XVI , 16. 2012. e
/Broj
29
Godina XVI Ponedjeljak, 16. aprila/travnja 2012. godine
15. 2. (" ", 34/02) 17. (" ", . 30/03, 42/03, 81/06, 76/07,
81/07, 94/07 24/08), , , 3. , 07. 2012. , 1. () (1) 7. II (" ",
46/10) . (2) (Gallus gallus), , 7. .
313
ISSN 1512-7508 - ISSN 1512-7486 - ISSN 1512-7494 - 2. ( ) 1. .
3. ( ) . 4. ( ) " ". 16/12 07. 2012. , . .
2. 1. 5. (" ", 46/10) Gallus gallus (" ", 85/10) 1. .
29 - 2
-
, 16. 4. 2012.
1. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. X X X X X X X X X X X X X
X X X
, , 1, 2, 3, 4 4 2. . 2. (mg/L) R > 0,5 16 0,06 4 8 16 2 32 2
256
. , . . 2. 170 ( , , , ). , , , . , . 3. 2. , . (EUCAST) (CLSI)
( 20776-1:2006). S. Enteritidis S. Typhimurium. 4. , 9. , . IV , ,
: , . , , , ,
Na osnovu lana 15. stav 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i
Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02) i lana 17. Zakona o
Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br.
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara
Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i
Hercegovine, na 3. sjednici, odranoj 07. marta 2012. godine,
donijelo je O USAGLAENOM PRAENJU OTPORNOSTI BAKTERIJA RODA
SALMONELA KOD PERADI I SVINJA NA ANTIMIKROBNE PREPARATE lan 1.
(Predmet) (1) Ovom Odlukom se propisuju detaljna pravila o
usaglaenom praenju otpornosti bakterija roda salmonela kod peradi i
svinja na antimikrobne preparate u skladu s lanom 7. i Dodatkom II.
Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza ("Slubeni
glasnik BiH", broj 46/10) koje je neophodno provesti na teritoriji
Bosne i Hercegovine. (2) Ovom Odlukom obuhvaena je bakterija roda
salmonela kod kokoki (Gallus gallus), urki i zaklanih svinja, ne
dovodei u pitanje dodatno praenje antimikrobne otpornosti u skladu
sa zahtjevima iz lana 7. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i
uzronika zoonoza. lan 2. (Prikupljanje i analiza izolata)
Prikupljanje izolata bakterija roda salmonela iz lana 1. ove Odluke
i njihova analiza provode se od strane nadlenog veterinarskog
inspektora i pod njegovim nadzorom u skladu s tehnikim
specifikacijama navedenim u Aneksu koji je sastavni dio ove Odluke.
lan 3. (Vjerodostojnost podataka) Podaci prikupljeni programima
testiranja za smanjenje prisutnosti odreenih serotipova salmonela i
rezultati analiza moraju biti dostupni javnosti u obliku koji
osigurava vjerodostojnost.
ODLUKU
, 16. 4. 2012.
29 - 3
lan 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana
od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". VM broj 16/12
Predsjedavajui 07. marta 2012. godine Vijea ministara BiH Sarajevo
Vjekoslav Bevanda, s. r. Tehnike specifikacije iz lana 2. ove
Odluke 1. Porijeklo izolata Izolati bakterija roda salmonela
prikupljeni putem programa kontrole i praenja u skladu s lanom 5.
Pravilnika za kontrolu salmonela i drugih odreenih uzronika zoonoza
koji se prenose hranom ("Slubeni glasnik BiH", broj 46/10) i
Pravilnikom o programu testiranja za smanjenje prisutnosti odreenih
serotipova salmonela kod peradi vrste Gallus gallus i urki
("Slubeni glasnik BiH", broj 85/10) moraju biti podvrgnuti praenju
otpornosti bakterija u skladu s Tablicom 1. ove take. Tablica 1.
Vremenski period u kojem se odreeni uzronici zoonoza izdvajaju iz
navedenih populacija ivotinja i biraju za testiranje otpornosti
bakterija roda salnomela kod peradi i svinja na antimikrobne
preparateGodina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Kokoke nosilice
X X X X X Svi serovari salmonela Tovni pilii urani X X X X X X X X
Svinje za klanje X X X
ANEKS
4. Prikupljanje podataka i izvjetavanje Rezultati praenja
antimikrobne otpornosti bakterija moraju biti obraeni i
prijavljeni, u skladu s lanom 9. Pravilnika o nainu praenja zoonoza
i uzronika zoonoza u godinjem izvjetaju o trendovima i izvorima
zoonoza, uzronika zoonoza i otpornosti bakterija roda salmonela kod
peradi i svinja na antimikrobne preparate. Izuzetno od odredbi
Dodatka IV. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza
sljedei podaci moraju biti prijavljeni za bakterije roda salmonela
kad se radi o kokokama nosilicama, tovnim piliima, uranima i
svinjama: porijeklo izolata, npr. osnovni studij, program kontrole,
pasivno nadziranje, broj izolata testiranih na osjetljivost, broj
izolata kod kojih je utvrena otpornost, po antimikrobnom preparatu,
broj potpuno osjetljivih izolata i broj izolata otpornih na 1, 2,
3, 4 i vie od 4 antimikrobna preparata navedena u Tablici 2. ovog
Aneksa. Tablica 2. Antimikrobni preparati na koje se izolati
bakterija roda salmonela moraju testirati i granine vrijednosti
koje se koriste za odreivanje osjetljivostiAntimikrobni preparat
Salmonela Cefotaksim Nalidiksina kiselina Ciprofloksacin Ampicilin
Tetraciklin Hloramfenikol Gentamicin Streptomicin Trimetoprim
Sulfonamid Granina vrijednost (mg/L) R > 0,5 16 0,06 4 8 16 2 32
2 256
Iz iste epidemioloke jedinice nee biti ukljueno u praenje vie od
jednog izolata po serovaru salmonele godinje. Epidemioloka jedinica
za kokoke nosilice, tovne pilie i urane je jato. Epidemioloka
jedinica za svinje je farma. 2. Broj izolata koji se testiraju Broj
izolata bakterija roda salmonela koji se ukljuuju u praenje
antimikrobne otpornosti bakterija godinje mora biti 170 za svaku
populaciju koja se ispituje (kokoke nosilice, tovni pilii, urani,
svinje za klanje). U sluaju da je, u bilo kojoj datoj godini,
dostupan manji broj izolata od ciljane veliine uzorka, svi izolati
moraju biti ukljueni u program praenja antimikrobne otpornosti
bakterija. U sluaju da je dostupan broj izolata vei od ciljane
veliine uzorka, svi izolati ili nasumino odabrani reprezentativni
uzorak jednak ili vei od ciljane veliine uzorka mora biti ukljuen.
3. Testiranje antimikrobne osjetljivosti bakterija Osjetljivost
bakterija se mora testirati na sve antimikrobne preparate navedene
u Tablici 2. ovog Aneksa koristei zadate granine vrijednosti i
odgovarajui raspon koncentracija za odreivanje osjetljivosti
bakterija roda salmonela. Mora se koristiti metoda razblaivanja u
skladu s metodama opisanim od strane Evropskog komiteta za
testiranje antimikrobne osjetljivosti (EUCAST) i Instituta za
klinike i laboratorijske standarde (CLSI) prihvaena kao meunarodna
referentna metoda (ISO standard 20776-1:2006). Preporuuje se da se
izvri fagotipizacija odabranih izolata bakterija S. Enteritidis i
S. Typhimurium.
Na temelju lanka 15. stavak 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i
Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02) i lanka 17. Zakona
o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br.
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara
Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i
Hercegovine, na 3. sjednici, odranoj 07. oujka 2012. godine,
donijelo je O USUGLAENOM PRAENJU OTPORNOSTI BAKTERIJA RODA
SALMONELA KOD PERADI I SVINJA NA ANTIMIKROBNE PRIPRAVKE lanak 1.
(Predmet) (1) Ovom se Odlukom propisuju detaljna pravila o
usuglaenom praenju otpornosti bakterija roda salmonela kod peradi i
svinja na antimikrobne pripravke sukladno lanku 7. i Dodatku II.
Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza ("Slubeni
glasnik BiH", broj 46/10) koje je neophodno provesti na teritoriju
Bosne i Hercegovine. (2) Ovom Odlukom obuhvaena je bakterija roda
salmonela kod kokoki (Gallus gallus), purica i zaklanih svinja, ne
dovodei u pitanje dodatno praenje antimikrobne otpornosti sukladno
zahtjevima iz lanka 7. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i
uzronika zoonoza.
ODLUKU
29 - 4
, 16. 4. 2012.
lanak 2. (Prikupljanje i analiza izolata) Prikupljanje izolata
bakterija roda salmonela iz lanka 1. ove Odluke i njihova analiza
provode se od strane nadlenog veterinarskog inspektora i pod
njegovim nadzorom sukladno tehnikim specifikacijama navedenim u
Aneksu koji je sastavni dio ove Odluke. lanak 3. (Vjerodostojnost
podataka) Podaci prikupljeni programima testiranja za smanjenje
prisutnosti odreenih serotipova salmonela i rezultati analiza
moraju biti dostupni javnosti u obliku koji osigurava
vjerodostojnost. lanak 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na
snagu osmoga dana od dana objave u "Slubenom glasniku BiH".
Predsjedatelj VM broj 16/12 Vijea ministara BiH 07. oujka 2012.
godine Vjekoslav Bevanda, v. r. Sarajevo
Tehnike specifikacije iz lanka 2. ove Odluke 1. Podrijetlo
izolata Izolati bakterija roda salmonela prikupljeni putem programa
kontrole i praenja sukladno lanku 5. Pravilnika za kontrolu
salmonela i drugih odreenih uzronika zoonoza koji se prenose hranom
("Slubeni glasnik BiH", broj 46/10) i Pravilnikom o programu
testiranja za smanjenje prisutnosti odreenih serotipova salmonela
kod peradi vrste Gallus gallus i purica ("Slubeni glasnik BiH",
broj 85/10) moraju biti podvrgnuti praenju otpornosti bakterija
sukladno Tablici 1. ove toke. Tablica 1. Vremensko razdoblje u
kojemu se odreeni uzronici zoonoza izdvajaju iz navedenih
populacija ivotinja i biraju za testiranje otpornosti bakterija
roda salnomela kod peradi i svinja na antimikrobne pripravkeGodina
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Kokoke nesilice X X X X X Svi
serovari salmonela Tovni pilii Purani X X X X X X X X Svinje za
klanje X X X
ANEKS
3. Testiranje antimikrobne osjetljivosti bakterija Osjetljivost
bakterija se mora testirati na sve antimikrobne pripravke navedene
u Tablici 2. ovoga Aneksa, koristei zadane granine vrijednosti i
odgovarajui raspon koncentracija za odreivanje osjetljivosti
bakterija roda salmonela. Mora se koristiti metoda razblaivanja
sukladno metodama opisanim od strane Europskog komiteta za
testiranje antimikrobne osjetljivosti (EUCAST) i Instituta za
klinike i laboratorijske standarde (CLSI) prihvaena kao meunarodna
referentna metoda (ISO standard 20776-1:2006). Preporua se da se
izvri fagotipizacija odabranih izolata bakterija S. Enteritidis i
S. Typhimurium. 4. Prikupljanje podataka i izvjetavanje Rezultati
praenja antimikrobne otpornosti bakterija moraju biti obraeni i
prijavljeni, sukladno lanku 9. Pravilnika o nainu praenja zoonoza i
uzronika zoonoza u godinjem izvjeu o trendovima i izvorima zoonoza,
uzronika zoonoza i otpornosti bakterija roda salmonela kod peradi i
svinja na antimikrobne preparate. Iznimno od odredbi Dodatka IV.
