moguim
meuskladitima,
-
-
rad se obavlja u svestrano kompetentnim radnim timovima koji
meusobno sarauju bez ikakvih ogranienja.
7
Svi
proizvoai
komponenti
ne
isporuuju
svoju
robu
direktno
proizvoaima automobila. Umesto toga oni mogu formirati vei broj
nivoa isporuilaca. Ovakve strukture su naroito razvijene u Japanu.
To je zapoelo ranih 1960-tih godina, kada je konkurencija ojaala i
kada su svi proizvoai automobile eleli doi do novih proizvoda za
trite. Sopstveni resursi za razvoj proizvoda i proizvodnje
jednostavno nisu bili dovoljni. U poetku su isporuioci obavljali
poslove po porudbini prema crteima i specifikacijama naruioca. To
je funkcionisalo kao neka vrsta meuskladita (baferi) pri
odstupanjima u potronji. Sa rastom kompetencija, esto uz podrku
proizvoaa automobila, proizvoai komponenti su sve vie preuzimali,
kako razvoj proizvoda, tako i deliminu montau. Preduzee se
razvijalo od proizvoaa do partner-preduzea. Da bi se obezbedilo
dostizanje konkurentski visok nivo kvaliteta Deming je promovisao
koncepciju za sveobuhvatno od aktivnosti obezbeenje za kvaliteta u
preduzeima koja je I sada aktuelna i glasi: Sigurnost kvaliteta u
preduzeu predstavlja system sastavljen obezbeenje proizvoda
zahtevanog kvaliteta od strane potroaa, koji e biti proizveden i
distribuiran na najekonominiji nain. Obezbeenje kvaliteta se ne
ostvaruje samo putem kontrole kvaliteta u proizvodnji i isporuci,
nego takoe i uz pomo tanog poznavanja onog kvaliteta koji potroa
zahteva, to predstavlja i polaznu osnovu za nove proizvode koji se
planiraju i razvijaju. Kvalitet konstrukcije garantuje da se
proizvodi mogu izraditi u okviru tehnolokog procesa tako da
odgovaraju potroakim zahtevima. Prema tome preuzima se odgovornost
za dostizanje prihvatljivog nivoa kvaliteta i pouzdanosti u sistemu
i to ne samo od strane onih koji su direktno vezani za proces
transformacije proizvoda, nego i od svih odeljenja i rukovodioca
timova. Poetkom 1980-tih godina veliki proizvoai su svoje metode za
vrednovanje isporuilaca oblikovali u formi prirunika ili internih
standarda kao: QS 9000 (Velika trojka SAD), EAQF (proizvoai iz
Francuske), ANFIA QUALITA (proizvoai iz Italije), VDA 6 (proizvoai
iz Nemake) itd. Takoe, u ovom periodu stvorili su se uslovi za
definisanje optih zahteva za sistem kvaliteta to je rezultovalo
8
izdavanje
familije
standarda
ISO
9000:1987
od
strane
Meunarodne
organizacije za standardizaciju (ISO). Nakon intenzivne primene
navedene familije standarda i izvrene manje revizije 1994.godine, a
na osnovu zahteva za dalji razvoj sistema kvaliteta ISO je izvrila
veliku reviziju i 2000.godine izdata je nova familija standarda ISO
9000:2000. Sve ove metode su svojom primenom dovele do potrebe za
usaglaavanjem definisanih zahteva za system kvaliteta isporuilaca
pre svega to je veina njih bila ukljuena u lance snabdevanja vie
proizvoaa automobila. Meunarodne Navedeno usaglaavanje radne
izvreno (IATF) je i zajednikim Japansko radom automobilske grupe
udruenje
proizvoaa automobila, Inc. (JAMA), uz pomo iz ISO/TC 176 to je
rezultovalo izdavanjem posebnog standarda - tehnikog saoptenja od
strane ISO (ISO/TS 16949:1999) za proizvoae automobila i rezervnih
delova. Nakon velike revizije ISO 9000:2000 dolo je do potpunog
usaglaavanja zahteva velikih proizvoaa automobile izdat je standard
ISO/TS 16949:2002 Sistem menadmenta kvalitetom - Posebni zahtevi za
primena ISO 9001:2000 za proizvoae automobila i rezervnih delova
kao trenutno vaei sistem kvaliteta tree promene sa tendencijom da
se razvije u sistem menadmenta totalnim kvalitetom (Total quality
management) kod kao podsistem Total i Performance Management.
