- Tragovima djejih stopa -
(Edita Slunjski)
1. TO JE PROJEKT?
RAD NA PROJEKTU= sklop aktivnosti u kojima jedno ili vie djece
prouava neku temu ili problem, uz primjerenu podrku odgajatelja
= oblik integriranog kurikuluma u kojemu djeca prema vlastitim
interesima i mogunostima, u suradnji s drugom djecom i uz
nenametljivu asistenciju odgajatelja, poduzimaju razliite
istraivake i druge aktivnosti u kojima aktivno stjeu iskustva i
znanja te primjenjuju svoje vjetine, donose odluke i ue preuzimati
odgovornost
PREDNOSTI RADA NA PROJEKTU:
Osiguravanje konteksta za afirmaciju uroene znatielje djece i
njihovog samomotiviranog uenja
Sudjelovanje djece i odgajatelja u zajednikoj pustolovini
uenja
Pojaavanje interesa roditelja za odgoj i obr djece ukljuivanjem
u project
Koritenje razliite tehnologije
Iskustveno uenje
Inkluzija djece s posebnim potrebama
Ostvarivanje odgojnih ciljeva u odg i obr (intelektualne,
akademske,motorike, socijalne vjetine) Projektnu metodu u radu s
djecom rane dobi 1918.g. utemeljio Kilpatrick, kao oblik
progresivnog obrazovanja fokusiranog na organizaciju aktivnosti
povezanih odreenom centralnom temom: uloga odgajatelja-> voenje
djeceBANK STREET APPROACH (BANK STREET COLLEGE OF EDUCATION)-New
York Svrha koncepta je bila povezati rastuu svijest o mogunostima
djeteta s demokratinim koncepcijama obrazovanja
Vie se panje poelo posveivati istraivanju i prouavanju djeteta i
okruenja u kojem se ono razvija, odgaja i ui te profesionalnom
osposobljavanju odgajatelja
Kurikulum Bank Street se najvie oslanja na ideje Piageta,
Eriksona, Deweya i Lucy Sprague Mitchell + nastoji potaknuti
razliite razine emocionalnog, fizikog, socijalnog i kognitivnog
razvoja djece osnaivanjem njihovih izravnih interakcija s razliitim
materijalima, idejama i ljudima u neposrednom okruju
Stvaranje temelja cjeloivotnog uenja
OSNOVNA NAELA KONCEPTA:
1. Shvaanje obrazovanja kao procesa stvaranja i promoviranja
socijalne pravde i osnaivanja pojedinca za sudjelovanje u
demokratskom procesu- razumijevanje i prihvanje kulturalnih
razliitosti djece
2. shvaanje vrijednosti uenja odgajatelja kroz izravno opaanje
odgojno- obrazovnog procesa> konstruktivistiki pristup
3. shvaanje i uvaavanje konteksta obitelji djeteta, zajednice i
kulture, u procesu njegova odgoja i obrazovanja
4. shvaanje vanosti kontinuiranog osobnog i profesionalnog
razvoja odgajatelja, te
5. shvaanje vanosti i utjecaja filozofije obrazovanja na sve
elemente odgojno- obrazovnog procesa.REGGIO PRISTUP U RADU NA
PROJEKTU
temelji se na idejama konstruktivizma(Piaget) i
socio-konstruktivizma (Vygotsky), viestrukih inteligencija djeteta,
razliitih ekspresivnih modaliteta djeteta temeljenih na na njegovim
simbolikim jezicima te uvaavanju i poticanju metarazine uenja
djetetaosnovna naela reggio pristupa:1. slika o djetetu kao
kompetentnoj osobi
2. Kvalitetni odnosi i interakcije unutar svih dijelova
sustava
3. Vrijednost uloge roditelja
4. Shvaanje prostora kao treeg odgajatelja
5. Shvaanje djece i odgajatelja kao partnera uenja
6. Odstupanje od propisanog kurikuluma u korist omoguavanja i
podravanja procesa uenja
7. Vrijednost dokumentiranja odgojno- obrazovnog procesa
8. simboliki jezici djeteta
-Djeca kao aktivni graani koji imaju vlastita prava i koji su u
stanju aktivno sudjelovati u oblikovanju ivota vrtike zajednice,
zajedno sa svojim obiteljima i irom zajednicom
-Prostor vrtia potie susrete, komunikaciju i odnose djece s
drugim socijalnim subjektima + visok obrazovni potencijal (estetska
osmiljenost i ureenost, prostorna vidljivost, fleksibilnost u
organizaciji, razliiti svjetlosni efekti i sjene, refleksija
ogledalima, multisenzorinost okruenja)-Usmjerenost odgajateljana
razvoj REFLEKSIVNE PRAKSE kroz sastavnice:a) Razmiljanje o praksi-
dokumentacija koja reprezentira nain na koji odgajatelji djeluju u
svojem svakodnevnom radu
b) Istraivanje prakse- znanja, vrijednosti i uvjerenja
c) Refleksija o praksi- neartikulirana znanja, skrivene ideje,
pretpostavke, vrijednosti i uvjerenja
Profesionalni razvoj odgajatelja je trajan process
Nema striktnog propisivanja i planiranja kurikuluma
Uenje djece je spiralna, a ne linearna progresija
Dokumentacija ima neprocjenjivo znaenje (osnova pojedinane i
zajednike evaluacije vlastitog pedagokog rada
RAD NA PROJEKTU U REGGIO USTANOVI RANOG ODGOJA
- naglasak na uenju inei i zajednikim raspravama djece i
odgajatelja o vlastitim iskustvima uenja- Odgajateljima u radu
pomau sustrunjaci- pedagozi i atelieriste (strunjaci odreenog
umjetnikog profila)
- projekt moe zapoeti nekim dogaajem, idejom ili problemom
iniciranim od strane djeteta, ili odgajatelja i moe trajati od
nekoliko dana do nekoliko mjeseci
- odgajatelji ne postavljaju specifine ciljeve niti odreuju
sadraje aktivnosti za svaki projekt unaprijed, nego ih formuliraju
flesksibilno. Umjesto plana oni izrauju poetnu shemu koja sadrava
samo inicijalne korake, a potom djecu potiu na razgovor(
METALINGVISTIKA RAZINA PROJEKTA u kojoj djeca, kroz svoje grafike i
druge oblike reprezentacije, objanjavaju nain na koji razumiju
problem kojima se bave i koji ih zanimaju
- odgajatelji projiciraju mogui daljnji razvoj djeteta-Reggio
odgajatelji smatraju da tijek projekta nije mogue unaprijed
planirati niti strukturirati, niti je mogue precizno odrediti
duljinu njegova trajanja i smjerove razvoja
-kako bi se ostvario ovakav pristup projektu potrebno je postii
takvu kulturu ustanove u kojoj odgajatelji dijele uvjerenja:
Dobro pripremljenog okruenja u kojem je izloena kolekcija
dokumentacije- memorije o pojeidnanim i zajednikim aktivnostima
djece
Uloge odgajatelja kao podravatelja memorije djece o proteklim
aktivnostima
Paljivog sluanja djeteta i raspolaganja razliitim tehnikama
sluanja
Spremnosti odgajatelja na prihvaanje djejih ideja i provoenje
istih u stvarnosti
Znanja odgajatelja o mnogim materijalima
Znanja i spremnosti odgajatelja na suradniki rad
Znanja odgajatelja o tome kako najuspjenije podrati suradnike
aktivnosti djece
Fleksibilnost cjelokupne organizacije odg-obr procesa Reggio
pristup ne moe se jednostavno prenijeti iz jedne ustanove u drugu(
to je dugotrajni istraivaki process + vrijednost razvijanja
autentinih pristupa (s obzirom na kulturni kontekst)
RAD NA PROJEKTU U HRVATSKIM USTANOVAMA RANOG ODGOJA