Pravilnika o nainu praenja zoonoza i uzronika zoonoza slijedei
podaci moraju biti prijavljeni za bakterije roda salmonela kad se
radi o kokokama nesilicama, tovnim piliima, puranima i svinjama:
podrijetlo izolata, npr. osnovni studij, program kontrole, pasivno
nadziranje, broj izolata testiranih na osjetljivost, broj izolata
kod kojih je utvrena otpornost, po antimikrobnom pripravku, broj
potpuno osjetljivih izolata i broj izolata otpornih na 1, 2, 3, 4 i
vie od 4 antimikrobna pripravka navedena u Tablici 2. ovoga Aneksa.
Tablica 2. Antimikrobni pripravci na koje se izolati bakterija roda
salmonela moraju testirati i granine vrijednosti koje se koriste za
odreivanje osjetljivostiAntimikrobni pripravci Salmonela Cefotaksim
Nalidiksina kiselina Ciprofloksacin Ampicilin Tetraciklin
Hloramfenikol Gentamicin Streptomicin Trimetoprim Sulfonamid
Granina vrijednost (mg/L) R > 0,5 16 0,06 4 8 16 2 32 2 256
Iz iste epidemioloke jedinice nee biti ukljueno u praenje vie od
jednog izolata po serovaru salmonele godinje. Epidemioloka jedinica
za kokoke nesilice, tovne pilie i purane je jato. Epidemioloka
jedinica za svinje je posjed. 2. Broj izolata koji se testiraju
Broj izolata bakterija roda salmonela koji se ukljuuju u praenje
antimikrobne otpornosti bakterija godinje mora biti 170 za svaku
populaciju koja se ispituje (kokoke nesilice, tovni pilii, purani,
svinje za klanje). U sluaju da je, u bilo kojoj danoj godini,
dostupan manji broj izolata od ciljane veliine uzorka, svi izolati
moraju biti ukljueni u program praenja antimikrobne otpornosti
bakterija. U sluaju da je dostupan broj izolata vei od ciljane
veliine uzorka, svi izolati ili nasumino odabrani reprezentativni
uzorak jednak ili vei od ciljane veliine uzorka mora biti
ukljuen.
16. (" ", . 32/02 102/09) 12. (" ", . 5/03, 42/03, 26/04, 42/04,
45/06, 88/07, 35/09, 59/09 103/09), 44. , ,
314
, 16. 4. 2012.
(2)
29 - 5
1. ( ) , , , , . 2. ( ) (1) .
(1) , , , , . 3. ( ) , , . 4. ( ) " ". 01-02-1142/2012 27. 2012.
sc. , . .
29 - 6
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 7
29 - 8
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 9
29 - 10
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 11
29 - 12
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 13
29 - 14
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 15
29 - 16
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 17
29 - 18
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 19
29 - 20
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 21
29 - 22
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 23
29 - 24
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 25
29 - 26
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 27
29 - 28
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 29
29 - 30
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 31
29 - 32
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 33
29 - 34
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 35
29 - 36
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 37
29 - 38
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 39
29 - 40
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 41
29 - 42
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 43
29 - 44
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 45
29 - 46
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 47
29 - 48
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 49
29 - 50
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 51
29 - 52
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 53
29 - 54
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 55
29 - 56
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 57
29 - 58
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 59
Na osnovu lana 16. Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br.
32/02 i 102/09) i na osnovu lana 12. Zakona o ministarstvima i
drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i
103/09), a u vezi sa lanom 44. Konvencije o pravima djeteta i
njenim fakultativnim protokolima, u svrhu prikupljanja podataka o
djeci u Bosni i Hercegovini radi ispunjavanja meunarodnih obaveza i
izvjetavanja, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i
Hercegovine donio je O SMJERNICAMA ZA PREPOZNAVANJE SOCIJALNO
ISKLJUENIH KATEGORIJA DJECE U BOSNI I HERCEGOVINI lan 1. (Svrha
izrade dokumenta) Ove Smjernice pripremljene su u okviru
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u
cilju uspostavljanja redovnog praenja stepena socijalne
iskljuenosti, odnosno ukljuenosti djece, unapreenja procesa
intersektorske saradnje institucija i organizacija nadlenih za
brigu o djeci u Bosni i Hercegovini, a u svrhu prikupljanja
podataka o djeci u Bosni i Hercegovini radi ispunjavanja
meunarodnih obaveza i izvjetavanja.
ODLUKU
lan 2. (Ispunjavanje meunarodnih obaveza koje se odnose na
zatitu djece) (1) Bosna i Hercegovina je duna primjenjivati
meunarodno pravo po osnovu lanstva u Organizaciji Ujedinjenih
naroda i lanstva u Vijeu Evrope te po osnovu obaveza nastalih po
osnovu odluke o lanstvu u Evropskoj uniji. (2) Obaveze Bosne i
Hercegovine u skladu sa stavom (1) ovog lana proizilaze iz
meunarodnih konvencija i protokola, koje je potpisala Bosna i
Hercegovina, a nadleni komiteti izdaju smjernice i preporuke
zemljama lanicama u pogledu vrste i obima pokazatelja koje zemlje
lanice trebaju ukljuiti u svoje periodine izvjetaje, godinje
preglede aktivnosti, vezane za provoenje meunarodnih instrumenata
iz oblasti ljudskih prava. lan 3. (Sastavni dio Odluke) Smjernice
za prepoznavanje socijalno iskljuenih kategorija djece u Bosni i
Hercegovini, koje su date u prilogu, ine sastavni dio ove Odluke.
lan 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja
i objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH". Broj 01-02-1142/2012
Ministar 27. marta 2012. godine Mr. sc. Damir Ljubi, s. r.
Sarajevo
29 - 60
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 61
29 - 62
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 63
29 - 64
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 65
29 - 66
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 67
29 - 68
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 69
29 - 70
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 71
29 - 72
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 73
29 - 74
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 75
29 - 76
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 77
29 - 78
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 79
29 - 80
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 81
29 - 82
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 83
29 - 84
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 85
29 - 86
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 87
29 - 88
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 89
29 - 90
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 91
29 - 92
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 93
29 - 94
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 95
29 - 96
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 97
29 - 98
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 99
29 - 100
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 101
29 - 102
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 103
29 - 104
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 105
29 - 106
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 107
29 - 108
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 109
Temeljem lanka 16. Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br.
32/02 i 102/09) i temeljem lanka 12. Zakona o ministarstvima i
drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i
103/09), a u svezi sa lankom 44. Konvencije o pravima djeteta i
njenim fakultativnim protokolima, u svrhu prikupljanja podataka o
djeci u Bosni i Hercegovini radi ispunjavanja meunarodnih obveza i
izvjeivanja, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i
Hercegovine donio je O SMJERNICAMA ZA PREPOZNAVANJE SOCIJALNO
ISKLJUENIH KATEGORIJA DJECE U BOSNI I HERCEGOVINI lanak 1. (Svrha
izrade dokumenta) Ove Smjernice pripremljene su u okviru
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u
cilju uspostavljanja redovitog praenja stupnja socijalne
iskljuenosti, odnosno ukljuenosti djece, unaprjeenja procesa
intersektorske suradnje institucija i organizacija nadlenih za skrb
o djeci u Bosni i Hercegovini, a u svrhu prikupljanja podataka o
djeci u Bosni i Hercegovini radi ispunjavanja meunarodnih obveza i
izvjeivanja.
ODLUKU
lanak 2. (Ispunjavanje meunarodnih obveza koje se odnose na
zatitu djece) (1) Bosna i Hercegovina je duna primjenjivati
meunarodno pravo temeljem lanstva u Organizaciji Ujedinjenih naroda
i lanstva u Vijeu Europe te temeljem obveza nastalih temeljem
odluke o lanstvu u Europskoj uniji. (2) Obveze Bosne i Hercegovine
sukladno stavku (1) ovog lanka proizilaze iz meunarodnih konvencija
i protokola, koje je potpisala Bosna i Hercegovina, a nadleni
komiteti izdaju smjernice i preporuke zemljama lanicama glede vrste
i obima pokazatelja koje zemlje lanice trebaju ukljuiti u svoja
periodina izvjea, godinje preglede aktivnosti, u svezi provoenja
meunarodnih instrumenata iz oblasti ljudskih prava. lanak 3.
(Sastavni dio Odluke) Smjernice za prepoznavanje socijalno
iskljuenih kategorija djece u Bosni i Hercegovini, koje su date u
prilogu, su sastavni dio ove Odluke. lanak 4. (Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje se u
"Slubenom glasniku BiH". Broj 01-02-1142/2012 Ministar 27. oujka
2012. godine Mr. sc. Damir Ljubi, v. r. Sarajevo
29 - 110
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 111
29 - 112
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 113
29 - 114
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 115
29 - 116
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 117
29 - 118
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 119
29 - 120
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 121
29 - 122
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 123
29 - 124
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 125
29 - 126
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 127
29 - 128
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 129
29 - 130
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 131
29 - 132
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 133
29 - 134
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 135
29 - 136
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 137
29 - 138
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 139
29 - 140
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 141
29 - 142
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 143
29 - 144
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 145
29 - 146
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 147
29 - 148
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 149
29 - 150
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 151
29 - 152
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 153
29 - 154
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 155
29 - 156
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 157
29 - 158
, 16. 4. 2012.
, 16. 4. 2012.
29 - 159
29 - 160
, 16. 4. 2012.
89. 3. (" ", 29/03, 4/04 53/07) 16. (" ", 32/02), ( ) (" ",
19/08) 1. 18. 3. "" : " ". 2. " ". 11-1-385-1/2012 02. 2012. , . .
Na osnovu lana 89. stava 3. Zakona o kretanju i boravku stranaca i
azilu ("Slubeni glasnik BiH", broj 29/03, 4/04 i 53/07) i lana 16.
Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", broj 32/02), ministar
vanjskih poslova Bosne i Hercegovine donosi O IZMJENAMA I DOPUNAMA
PRAVILNIKA O USLOVIMA I NAINU IZDAVANJA POSEBNIH IDENTIFIKACIJSKIH
DOKUMENATA (IDENTIFIKACIJSKE ISKAZNICE) PO OSNOVU SLUBOVANJA U
DIPLOMATSKIM I KONZULARNIM PREDSTAVNITVIMA I PREDSTAVNITVIMA
MEUNARODNIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI ("SLUBENI GLASNIK
BiH", BROJ 19/08) lan 1. U lanu 18. stav 3. iza rijei "iskaznice"
dodaje se: "oglaava u nadlenoj instituciji i o tome". lan 2. Ova
Odluka stupa na snagu odmah i objavljuje se u "Slubenom glasniku
BiH". Ministar vanjskih poslova Broj 11-1-385-1/2012 Bosne i
Hercegovine 02. aprila 2012. godine Dr. Zlatko Lagumdija, s. r.