Sistem isporuioca menadmenta koji snabdevaju kvalitetom njihove
proizvoaa pogone automobila moraju proizvodne biti
projektovani i realizovani da zadovolje osnovne postavke i
zahteve familije standard ISO 9000:2000 i dopunske zahteve
standarda ISO/TS 16949:2002. Osnovne postavke su: -
osnovni metodoloki postupci ( planiraj, uradi, ispitaj i deluj),
osnovni principi menadmenta kvalitetom (8 principa), procesni
pristup menadmentu kvalitetom.
-
Dopunski zahtevi specificirani u standardu ISO/TS 16949:2002
nametnuli su dogradnju sistema menadmenta kvalitetom u sledeem: A)
Oblast 4 - Sistem menadmenta kvalitetom
9
-
Odgovornos da spoljni (outsourced) procesi zadovolje zahteve
korisnika, Primenu procesa prihvatanja i realizacije svih
korisnikih tehnikih standarda/specifikacija I njihovih izmena,
Obavezno uvanja zapisa da zadovolje zahteve korisnika. Stalno
praenje realizacije svih procesa u cilju odravanja i poboljavanja
njihove efektivnosti I efikasnosti, Obavezno definisanje i ugradnja
u biznis-plan ciljeva kvaliteta i mera za njihovo ostvarivanje,
Obavezno odreivanje predstavnika korisnika u cilju zatite i
ispunjavanje zahteva korisnika, Obavezno preispitivanje performansi
QMS i analiza stvarnih i moguih zona greaka i njihovog uticaja na
kvalitet, sigurnost i okolinu.
-
-
B) Oblast 5 - Odgovornost rukovodstva-
-
-
-
C) Oblast 6 - Menadment resursima-
Obezbeivanje tehnika,
potrebnih
kompetentnosti
odgovornih
za
projektovanje proizvoda i njihova obuenost za primenu alata i
Obaveza proizvoda,-
-
utvrivanja
potreba
za
obukom
i
postizanje
osposobljenosti svih zaposlenih koji svojim radom utiu na
kvalitet obaveza obezbeenja obuke na poslu za sve zaposlene na
novim i izmenjenim poslovima koji utiu na kvalitet proizvoda,-
Obaveza stvaranja motivisanosti zaposlenih za postizanje ciljeva
kvaliteta, stalnog poboljanja i inovacije, Obavezna primena
multidisciplinarnog pristupa za planiranje
-
procesa, ureaja i opreme,-
Obavezna primena plana za prevazilaenje nepredvienih situacija,
Obavezna primena zatitnih sredstava za zaposlene u cilju smanjenja
potencijalnih rizika.
D) Oblast 7 - Realizacija proizvoda
10
-
Obavezno ukljuivanje zahteva korisnika i njihovih tehnikih
specifikacija u planiranje realizacije proizvoda, Obaveza
definisanja kriterijuma prihvatljivosti (atributivno-nula defekt),
Obavezna tajnost ugovora sa korisnikom, projekta u razvoju i drugih
poverljivih informacija, Obaveza definisanja procesa izmena koji
mora obuhvatiti procenu uticaja izmena na realizaciju proizvoda,
verifikacije i validacije u cilju zadovoljenja zahteva korisnika,
Obaveza prilagodljivosti zahtevima i korisnika kontrolisanja u
pogledu specijalnih
-
-
-
-
oznaavanja karakteristika, -
dokumentacije
Obaveza primene studije izvodljivosti organizovanja proizvodnje,
Obezbeivanje Obavezna proizvoda primene prenoenja neophodnih
pristupa informacija pri i podataka na utvrenom jeziku i
formatu,
-
primena
multidisciplinarnog i pregled FMEA,
realizaciji specijalnih akcije za
ukljuujui razvoj/finalizaciju razvoj
I kontrolu ukljuujui
karakteristika, (kontrole), -
smanjenje potencijalnih rizika, razvoj i pregled planova
upravljanja Obaveza da se identifikuju, dokumentuju i preispitaju
zahtevi vezani za projektovanje proizvoda i procesa kao to su:
zahtevi korisnika i specijalne karakteristike, informacije iz
predhodnih projekata, konkurencije, proizvodnje, osobine proizvoda
(ivotni vek, pouzdanost, trajnost odravanje, isporuka cena),
izlazni elementi projektovanja proizvoda, ciljevi vezani za
produktivnost, kapacitet, cenu i dr.-
Obaveza
identifikovanja u plan
specijalnih
karakteristika I
i
njihovo
ukljuivanje