KURIKULUM U IREM SMISLU: slubena odg-obr koncepcija, zajednika
na razini drave, propisana aktima koji sadravaju temeljne ideje i
naela odg i obr, ivljenja i uenja djece u ustanovi ranog odgoja-
Programsko usmjerenje odg i obr predkolske djece (1991), Prijedlog
Koncepcije razvoja predkolskog odgoja (1991) i NOK (2010).KURIKULUM
U UEM SMISLU: nain na koji pojedine odg-obr ustanove ova naela
ostvaruju u praksi, prilagoavaju specifinom kontekstu, kulturi i
tradiciji
Kvaliteta odg-obr prakse ne dogaa se kao izravna posljedica
donoenja nekog novog dokumenta, nego kao rezultat izgradnje te
kvalitete u samoj praksi, za to je odgajateljima nuno osigurati
SUSTAVNU PODRKU (konzistentan stav prosvjetne politike)ODGAJATELJ
KAO MISLEI PRAKTIAR
adekvatno inicijalno obrazovanej na fakultetima i sustavno
profesionalno usavravanje
jednokratni i instruktivni oblici strunog usavravanja,
namijenjeni obradi pojedinih pedagokih tema ne mogu dovesti do
ozbiljnijih promjena u radu
uinkovit profesionalni razvoj treba se dogaati u realnom
kontekstu njihova pedagokog rada, u odg-obr ustanovi u kojoj
svakodnevno rade
BITNO!- ukljuivanje u AKCIJSKA ISTRAIVANJA: pristup strunom
usavravanju iji je cilj jaati istraivaka i refleksivna umijea
odgajatelja nuna za postupni i kontinuirani razvoj ustanova. Takav
pristup odgajatelja odmie od tradicionalne uloge pouavatelja i
golog realizatora programa te mu pomae u izgradnji njegove
profesionalne autonimije i preuzimanju uloge kritikog
intelektualca, tj. misleeg praktiaraTRADICIONALNO PLANIRANJE
AKTIVNOSTI, TJ.ISKUSTAVA UENJA DJECE:
hijerarhija u odnosima odraslih s djecom + jednosmjerna
komunikacija
transmisijski pristup pouavanju
naglasak na temi projekta- odreuje odgajatelj
fokusiranje na rezultat projekta
rigidno planiranje sadraja uenja djece-unaprijed pripremljena
tema i materijali, sadraji odreeni na temelju planiranih ciljeva
reduciranje projekta na uvjebavanje djece sadrajima namijenjenim
pripremi predstave za roditelje
trajanje aktivnosti djece je unaprijed odreeno
izleti i posjeti povezani s uenjem se mogu i ne moraju
organizirati, ugl slijede nakon aktivnosti u vrtiu
odgajatelj planira aktivnosti kako bi djecu pouio odreenim
konceptima
reprezentacije (aktivnosti izraavanja) su povezane sa specifinom
temom aktivnosti i najee se ne ponavljaju
PROJEKTNO PLANIRANJE AKTIVNOSTI
trajanje aktivnosti odreuje razvoj projekta, moe bit ii nekoliko
tjedana ili mjeseci sadraj ili tema odreuju se dogovaranjem djece i
odgajatelja, interes djece je najvaniji kriterij odabira teme
odgajatelj promatra istraivake i druge aktivnosti djece ten a
temelju njihova interesa temelji novu etapu projekta odgajatelj
ustanovljava prethodna znanja i iskustva djece te oblikuje uvjete
za njihovo nadograivanje djeca znanja stjeu traganjem za odgovorima
i sudjeluju u promiljanju i planiranju novih iskustava uenja izleti
i posjeti su sastavni segmenti iskustava uenja djece i organiziraju
se u svim etapama razvoja projekta fleksibilno vrijeme odravanja
aktivnosti projekta aktivnosti djece se temelje na istraivanju,
pronalaenju odgovora i koritenju razliitih izvora reprezentacije
(crtanje, slikanje, graenje)djeci olakavaju razumijevanje i
integriranje koncepata, slue dokumentiranju aktivnosti i za praenje
napretka djece tijekom projekta2. SUVREMENO SHVAANJE DJETETA I
USTANOVE RANOG ODGOJA
DIJETE KAO ISTRAIVA, MISLILAC I ZNANSTVENIK Dijete je razumna
osoba koja ima intuitivna znanja o fizikom i socijalnom svijetu
koji ga okruuje Proces uenja djeteta je slian znanstvenom
istraivanju: ukljuuje istraivanje, propitkivanje, revidiranje
postojeih razumijevanja
Dijete najbolje ui u okruenju u kojem se osjea sigurno, koje ga
potie na propitivanje i provjeravanje prethodnih iskustava i
znanja, koje mu omoguuje suradnju s drugima, koritenje jezika kao
alatke uenja, slobodan izbor i dobrovoljno sudjelovanje u
aktivnostima
Poticanje autonomnosti i emancipacije djece oslanja se na
Piagetovu teoriju konstruktivizma: stimulativno materijalno
okruenje koje osigurava raznovrsnost materijala
U kvalitetno oblikovanom odg-obr procesu djeca imaju priliku
koritenja i razvoja viestrukih inteligencija
Rad na projektu potie i kritiko miljenje djece i samomotivirano
uenje + bitno je osiguravanje dovoljno neprekinutog vremena za
istraivanje i uenje djeteta
DIJETE KAO SOCIJALNI SUBJEKT SA SPECIFINIM POTREBAMA, PRAVIMA I
KULTUROM
Dijete kao autonomni subjekt, a ne samo lan svoje obitelji, kao
osoba s vlastitim pravima koja ukljuuju i prava na miljenje i
sudjelovanje u donoenju odluka koje se tiu njegova ivota
Temeljne vrijednosti kvalitetnog odgoja: sloboda, solidarnost,
jednakost, meusobno uvaavanje svih subjekata, bez obzira na njihovu
dob, spol, rasu, vjeru, socio-ekonomski status ili posebne
potrebe
bitno je da svako dijete, neovisno o njegovoj kronolokoj dobi,
razvojnim mogunostima i posebnim potrebama, ili pak vjerskim,
nacionalnim, ekonomskim i drugim posebnostima njegove obitelji,
predstavlja ravnopravnu i jednako vrijednu jedinku, sa svojim
jedinstvenim kvalitetama, potrebama i mogunostima-> to se postie
naputanjem svakog oblika uniformiranja i unificiranja aktivnosti
djece VANA PRETPOSTAVKA OSTVARENJA KVALITETNOG PROJEKTA: inkluzivna
orijentacija odg-obr procesa ustanove ranog odgoja
U kvalitetnom projektu djeca ue o temi projekta, ali i o sebi
samima, jedni o drugima i o tome kako zajedno kvalitetno ivjeti(
djecu se potie na preuzimanje odgovornosti za svoje ponaanje i
uvjebavanje komunikacijskih tehnika i socijalno prihvatljivog
ponaanja, ime se doprinosi jaanju autonomije i uenju odgovornog
ponaanjaTE WHARIKI PRISTUP- PRAKSA KVALITETNIH ODNOSA I KULTURALNOG
ZAJEDNITVA
Usmjeren na promoviranje razliitosti, ukljuivanje obitelji u
djelovanje vrtia, povezivanje razliitih kultura, razvoj
bikulturalne zajednice i njihovih kultura, jezika i vrijednosti
Glavnu ulogu zauzimaju reciproni, responzivni odnosi djece s
odraslima, prostorom i materijalima, u ozraju povjerenja i s
posebnim naglaskom na meusobno uvaavanje svih sudionika odg-obr
procesa
Zasniva se na socio-kulturalnoj teoriji prema kojoj uenje
izranja iz svrhovitih aktivnosti djece, u kontekstu socijalnih
interakcija i odnosa
TEMELJNA NAELA PRISTUPA: osnaivanje, holistiki pristup,
povezivanje i partnerstvo vrtia s obitelji i zajednicom i odnosi.