Sarajevo Na osnovi lanka 89. stavak 3. Zakona o kretanju i boravku
stranaca i azilu ("Slubeni glasnik BiH", broj 29/03, 4/04 i 53/07)
i lanka 16. Zakona o upravi ("Slubeni glasnik BiH", broj 32/02),
ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine donosi
315
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAINU IZDAVANJA
POSEBNIH IDENTIFIKACIJSKIH DOKUMENATA (IDENTIFIKACIJSKE ISKAZNICE)
PO OSNOVU SLUBOVANJA U DIPLOMATSKIM I KONZULARNIM PREDSTAVNITVIMA I
PREDSTAVNITVIMA MEUNARODNIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
("SLUBENI GLASNIK BiH", BROJ 19/08) lanak 1. U lanku 18. stavak 3.
iza rijei "iskaznice" dodaje se: "oglaava u nadlenoj instituciji i
o tome". lanak 2. Ova Odluka stupa na snagu odmah i objavljuje se u
"Slubenom glasniku BiH". Broj 11-1-385-1/2012 02. travnja 2012.
godine Sarajevo Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Dr.
Zlatko Lagumdija, v. r.
ODLUKU
(Sl-390/12-G)
33. 2. (" ", 34/02), 1. () . 2. ( ) : ) - ; ) : (" ", 46/00), ("
", 42/08) (" ", 34/02) ; ) : ("
316
ODLUKU
, 16. 4. 2012.
29 - 161
", 69/05), (" ", 74/10) (" ", . 24/08 25/08). 3. ( , ) (1) , , ,
, , : ) ; ) 1. ; ) . (2) (1) 2. . (3) (1) . 4. ( ) " ".
04-3-2-02-2-183-2/12 26. 2012. . . , . . Na osnovu lana 33. stav 2.
Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik
BiH", broj 34/02), Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine donio
je O ZABRANI STAVLJANJA U PROMET I PRIMJENI GOVEEG HORMONA
SOMATOTROPINA lan 1. (Predmet) Ovom Odlukom zabranjuje se
stavljanje u promet goveeg hormona somatotropina namijenjenog za
prodaju i primjenu na muznim kravama. lan 2. (Nadleni organi)
Nadleni organi za provoenje ove Odluke su: ) Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine - Ured za
veterinarstvo Bosne i Hercegovine; b) Nadleni organi entiteta i
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine su: nadleni organi definirani
Zakonom o veterinarstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene
novine FBiH", broj 46/00), Zakonom o veterinarstvu u Republici
Srpskoj ("Slubeni glasnik RS", broj 42/08) i Zakonom o
veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj
34/02) u sluaju Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; c) Nadleni
veterinarski inspekcijski organi entiteta i Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine su: nadleni organi definirani Zakonom o inspekcijama
u
Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH", broj
69/05), Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj ("Slubeni
glasnik RS", broj 74/10) i Zakonom o inspekcijama Brko Distrikta
Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH", br.
24/08 i 25/08). lan 3. (Voenje evidencije o svakoj kupovini,
prodaji ili proizvodnji somatotropinskih supstanci) (1) Za svaku
kupovinu, prodaju ili proizvodnju somatotropinskih supstanci, bez
obzira na koliinu, mora se voditi detaljna evidencija, hronolokim
redom, koja sadri podatke o: a) proizvedenim ili dobijenim
koliinama somatotropinskih supstanci; b) prodatim ili
upotrijebljenim koliinama somatotropinskih supstanci u svrhe
drugaije od stavljanja u promet prema lanu 1. ove Odluke; c)
imenima lica kojima su navedene koliine somatotropinskih supstanci
prodate ili od kojih su kupljene. (2) Podaci iz stava (1) ovog lana
moraju biti dostupni na zahtjev nadlenih organa iz lana 2. ove
Odluke. (3) U sluaju voenja elektronske evidencije podaci iz stava
(1) ovog lana moraju biti dostupni i u pisanom obliku. lan 4.
(Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Broj 04-3-2-02-2-183-2/12
26. marta 2012. godine V. d. direktora Sarajevo Darko obanov, s. r.
Na temelju lanka 33. stavak 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i
Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 34/02), Ured za
veterinarstvo Bosne i Hercegovine donio je O ZABRANI STAVLJANJA U
PROMET I PRIMJENI GOVEEG HORMONA SOMATOTROPINA lanak 1. (Predmet)
Ovom se Odlukom zabranjuje stavljanje u promet goveeg hormona
somatotropina namijenjenog za prodaju i primjenu na muznim kravama.
lanak 2. (Mjerodavna tijela) Mjerodavna tijela za provoenje ove
Odluke su: a) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Bosne i Hercegovine Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine; b)
mjerodavna tijela entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine su:
mjerodavna tijela definirana Zakonom o veterinarstvu u Federaciji
Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH", broj 46/00), Zakonom o
veterinarstvu u Republici Srpskoj ("Slubeni glasnik RS", broj
42/08) i Zakonom o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Slubeni
glasnik BiH", broj 34/02) u sluaju Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine; c) mjerodavna veterinarska inspekcijska tijela
entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine su: mjerodavna tijela
definirana Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine
("Slubene novine FBiH", broj 69/05), Zakonom o inspekcijama u
ODLUKU
ODLUKU
29 - 162
, 16. 4. 2012.
Republici Srpskoj ("Slubeni glasnik RS", broj 74/10) i Zakonom o
inspekcijama Brko Distrikta Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik
Brko Distrikta BiH", br. 24/08 i 25/08). lanak 3. (Voenje
evidencije o svakoj kupovini, prodaji ili proizvodnji
somatotropinskih tvari) Za svaku kupovinu, prodaju ili proizvodnju
somatotropinskih tvari, bez obzira na koliinu, mora se voditi
detaljna evidencija, hronolokim redom, koja sadri podatke o: a)
proizvedenim ili dobivenim koliinama somatotropinskih tvari; b)
prodanim ili uporabljenim koliinama somatotropinskih tvari u svrhe
drugaije od stavljanja u promet prema lanku 1. ove Odluke; c)
imenima osoba kojima su navedene koliine somatotropinskih tvari
prodane ili od kojih su kupljene. Podaci iz stavka (1) ovog lanka
moraju biti dostupni na zahtjev mjerodavnih tijela iz lanka 2. ove
Odluke. U sluaju voenja elektronske evidencije podaci iz stavka (1)
ovog lanka moraju biti dostupni i u pisanom obliku.
(1)
(2) (3)
lanak 4. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu osmog
dana od dana objave u "Slubenom glasniku BiH". Broj
04-3-2-02-2-183-2/12 V. d. direktora 26. oujka 2012. godine Darko
obanov, v. r. Sarajevo
, 3857/08, , VI/3) , 59 2 2, 61 . 1 2 64 2 (" " . 60/05, 64/08
51/09), : , , , , , 6. 2011.
317
. II/3) 6 1 . 118-0--07-000 621 14. 2008. . 011-0--06-000 832
27. 2007. . " ", "
", " " " ". I. 1. ( : ) 16. 2008. ( : ) ( : ) 118-0--07-000 621
14. 2008. . , , Hypo Alpe-Adria-Bank .. ( : ) . II. 2. 22 1 , 4.
2009. . 28. 2011. . 8. 2009. , 11. 2009. , 11. 2011. . 3. 26 2 ,
19. 2009. , 12. 2011. . 4. 12. 2009. , 3857/08, . III. 5. . 6. ( :
) -2442/03 11. 2006. 01-151/03 16. 2003. . 17. 2003. . , , , 17.
2003. . 17. 2003. , , . , 1.250,00 .
, 16. 4. 2012. 7.
29 - 163
15. 2003. , 01-151/03 16. 2003. , 655-188 1. 2002. 17. 2003. , .
01151/03 16. 2003. , 91 . 1 2 8 , 113 1 1 (" " . 38/00, 40/00,
26/01, 47/02 38/03; : ), . , 113 1 1 - ; 91. , 91 . 1 2 8 , ( 91
1); , ( 91 2 8). , 17. 2003. 113 1 1 - 71 75 . 71 . , 75 . , 2 4 75
, 3 15 . , 2003. . - , , , , " 2003. ", 2003. , 10, 11. 15. 2003. .
, 01151/03 16. 2003. ,
8.
9.
, 113 1 1 - 75 2 4 . , , , , , , . ( : ) 011-0--06-000 832 27.
2007. -2442/03 01-151/03 16. 2003. , 17. 2003. , 01-151/03 16.
2003. , . 17. 2003. , , . , , , , 229 1 4 ( : ), 01-151/03 16.
2003. , . , 16. 2003. , 17. 2003. , .
29 - 164
, 16. 4. 2012.
, , . , , , , . , , , , , , 90 2 8 -. , , . , . , , , , , . , .
, . , 162 1 -, , , 2 -. 2002.
, 113 1 1 -, 71 3 75 . 71 . , 75 . , , . , , , 91 -, , ( ), -. ,
, , , , , , , , , . , , -, , , , , , . 10. , , , , -, . , , , ,
,
, 16. 4. 2012.
29 - 165
. 16. 2003. , , , , . , , -, , , . , , -, , , , , . , , , . , ,
, , , , , , . , , , , , , , , , , . , , , , . , , , , , , 229 1 4 .
, ,
, , 227 1 2 . 11. 14. 2008. , 011-0--06-000 832 27. 2007. ,
118-0-07-000 621 27. 2007. -2442/03 11. 2006. . , , , 237 3 . 115 -
, , , , , ( 1); 1 30 ( 2), ( 3). , , , , , 115 3 -, , , 2003. , 91
. 1 2 9 -, 75 1 4 , . , 8 . , , ,
29 - 166
, 16. 4. 2012.
. , , , , 115 3 -, , , . , , , , , 154 (" " . 29/78, 39/85,
45/89 57/89, " " . 17/93, 3/96 39/03; : ), 117 -. , , , 250 1 . IV.
) 12. II/3) 6 1 ( : ) II/3) 1 1 . 6 , , 633/04 27. 2005. 662/04 27.
2006. , . , 115 -, , , , , , . , 115 1 -
, , , , , . , , . , 115 - , , . , , , , , . ) 13. , , . 14. . V.
15. (" " . 38/00, 40/00, 26/01, 47/02 38/03) : 91. . 1. 2. 8. , .
1. , , , : 8. , [] 113. 1. 1. : 1. 91. , [] 115. . 1, 2. 3. , ,
, 16. 4. 2012.
29 - 167
, , . 1. 30 . , . VI. 16. VI/3) , , , , . 17. 16 1 , , , 60 .
18. , 118-0-07-000 621 14. 2008. , . , 3. 2008. , 16. 2008. , . 60
, 16 1 . , 16 . 2 4 , (prima facie) , . 19. VI/3) , 16 . 1, 2 4 , .
VII. 20. II/3) 6 1 ( : ) II/3) 1 1 . 21. II/3) : 2 , : ) . 22. 6 1
: 1. ,
, . [] 23. , ( : ), 6 1 . , 6 1 . 24. , , , 6 1 . , 6 1 . 25. (
, Barbera, Messeque Jabardo , 6. 1988. , , 146, 68; , 63/01 27.
2003. , " " 38/03). 26. , , . 115 -, , , , , . 27. : " , 90. -, . -
. , , , . , . , ." ( , 773/04 15. 2005. , " " 73/05, 26). 28. , 115
3 - , , , , ,
29 - 168
, 16. 4. 2012.
, . 29. , ( 115 3 -) . 30. 115 3 - . : "[...] [...]", , ( ) .
115 3 - . 115 3 - a priori , ( 115 3 -), ( -) . 31. , II/3) 6 1 .