kontrole,
oznaavanje
identifikacija
odgovarajue dokumentacije,-
Obaveza da u izlazne elemente projektovanja proizvoda i procesa
bude ukljueno: plan FMEA konstrukcije i procesa, rezultati
pouzdanosti, specifine karakteristike i specifikacije,
konstruktivna11
dokumentacija proizvoda, plan upravljanja (kontrole),
kriterijumi prihvatljivosti i druga potrebna dokumenta i podaci,
Obaveza da se po zahtevu korisnika poseduje prototipski program i
plan upravljanja (kontrole), -
Obavezno odobravanje proizvoda i procesa od strane korisnika,
Obaveza da svi nabavljeni proizvodi odgovaraju zahtevima propisa,
Obavezno zahtevati da isporuioci usklade svoj QMS sa ISO/TS
16949:2002,1 Obaveza da se kvalitet nabavljenog proizvoda utvruje
jednom od sledeih metoda: prijem i procena statistikih podataka od
strane organizacije, prijemna kontrola i/ili testiranje
karakteristika uzoraka, procene ili provere od strane drugog ili
treeg lica, zajedno sa podacima vezanim za kvalitet isporuenog
proizvoda, delimina procena od strane odreene labaratorije ili
nekom drugom metodom u dogovoru sa korisnikom, Obavezno praenje
isporuioca sa aspekta njegovog istorijata isporuka, Obavezna
primena plana upravljanja (kontrole) za predproizvodnju i
proizvodnju, Obaveza obezbeenja dostupnisti radnih uputstava na
mestu primene, Obaveza verifikacije poslova u sluaju pokretanja
posla, promene materijala ili promene posla, Obaveza primene
preventivno/planskog odravanja, Obavezan je menadment proizvodnim
alatima, Obavezno terminiranje proizvodnje, Obavezna je primena
razmene informacija iz servisa i verifikacija njihove efektivnosti,
Obaveza je validacije svih procesa proizvodnje, Obavezna je primena
metode FI-FO,
-
-
-
-
-
-
1
ISO/TS 16949 su pripremili i izdali Meunarodna automobilska
radna grupa - IATF i Japansko udruenje proizvoaa automobila - JAMA,
uz pomo ISO Komiteta za menadment kvalitetom -ISO/TC 176. Ukupno je
u svetu izdato neto vie od 30.000 ISO/TS 16949 sertifikata, u
Srbiji samo 5, uMaarskoj iznad 600, u Nemakoj iznad 2.500, u Kini
iznad 3.000, u SAD iznad 3.500 itd.
12
-
Obavezna primena analize sistema merenja, Obavezna primena
zapisa o badarenju/verifikaciji merne opreme Obavezno ispunjavanje
posebnih zahteva za interne i eksterne laboratorije,
E) Oblast 8 - Merenja, analize i poboljavanja Obavezna
identifikacija statistikih alata i posedovanja znanja o njima,
Obavezno kontinualno praenje zadovoljenja korisnika, Obavezna
primena interne provere sistema, procesa i proizvoda uz definisanja
plana provera i kvalifikacije internih proveravaa, Obavezna primena
studije procesa na svim nivoima proizvodnje da bi se verifikovala
sposobnost procesa, Obaveza primena rasporeda inspekcija i
funkcionalnih ispitivanja iz plana upravljanja (kontrole), Obavezno
obezbeivanje za proizvode sa bitnim spoljnim izgledom odgovarajuer
resurse i osvetljenje, modele za boju, zrnavost, sjaj isl. i
verifikaciju osoblja za ocenjivanje, Obavezno upravljanje
prepravljenim proizvodom i odobrenjima za odstupanje uz
informisanje korisnika, Obavezna primena procesa za reavanje
problema, spreavanje greaka, primenu korektivnih mera na sline
procese i analizu/testiranje reklamiranih proizvoda.
13
4.UKAZIVANJE NA PROBLEM Danas u svetu dominira trina filozofija
koja sve uesnike u trinoj utakmici prisiljava da stalno poboljavaju
svoje proizvode i usluge i smanjuju trokove. Poseban akcenat u tom
poboljavanju daje se na funkcionalnost i kvalitet kao najvanije
karakteristike nekog proizvoda. A kada su u pitanju proizvodi
auto-industrije poboljavanja su, osim na kvalitet i konkurentnost,
usmerena i na njihovu bezbednost/ sigurnost pri korienju.