CILJ TE WHARIKI PRISTUPA: omoguiti odrastanje djeteta kao
kompetentne i samopouzdane osobe, zdrave u tjelesnom, psihikom i
duhovnom smislu, s razvijenim osjeajem pripadanja i svijeu o tome
da se njegov doprinos zajednici podrava i cijeniDIJETE KAO AKTIVNI
GRAANIN ZAJEDNICE
Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje, razvoj graanskih
kompetencija, kritikog miljenja, donoenja vlastitih sudova Poticati
odgoj za zrelost, zajednicu, demokraciju, samoodreenje i korisnost-
odgoj za budunost
Ustanova ranog odgoja shvaena kao FORUM CIVILNOG DRUTVA u kojoj
se djecu shvaa kao graane, tj. lanove zajednice prepoznatljive po
kulturi ukljuenosti i dijaloga
RAD NA PROJEKTU- ETNJA DO OTKRIA KROZ SURADNJU I SUODLUIVANJE
DJECE I ODGAJATELJA
Razine inicijative djece i mogunosti njihova odluivanja u
razliitim pristupima uenju i pouavanju1. POJEDINANE LEKCIJE:
odgajatelj odreuje sadraje i pouava djecu, sdraje prezentira kao
izolirane koncepte (pojedinane lekcije)
2. INTEGRIRANE LEKCIJE: odgajatelj odreuje sadraje i pouava
djecu, sadraje djelomino objedinjuje (integrirane lekcije)
3. UE ODREENE TEME: odgajatelj odreuje sadraje i pouava djecu,
planira i upravlja istraivakim aktivnostima (ue odreene teme)
4. IRE ODREENE TEME: odgajatelj odreuje sadraje i pouava djecu,
iskustva uenja integrira u ire teme, neke aktivnosti iniciraju i
djeca
5. TEMATSKO PROGRAMIRANJE: odgajatelj planira i usmjerava
istraivake aktivnosti djece, nastoji produbiti temu istraivanja
6. PROJEKT: istraivake aktivnosti iniciraju djeca i/ili
odgajatelji, istraivanja idu u dubinu, slijede se interesi djece i
trae odgovori na njihova pitanja3. OKRUENJE KAO PODLOGA OBLIKOVANJA
PROJEKTA
naglasak na stvaranju uvjeta i situacija za uenje, a ne striktno
planiranje i izravno pouavanje aktivnostima
u takvoj ustanovi prevladava: kooperativnost, izraavanje
nedoumica, otvoreost za preuzimanje rizika i eksperimentiranje,
autonomija, dobrovoljnost, viedimenzionalni pristup uenju, uivanje
u uenju, ozraje povjerenja
DIMENZIJE OKRUENJA KAO PODLOGA OSTVARIVANJA PROJEKTA
1.) OKRUENJE ZA ISTRAIVANJE I UENJE PRIRODOSLOVNIH POJMOVA I
KONCEPATA
istraivaka iskustva djeteta; znanja o ivotu (biljke, ljudi,
ivotinje)
fizikalna znanja (magnet, materijali, zakonitosti)
kemijska znanja (otapanje, kuhanje); znanja o Zemlji i
svemiru
znanja o osobnim aspektima ivota i ekologija; znanost i
tehnologija
2.) OKRUENJE ZA UENJE MATEMATIKIH POJMOVA I KONCEPATA
brojevi i operacije; odnosi, funkcije, algebra
geometrija i prostorni odnosi; mjerenje
analiziranje podataka,;rjeavanje problema osiguravanje poticajne
okoline, sloboda, intrizina motivacija, podrka odgajateja (i tako
za svaku dimenziju)
3.) OKRUENJE ZA UENJE O OVJEKU, DRUTVENOJ ZAJEDNICI I
KULTURI
kultura; vrijeme, kontinuitet i promjena (povijest)
ljudi, mjesta i okruenje; individualni razvoj i identitet
pojedinci, skupine i institucije; proizvodnja, distribucija i
potronja
znanost, tehnologija i drutvo; graansko drutvo
4.) JEZINO-KOMUNIKACIJSKO OKRUENJE
vanost interakcija- komunikacija injenjem i sudjelovanjem
temeljne ideje: - uroeni komunikacijski potencijal
- kritina razdoblja razvoja jezika - razvoj kom. i jez.
kompetencija je povezan s razvoje miljenja djeteta
- djeca raspolau mnogim jezicima kojima mogu komunicirati svoja
razmiljanja, osjeaje i naine razumjevanja
- interakcija i sa odraslima i s drugom djecom
uspostavljanje raznovrsnih modaliteta komuniciranja s
drugima
simboliki jezici Malaguzzi
simbolika funkcija prirodni ikoniki sustav (mentalne
slike,san)
- arbitriani pr. jezini sustav (pisanje, govor)
ne forsirati uobiajene simbolike sustave, uvaavanje i aktivno
sluanje biljeenje i izraavanje prije nego to naue pisati putem razl
medija biljeenje iskustva i razmjena s drugima
odgajatelj pojaava elju za pisanjem okruenje zona slijedeeg
razvoja
5.) OKRUENJE ZA KREATIVNO IZRAAVANJE DJETETA I RAZVOJ JEZIKA
UMJETNOSTI
podravanje prirodne kreativnsti
reggio atelier pjevanje,sviranje,slikanje,crtanje,gluma
osigurati: -razl otvorene izvore uenja
- bogatstvo i raznolikost iskuistava
-adekvatan prostor za istraivanje
- dovoljno vremena
-sloboda za rjeavanje problema
-mogunost razvoja vjetina
-odrasle osobe kao modele kreativnosti
preraivanje i izraavanjem doivljaja putem vizualnih izraajnih
medija (inteligentni materijali) meusobno razumjevanje, zajedniki
razovj znanja, omoguuje viu razinu izraavanja upoznavanje sa
fizikim znaajkama medija, eksperimentiranje, razvijanje spretnosti
pri koritenju, usvajanje jezika umjetnosti
svojstva medija:modularnost, perzistentnost u
vremenu,reaktivnost
odgajatelj: - potie na istraivanje boja,tekstura...