32. , , 115 1 - , . , , , . 33. II/3) 6 1 ,
. VIII. 34. 115 3 -, II/3) 6 1 . 35. 61 . 1 2 64 2 , . 36. VI/5
, . . . , . . Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeu od pet
sudija, u predmetu broj AP 3857/08, rjeavajui apelaciju Gordane
Davidovi, na osnovu lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, lana
59. stav 2. alineja 2, lana 61. st. 1. i 2. i lana 64. stav 2.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), u sastavu: Miodrag Simovi,
predsjednik Valerija Gali, potpredsjednica Seada Palavri,
potpredsjednica Mato Tadi, sudija Mirsad eman, sudija na sjednici
odranoj 6. decembra 2011. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMUUsvaja se apelacija Gordane
Davidovi. Utvruje se povreda prava na pravino suenje iz lana
II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ukida se
Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske broj 118-0-Rev-07-000 621 od
14. oktobra 2008. godine. Ostavlja se na snazi Presuda Okrunog suda
u Banjoj Luci broj 011-0--06-000 832 od 27. februara 2007. godine.
Odluku objaviti u "Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine",
"Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Slubenom
glasniku Republike Srpske" i u "Slubenom glasniku Distrikta Brko
Bosne i Hercegovine". OBRAZLOENJE I. Uvod 1. Gordana Davidovi (u
daljnjem tekstu: apelantica) iz Banje Luke podnijela je 16.
decembra 2008. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda
Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj
118-0-Rev-07-000 621 od 14. oktobra 2008. godine. Apelantica je,
takoer, podnijela zahtjev za donoenje privremene mjere kojom bi
Ustavni sud naloio Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka (u daljnjem
tekstu: tuena) da je vrati na poslove koje je obavljala prije
donoenja odluke o otkazu ugovora o radu ili na druge
, 16. 4. 2012.
29 - 169
poslove koji odgovaraju njenim strunim i radnim sposobnostima.
II. Postupak pred Ustavnim sudom 2. Na osnovu lana 22. stav 1.
Pravila Ustavnog suda, od Vrhovnog i Osnovnog suda zatraeno je 4.
augusta 2009. godine da dostave odgovore na apelaciju. Od tuene kao
uesnika u postupku zatraeno je 28. septembra 2011. godine da
dostavi odgovor na apelaciju. Vrhovni sud je dostavio odgovor 8.
augusta 2009. godine, Osnovni sud 11. augusta 2009. godine, a tuena
11. oktobra 2011. godine. 3. Na osnovu lana 26. stav 2. Pravila
Ustavnog suda, odgovori Vrhovnog i Osnovnog suda dostavljeni su
apelantici 19. augusta 2009. godine, a odgovor tuene 12. oktobra
2011. godine. 4. Ustavni sud je na sjednici Malog vijea od 12.
februara 2009. godine, u predmetu broj AP 3857/08, donio odluku o
privremenoj mjeri kojom je odbio kao neosnovan apelanticin zahtjev
za donoenje privremene mjere. III. injenino stanje 5. injenice
predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata
predoenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedei nain. 6.
Presudom Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni
sud) broj RS-2442/03 od 11. septembra 2006. godine odbijen je kao
neosnovan apelanticin tubeni zahtjev u dijelu kojim je traila da
sud poniti Odluku tuene o otkazu ugovora o radu broj 01-151/03 od
16. jula 2003. godine. Navedenom odlukom apelantici je otkazan
ugovor o radu i raskinut radni odnos bez otkaznog roka zakljuno sa
17. julom 2003. godine. Apelantica je, takoer, traila da sud naloi
tuenoj da je vrati na rad i rasporedi na poslove voditelja
Pododjela kreditiranja u Odjelu poslova sa stanovnitvom, te da joj
uspostavi radnopravni odnos od 17. jula 2003. godine pa ubudue.
Istom presudom je odbaena apelanticina tuba u dijelu kojim je
traila da joj tuena isplati sve naknade po osnovu radnog odnosa od
17. jula 2003. godine pa do vraanja na posao, te da joj za to
vrijeme izmiri sve zakonske obaveze vezane za penzijsko, invalidsko
i zdravstveno osiguranje. Takoer, odbijen je kao neosnovan dio
apelanticinog tubenog zahtjeva kojim je traila da se tuena obavee
da joj nadoknadi trokove parninog postupka u iznosu od 1.250,00 KM.
7. U obrazloenju presude Osnovnog suda je navedeno da je apelantica
15. septembra 2003. godine podnijela tubu ovom sudu protiv tuene,
te da je predmet ovog spora ispitivanje zakonitosti Odluke
direktora tuene broj 01151/03 od 16. jula 2003. godine, kojom je
apelantici otkazan Ugovor o radu broj 655-188 od 1. jula 2002.
godine zakljuen na neodreeno vrijeme i radni odnos prestao zakljuno
sa 17. julom 2003. godine, bez otkaznog roka i bez prava na
otpremninu. Osnovni sud je utvrdio da je Odlukom tuene broj
01-151/03 od 16. jula 2003. godine apelantici otkazan ugovor o radu
zbog neopravdanog izostanka sa posla u trajanju od tri dana u
kalendarskoj godini, budui da je poinila teu povredu radne obaveze
iz lana 91. st. 1. i 2. taka 8. Zakona o radu, a u vezi sa lanom
113. stav 1. taka 1. navedenog zakona ("Slubeni glasnik RS" br.
38/00, 40/00, 26/01, 47/02 i 38/03; u daljnjem tekstu: ZOR), na
osnovu ega poslodavac ima pravo jednostranog raskida ugovora sa
radnikom. S tim u vezi, Osnovni sud je ukazao na odredbu lana 113.
stav 1. taka 1. ZOR-a kojom je propisano da poslodavac moe otkazati
ugovor o radu radniku; ako
8.
radnik izvri teu povredu radnih obaveza iz lana 91. ovog zakona,
i lana 91. st. 1. i 2. taka 8. kojom je propisano da se teom
povredom radnih obaveza smatra takvo ponaanje radnika na radu ili u
vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna teta interesima poslodavca,
kao i ponaanje radnika iz koga se osnovano moe zakljuiti da dalji
rad kod poslodavca ne bi bio mogu (lan 91. stav 1); da je
neopravdani izostanak sa posla u trajanju od tri dana u
kalendarskoj godini, tea povreda radne obaveze (lan 91. stav 2.
taka 8). Dalje, Osnovni sud je utvrdio da je tuena apelantici
otkazala ugovor o radu i utvrdila prestanak radnog odnos zakljuno
sa 17. julom 2003. godine na osnovu lana 113. stav 1. taka 1. ZOR-a
i lanova 71. i 75. Pravilnika o radu tuene. lanom 71. Pravilnika o
radu tuene propisan je postupak tzv. redovnog otkaza ugovora o radu
poslodavca, dok je lanom 75. propisan tzv. vanredni otkaz ugovora o
radu radnika poslodavca, a stavom 2. alinejom 4. lana 75.
regulirano je da se naroito tekom povredom radne obaveze iz radnog
odnosa smatra nedolazak zaposlenog na rad tri dana bez odobrenja
poslodavca, dok je stavom 3. istog lana propisano da se ugovor o
radu moe vanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja
za injenicu na kojoj se vanredni otkaz zasniva. Imajui u vidu
navedeno, Osnovni sud je konstatirao da je meu parninim strankama
sporna injenica da li je apelantica u julu 2003. godine neopravdano
izostala sa posla bez odobrenja poslodavca. Postupajui prema
navedenim odredbama ZOR-a i Pravilnika o radu tuene, te na osnovu
izvedenih dokaza, apelanticinog iskaza, iskaza svjedoka
apelanticinog neposrednog rukovodioca i njenih radnih kolega, te
uvidom u akt tuene pod nazivom "Pregled iskoritenja radnog vremena
za mjesec juli 2003. godine", Osnovni sud je utvrdio da je
apelantica u kalendarskoj 2003. godini neopravdano izostala sa
posla tri dana, i to 10, 11. i 15. jula 2003. godine. Time je
poinila teu povredu radne obaveze zbog neopravdanog izostanka sa
posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, pa je sud
zakljuio da je Odluka direktora tuene broj 01-151/03 od 16. jula
2003. godine, kojom je apelantici otkazan ugovor o radu, pravilna i
zakonita jer je donesena u skladu sa odredbom lana 113. stav 1.
taka 1. ZOR-a i lanom 75. stav 2. alineja 4. Pravilnika o radu
tuene. U dijelu apelanticinog tubenog zahtjeva kojim je traila da
joj tuena izvri uplatu doprinosa iz penzijskog, invalidskog i
zdravstvenog osiguranja, Osnovni sud je na osnovu provedenog
dokaznog postupka utvrdio da je apelantica nakon prestanka radnog
odnosa kod tuene zasnovala radni odnos u stomatolokoj ordinaciji
vlasnika dr. Predraga Davidovia, po osnovu kojeg je primala plau i
na koji iznos su joj uplaeni svi doprinosi, pa je apelanticinu tubu
u ovom dijelu odbacio kao nedoputenu, te zbog nedostatka
apelanticinog pravnog interesa da za ovaj dio potraivanja vodi
parnicu budui da nije oznaila taan iznos novanih potraivanja koje
potrauje, kao ni iznos koji bi tuena trebala platiti nadlenim
fondovima na ime traenih doprinosa. Okruni sud u Banjoj Luci (u
daljnjem tekstu: Okruni sud) je Presudom broj 011-0--06-000 832 od
27. februara 2007. godine uvaio apelanticinu albu i Presudu
Osnovnog suda broj RS-2442/03 preinaio u dijelu kojim je odbijen
apelanticin zahtjev za ponitavanje Odluke tuene o otkazu ugovora o
radu broj 01-151/03 od 16. jula 2003. godine i da se tuenoj naloi
da je vrati na rad i rasporedi na poslove voditelja Pododjela
kreditiranja u Odjelu poslova sa stanovnitvom, odnosno da joj
29 - 170
, 16. 4. 2012.