Poboljavanje ovih osobina vozila preduzimaju svi uesnici u njihovoj
proizvodnji lancima snabdevanja, to zahteva tesnu meusobnu
saradnju. Pri tome se, prema ISO 9000, proizvodi razmenjuju na
relaciji: isporuilac (proizvoa) korisnik (kupac), pod uslovom da
isporuilac svojim proizvodima zadovoljava zahteve korisnika i iri
spektar interesa u drutvenom okruenju. U tom stalnom interaktivnom
odnosu kupac ima glavnu re, jer on uvek ima mogunost odabira
isporuilaca, a koji se moe vriti na razne naine i po raznim
kriterijumima. Dominantan kriterijum i praksa u auto-industriji u
svetu je angaovanje vie isporuilaca i zadovoljavanje zahteva u
pogledu kvaliteta i cena. To praktino znai da svi isporuioci, da bi
zadrali dugoronu profitnu poziciju unutar lanaca snabdevanja,
moraju da zadovolje skoro sve zahteve svojih kupaca (finalista). ta
to znai za nae proizvoae iz auto-industrije?14
Prvo, ukljuivanje u mreu globalnih proizvoaa i proizvodi najviih
karakteristika su condition sine qua non njihovog opstajanja.
Dakle, nau autoindustriju istovremeno treba pripremiti za
globalizaciju i za zadovoljavanje zahteva kupaca. A ti zahtevi se
uglavnom odnose na cene i kvalitet, tj. primenu standarda/tehnike
specifikacije ISO/TS 16949 Posebni zahtevi za primenu ISO 9001:2000
u auto-industriji*. Da li mi danas imamo, i koliko, proizvoaa sa
takvim mogunostima? Je li to dovoljno? ta proizvode? Za koga? I
koliko doprinose spoljnotrgovinskoj i deviznoj ravnotei nae zemlje?
Ako ih nema dovoljno ta valja initi? Odgovori na ova pitanja
ponudie se u daljem tekstu: prvo ukazivanjem na problem, zatim
uzroke nastanka i najzad na mere koje mogu doprineti reavanju
problema. Pri tome se imalo u vidu da se reavanju problema ne moe
prii samo traenjem odgovora na pitanje: ta organizacija treba da
uradi da bi se poboljao kvalitet? Nova trina filozofija i svest o
znaaju kvaliteta trae odgovor na pitanje: kako kvalitet utie na
poveanje konkurentne sposobnosti organizacije? Tako ovaj rad nije
posveen samo pitanjima kvaliteta u proizvodnom sektoru
auto-industrije, ve preporuuje reenja koja mogu doprineti
popravljanju ukupnog stanja u ovoj znaajnoj delatnosti koja je
svuda u svetu promoter razvoja, a pokazalo se i u zemljama koje su
uspeno sprovele politiku i ekonomsku tranziciju. 5. STANJE I
PROBLEMI KVALITETA U SVETSKOJ AUTO-INDUSTRIJI 5.1 Karakteristike
razvoja finalista i vodeih isporuilaca u svetskoj auto-industriji
Danas u svetu ima preko 300 finalista vozila i preko 10.000
proizvoaa komponenata i delova za vozila. Sa preko 66 miliona
proizvedenih vozila u 2007. godini auto-industrija spada u red
najznaajnijih industrijskih grana u svetu, kako sa aspekta
ostvarenog prihoda i brojnosti radnika koje angauje, tako i sa
aspekta uticaja na razvoj niza privrednih delatnosti. Svetska
autoindustrija, danas, ostvaruje prihod koji je vei od npr. BDP-a
Nemake ili 415
puta vie od BDP-a Kine. Direktno angauje vie od 8 miliona
radnika, dok je broj indirektno angaovanih radnika viestruko vei,
preko 50 miliona. Ve vie od sto godina predstavlja poligon za
razvoj i primenu najsavremenijih materijala i tehnologija i drugih
dostignua nauke i tehnike. U poetnim decenijama razvoja
auto-industrije proizvoai vozila su sve potrebne delove i
komponente uglavnom samostalno proizvodili u svojim pogonima.
Danas, u uslovima specijalizacije, taj program je preputen drugim
proizvoaima. Oni su klasifikovani kao: proizvoai materijala i
komponenata, proizvoai podsklopova, proizvoai sistema, integratori
sistema i finalisti. Lanac snabdevanja, dakle, ima 5 nivoa. Svaki
proizvoa nastoji da zavisi samo od jednog (nieg) nivoa isporuioca.