- osnaivanje umjetnikih i istraivakih potencijala
- poticanje inicijative, refleksije vl iskustava
- poticanje na iskustveno uenje o razl medijima, samostalno
koritenje
- poticanje na dijalog, prihvaanje, promiljanje i razvoj novih
perspektiva
ISTRAIVANJE I STVARALAKO KORITENJE 2-D I 3-D MATERIJALA
osiguravanje materijala za istraivanje mogunosti izraavanja
linijama nije aranje, ne uiti crtati, ne procjenjivati u usporedbi
s stvarnim objektom sami interpretiraju a ne da odgajatelj namee
svoja vienja stvarnosti
upoznavanje boja, mijeanje boja, kontrasti
tempera i slikanje rukama i nogama, flomaster, kola, tuevi,
trodimenzionalni materijali (mijenjanje teine, presavijanje,
guvanje, lomljenje)
pijesak, glina,ica,vuna4. CIKLIKA STRUKTURA PROJEKTAUenje(
spiralna (ne linearna) progresija
Razvoj uenja nije mogue striktno planirati, niti parcijalizirati
na male estice koje osoba treba nauiti u odreenom vremenu
Planiranje( evolucijski (ne linearan) proces
Planiranje treba shvatiti uvjetno ne planiranje u doslovnom
smislu, nego promiljanje uvjeta, situacija kojima bi se mogao
poduprijeti proces stalne evolucije (djece, odgajatelja,
projekta)Ciklika struktura projekta sastoji se od vie ciklusa
istraivanja koji se isprepliu i slijede jedan za drugim
Svaki od tih ciklusa ima nekoliko etapa: 1) Susret djeteta sa
materijalima za uenje to potie njegovu imaginaciju i interes
2) Odgajatelj prati taj proces, biljei, pretvara u artefakte
(dokumentira)
3) Dokumentaciju koristi kako bi djecu potaknu na raspravu,
refleksiju
Taj proces simboliki nalikuje letu i slijetanju ptice djeca i
odg pregledavaju teren, trae nove perspektive (isprepliu se faze
eksploracije- E i reprezentiranja-R, pa se projekt sastoji od niza
E-R-E-R sekvenci)
Primjer projekt Ptica
1. Ciklus1) Odabir teme i poetna faza razrade 2) Ustanovljavanje
postojeih znanja djece 3) Zajednika refleksija odgajatelja i
promiljanje primjerenih intervencija i resursa 4) Realizacija i
praenje dogovorenih aktivnosti 5) Evaluacija o prethodno odranim
aktivnostima 1) Odabir i poetna faza razrade teme
Najvanije akitvnosti ove etape projekta odabir i poetna razrada
teme
Poeljno da teme odabiru djeca, ali moe i odgajatelj na temelju
praenja interesa djece (senzibilitet odgajatelja za sluanje djece i
prepoznavanje potreba i interesa)
Najbolje polazite za zapoimanje projekta je pozorno promatranje
aktivnosti i ustavnovljavanje i uvaavanje aktualnih interesa djece
Pri odabiru teme projekta i promiljanju razvoja imati na umu
nekoliko kriterija:
1) Projekt djetetu treba omoguiti dublje razumijevanje vlastita
iskustva i okruja u kojem ivi 2) Projekt treb a osnaivati
dispozicije djece da paljivije promatraju fenomene oko sebe 3)
Projet djetetu treba osigurati mogunost stupanja u raznovrsne
interakcije i razvoj suradnikih vjetina 4) Projekt djetetu treba
omoguiti otkrivanje prednosti i ogranienja razliitih izraajnih
medija i razvoj vjetina njihova koritenja nakon odabira teme:
poetna razrada (promiljanje osnovnih podruja koja bi se projektom
trebala obuhvatiti ( osnovni kriterij: relevantnost odabranih
sadraja za samu djecu (temi pristupiti iz perspektive djeteta
iskustva, mogunosti aktivnog sudjelovanja, interesi)
Poenu skicu odgajatelj fleksibilno forumlira i vremenom ju
nadopunjuje, mijenja, revidira ovisno o razvoju aktivnosti
djece
Predvidive i nepredvidive etape projekta
1) Predvidiva etapa poetno promiljanje teme (jedina predvidljiva
etapa)
2) Nepredvidive etape sve ostale etape (temelje se na praenju i
podravanju situacije koje nije mogue unaprijed planirati)
suautorstvo djece nad projektom
2) Ustanovljavanje postojeih znanja i razmijevanja djece
Temelj za ustanovljavanje postojeih znanja o temi projekta:
promatranje i sluanje djece, dokumentiranje aktivnosti, zajednika
refleksija odgajatelja
Simboliki jezici djeteta itav niz jezika, modaliteta
komuniciranja kojima djeca izravaju ideje, znanja, razumiejvanje
koje ne mogu izraziti verbalno
Npr. projekt Ptica djeca grafiki izraavala aspekte razumijevanja
ptice izgled, noge, kretanje, perje, plivanje, dolazak ptice na
svijet (odgajatelji biljee te poetne teorije)
Npr. djeca plivanje ptice pokazala kao proces kao da ptica ima 4
noge jer za vrijeme plivanja nogama ide naprijed-natrag
Osiguravanjem primjerenih izraajnih medija odgajatelj na
indirektan nain djeci pomae u izraavanju njihove misli, kao to im
tijekom rasprave pomae da se izraze verbalno. 3) Zajednika
refleksija odgajatelja i planiranje novih resursa uenjaOdgajatelji
zajedno analiziraju dosadanji tijek razvoja projeta promiljaju
daljnji razvoj
Na temelju djejih nedoumica, pitanja, interesa otvaraju se nove
podteme Rasprave o pribavljanju materijala, posjetu zanimljivim
mjestima, dolazak zanimljivih osoba Odgajatelji planiraju daljnje
intervencije s ciljem podupiranja razvoja projekta:
Organizirati raspravu u kojoj e djeca ostaloj djeci izloiti
svoje teorije o nekoj temi (npr. razvoj jajeta ili tragovi ptice u
snijegu)
Poticati raspravu djece ije se teorije razlikuju - vjebanje
tehnika argumentiranog raspravljanja zajedniki razvoj razumijevanja
i znanja
4) Realizacija i praenje dogovorenih aktivnosti
Odgajatelji oblikuju uvjete za aktivnosti dogovorene na
zajednikom planiranju.
Stvaranje uvjeta za pruanje dogovorenih iskustva djeci
Najveu pozotnost posvetiti kvaliteti rasprave poticati na
izraavanje ideja i razumijevanje
Rasprava ima nepredvidiv tijek i nije ju mogue planirati -
stvaranje organizacijskih preduvjeta Npr. fotografijetragova ptica
u snijegu Rasprava djece nije izravno pouavanje o nekom sadraju
gdje dominira odgajatelj
Rasprava jaa komunikacijeske kompetencije djece, njihovu
autonomiju, emancipaciju doprinosi razvoju socijalnih i graanskih
kompetencija, te uiti kako uiti Osim rasprave ova etapa moe
ukljuivati posjet nekim zanimljivim mjestima, dolazak zanimljivih
osoba u vrti... Sve se dokumentira i slui za sljedee etape projekta
5) Evaluacija (djece i odgajatelja) o odranim aktivnostima i
planiranje novih
Samoevaluacija i zajednika evaluacija kako sam poticao rapsravu,
jesam li sluao djecu, jesam li potovao inicijativu djece, to sam
saznao o djeci? ....
Poticanje djece na evaluaciju aktivnosti poticanje na
promiljanje o aktivnosti, razgovorima pomoi djeci da shvate naine
na koje su doli do spoznaja jel ti se se svidjelo raspravljati sa
prijateljima, to ti se najvie svidjelo, oko ega se niste slagali,
to si nauio u ovoj raspravi...
Krajnji cilj projekta nije djecu nauiti to veoj koliini
informacija u vezi sa temom, nego kontinuirano jaanje njihove
kompetencije i metakompetencije. 2. Ciklus U drugom ciklusu se
ponavljaju svi segmetni 1.ciklusa1) Daljnja razrada teme (novi
smjerovi projekta) npr. ptica ispala iz gnijezda u dvorite vrtia
(nabavka hrane, kuice...)
2) Ustanovaljavanje postojeih znanja i razumijevana djece (o
novom smjeru projekta)
3) Zajednika refleksija odgajatelja i promiljanje novih resursa
npr. izrada kuice za pticu (kako djeca rade na tome, o emu
razgovaraju, kako rjeavaju probleme)
4) Realizacija i praenje dogovorenih aktivnosti npr. nabavka
materijala za kuicu (kako djeca planiraju, promiljaju i kako dijele
aktivnosti)
5) Evaluacija o odraanim aktivnostima npr. tko je odluio kako
ete izgraditi kuicu, kako ste se dogovorili?