9.
uspostavi radnopravni odnos od 17. jula 2003. godine pa ubudue,
tako to je ponitio kao nezakonitu Odluku tuene o otkazu ugovora o
radu broj 01-151/03 od 16. jula 2003. godine, s tim da se tuena
obavezuje da apelanticu vrati na rad i rasporedi na poslove i radne
zadatke koji odgovaraju njenoj strunoj spremi i radnim
sposobnostima. Istom presudom je ukinuta presuda Osnovnog suda u
dijelu kojim je odbaen apelanticin zahtjev za isplatu naknada po
osnovu radnog odnosa za period od 17. jula 2003. godine do vraanja
na posao i obavezu uplate doprinosa, kao i u dijelu kojim je
odbijen apelanticin zahtjev za naknadu trokova parninog postupka,
pa je u ovom dijelu predmet vraen prvostepenom sudu na ponovni
postupak. U obrazloenju presude je navedeno da je taj sud na osnovu
injeninog stanja utvrenog u prvostepenom postupku utvrdio da se
odluka Osnovnog suda, u dijelu kojim je odbijen kao neosnovan
apelanticin zahtjev za ponitenje odluke tuene o otkazu ugovora o
radu, zasniva na pogrenoj primjeni materijalnog prava, pa je ovaj
sud, postupajui prema lanu 229. stav 1. taka 4. Zakona o parninom
postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), prvostepenu presudu u tom dijelu
preinaio tako to je ponitio kao nezakonitu Odluku tuene broj
01-151/03 od 16. jula 2003. godine, s tim da je tuenoj naloeno da
apelanticu vrati na rad i rasporedi na poslove i radne zadatke koji
odgovaraju njenoj strunoj spremi i radnim sposobnostima. Na osnovu
spisa predmeta prvostepenog suda, Okruni sud je utvrdio da je tuena
odluku o otkazu ugovora o radu apelantici donijela 16. jula 2003.
godine, u kojoj je navedeno da joj otkazuje ugovor o radu zbog tee
povrede radne obaveze i radni odnos raskida bez otkaznog roka
zakljuno sa 17. julom 2003. godine, bez prava na otpremninu. Iz
obrazloenja ove odluke proizlazi da je tuena apelantici jednostrano
raskinula ugovor o radu zbog neizvrenja radnih obaveza, nepotivanja
vremenskih rokova u izvravanju radnih zadataka, naputanja radnog
mjesta bez odobrenja i zbog neopravdanog izostanka s posla u
trajanju duem od tri dana u kalendarskoj godini. Okruni sud je,
takoer, utvrdio da iz spisa predmeta proizlazi da tuena nije vodila
nikakav postupak protiv apelantice zbog povrede radnih obaveza,
niti joj je dostavljala bilo kakav zahtjev ili obavjetenje da je
protiv nje pokrenut disciplinski postupak, a nije traila ni
miljenje sindikata tuene. Stoga, smatra nezakonitom odluku tuene o
otkazu ugovora o radu apelantici jer odluka ne sadri vrijeme, nain
ni mjesto izvrenja povrede radne obaveze, i zbog toga to ona nije
konkretizirana, izuzev navoda o povredi radne obaveze koja se
odnosi na apelanticin izostanak s posla u trajanju od tri dana, za
koji prvostepeni sud smatra da je dovoljno konkretiziran bez obzira
na to to nije naznaeno u koje dane je apelantica izostala, na
osnovu ega je taj sud zakljuio da je apelantica ovakvim
neopravdanim izostancima poinila teu povredu radne obaveze iz lana
90. stav 2. taka 8. ZOR-a. Okruni sud je podsjetio na to da se
zakonitost odluke poslodavca ispituje, kako sa aspekta materijalne,
tako i sa aspekta formalne zakonitosti. Materijalnopravna
zakonitost odluke donesene u disciplinskom postupku podrazumijeva
pravilnu primjenu materijalnog prava prilikom pravne kvalifikacije
povrede radne dunosti i prilikom utvrivanja disciplinske
odgovornosti kao i individualiziranja disciplinske kazne, dok
formalnopravna zakonitost odluke poslodavca podrazumijeva donoenje
odluke u postupku utvrivanja disciplinske odgovornosti
u zakonom i opim aktom poslodavca propisanom postupku. Osim
toga, Okruni sud je ukazao na to da je sud duan da izvri ocjenu
zakonitosti izreene disciplinske mjere, da je ispita ne samo sa
stanovita radnji nego i krivice radnika, utvrujui injenino stanje u
parnici, a ne u disciplinskom postupku, pri tome ispitujui
pravilnost injenica utvrenih u postupku disciplinske odgovornosti.
Ispitujui tanost tih injenica, sud je vezan injeninim opisom radnje
koja predstavlja povredu radne obaveze i ne moe mijenjati injenini
identitet povrede iz odluke o izreenoj mjeri iju zakonitost
ocjenjuje. Okruni sud smatra da sud vri ispitivanje istinitosti
injenica da bi se ocijenilo da li su disciplinski organi vodili
rauna o potpuno i pravilno utvrenom injeninom stanju i da li su
pravilno primijenili materijalno pravo, od ega zavisi pravilnost
odluke o disciplinskoj odgovornosti. Osim toga, ovaj sud je ukazao
i na obavezu poslodavca da postupi u skladu sa odredbom lana 162.
stav 1. ZOR-a, kojom je propisano da je poslodavac duan da u roku
od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donese
pravilnik o radu, kojim se blie ureuju prava i obaveze po osnovu
rada, dok je stavom 2. zakona propisano da je obaveza poslodavca da
do donoenja pravilnika prilikom ostvarivanja prava i obaveza
radnika neposredno primjenjuje odredbe ZOR-a. Okruni sud je utvrdio
da je tuena Pravilnik o radu donijela u junu 2002. godine i da se u
odluci o otkazu ugovora o radu apelantici poziva na Pravilnik, u
smislu da je apelantica uinila teu povredu radne obaveze i da joj
se ugovor o radu raskida na osnovu lana 113. stav 1. taka 1. ZOR-a,
lana 71. taka 3. i lana 75. Pravilnika o radu tuene. lanom 71.
Pravilnika o radu tuena je propisala tzv. redovni otkaz ugovora
poslodavca, dok je lanom 75. navedenog pravilnika reguliran tzv.
vanredni otkaz kojim je definirano da poslodavac ima mogunost
otkazati ugovor o radu bez obaveze potivanja propisanog ili
dogovorenog otkaznog roka, ako zbog osobito teke povrede obaveze iz
radnog odnosa ili neke druge vane injenice nastavak radnog odnosa
dalje nije mogu, a kao osobito teka povreda obaveze iz radnog
odnosa predvien je i nedolazak zaposlenog na rad tri radna dana bez
odobrenja poslodavca. Uvidom u odredbe Pravilnika o radu tuene,
Okruni sud je utvrdio da ovaj Pravilnik ne sadri odredbe o
disciplinskoj odgovornosti radnika i da tuena njime nije regulirala
pitanje, odnosno postupak utvrivanja teih povreda radnih obaveza, u
smislu odredbe lana 91. ZORa, pa smatra da se odredbe Pravilnika na
koje se tuena poziva ne mogu primijeniti u konkretnom sluaju, jer
se u situaciji kada pitanje disciplinske odgovornosti nije ureeno
opim aktom poslodavca (koji mora biti u skladu sa zakonom i ne moe
sadravati odredbe koje bi bile u suprotnosti s njim), primjenjuju
neposredno odredbe ZOR-a. ZOR je predvidio obavezu poslodavca da je
duan, ukoliko smatra da postoji sumnja da je radnik poinio povredu
radnih obaveza, provesti postupak u kojem e radniku morati jasno do
znanja staviti koja mu se povreda radnih obaveza stavlja na teret,
u emu se ta povreda sastoji, kao i da naznai vrijeme kada je
povreda radne obaveze uinjena, da radniku omogui davanje odbrane u
pogledu toga ta mu stavlja na teret, te da razmotri miljenje
sindikata, ako je dostavljeno prije donoenja odluke, a to je, prema
ocjeni tog suda, minimum uvjeta koje poslodavac mora ispotovati.
Osim toga, Okruni sud je ukazao na to da je, u skladu sa odredbama
ZOR-a, u sluaju spora pred sudom teret
, 16. 4. 2012.
29 - 171
dokazivanja postojanja razloga za otkaz ugovora o radu na
poslodavcu, to znai da je poslodavac duan da navede koje povrede se
radniku stavljaju na teret i da u odgovarajuem postupku utvrdi da
li je radnik te povrede izvrio, a nakon toga da donese odluku o
odgovornosti radnika koja, ukoliko je utvreno da je radnik uinio
povredu radne obaveze, moe biti otkazivanje ugovora o radu, a da
nedostatak bilo kojeg od ovih elemenata u odluci poslodavca dovodi
do njene nezakonitosti. 10. Prema tome, Okruni sud je zakljuio da
tuena u konkretnoj pravnoj stvari nije pokrenula niti provela
nikakav postupak protiv apelantice, niti joj je stavila na znanje
za koje povrede radne obaveze se tereti, kada je povreda izvrena i
na koji nain, i da samo paualno navoenje povreda radnih obaveza u
odluci o otkazu ugovora o radu bez provoenja bilo kakvog postupka
znai da tuena nije postupila u skladu sa odredbama ZOR-a, to ovakvu
odluku tuene ini nezakonitom. Okruni sud, takoer, smatra pogrenim
stav prvostepenog suda da je povreda, odnosno apelanticin
neopravdan izostanak s posla due od tri dana u kalendarskoj godini,
navedenom odlukom dovoljno konkretizirana, budui da se iz navedene
odluke ne vidi koliko je dana tuena smatrala da je apelantica
izostala s posla i koja su to tri dana. Okruni sud smatra pogrenim
stav prvostepenog suda da je tuena time to je 16. jula 2003. godine
apelanticu pozvala na razgovor, kada joj je ukazano na to da se,
prema njenom miljenju, apelantica ne ponaa onako kako se od radnika
oekuje, apelantici omoguila pravo na odbranu. Naime, Okruni sud
smatra da je, u skladu sa relevantnim odredbama ZOR-a, poslodavac
duan radniku omoguiti pravo na odbranu, nakon to mu dostavi zahtjev
za pokretanje disciplinskog postupka u kojem e tano navesti zato ga
tereti i na osnovu kojeg e radnik moi da zna o emu se izjanjava, te
da moe dati svoju odbranu. Takoer, nesporno je da tuena nije traila
miljenje sindikata, na to je obavezna prema odredbama ZOR-a, pa,
stoga, sve navedeno, prema ocjeni Okrunog suda, odluku tuene ini
nezakonitom. Ovaj sud je ocijenio pogrenim stav prvostepenog suda
da u okviru postupka pred sudom u kojem se trai zatita prava iz
radnog odnosa, u kojem postupku poslodavac dokazuje da su postojali
uvjeti za otkaz ugovora o radu, sud ima ovlatenje da utvruje koje
povrede su uinjene, ali ne u situaciji kada postupka za utvrivanje
tih povreda radne obaveze nije ni bilo. Naime, sud u postupku
ocjenjuje zakonitost odluke poslodavca, a ne utvruje injenino
stanje koje nije utvreno ni u disciplinskom postupku, budui da nije
ni provedeno, ve ispituje pravilnost injenica utvrenih u postupku
disciplinske odgovornosti i vezan je injeninim opisom radnje koja
predstavlja povredu radne obaveze, te ne moe mijenjati injenini
identitet povrede iz odluke o izreenoj mjeri, to je, prema miljenju
Okrunog suda, prvostepeni sud upravo uradio. Dakle, kako nije bilo
nikakvog disciplinskog postupka, a odluka o otkazu ugovora o radu
ne sadri vrijeme, nain a ni mjesto izvrenja povrede radnih obaveza,
pa ni povrede neopravdanog izostanka s posla due od tri dana, to,
prema ocjeni Okrunog suda, prvostepeni sud nije mogao u postupku
utvrivati kada je apelantica izostala s posla, dane njenog
neopravdanog izostanka s posla, te da je na takav nain poinila teu
povredu radne dunosti jer sud nije disciplinski organ, ve je
njegova uloga da ocjenjuje zakonitost izreene disciplinske mjere.