Vodei svetski isporuioci danas su toliko napredovali da su stekli
OEM status (Original Equipment Manufacturer). Od ve pomenutih
10.000 proizvoaa isporuilaca njih preko 100 ostvaruje pojedinani
ukupni godinji prihod od milijardu do ak 20 milijardi evra (prosek
za 2007. godinu iznosi oko 4 milijarde evra). Vodei proizvoai su
izgradili svoje fabrike irom sveta. Tako Bosch ima oko 240 pogona u
39 zemalja, Delphi 335 pogona u 40 zemalja, itd. Isto rade i ostali
isporuioci, a pogoni su im uglavnom blizu fabrika za montau vozila.
Svi oni moraju da obezbeuju visok nivo kvaliteta svojih proizvoda,
uz to nie cene i da zadovoljavaju procedure svojih kupaca
(finalista), npr. da ih dopremaju do montanih fabrika po principu
Just in Time. 5.2 Karakteristike razvoja i trendovi menadmenta
kvalitetom u svetskoj autoindustriji Kao to je navedeno svetska
auto-industrija je ve ula u fazu zrelosti sa jako izraenim aspektom
globalizacije trita i proizvodnje. To je uslovilo da se poslovne
strategije proizvoaa prilagoavaju novonastalim uslovima.
Karakteristina su dva osnovna trenda: integracija na tehnolokoj ili
poslovnoj osnovi kod finalista, i specijalizacija isporuilaca. i
poveanje tehnoloke kompetitivnosti kod
16
Znaajan deo poslovne strategije odnosi se na strategiju
kvaliteta ija se promocija i realizacija podstiu preko IATF i
drugih meunarodnih, kao i nacionalnih udruenja proizvoaa vozila.
Tako danas na sceni upravljanja kvalitetom u svetskoj
auto-industriji postoje dva paralelna procesa:-
ubrzana
sertifikacija
prema
standardu/tehnikoj
specifikaciji
ISO/TS kompanija, proverama od strane tela IATF, da stalno
obezbeuju zahtevani kvalitet, i razvoj i implementacija zajednikih
programa i projekata kvaliteta na internacionalnom nivou. Osnovna
karakteristika i cilj ovih procesa je da se obezbedi zajedniki
pristup sistemu menadmenta kvalitetom u auto-industriji: da se
obezbede stalna poboljavanja, prevencija u pogledu nedostataka,
smanjenje gubitaka u lancu snabdevanja i da se izbegnu viestruke
sertifikacione provere. Tako su zahtevi ISO/TS 16949, spojeni sa
specifinim zahtevima korisnika, obavezujui za sve u lancu
snabdevanja. Time se obezbeuje visok kvalitet vozila kao sloenog
proizvoda . 6. STANJE I UZROCI PROBLEMA U DOMAOJ AUTO-INDUSTRIJI
6.1.ZASTAVA KAMIONI Proizvodnja privrednih vozila u "Zastavi" poela
je 1939. godine, pred Drugi svetski rat, kada je proizvedeno 400
kamiona firme CHEVROLET za potrebe jugoslovenske vojske. Montaom
162 terenska vozila marke Willys, od 1953. godine, pa do dananjih
dana, razvijala se proizvodnja privrednih vozila. Sa italijanskim
proizvodjaima 1955. godine poinje proizvodnja kamiona i terenskih
vozila AR-51, a neto kasnije, na bazi Ugovora o licenci sa firmom
FIAT, i furgona 1100 TF. Na tritu, od 1961. godine, pojavljuje se
vozilo "zastava 615" i "zastava 620" iz sopstvenog razvoja. Ova
proizvodnja uspeno se razvijala do 1969. godine, kada zbog tadanjeg
programa i uvodjenja nove tehnologije, dolazi do znatne stagnacije.
U ovom periodu proizvodnja privrednih vozila nalazila se u sastavu
Fabrike putnikih automobila.
17
U ''Zastavi" je, 18. juna 1969. godine, doneta odluka da se
pristupi formiranju "Fabrike privrednih vozila - Zastava". Tada je
napravljen i dugoroni program razvoja sa ciljevima:
da se razvoj ostvari u saradnji sa italijanskom firmom
OM-BRESCIA (kasnije FIAT-om), s tim da se licencni oblik prevazidje
i zasnuje na podeli rada kroz dugoronu proizvodnu kooperaciju; da
se kooperacijom obezbedi proizvodnja komponenti i vitalnih sklopova
u serijama koje omoguavaju ekonominu proizvodnju; da se stvore
uslovi za proizvodnju savremenih privrednih vozila, poznatim na
svetskom tristu, a time i mogunost njihovog plasmana na domaem i
ino tritu.