Po zavretku 2.ciklusa, ako tema jo uvijek zanima djecu, slijedi
3. ciklus!
5. DOKUMENTIRANJE PROCESA UENJA DJECE TIJEKOM PROJEKTAShvaanje
djeteta kao osobe koja ima prava: da ga se uje, na sudjelovanje, na
donoenje odluka; kao osobe koja ima kompetencije ( pitati dijete za
miljenje!
Dobro razumijevanje djece i njihovih zamisli i akcija prvi je
korak u kvalitetnom oblikovanju sitacija uenja i o-o intervencija
odgajatelja tijekom projekta. Dokumentiranje je pri tome snano
oruje! Doprinosi uspostavi kvalitetnijih odnosa sa djecom razvoj
pedagogije sluanja Sluanje
Sluanje reciproan, sveubuhvatan proces komunikacije, osnovne
znaajke su prihvaanje, razumijevanje i podravanje svih sudionika,
usmjereno njihovom otvaranju, oslobaanju, razvoju kvaliteta o-o
procesa korespondira sa kvalitetom sluanja djece odgajatelj kroz
sluanje otkriva naine na koje djeca misle grade se nove slike o
djetetu kao krativnom, aktivnom, kompetentnom biu
ne postoji minimalna dob kada zapoeti sa sluanjem djeteta Vie
razina sluanja:
kao pomo za povezivanje sa drugima osjetljivost za druge i
otvorenost za prihvaanje razliitosti sredstvo odupiranja
predrasudama premisa svakog odnosa uenja sastavni dio uenja sluanje
stotina jezika simbola koje djeca koriste primanje miljenja drugih
s uvaavanjem kroz sluanje pojedinac postaje vidljiv Dokumentiranje
sustavno prikupljanje dokumentacije koja ukljuuje: pisane
anegodtske biljeke, dnevnike, transkripte razgovora, narativne
forme, likovne radove djece, audio i video zapise, fotografije,
slajdove...
dokumentacija je alat za promatranje procesa uenaj djece koji
odgajateljima omoguuje bolje razumijevanje djece i osiguravanje
kvalitetnije podrke djeci kreiranje kulture ukljuenosti i dijaloga
svih sudionika projekta
omoguuje cjelovitiji uvid i reflektsiju odgajatelja o iskustvima
djece u projektu
prozor u svijet uenja djece (ulazak svjetla uvid odgajatelja,
ulaz zraka oblikovanje intervencija) Dokumentiranje omoguuje:
praenje uenja i postignua djeteta uvide u kompleksna iskustva
djece sustavno praenje i biljeenje interesa i napretka djece
prihvaanje uenja kao interaktivnog procesa pomo odgajateljima u
procjenjivanju to djeca mogu, znaju odgajatelj koji dokumentira
uenje djeteta ima vie samopouzdanja!
Namjene i oblici dokumentacije Klasini postupci evaluacije djece
(procjena psih napretka djece i kategoriziranje djece) vs. pedagoka
dokumentacija (shvatiti proces uenja djece, promiljanje
intervencija, gledati, sluati, razumjeti i podrati dijete...)
konstruiranje dokumentacije prikupljanje, prouavanje,
itnerpretiranje etnografskih zapisa istraivaki i refleksivni proces
(ne postoji gotova receptura)
dokumentacija je sama po sebi proces uenja Svrha
dokumentacije
1) razvoj kurikuluma 2) procjena postignua i kompetencija djece
3) profesionalno uenje (uenje s kolegama) 4) komunikacija s drugima
(roditelji, zajednica, odgajatelji) Oblici dokumentacije 1)
individualni portfolio kolekcija dokumentacije o djeci slui praenju
razvoja pojedinih kompetencija nije univerzalan nego jedinstven za
svako dijete (uenje je subjektivna konstrukcija sustavno praenje)
znanje se shvaa ire od baratanja injenicama - rjeavanje problema,
kreativno razmiljanje, ... bogata dokumentacija o: kvaliteti
aktivnosti djece, napretku tijekom vremena, vrste iskustava u koje
se ukljuuje... sustavno prikupljanje i sistematiziranje
dokumentacije o svakom pojeidnom djetetu 2) uratci djece
(individualni i zajedniki) najei oblici dokumentiranja u ustanovama
slike, crtei, pisani uratci, brojevi, slova, pisma i knjige,
verbalni izriaji, izriaji glazbom, pokretom, dramski slike i crtei
je li dijete prikazalo neto realno ili se slui simolima, kako
razumije problem, djetetovo prisjeanje o prijanjim nainima
razmiljanja (metakognicija Bruner) vano je ne pratiti samo kranji
produkt, nego i itavu aktivnost 3) samorefleksije djece
4) narativni oblici
5) opservacija postignua djece Dokumentacija alatka pretvorbe
ustanove u zajednicu koja ui razmjena prof iskustva meu
odgajateljima profesionalni razvoj
dokumentacija vana sastavnica zajednikih refleksija odgajatelja
razmjena, uvid, zajedniko uenje
Project Zero uiniti uenje vidljivim
suradniki proces istraivaa s Harvarda i Reggio Emilie
(1995-1998)
istraivanje uinaka dokumentacije na oblikovanje o-o pocesa i
prof razvoj odgajatelja
prednosti dokumentacije: zajednika analiza, interpretacija,
oslanja se na viestruke jezike, proces uenja ini vidljivim a ne
privatnim, nije samo retrospektiva nego i prospektivna
Chicago professional Learning Communities
profesionalne zajednice uenja (u Chicago-u): razvojni kurikulum,
orijentacija na ishode, razmjena dokumentacije
dokumentacija je glavni dio razvojnog kurikuluma polazna toka u
sukonstrukciji kurikuluma
susreti odgajatelja razmjena prof iskustava putem dokumentacije,
refleksije Ustanove ranog odgoja zajednice koje ue u Hrvatskoj
participacijska akcijska istraivanja istraivaki timovi istraivaa sa
fakulteta i istraivaa praktiara iz ustanova ideja zajendikog
graenja kvalitetne o-o teorije i prakse
ustanove se povezuju u tzv. mree profesionalnih zajednica uenja
prednosti takvih zajednica koje ue: kontinuitet prof usavravanja
svih odg i strunih djelatnika; uvaavanje djeteta; postojanje jasne
misije ustanove i vizije dugoronog razvoja; suradnja i timski rad;
dokumentiranje kao alatka oblikovanja kurikuluma; partnerstvo sa
drugim subjektima iz zajednice 6. ULOGA ODGAJATELJA U OBLIKOVANJU
PROJEKTA
- uloga odgajatelja nije vie tradicionalna i kontrolirajua,
usmjerava se na razvoj kritikog i kreativnog miljenja djece i
njihovih kompetencija, fleksibilan je u radu
- ovaj pristup djeci prua prostora za ''samoorganizaciju,
samoodgovornost, tj. su-organizaciju i
su-odgovornost''Transmisijski model uenja i pouavanja:
odgajatelj djecu pouava sadrajima, definira jednostavne
koncepte, a djeca ih zapamuju (frontalni rad)
ue pojmove onako kako ih odgajatelj sloi
odgovaraju na odgajateljeva pitanja
o. nadzire proces uenja
ue pomou didaktikih oblikovanih materijala
Konstruktivistiki model uenja i pouavanja:
djeca aktivno konstruiraju znanja i razumijevanja
istrauju fenomene koji ih zanimaju, stvaraju zakljuke (rad u
malim skupinama)
potiu ih na razvijanje alternativnih pojmova i koncepata
kritiki ue iz vlastitog iskustva (postavljaju pitanja i
propituju svoja razumijevanja)
djeca nadziru uenje uenja(usmjereno na proces)
ue otkrivanjem i vlastitom aktivnou
IZRAVNO I NEIZRAVNO SUDJELOVANJE ODGAJATELJA U AKTIVNOSTIMA
DJECE
-odgajatelj u aktivnostima djece neizravno sudjeluje: stvara za
njih preduvjete te ih promatra, dokumentira, nastoji ih to bolje
razumjeti i podrava ih u daljnjem razvoju - odgajatelj izravno
sudjeluje: poticanje djece na uoavanje odreenih fenomena i pojava,
pomo pri rjeavanju problema, potie i olakava rasprave i
razumijevanje djece, te evaluaciju zavrenih i planiranje novih
aktivnosti
- odgajatelj ne smije biti direktivan i inzistirati na provedbi