Osim toga, zbog propusta tuene da u odluci o otkazu ugovora o radu
navede za koje povrede se
apelantica tereti, vrijeme kada su te povrede izvrene, Okruni
sud smatra da sve to ovu odluku ini nezakonitom, u smislu odredaba
ZOR-a. Okruni sud je na kraju zakljuio da apelantica osnovano albom
ukazuje na to da je prvostepeni sud pogreno primijenio materijalno
pravo, pa je, imajui u vidu navedeno, osporenu odluku, u dijelu
odluke kojim je odbijen njen zahtjev za ponitenje odluke tuene o
otkazu ugovora o radu i vraanja na posao, preinaio kao u izreci
presude, u skladu sa odredbom lana 229. stav 1. taka 4. ZPP. Kako
je apelantica postavila i zahtjev za isplatu naknade po osnovu
radnog odnosa od dana prestanka radnog odnosa do vraanja na posao i
zahtjev za uplatu doprinosa koji je prvostepeni sud odbacio zbog
nedostatka pravnog interesa i zato to zahtjev nije preciziran,
odnosno ne sadri odreeni iznos koji apelantica potrauje po osnovu
ove naknade, Okruni sud smatra da je prvostepeni sud u ovom dijelu
apelanticinog tubenog zahtjeva bio duan da od apelantice zatrai da
uredi tubeni zahtjev, te da je ovakvim postupanjem onemoguio
stranke da raspravljaju o ovom dijelu njenog tubenog zahtjeva, pa
je zakljuio da je i u ovom dijelu odlukom prvostepenog suda
povrijeena odredba lana 227. stav 1. taka 2. ZPP. 11. Vrhovni sud
je 14. oktobra 2008. godine, odluujui o reviziji tuene izjavljenoj
protiv Presude Okrunog suda broj 011-0--06-000 832 od 27. februara
2007. godine, donio Presudu broj 118-0-Rev-07-000 621 kojom je
revizija tuene uvaena i presuda Okrunog suda od 27. februara 2007.
godine preinaena tako to je apelanticina alba odbijena i Presuda
Osnovnog suda broj Rs-2442/03 od 11. septembra 2006. godine
potvrena. U obrazloenju presude Vrhovnog suda je navedeno da je
ovaj sud na osnovu uvida u spis predmeta, pri tome imajui u vidu i
pravna shvatanja iznesena u odlukama prvostepenog i drugostepenog
suda, ocijenio da bi odluivanje o reviziji bilo od znaaja za
primjenu materijalnog prava i u drugim sluajevima, pa je reviziju
tuene dopustio na osnovu odredbe lana 237. stav 3. ZPP. Vrhovni sud
je ukazao na to da je odredbom lana 115. ZOR-a regulirano da, ako
poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog tee povrede
radnih obaveza, duan je da radniku omogui da bude sasluan i da
iznese svoju odbranu, ukoliko je to mogue s obzirom na okolnosti,
kao i da razmotri miljenje sindikata ili savjeta radnika, ako mu je
miljenje dostavljeno prije donoenja konane odluke (stav 1); da
poslodavac moe dati otkaz ugovora o radu zbog razloga navedenih u
stavu 1. ovog lana u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu
radnih obaveza i za uinioca povrede (stav 2), te da je u sluaju
spora pred nadlenim sudom poslodavac duan da dokae postojanje
razloga za otkaz ugovora o radu (stav 3). Vrhovni sud je naveo da
iz injeninog stanja utvrenog prvostepenom presudom proizlazi da
tuena nije omoguila apelantici da bude sasluana i da iznese svoju
odbranu, niti je razmotrila miljenje sindikata, ali, isto tako,
smatra da je tuena dokazala u postupku pred sudom postojanje
razloga za otkaz ugovora o radu apelantici, onako kako je to
propisano u lanu 115. stav 3. ZOR-a, i to na osnovu iskaza
svjedoka, apelanticinog iskaza koji je dala u postupku pred sudom,
zbog ega smatra da je prvostepeni sud pravilno zakljuio da je
apelantica bila neopravdano odsutna sa posla u trajanju od tri dana
u 2003. godini, te da je na taj nain poinila teu povredu radnih
obaveza iz lana 91. st. 1. i 2. taka 9. ZOR-a, odnosno iz lana 75.
stav 1. alineja 4. Pravilnika o radu tuene, zbog ega smatra da joj
je tuena opravdano otkazala ugovor o radu.
29 - 172
, 16. 4. 2012.
Prema tome, Vrhovni sud je zakljuio da je prvostepeni sud
pravilnom primjenom lana 8. ZPP izvedene dokaze ocijenio na
naprijed opisan nain. Vrhovni sud, takoer, istie da su na navedeni
nain otklonjeni nedostaci postupka pred organima tuene koji se
odnose na utvrivanje prava na odbranu i nepribavljanje miljenja
sindikata kao i u postupku pred prvostepenim sudom, jer smatra da
je apelantici u postupku pred sudom omogueno da iznese sve injenice
koje smatra relevantnim za zatitu svojih prava iz radnog odnosa kao
i da predloi odgovarajue dokaze. Prema tome, Vrhovni sud je
zakljuio da je apelantica poinila teu povredu radnih obaveza zbog
kojih joj je tuena opravdano otkazala ugovor o radu, pa smatra da
stav drugostepenog suda nije pravilan niti zasnovan na relevantnim
odredbama zakona, zatim da je tuena kao poslodavac, u smislu lana
115. stav 3. ZOR-a, dokazala postojanje razloga za otkaz ugovora o
radu apelantici zbog tee povrede radnih obaveza, te da su na taj
nain u postupku pred sudom otklonjeni nedostaci u odnosu na
apelanticino pravo na odbranu u postupku pred tuenom i na
dostavljanje miljenja sindikata, odnosno savjeta radnika. Dalje,
nakon to je zakljuio da apelantici nije nezakonito prestao radni
odnos, Vrhovni sud je miljenja da joj ne pripada pravo na naknadu
po osnovu radnog odnosa, odnosno zakonskih obaveza vezanih za
penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, jer za to nisu
ispunjeni uvjeti iz lana 154. Zakona o obligacionim odnosima
("Slubeni list SFRJ" br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89, te "Slubeni
glasnik RS" br. 17/93, 3/96 i 39/03; u daljnjem tekstu: ZOO), kao i
lana 117. ZOR-a. Imajui u vidu navedeno, Vrhovni sud je zakljuio da
je presuda drugostepenog suda zasnovana na pravilno i potpuno
utvrenom injeninom stanju, ali na pogrenoj primjeni materijalnog
prava, pa je reviziju tuene uvaio i odluio kao u izreci presude na
osnovu odredbe lana 250. stav 1. ZPP. IV. Apelacija a) Navodi iz
apelacije 12. Apelantica se ali da su joj osporenom odlukom
Vrhovnog suda povrijeeni pravo na odbranu kao jedan od segmenata
prava na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine
i lana 6. stav 1. Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo
na imovinu iz lana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 1.
Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Smatra da je u konkretnom
sluaju lan 6. Evropske konvencije primjenjiv, da se radi o predmetu
graanskopravne prirode, te ukazuje na dosadanju praksu Ustavnog
suda iz odluka Ustavnog suda broj AP 633/04 od 27. maja 2005.
godine i broj AP 662/04 od 27. decembra 2006. godine, u kojima je
Ustavni sud zakljuio da je disciplinski postupak iji je rezultat
smjenjivanje sa funkcije prema svojoj sutini izjednaen sa postupkom
u kojem se utvruje krivina optuba. Povredu navedenih prava
apelantica vidi u postupanju Vrhovnog suda koji je proizvoljnom
primjenom materijalnog prava, odredbe lana 115. ZOR-a, usvojio
reviziju tuene zakljuivi da je tuena u postupku pred sudovima
dokazala postojanje razloga za otkaz ugovora o radu apelantici,
kojom odredbom je jasno propisana obaveza tuene kao poslodavca, da
je duna u sluaju otkaza ugovora o radu zbog tee povrede radnih
obaveza omoguiti radniku da bude sasluan i da iznese svoju odbranu,
ukoliko je to
mogue s obzirom na okolnosti, kao i da razmotri miljenje
sindikata ili savjeta radnika, ako mu je miljenje dostavljeno prije
donoenja konane odluke. Stoga, apelantica postavlja pitanje uope
svrsishodnosti lana 115. stav 1. ZOR-a smatrajui da je upravo
garancija ovog lana da se sprijee samovolja i arbitrarnost
poslodavca u njegovim mogunostima otkazivanja ugovora o radu bez
potivanja prava radnika, a posebno njegovog prava na odbranu, koje
se, kako istie, smatra jednim od esencijalnih elemenata prava na
pravino suenje, s obzirom na to da joj je tuena otkazala ugovor o
radu a da nije prethodno pokrenula disciplinski postupak radi
utvrivanja njene odgovornosti. Apelantica tvrdi da joj je tuena
jednostrano raskinula ugovor o radu a da protiv nje nije vodila
disciplinski postupak, tako da joj nije bilo omogueno pravo na
odbranu, niti joj je omogueno da u svoju odbranu predlae i izvodi
dokaze. Istie da ju je pretpostavljeni samo pozvao na razgovor, pa
predlae da se ukine odluka Vrhovnog suda zbog proizvoljne primjene
lana 115. ZOR-a zbog toga to smatra da je ovaj sud pogreno zakljuio
da joj je u postupku pred sudom omogueno pravo na odbranu, da su
nedostaci postupka pred organima tuene u postupku donoenja odluke o
otkazu njenog ugovora o radu otklonjeni u predmetnom postupku, te
predlae da Ustavni sud ostavi na snazi presudu Okrunog suda.
Apelantica je, takoer, podnijela zahtjev za donoenje privremene
mjere kojom bi Ustavni sud naloio tuenoj da je vrati na rad i
rasporedi na poslove koje je obavljala prije otkaza ugovora o radu,
ili na druge poslove u skladu sa njenom strunom spremom i radnim
sposobnostima, jer bi u suprotnom pretrpjela nenadoknadivu tetu,
budui da se presuda Vrhovnog suda zasniva na proizvoljnoj primjeni
materijalnog prava. b) Odgovor na apelaciju 13. Vrhovni sud smatra
da nije povrijeeno pravo na koje se apelantica poziva u apelaciji,
te da u cijelosti ostaje pri svom pravnom stavu datom u presudi tog
suda, pa predlae da se apelacija odbije kao neosnovana. 14. Osnovni
sud u odgovoru na apelaciju istie da ovaj sud u svojoj presudi nije
poinio povredu prava na koja se apelantica poziva u apelaciji. V.
Relevantni propisi 15. U Zakonu o radu ("Slubeni glasnik Republike
Srpske" br. 38/00, 40/00, 26/01, 47/02 i 38/03) relevantne odredbe
glase: lan 91. st. 1. i 2. taka 8. Teom povredom radnih obaveza
smatra se takvo ponaanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim
se nanosi ozbiljna teta interesima poslodavca, kao i ponaanje
radnika iz koga se osnovano moe zakljuiti da dalji rad radnika kod
poslodavca ne bi bio mogu. U skladu sa stavom 1. ovog lana, teom
povredom radnih obaveza, zbog kojih poslodavac moe da jednostrano
raskine ugovor o radu sa radnikom, smatraju se: 8. neopravdan
izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, []
lan 113. stav 1. taka 1. Poslodavac moe otkazati ugovor o radu
radniku: 1. ako radnik izvri teu povredu radnih obaveza iz lana 91.
ovog zakona, [] lan 115. st. 1, 2. i 3. Ako poslodavac daje radniku
otkaz ugovora o radu zbog tee povrede radnih obaveza, duan je da
radniku omogui da
, 16. 4. 2012.