Na bazi novih Ugovora sa FIAT-om poinje proizvodnja kamiona,
korisne nosivosti od 2,5 do 4 tone, a u Somboru se formira III
pogon za proizvodnju lakih dostavnih vozila nosivosti 0,6 tone.
Pored vozila po ovom Ugovoru, poinje proizvodnja prednjih osovina,
zadnjih mostova, ramova asija i drugih komponenti, kako za potrebe
''Zastavine'' fabrike u Kragujevcu, tako i za FIAT-ove fabrike u
Brei. Ugovorom o dugoronoj proizvodnoj kooperaciji, od 5. avgusta
1978. godine, uvedena je u proizvodnju nova gama privrednih vozila
OM-40/35, popularno nazvan ''mali OM''. Ubrzo, zatim, FIAT-IVECO
prenosi proizvodnju ove game vozila u ''Zastava-privredna vozila''
(ZPV). Ova gama vozila se u ZPV proizvodi ne samo za potrebe
jugoslovenskog trista, ve i za komercijalizaciju preko prodajne
mree partnera Ugovorima o transferu tehnologije i industrijske
kooperacije sa IVECO-m iz 1985. i 1988. godine proiruje se program
privrednih vozila
gamom "S" i modelima 30.8, 35.8 i 40.8 gamom "Z" i modelima
50.9, 65.9, 65.12, 79.12, 79.14 i 109.14
i orijentacijom proizvodnje za potrebe IVECO-vih trzista. Od 1.
januara 1991. godine ZPV posluje kao preduzee u meovitoj svojini, u
kome je uee IVECO-a 46, a "Zastava kamioni",d.o.o. - 54 odsto..
Posle 1. januara 1991. godine, delatnost preduzea je:
proizvodnja teretnih - specijalnih vozila ukupne mase od 2,5 do
11 tona; proizvodnja komponenti, delova i pribora za privredna
vozila (prednje osovine, zadnji mostovi, otpresci, kompletna
karoserija, tovarni sanduci, sedita, autodizalice, izduvni sistemi
itd);18
istraivako-razvojne delatnosti u oblasti konstrukcije i
tegnologije u okviru sopstvene istraivako-razvojne jedinice.
Na bazi vozila iz navedenog programa razvijen je veliki broj
nadogradnji i specijalnih vozila, koja se proizvode u RJ
"Proleter", i to:
kiperi, samoutovarivai za kontejnere, rol-kiperi, utovarivai sa
hidroliftom, produene kabine, univerzalni furgoni, vozila za prevoz
hleba i mesa, vozila za policiju, sanitetska vozila i drugo.
Preduzee od 30. juna 2000. godine posluje pod nazivom: Drutvo sa
ogranienom odgovornou za proizvodnju i promet privrednih vozila
"Zastava kamioni" d.o.o., Kragujevac. Od 1. septembra 2001. godine,
implementacijom Programa statusne i organizacione transformacije i
strateke konsolidacije Grupe ZASTAVA, ZASTAVA KAMIONI posluju u
sastavu novoformiranog holdinga ZASTAVA VOZILA.. Preduzee ZASTAVA
KAMIONI d.o.o. 24. oktobra 2001. godine sertifikovano je prema
standardu kvaliteta JUS-ISO 9001.
ZASTAVA KAMIONI, d.o.o.iz Kragujevaca preduzee je sa meovitom
svojinom za proizvodnju i promet privrednih vozila. Organizacijska
struktura ZASTAVA KAMIONI ima sve karakteristike modaliteta
razvijene funkcionalne strukture. Struktura se zasniva na
objedinjavanju poslova direkcija i poslovnih jedinica. Strukturu
ZASTAVA KAMIONI, d.o.o., Kragujevac ine sledei organizacijski
nivoi:
I - ZASTAVA KAMIONI, d.o.o., Kragujevac II - direkcije i
poslovne jedinice III - centri, sektori i radne jedinice IV -
slube, biroi, odeljenja, pogoni i radionice V - linije.
Organi upravljanja u Drutvu su:
Generalna skuptina Osnivaa Upravni odbor Nadzorni odbor19
Direktor drutva
Drutvom ZASTAVA KAMIONI, d.o.o., Kragujevac rukovodi direktor
Drutva sa neposrednim saradnicima, koji rukovode Makro
organizacionim celinama direktno.