svojih ideja ( fleksibilnost i spremnost na odustajanje od
planiranog smjera aktivnosti te prihvaanje onog kojim ga djeca
povedu; odgajatelj i djeca postaju partneri uenja i sustvaratelji
znanja i razumijevanja
PRIPREMANJE SITUACIJA UENJA ZA DJECU RAZLIITIH KOMPETENCIJA
- promiljanje odgajatelja usmjereno na pitanje: TO i KAKO djeca
mogu nauiti iz odreene situacije
- kvalitetno oblikovana situacija uenja omoguuje djetetu vie
razine autonomije ( materijali za uenje ponueni da ih dijete
samostalno bira i koristi (omoguuje ukljuivanje i sudjelovanje
djece razliitih kompetencija)
- kvaliteta intervencija odgajatelja ovisi o tome u kojoj on
mjeri uspijeva razliite razine kompetencije djece u njihovoj
zajednikoj aktivnosti pretvoriti u prednosti i priliku uenja -
odgajatelj stvara uvjete gdje djeca mogu testirati svoje
teorije
- osigurava izraajne medije (olakavaju djeci izraavanje ideja i
poetnih te revidiranih teorija koje djeca razvijaju nakon novih
iskustava koja stjeu tijekom projekta)
OSIGURANJE PODRKE UENJU DJETETA U ''ZONI SLJEDEEG RAZVOJA''
- uloga odgajatelja u razvoju projekta mora biti
individualizirana i temeljena na dobrom razumijevanju djeteta ovisi
o njegovoj sposobnosti razumijevanja situacije: umijee promatranja
i sluanja djeteta- kvaliteta potpore uenju djeteta razmjerna razini
na kojoj ga odgajatelj razumije ( pozorno praenje, promatranje i
sluanje djeteta da bi ga bolje razumio
- odgajatelj je najuinkovitiji kad svoje odg-obr intervencije
usmjerava prema ''zoni sljedeeg razvoja'' djeteta prostor razlike
izmeu trenutnih djetetovih mogunosti i one na kojoj e dijete biti
samostalnije (Vygotsky)
uenje (Vygotsky) ( kontinuum koji obiljeavaju 3 etape:
AKTUALNA RAZVOJNA ETAPA: ono to je dijete do odreenog trenutka
svladalo
ZONA SLJEDEEG RAZVOJA: ono to dijete poinje razumijevati i to
ponekad uspijeva uiniti uz neiju pomo ili samostalno
POTENCIJALNA RAZVOJNA RAZINA: znanja i vjetine kojima dijete jo
nije uspjelo ovladati
- zona sljed.razvoja je dinamina i mijenja se kako dijete
razvija nova znanja i vjetine proces uenja se kree od vanjske
regulacije (odraslog ili drugog djeteta) prema veoj
samoregulaciji
POLJE INTERSUBJEKTIVNOSTI U INTERAKCIJI ODRASLOG I DJETETA
- za ostvarivanje dijaloga koji moe doprinositi uenju djeteta
vano je uspostavljanje kvalitetnih uzajamnih odnosa koji se temelje
na dijeljenju moi odgajatelja s djecom- intersubjektivnost:
perspektiva zajednikog uenja, tj stvaranje razumijevanja i znanja
djece i odraslih
Manje polje intersubjektivnosti: vea razlika u raspodjeli moi
djece i odraslih
Vee polje intersubjektivnosti: ravnopravan partnerski odnos
odraslih i djece
- kvaliteta odnosa odgajatelja s djecom odraava se na kvalitetu
odgoja i uenja djeteta u vrtiu te kvalitetu njegova sudjelovanja na
projektuOBLICI INDIREKTNE PODRKE UENJU DJETETA:
''SCAFFOLDING''
- u interakciji kojom upravlja odgajatelj polje
intersubjektivnosti je malo, ali on moe osigurati indirektnu podrku
uenju djeteta pruanjem simbolikih skela ( scaffolding- u takvom
modelu, odgajatelj ustanovljava to djecu zanima i to znaju na
temelju ega osigurava oblike podrke u procesu uenja upravlja
aktivnostima djece, ima kontrolu
Specifine znaajke modela scaffolding:
Limitirano polje intersubjektivnosti
Tehnike postavljanja pitanja djeci usmjerene su ostvarivanju
rezultata koje planira odgajatelj
Osiguranje povratnih informacija djeci o njihovim
postignuima
Demonstriranje razliitih vjetina djece
Poticanje djece na eskperimentiranje i rjeavanje problema, s
predvidljivim rezultatima ili zadacima koje planira
odgajatelj''SUKONSTRUKCIJA RAZUMIJEVANJA I ZNANJA''
- model indirektne podrke uenju djeteta je onaj koji se temelji
na to veem polju intersubjektivnosti
- odgajatelji i djeca se smatraju ravnopravnim partnerima uenja;
dijele kontrolu i autorstvo nad aktivnostima ( sukonstrukcija
razumijevanja i znanjaSpecifine znaajke modela:
Dvosmjerna intersubjektivnost djeca i odrasli dijele i
razmjenjuju svoje ideje i proiruju postojee interese
Cijene se autentine aktivnosti djece, ukljuujui igru
Paljivo sluanje djece i ustanovljavanje njihovih naina
razumijevanja
Odgajatelj pitanja i odgovore ne planira, nego slijedi djecu
Djetetu se omoguuje povezivanje vlastitih naina razmiljanja
tijekom vremena-svaki od ovih modela u odreenoj situaciji moe imati
prednosti i nedostatke
Zajedniki elementi sviju navedenih modela, prema Jordan su:
Uvaavajua komunikacija temeljena na povjerenju u dijete i
njegove sposobnosti
Raspolaganje tehnikama postavljanja poticajnih pitanja
Koritenje foto, videozapisa o prethodnim aktivnostima
Poticanje djece na zajedniki rad i suradnju
Verbaliziranje aktivnosti djece u funkciji podrke njihovu
uenju
''OBUKA''
- cilj interpersonalnih odnosa je da poetnici postanu
kompetentniji i odgovorniji sudionici zajednice
- temelji se na dijadi ekspert-poetnik, ali moe ukljuivati malu
grupu sudionika sa specijaliziranim ulogama orijentiranim prema
postizanju ciljeva
VOENA PARTICIPACIJA
- interpersonalni proces u kojem postoji uzajamna ukljuenost
pojedinaca i socijalnih partnera uenja u zajednikim
aktivnostima
- pouavanje kroz aktivnosti s pripremljenim materijalima i
drugim izvorima uenja
- v.p. indicira smjer u kojemu bi se sudionici u procesu svog
uenja trebali kretati, neovisno jesu li sudjelovali u donoenju
odluka o tom smjeru
PARTICIPACIJSKA APROPRIJACIJA
- aproprijacija ( podeavanje, prilagoavanje
- sudjelujui u sociokulturnim aktivnostima pojedinci
transformiraju svoje razumijevanje i odgovornost u procesu uenja,
emu izravno pridonose konkretnim akcijama i boljim razumijevanjem
akcija drugih)
- sam proces (sudjelovanja) je ujedno i produkt
U kvalitetno oblikovanom projektu odgajatelj ne dominira ve
stvara uvjete koji pobuuju djeju znatielju i istraivaku
inicijativu
Dijete je kritiki suistraiva u dijalogu s odgajateljem
Takav pristup omoguuje veu odgovornost u procesu uenja
POTICANJE DJECE NA RAZMILJANJE, RAZJANJAVANJE I ARGUMENTIRANJE
IDEJA I PRETPOSTAVKI
- indirektnom podrkom odgajatelj moe stimulirati kognitivne
procese djeteta (miljenje, govor, zakljuivanje, razumijevanje,
rjeavanje problema, donoenje odluka, simboliku reprezentaciju),
razmiljanje, razjanjavanje i argumentiranje
POTICAJNA PITANJA
- osnovna znaajka ( otvorenost- ne postoji samo jedan toan
odgovor, doprinose procesu uenja djeteta, produljuju interes za
neke aktivnosti i fenomene
- usmjerena ustanovljavanju postojeih znanja djeteta,
produbljavanju razumijevanja, poticanju na primjenu postojeih
koncepata (koritenje ranije nauenog u novim situacijama), poticanju
na analiziranje (uoavanje dijelova cjeline i njihova odnosa),
poticanje na sintetiziranje (koritenje dijelova cjeline ili
informacija za stvaranje nove), te na evaluacijuVRSTE POTICAJNIH,
TJ. GENERATIVNIH PITANJA (3)
1. Ona koja potiu produbljivanje razumijevanja djeteta (ima li
netko drugaije miljenje o problemu; koje bi mogle biti posljedice
ovakvog shvaanja ili djelovanja...)