29 - 173
bude sasluan i da iznese svoju odbranu, ukoliko je to mogue s
obzirom na okolnosti, kao i da razmotri miljenje sindikata ili
saveta radnika, ako mu je miljenje dostavljeno pre donoenja konane
odluke. Poslodavac moe dati otkaz ugovora o radu iz razloga
navedenih u stavu 1. ovog lana u roku od 30 dana od dana saznanja
za povredu radnih obaveza i za uinioca povrede. U sluaju spora pred
nadlenim sudom, poslodavac je duan da dokae postojanje razloga za
otkaz ugovora o radu. VI. Dopustivost 16. U skladu sa lanom VI/3.b)
Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takoer, ima apelacionu
nadlenost u pitanjima koja su sadrana u ovom Ustavu, kada ona
postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i
Hercegovini. 17. U skladu sa lanom 16. stav 1. Pravila Ustavnog
suda, Ustavni sud moe razmatrati apelaciju samo ako su protiv
presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi
djelotvorni pravni lijekovi mogui prema zakonu i ako se podnese u
roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku
o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. 18. U
konkretnom sluaju, predmet osporavanja apelacijom je Presuda
Vrhovnog suda broj 118-0-Rev-07-000 621 od 14. oktobra 2008.
godine, protiv koje nema drugih djelotvornih pravnih lijekova
moguih prema zakonu. Zatim, osporenu presudu apelantica je primila
3. novembra 2008. godine, a apelacija je podnesena 16. decembra
2008. godine, tj. u roku od 60 dana, kako je propisano lanom 16.
stav 1. Pravila Ustavnog suda. Konano, apelacija ispunjava i uvjete
iz lana 16. st. 2. i 4. Pravila Ustavnog suda, zato to nije
oigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni
razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva. 19. Imajui u vidu
odredbe lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, lana 16. st. 1, 2.
i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna
apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti. VII. Meritum 20.
Apelantica osporava presudu Vrhovnog suda tvrdei da su joj
povrijeeni pravo na pravino suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska
konvencija) i pravo na imovinu iz lana II/3.k) Ustava Bosne i
Hercegovine i lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Pravo na pravino suenje 21. lan II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i
slobode iz stava 2. ovog lana, to ukljuuje: e) Pravo na pravino
sasluanje u graanskim i krivinim stvarima i druga prava u vezi sa
krivinim postupkom. 22. lan 6. stav 1. Evropske konvencije u
relevantnom dijelu glasi: 1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i
obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega,
svako ima pravo na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku
pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. []
23. Ustavni sud podsjea na to da se, prema ustaljenoj praksi
Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu:
Evropski sud), lan 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjuje na
postupke iji je ishod odluujui za utvrivanje graanskih prava i
obaveza.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
Osim toga, uvjet za primjenjivost lana 6. stav 1. Evropske
konvencije jeste da u konkretnom postupku postoji spor oko
utvrivanja graanskih prava i obaveza. Predmetni postupak se odnosi
na utvrivanje osnovanosti apelanticinog zahtjeva za ponitavanje
odluke tuene o otkazu ugovora o radu, dakle, na predmet
graanskopravne prirode, pa je lan 6. stav 1. Evropske konvencije
primjenjiv u ovom predmetu. Stoga, Ustavni sud mora ispitati je li
taj postupak bio pravian onako kako to zahtijeva lan 6. stav 1.
Evropske konvencije. Pravinost postupka se ocjenjuje na osnovu
postupka kao cjeline (vidi Evropski sud, Barbera, Messeque i
Jabardo protiv panije, presuda od 6. decembra 1988. godine, serija
A, broj 146, stav 68; i Ustavni sud, Odluka broj U 63/01 od 27.
juna 2003. godine, objavljena u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine" broj 38/03). U konkretnom sluaju, apelantica smatra da
joj je pravo na pravian postupak povrijeeno na nain to je Vrhovni
sud u postupku odluivanja o reviziji tuene proizvoljno primijenio
materijalno pravo, tj. odredbu lana 115. ZORa, zakljuivi da je, bez
obzira na to to joj poslodavac nije omoguio da bude sasluana,
odnosno da iznese svoju odbranu, a dao joj je otkaz ugovora o radu,
taj propust kompenziran postupkom pred sudom u kojem je apelantica
imala mogunost da iznese svoju odbranu u odnosu na navode
poslodavaca iz otkaza ugovora o radu zbog tee povrede radne
dunosti. Ustavni sud podsjea na svoju raniju praksu u kojoj je
usvojio sljedei stav: "Pravo na odbranu zaposlenika se, u skladu sa
lanom 90. ZOR-a, moe uskratiti samo u sluaju ako postoje okolnosti
zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da omogui odbranu.
U ZOR-u nije precizirano koje su to okolnosti. S obzirom na znaaj
prava na odbranu, Ustavni sud zapaa da svako ogranienje prava na
odbranu ima sutinski znaaj za ocjenu zakonitosti otkaza ugovora o
radu i, ako nije respektirano, vodi povredi prava zaposlenika. Ovo
tim prije jer je pravo na odbranu po svom karakteru univerzalno
pravo koje poznaju svi postupci, pa nema razloga da se ono u
konkretnom sluaju iskljui. Bez obzira o kakvim se okolnostima radi,
u postupku otkaza ugovora o radu zaposleniku se mora omoguiti pravo
na odbranu u postupku koji je predvien normativnim aktima
poslodavca." (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu
broj AP 773/04 od 15. juna 2005. godine, objavljena u "Slubenom
glasniku BiH" broj 73/05, taka 26). S tim u vezi, Ustavni sud
podsjea na to da je odredbom lana 115. stav 3. ZOR-a propisana
obaveza poslodavca da je duan, u sluaju da radniku daje otkaz
ugovora o radu zbog tee povrede radnih obaveza, radniku omoguiti da
bude sasluan, da iznese svoju odbranu, ukoliko je to mogue s
obzirom na okolnosti, da razmotri miljenje sindikata ili savjeta
radnika, ako mu je miljenje dostavljeno prije donoenja konane
odluke. Imajui u vidu navedeno, za Ustavni sud je kljuno pitanje da
li je Vrhovni sud arbitrarno primijenio materijalno pravo (odredbu
lana 115. stav 3. ZOR-a) zakljuivi da je u postupku pred redovnim
sudovima kompenziran propust poslodavca da omogui apelantici da
bude sasluana i iznese svoju odbranu prije davanja otkaza ugovora o
radu zbog tee povrede radne dunosti. Ustavni sud je miljenja da
odredbe lana 115. stav 3. ZOR-a propisuju obavezu poslodavca da
zaposleniku omogui da bude sasluan i iznese svoju odbranu u sluaju
da poslodavac zaposleniku daje otkaz ugovora o
29 - 174
, 16. 4. 2012.
radu zbog tee povrede radne dunosti. Tano je da ta obaveza nije
apsolutnog karaktera s obzirom na dio te odredbe koji glasi: "[...]
ukoliko je to mogue [...]", meutim, u konkretnom sluaju Ustavni sud
ne vidi ni jedan razlog (niti je tako neto poslodavac pokuao
dokazati u postupku pred redovnim sudovima) na osnovu kojeg bi
mogao zakljuiti da nije bilo mogue da apelantica pred poslodavcem
bude sasluana i da iznese svoju odbranu prije otkaza ugovora o radu
zbog tee povrede radne dunosti. injenica da je poslodavac upozorio
apelanticu da treba na vrijeme dolaziti na posao ne oslobaa
poslodavca obaveze prema lanu 115. stav 3. ZOR-a da omogui
apelantici da bude sasluana i da iznese svoju odbranu u sluaju
otkaza ugovora o radu zbog tee povrede radne dunosti. Stoga je
Ustavni sud miljenja da je u konkretnom sluaju dolo do arbitrarne
primjene odredaba lana 115. stav 3. ZOR-a s obzirom na to da je a
priori zakljueno da poslodavac nije bio duan da apelantici omogui
da bude sasluana i da iznese svoju odbranu prije otkaza ugovora o
radu zbog tee povrede radne dunosti, a da uope nije ispitivano da
li je zaista bilo mogue da tu obavezu ispuni poslodavac (kako je to
propisano odredbama lana 115. stav 3. ZOR-a), te je na kraju (opet
bez uporita u ZOR-u) zakljueno da se taj propust moe kompenzirati
kroz sudski postupak u kojem je apelantica imala mogunost da iznese
svoju odbranu. 31. Na osnovu svega navedenog, Ustavni sud zakljuuje
da je povrijeeno apelanticino pravo na pravino suenje iz lana
II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske
konvencije. 32. Nasuprot stavu Vrhovnog suda, Ustavni sud smatra da
je Okruni sud dao jasne i precizne odgovore na pitanja da je tuena
odlukom o otkazu ugovora o radu apelantici zbog tee povrede radne
dunosti povrijedila apelanticino pravo na odbranu, u smislu odredbe
lana 115. stav 1. ZOR-a zbog toga to joj je jednostrano raskinula
ugovor o radu, pa je takvim postupanjem tuena uskratila apelantici
pravo na odbranu. Budui da presuda Okrunog suda ispunjava sve
uvjete prava na pravino suenje, te da je apelantica nije osporila,
a u interesu potivanja i prava na odbranu kao jednog od bitnih
segmenata prava na pravino suenje, Ustavni sud je odluio ostaviti
na snazi presudu Okrunog suda. Pravo na imovinu 33. S obzirom na
zakljuak Ustavnog suda u pogledu povrede lana II/3.e) Ustava Bosne
i Hercegovine i lana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud
smatra da nije neophodno posebno razmatrati dio apelacije koji se
odnosi na povredu prava na imovinu jer su navodi iz apelacije o
navodnoj povredi prava na imovinu identini navodima u pogledu
povrede prava na pravino suenje. VIII. Zakljuak 34. Ustavni sud
zakljuuje da je Vrhovni sud u konkretnom sluaju proizvoljno
primijenio odredbu lana 115. stav 3. ZOR-a, to je dovelo do
arbitrarne odluke kojom je povrijeeno apelanticino pravo na pravino
suenje iz lana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i lana 6. stav 1.
Evropske konvencije. 35. Na osnovu lana 61. st. 1. i 2. i lana 64.
stav 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odluio kao u
dispozitivu ove odluke.
36. Prema lanu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog
suda su konane i obavezujue. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine Prof. dr. Miodrag Simovi, s. r. Ustavni sud Bosne i
Hercegovine u Vijeu od pet sudaca, u predmetu broj AP 3857/08,
rjeavajui apelaciju Gordane Davidovi, na temelju lanka VI/3.(b)
Ustava Bosne i Hercegovine, lanka 59. stavak 2. alineja 2, lanka
61. st. 1. i 2. i lanka 64. stavak 2. Pravila Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08
i 51/09), u sastavu: Miodrag Simovi, predsjednik Valerija Gali,
dopredsjednica Seada Palavri, dopredsjednica Mato Tadi, sudac
Mirsad eman, sudac na sjednici odranoj 6. prosinca 2011. godine
donio je Usvaja se apelacija Gordane Davidovi. Utvruje se povreda
prava na pravino suenje iz lanka II/3.(e) Ustava Bosne i
Hercegovine i lanka 6. stavak 1. Europske konvencije za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ukida se Presuda Vrhovnog suda
Republike Srpske broj 118-0-Rev-07-000 621 od 14. listopada 2008.
godine. Ostavlja se na snazi Presuda Okrunog suda u Banjoj Luci
broj 011-0--06-000 832 od 27. veljae 2007. godine. Odluku objaviti
u "Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Slubenim novinama
Federacije Bosne i Hercegovine", "Slubenom glasniku Republike
Srpske" i u "Slubenom glasniku Distrikta Brko Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOENJE I. Uvod 1. Gordana Davidovi (u daljnjem tekstu:
apelantica) iz Banje Luke podnijela je 16. prosinca 2008. godine
apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u
daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 118-0-Rev-07-000 621 od 14.
listopada 2008. godine. Apelantica je, takoer, podnijela zahtjev za
donoenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud naloio Hypo
Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka (u daljnjem tekstu: tuena) da je
vrati na poslove koje je obavljala prije donoenja odluke o otkazu
ugovora o radu ili na druge poslove koji odgovaraju njezinim
strunim i radnim sposobnostima. II. Postupak pred Ustavnim sudom 2.