6.2. Razvoj i problemi konkurentnosti domae auto-industrije
Stanje u domaoj auto-industriji danas u punoj meri odslikava velike
probleme u tranziciji ukupne privrede Srbije. Ona je svojinski
nesreena, nedovoljno meusobno povezana i nedovoljno ukljuena u
globalnu mreu proizvoaa. Ima zabrinjavajue poslovne performance:
nizak stepen korienja raspoloivih kapaciteta, produktivnost je
skoro 10 puta manja u odnosu na svetsku autoindustriju, smanjen i
gotovo beznaajan izvoz, investicije zanemarljive i sl. U Srbiji
danas postoji vie proizvoaa-finalista vozila (Zastava automobili,
Zastava kamioni, Fap, Ikarbus, Neobus...) i preko 100 isporuilaca
autodelova i komponenata. Njihov razvoj dramatino je usporen 90-tih
godina prolog veka zbog poznate situacije u bivoj dravi (raspad,
sankcije). Sledio je, 2000-tih, liberalizovan uvoz (novih i
korienih) vozila, pa je poeo da opada interes domaih kupaca za
domaa vozila. Ipak, finalisti su uz subvencije drave i cenovnu
konkurenciju opstali, ali je situacija kod domaih isporuilaca
razliita. Najvei broj nije uspeo da se oporavi od posledica raspada
ranijeg (monopolistikog exYU) trita, ali su kod onih kod kojih je
izvrena svojinska transformacija uoljive promene koje se ogledaju u
poveanom izvozu i pozitivnom odnosu prema kvalitetu. Danas, u novoj
dravi, novom okruenju i novom ekonomskom ambijentu, drava i
proizvoai pokuavaju da pronau nove partnere, s novim konkurentnim
proizvodima i da poveaju izvoz. Polovinom ove, 2008. godine
potpisan20
je
Memorandum
o
stratekom
partnerstvu izmeu Zastave i Fiat-a a najavljena je strateka
saradnja i sa
drugima. Sa Fiat-om se predviaju zajednika ulaganja i iznosu od
700 miliona evra u naredne 2 godine i podizanje proizvodnje na
300.000 vozila godinje. Uz ranije uspostavljene odnose sa Fiatom
(proizvodnja Zastave 10) i nedavne sa Genaral Motors-om
(proizvodnja Opel Astre), kao i uvoenje u proizvodnju novih modela,
to bi znailo oivljavanje auto-industrije u Srbiji. Oivljavanje bi
obuhvatilo ne samo Zastavu, kao finalistu, ve i sve isporuioce koji
se budu kvalifikovali da proizvode kvalitetne delove. Glavni osnov
za kvalifikaciju bie primena ISO/TS 16949. Dakle, na vidiku je
poboljavanje stanja u domaoj auto-industriji. 6.3. Primenjeni
koncepti i problemi kvaliteta u domaoj auto-industriji Glavna
karakteristika dosadanjeg razvoja koncepata kvaliteta u domaoj
auto-industriji je razvoj autonomnih koncepata kontrole, potom
obezbeenja kvaliteta (koncepata za koje nije postojala
sertifikacija preko tree strane), kao i kanjenje sa primenom ISO
9001, a zatim I ISO/TS 16949. Naime, do 80-tih godina prolog veka
razvijani su i primenjivani autonomni koncepti ili preuzimani
koncepti ino-partnera, tokom 90-tih uspostavljan je, a 2000-tih
sertifikovan koncept sistema kvaliteta prema ISO 9001:1996. Od
2002. godine sprovoena je tranzicija u sistem menadmenta kvalitetom
prema ISO 9001:2000. Samo 5 preduzea u Srbiji sertifikovalo je
sistem prema ISO/TS 16949: 2002. Svi ovi koncepti, ukljuujui i
najnovije sisteme prema ISO 9001, nisu bili u dovoljnoj meri
zasnovani na zajednikom pristupu kvalitetu u auto-industriji i
obezbeenju kvaliteta u lancima isporuka. Kada se toma doda i najei
formalistiki pristup (samo radi posedovanja sertifikata) proizilazi
da i pored dosadanjih napora na uspostavljanju sistema upravljanja
kvalitetom prema ISO 9001, u veem broju firmi, kvalitet pojedinanih
proizvoda esto nije na eljenom nivou. Posledice najvie oseaju
finalisti, jer kupci od njega oekuju savren proizvod po
prihvatljivoj ceni. Dakle, stanje u oblasti kvaliteta u naoj
autoindustriji je takvo da ga treba znaajno poboljati.