2. Ona koja potiu dijete na logiko razmiljanje i zakljuivanje
(zato tako misli; kako zna da je tomu tako; koja su jo mogua
objanjenja...)
3. Ona koja od djeteta iziskuju razjanjenje (slae li se s tim;
je li to ono to si mislio...)
PITANJA NAMIJENJENA POTICANJU DIVERGENTNOG MILJENJA DJETETA
Tip pitanja opisKoliina i veliina kvantitativna obiljeja pojave
(broj, veliina, proporcija)
Mijenjanje kreativno razmiljanje, promjenjivost elemenata
Pretpostavka hipoteze, pretpostavljanje moguih akcija i njihovih
konzekvenci
Toka gledita iznoenje miljenja i prosudbi
Osobna ukljuenost osobna toka gledita
Komparativne asocijacije usporeivanje i suprotstavljanje
Vrednovanje osjeaji
POTICANJE DJECE NA SURADNIKO UENJE KROZ RASPRAVU TIJEKOM
PROJEKTA
- djeca svoja znanja propituju i provjeravaju, produbljuju
razumijevanje i revidiraju prethodno igraene koncepte tijekom
rasprave
- reorganiziranje, redefiniranje, revidiranje ideja i naina
razmiljanja djece do kojeg dolazi u procesu akomodiranja na ideje
drugih moe voditi zajednikom stvaranju novih razumijevanja
- razumijevanje predstavlja socijalnu konstrukciju ( zajedniki
se konstruira, sukonstruira u raspravi
- uenju pogoduju razni oblici socijalnog grupiranja djece koji
ih potiu na dinaminu komunikaciju i pojaavaju uestalost tzv.
sociokognitivnog konflikta (spoznaje do kojih djeca dolaze nisu
izravan ishod socijalne razmjene informacija, ve produkt
sociokognitivnog konflikta)
- iskustvo uenja djeteta kroz kritiku provjeru, zajedniku
refleksiju i otvorenu raspravu ( najvea vrijednost
projektaKvalitetna rasprava je:
Otvorena
Nelinearna ima cirkularnu dinamiku razvoja
tijekom rasprave sudionici se mogu vraati na poetak razvoja teme
o kojima se prethodno raspravljalo te uvoditi nove ideje i o njiha
reflektirati
bitan je slobodan tijek misli i ideja svih sudionika
fleksibilnost odgajatelja Kolaborativna i konstruktivna sastoji
se od zajednikog propitivanja, evaluiranja i nadograivanja poetnih
ideja sudionika
sluanje i prihvaanje ideja drugihVOENJE (MODERIRANJE)
RASPRAVE
- pri moderiranju rasprave vano je da odgajatelj zauzme
neutralan stav o temi
- djecu treba upuivati na drugu djecu prikazujui ih kao vrijedne
komunikatore
- cilj odgajatelja: postii kontekst koji nalikuje prirodnoj
situaciji u kojoj djeca razgovaraju o onome to ih zanima;
nenametljivo pomaganje da iznesu svoje ideje uvaavajui pravo drugih
na razliitost miljenja
- raspravu voditi u manjim skupinama da djeca ne ekaju dugo na
iznoenje ideje, miljenja
- ohrabriti djecu, pomagati im u oblikovanju misli, ne prozivati
ih- voditelj(moderator) moe biti i neko dijete (ako djeca imaju
iskustva sa sudjelovanjem u raspravi te razumiju to znai uspjeno
voditi raspravu jer su vidjela kako to ini odgajatelj)
POTICANJE DJECE NA PLANIRANJE VLASTITIH AKTIVNOSTI I PROCESA
UENJA
4 etape:
1. etapa - poetna refleksija: predstavlja uvoenje djece u itav
istraivaki i otkrivaki proces, slui ustanovljavanju postojeih
znanja i onoga to bi u svezi s temom eljela znati
2. etapa iznoenje pretpostavki i planiranja: ukljuuje iznoenje i
biljeenje pretpostavki djece u svezi s temom i planiranje
aktivnosti; djeci je vano pomoi da vlastite ideje zabiljee kako bi
ih se mogli prisjetiti nakon stjecanja novih iskustava
3. etapa poduzimanje aktivnosti i refleksija: djeca zapoinju
aktivnosti, a odgajatelj ih promatra, slua i potie na biljeenje
otkria
4. etapa izvjetavanje i refleksija: sastoji se od kreiranja
reprezentacija o tome to se dogaalo i usporeivanja rezultata s
ranije iznesenim pretpostavkama djece
Tema projekta se stavlja u funkciju stjecanja kvalitetnih
iskustava i razvoja kompetencija djece
Poticanje djece na planiranje aktivnosti ima pozitivan utjeca na
njihov intelektualni i emocionalni razvojPOTICANJE DJECE NA
SAMOEVALUACIJU VLASTITOG UENJA U UENJA UENJA
Uloga odgajatelja u procesu uenja djeteta tijekom projekta
takoer ukljuuje i jaanje metakognitivnih sposobnosti djece.(Bruner,
2000)
Ove sposobnosti omoguuju djeci da postanu svjesna svog procesa
razmiljanja i uenja, otkrivaju put kojim su doli do nekog novog
razumijevanja.
Dokumentacija (biljeenje etapa procesa vlastitog uenja) omoguuje
djeci da se prisjete prethodnih aktivnosti i naina razmiljanja (
ponovnom interpretacijom djeca postaju sve kompetentniji
refleksivni interpretatori vlastitog iskustva.