Na temelju lanka 22. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, od Vrhovnog i
Osnovnog suda zatraeno je 4. kolovoza 2009. godine da dostave
odgovore na apelaciju. Od tuene kao sudionika u postupku zatraeno
je 28. rujna 2011. godine da dostavi odgovor na apelaciju. Vrhovni
sud je dostavio odgovor 8. kolovoza 2009. godine, Osnovni sud 11.
kolovoza 2009. godine, a tuena 11. listopada 2011. godine. 3. Na
temelju lanka 26. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, odgovori
Vrhovnog i Osnovnog suda dostavljeni su apelantici 19. kolovoza
2009. godine, a odgovor tuene 12. listopada 2011. godine.
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
, 16. 4. 2012. 4.
29 - 175
Ustavni sud je na sjednici Malog vijea od 12. veljae 2009.
godine, u predmetu broj AP 3857/08, donio odluku o privremenoj
mjeri kojom je odbio kao neutemeljen apelantiin zahtjev za donoenje
privremene mjere. III. injenino stanje 5. injenice predmeta koje
proizlaze iz apelantiinih navoda i dokumenata predoenih Ustavnom
sudu mogu se sumirati na sljedei nain. 6. Presudom Osnovnog suda u
Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj RS-2442/03 od 11.
rujna 2006. godine odbijen je kao neutemeljen apelantiin tubeni
zahtjev u dijelu kojim je traila da sud poniti Odluku tuene o
otkazu ugovora o radu broj 01-151/03 od 16. srpnja 2003. godine.
Navedenom odlukom apelantici je otkazan ugovor o radu i raskinut
radni odnos bez otkaznog roka zakljuno sa 17. srpnjem 2003. godine.
Apelantica je, takoer, traila da sud naloi tuenoj da je vrati na
rad i rasporedi na poslove voditelja Pododjela kreditiranja u
Odjelu poslova sa stanovnitvom, te da joj uspostavi radnopravni
odnos od 17. srpnja 2003. godine pa ubudue. Istom presudom je
odbaena apelantiina tuba u dijelu kojim je traila da joj tuena
isplati sve naknade po osnovi radnog odnosa od 17. srpnja 2003.
godine pa do vraanja na posao, te da joj za to vrijeme izmiri sve
zakonske obveze vezane za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno
osiguranje. Takoer, odbijen je kao neutemeljen dio apelantiinog
tubenog zahtjeva kojim je traila da se tuena obvee da joj nadoknadi
trokove parninog postupka u iznosu od 1.250,00 KM. 7. U obrazloenju
presude Osnovnog suda je navedeno da je apelantica 15. rujna 2003.
godine podnijela tubu ovom sudu protiv tuene, te da je predmet ovog
spora ispitivanje zakonitosti Odluke ravnatelja tuene broj
01-151/03 od 16. srpnja 2003. godine, kojom je apelantici otkazan
Ugovor o radu broj 655-188 od 1. srpnja 2002. godine zakljuen na
neodreeno vrijeme i radni odnos prestao zakljuno sa 17. srpnjem
2003. godine, bez otkaznog roka i bez prava na otpremninu. Osnovni
sud je utvrdio da je Odlukom tuene broj 01-151/03 od 16. srpnja
2003. godine apelantici otkazan ugovor o radu zbog neopravdanog
izostanka sa posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini,
budui da je poinila teu povredu radne obveze iz lanka 91. st. 1. i
2. toka 8. Zakona o radu, a u svezi sa lankom 113. stavak 1. toka
1. navedenog zakona ("Slubeni glasnik RS" br. 38/00, 40/00, 26/01,
47/02 i 38/03; u daljnjem tekstu: ZOR), na temelju ega poslodavac
ima pravo jednostranog raskida ugovora sa radnikom. S tim u svezi,
Osnovni sud je ukazao na odredbu lanka 113. stavak 1. toka 1. ZOR-a
kojom je propisano da poslodavac moe otkazati ugovor o radu
radniku; ako radnik izvri teu povredu radnih obaveza iz lana 91.
ovog zakona, i lanka 91. st. 1. i 2. toka 8. kojom je propisano da
se teom povredom radnih obaveza smatra takvo ponaanje radnika na
radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna teta interesima
poslodavca, kao i ponaanje radnika iz koga se osnovano moe
zakljuiti da dalji rad kod poslodavca ne bi bio mogu (lanak 91.
stavak 1); da je neopravdani izostanak sa posla u trajanju od tri
dana u kalendarskoj godini, tea povreda radne obaveze (lanak 91.
stavak 2. toka 8). Dalje, Osnovni sud je utvrdio da je tuena
apelantici otkazala ugovor o radu i utvrdila prestanak radnog odnos
zakljuno sa 17. srpnjem 2003. godine na temelju lanka 113. stavak
1. toka 1. ZOR-a i lancima 71. i 75. Pravilnika o radu tuene.
lankom 71. Pravilnika o radu
8.
tuene propisan je postupak tzv. redovitog otkaza ugovora o radu
poslodavca, dok je lankom 75. propisan tzv. izvanredni otkaz
ugovora o radu radnika poslodavca, a stavkom 2. alinejom 4. lanka
75. regulirano je da se naroito tekom povredom radne obveze iz
radnog odnosa smatra nedolazak zaposlenog na rad tri dana bez
odobrenja poslodavca, dok je stavkom 3. istog lanka propisano da se
ugovor o radu moe vanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana
saznanja za injenicu na kojoj se vanredni otkaz zasniva. Imajui u
vidu navedeno, Osnovni sud je konstatirao da je meu parninim
strankama sporna injenica je li apelantica u srpnju 2003. godine
neopravdano izostala sa posla bez odobrenja poslodavca. Postupajui
prema navedenim odredbama ZOR-a i Pravilnika o radu tuene, te na
temelju izvedenih dokaza, apelantiinog iskaza, iskaza svjedoka
apelantiinog neposrednog rukovoditelja i njezinih radnih kolega, te
uvidom u akt tuene pod nazivom "Pregled iskoritenja radnog vremena
za mjesec juli 2003. godine", Osnovni sud je utvrdio da je
apelantica u kalendarskoj 2003. godini neopravdano izostala sa
posla tri dana, i to 10, 11. i 15. srpnja 2003. godine. Time je
poinila teu povredu radne obveze zbog neopravdanog izostanka sa
posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, pa je sud
zakljuio da je Odluka ravnatelja tuene broj 01151/03 od 16. srpnja
2003. godine, kojom je apelantici otkazan ugovor o radu, pravilna i
zakonita jer je donesena sukladno odredbi lanka 113. stavak 1. toka
1. ZOR-a i lanku 75. stavak 2. alineja 4. Pravilnika o radu tuene.
U dijelu apelantiinog tubenog zahtjeva kojim je traila da joj tuena
izvri uplatu doprinosa iz mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog
osiguranja, Osnovni sud je na temelju provedenog dokaznog postupka
utvrdio da je apelantica nakon prestanka radnog odnosa kod tuene
zasnovala radni odnos u stomatolokoj ordinaciji vlasnika dr.
Predraga Davidovia, po osnovi kojeg je primala plau i na koji iznos
su joj uplaeni svi doprinosi, pa je apelantiinu tubu u ovom dijelu
odbacio kao nedoputenu, te zbog nedostatka apelantiinog pravnog
interesa da za ovaj dio potraivanja vodi parnicu budui da nije
oznaila toan iznos novanih potraivanja koje potrauje, kao ni iznos
koji bi tuena trebala platiti nadlenim fondovima na ime traenih
doprinosa. Okruni sud u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okruni sud)
je Presudom broj 011-0--06-000 832 od 27. veljae 2007. godine uvaio
apelantiinu albu i Presudu Osnovnog suda broj RS-2442/03 preinaio u
dijelu kojim je odbijen apelantiin zahtjev za ponitavanje Odluke
tuene o otkazu ugovora o radu broj 01-151/03 od 16. srpnja 2003.
godine i da se tuenoj naloi da je vrati na rad i rasporedi na
poslove voditelja Pododjela kreditiranja u Odjelu poslova sa
stanovnitvom, odnosno da joj uspostavi radnopravni odnos od 17.
srpnja 2003. godine pa ubudue, tako to je ponitio kao nezakonitu
Odluku tuene o otkazu ugovora o radu broj 01-151/03 od 16. srpnja
2003. godine, s tim da se tuena obvezuje da apelanticu vrati na rad
i rasporedi na poslove i radne zadatke koji odgovaraju njezinoj
strunoj spremi i radnim sposobnostima. Istom presudom je ukinuta
presuda Osnovnog suda u dijelu kojim je odbaen apelantiin zahtjev
za isplatu naknada po osnovi radnog odnosa za razdoblje od 17.
srpnja 2003. godine do vraanja na posao i obvezu uplate doprinosa,
kao i u dijelu kojim je odbijen apelantiin zahtjev za naknadu
trokova parninog postupka, pa je u ovom dijelu predmet vraen
prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
29 - 176 9.
, 16. 4. 2012.
U obrazloenju presude je navedeno da je taj sud na temelju
injeninog stanja utvrenog u prvostupanjskom postupku utvrdio da se
odluka Osnovnog suda, u dijelu kojim je odbijen kao neutemeljen
apelantiin zahtjev za ponitenje odluke tuene o otkazu ugovora o
radu, temelji na pogrenoj primjeni materijalnog prava, pa je ovaj
sud, postupajui prema lanku 229. stavak 1. toka 4. Zakona o
parninom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), prvostupanjsku presudu
u tom dijelu preinaio tako to je ponitio kao nezakonitu Odluku
tuene broj 01-151/03 od 16. srpnja 2003. godine, s tim da je tuenoj
naloeno da apelanticu vrati na rad i rasporedi na poslove i radne
zadatke koji odgovaraju njezinoj strunoj spremi i radnim
sposobnostima. Na temelju spisa predmeta prvostupanjskog suda,
Okruni sud je utvrdio da je tuena odluku o otkazu ugovora o radu
apelantici donijela 16. srpnja 2003. godine, u kojoj je navedeno da
joj otkazuje ugovor o radu zbog tee povrede radne obveze i radni
odnos raskida bez otkaznog roka zakljuno sa 17. srpnjem 2003.
godine, bez prava na otpremninu. Iz obrazloenja ove odluke
proizlazi da je tuena apelantici jednostrano raskinula ugovor o
radu zbog neizvrenja radnih obveza, nepotivanja vremenskih rokova u
izvravanju radnih zadataka, naputanja radnog mjesta bez odobrenja i
zbog neopravdanog izostanka s posla u trajanju duem od tri dana u
kalendarskoj godini. Okruni sud je, takoer, utvrdio da iz spisa
predmeta proizlazi da tuena nije vodila nikakav postupak protiv
apelantice zbog povrede radnih obveza, niti joj je dostavljala bilo
kakav zahtjev ili obavjetenje da je protiv nje pokrenut stegovni
postupak, a nije traila ni miljenje sindikata tuene. Stoga, smatra
nezakonitom odluku tuene o otkazu ugovora o radu