21
7. MERE KOJE MOGU DOPRINETI POBOLJAVANJU STANJA Neosporna je
injenica da veina organizacija domae auto-industrije trenutno nije
konkurentna na globalnom, a gubi se i pozicija na domaem tritu.
Stoga je oigledno da nau auto-industriju treba globalizovati. Da bi
se to desilo neophodno je: da se (na nivou drave i na nivou
preduzea) obezbede uslovi pod kojima bi strane firme videle
opravdanost ulaganja ne samo u finaliste ve i u komponentistiku,
kao to su to uinile zemlje Srednje Evrope 90-tih, i da firme domae
auto-industrije pokau sposobnost da su u stanju da stalno obezbeuju
zahtevani kvalitet u auto-industriji i specifine zahteve
tih-stranih firmi. Mere koje treba realizovati na nivou drave
definisane su ''Strategijom razvoja auto-industrije do 2015'' koja
je krajem 2006. uraena u Poslovnom udruenju proizvoaa drumskih
vozila Srbije. Ovom strategijom predviena je iroka lepeza mera koje
treba da omogue: pronalaenje stratekih partnera za finalist (ovaj
proces je trenutno u toku za Zastavu) koji bi investiranjem u
tehnologiju i procesom privatizacije postali veinski vlasnici,
i-
ulaganja u proizvoae-isporuioce, bilo od strane novih vlasnika
ili svojih stratekih partnera koji bi im obezbedili nove licence i
nove tehnologije, kao to je to bio sluaj u ranijem periodu.
Mere koje treba da realizuju same organizacije auto-industrije
odnose se na:
22
-
poboljavanje
performansi
poslovanja
(inoviranje
proizvoda,
smanjenje trokova i sl.) i procesa u samim organizacijama, i
definisanje i realizaciju programa (akcionog plana) poboljavanja
kvaliteta u narednom periodu. Sistem upravljanja kvalitetom prema
ISO/TS 16949 za sada poseduje samo 5 domaih proizvoaa, to znai da
je ukljuivanje veine ostalih isporuilaca u svetsku podelu rada u
sadanjem trenutku teko ostvarivo ukoliko ne izvre prilagoavanje
zahtevima standarda. Normalno je da im, uz privatizaciju, u tome
pomogne i drava. Konkretan vid pomoi mogao bi se sastojati u
sufinansiranju aktivnosti na uspostavljanju i sertifikaciji sistema
upravljanja kvalitetom u auto-industriji prema ISO/TS 16949.
23
8. ZAKLJUAK Predloene mere mogu doprineti popravljanju stanja u
domaoj autoindustriji. Konkretno:-
Podstakle bi procese horizontalne i vertikalne kooperacije sa
domaim i ino-partnerima. Bile bi jak signal potencijalnim
inopartnerima da smo spremni za saradnju, ukljuivanje u globalne
mree proizvoaa i zajedniki prilaz sistemima upravljanja kvalitetom
u autoindustriji.Time bi smo ino-partnere stavili u funkciju
razvoja domae privrede; Mere su opravdane i u irem drutvenom
interesu, idu u korist a ne na tetu trita, jer bi se doprinelo
ravnotei izmeu liberalizacije trita i pomoi domaim proizvoaima
zatiti od posledica uvoza korienih vozila; Dugorono posmatrano,
predloene mere mogu poveati stepen korienja postojeih kapaciteta i
konkurentnost (proizvodima visokih karakteristika i nivoa
kvaliteta), kako na domaem, tako i na ino-tritu. Sve tomoe direktno
unaprediti ekonomsku situaciju celog sektora, a indirektno
doprineti spoljnotrgovinskoj i deviznoj ravnotei nae zemlje;
Primenom ISO/TS 16949, takoe dugorono posmatrano, direktno se mogu
unaprediti poslovni odnosi izmeu partnera na makro nivou, kao i
poslovni procesi u toj saradnji. Naime, principi i zahtevi ovog
standarda tako su definisani da njihova primena mora obezbediti
stalna poboljavanja.24
-
-
-
-
9.LITERATURA [1.] urii M., MENADMENT KVALITETA, ICIM Izdavaki
centar za industrijskimenadment, Kruevac, 2007.
[2.] www.pupdvs.co.rs [3.] www.scindeks-clanci.nb.rs [4.]
www.politika.rs [5.] www.zastava.com
25