Svijest o procesu vlastitog uenja vodi do odgovornosti
(upravljanje vlastitim procesom uenja)
Metakognitivne sposobnosti ukljuuju (Whirebread i Coltman):
Metakognitivna iskustva (svijest o vlastitim metakognitivnim
procesima)
Metakognitivna znanja (znanja o mentalnim procesima i vlastitim
strategijama uenja)
Samoregulacija (metakognitivna kontrola mentalnih procesa)
Tijekom projekta se razvijaju: metakognicija, refleksija i
samoregulacija ( osposobljavanje djeteta za postizanje metarazine
uenja, odnosno uenja uenja Pedagogija samoregulacije uporaba
razliitih tehnika podupiranja uenja djece koje ih osnauju u
artikuliranju vlastitih postignua i razvoju refleksivnosti glede
vlastitog miljenja i uenja.
Samoprocjena potie razvoj samosvijesti i spoznaju o vlastitim
mogunostima, pruajui prilike za osvrt na svojnapredak postavljajui
si pitanja: to sam nauio/la, to mogu uiniti dobro, to mi je bilo
teko.
Metakognitivna i refleksivna pitanja
Refleksivna pitanja ( pomau djetetu u razmatranju uinkovitosti
vlastitih akcija i kvalitete vlastitih iskustava
Metakognitivna pitanja ( potiu dijete na evaluaciju i regulaciju
vlastitog miljenja te odabir primjerenijih strategija vlastitog
razmiljanja i djelovanja
Pitanja namijenjena poticanju djece na refleksiju:
Kako vam se svidjela aktivnost?
Koje ste vjetine u aktivnosti koristili?
Koliko ste u aktivnosti bili uspjeni?
to biste jo mogli uiniti da bi aktivnost bila uspjenija?
ime ste najvie doprinijeli uspjenosti aktivnosti?
to biste mogli uiniti jo bolje?
Koju svoju vjetinu biste mogli (jo bolje) razviti?
Pitanja namijenjena jaanju metakognicije djece:
Zato vam je ova tema zanimljiva?
to vas u vezi s temom najvie zanima?
Kako biste mogli zapoeti rjeavanje zadataka?
Kako biste trebali razmiljati da biste uspjeli rijeiti
zadatak?
Kako se nain na koji ste razmiljali tijekom aktivnosti
mijenjao?
Koji vam je nain razmiljanja pomogao u rjeavanju zadataka?
Kako ste to otkrili ili nauili?
Procijeniti kada, koliko esto i s kojom djecom ovakav tip
razgovora moe imati smisla (pedagoka vrijednost)
Razliitom dokumentacijom, odgajatelj djecu moe poticati na
samoprocjenu vlastitog uenja
POTICANJE DJECE NA SAMOEVALUACIJU SVOJE KOMUNIKACIJE I SURADNJE
U AKTIVNOSTIMA UENJA
Kroz dokumentaciju, djeca sebe vide iz druge perspektive (
samoevaluacija u odnosima s drugima
Zajednika analiza aktivnosti kroz dokumentaciju, pitanja
odgajatelja:
to ste ovdje (na snimci ili fotografiji) radili?
to ste eljeli postii?
Jeste li se (kako) dogovorili o tome to elite postii?
to vam je oteavalo ili olakavalo rjeenje problema?
Tko je odluivao o tome to ete raditi kako?
Kako ste se dogovorili ije rjeenje ete prihvatiti?
Je li taj dogovor bio zadovoljavaju za sve?
Kako i u vezi s im ste suraivali?
Oko ega ste se slagali?
Oko ega se niste slagali?
Kako ste razgovarali o onome u emu se niste slagali?
AKTIVNO UKLJUIVANJE RODITELJA I IRE SOCIJALNE ZAJEDNICE U
PROJEKT
Roditelji ravnopravni sudionici odg i ob djece te glavni
saveznici odgajatelja u ostvarenju kvalitetnih projekata
Kontinuiranom razmjenom subjektivnih iskustava i parcijalnih
razumijevanja djeteta izmeu odgajatelja i roditelja stvara se ira
slika o djetetu (vrtiki i obiteljski kontekst)
Ustanova treba slati porukeprihvaanja i uvaavanja roditeljima
Kvalitetno voenje dokumentacije odgajatelja da bi roditelji i ira
zajednica razumjela vrijednost projekta
Organizirani posjeti djece i odgajatelja na radno mjesto
roditeljaPRIMJERI INDIREKTNE PODRKE UENJU DJECE KROZ PROJEKT
Projekt Vjetrenjaa
Odgajatelj indirektnim pitanjima vodi djecu u razumijevanju rada
vjetrenjae i mlinaProjekt Hotel Primjer koji smo gledali prole
godine, odgajateljica krozanalizu foto i video dokumentacije s
djecom, osvjetava naine gradnje hotela sa tapiima
Projekt Biljka Koritenje razliitih medija za olakavanje
razumijevanja pojedinih aspekata funkcioniranja biljke
Djeca su sama dokumentirala projektInfrastrukture ustanove ranog
odgoja i podrka uenju djece
Infrastrukture uenja:1. Visoka kvaliteta odnosa odgajatelja s
djecom. (dvosmjerna, uvaavajua i reciprona, liena dominacije
odgajatelja usmjerena na sluanje djeteta)2. Usmjerenost odgajatelja
na razumijevanje pretpostavki (teorija) djece te stvaranje uvjeta
za njihovo provjeravanje proirivanje i nadograivanje.
(motiviranost, kompetencije i spremnost odgajatelja)
3. Neprosuujue intervencije odgajatelja, usmjerene poticanju
djece na razmiljanje, rjeavanje problema, zajedniko otkrivanje i
uenje. (bez preciznog planiranja i uz poticanje na
samoevaluaciju)
4. Visoka razina suradnje i timski rad odgajatelja nuan su
preduvjet ostvarivanja kvalitetnih projekata s djecom. (aktivnost
moe analizirati i odgajatelj koji nije sudjelovao u njoj, ako je
suradnja dobra)5. Umijee dokumentiranja nezaobilazna je
alatkarazvoja projekta koju u planiranju, realizaciji i evaluaciji
aktivnosti projekta ne koriste samo odgajatelji nego i djeca i
roditelji.6. Suradnika kultura odnosa ustanove ogleda se i u
odnosima djece meusobno, koji se zasnivaju na meusobnom sluanju i
dogovaranju te uvaavanju razliitosti miljenja. (te vjetine ue od
odraslih)
7. Relevantna iskustva djece koja su stekla prije poetka
projekta. (npr, pri gradnji vjetrenjae i hotela su se sreli s
ekiem, avlima i magnetima s ime su se nauili sluiti ranije)
8. Fleksibilna organizacija vremena, u kojoj aktivnosti traju
toliko dugo koliko prirodna logika njihova razvoja nalae.
7. ZAJEDNIKO PLANIRANJE I EVALUACIJA KAO UPORITE OBLIKOVANJA
PROJEKTA
ZAJEDNIKO PLANIRANJE AKTIVNOSTI PROJEKTA
Uloga odgajatelja je vrlo vana, kao i kvalitetasuradnje meu
odgajateljima koja ujedno odreuje i kvalitetu projekta
Striktno planiranje nije mogue, ali odgajatelji mogu promiljati
o sljedeim problemima:
Kako se ne/predvidivi segmenti odg-ob procesa mogu uiniti
komplementarnima i voditi dubljem razumijevanju i kvalitetnijoj
praksi? Kako istr. i artikulacija onoga to je u odg-ob procesu
nepoznato i nepredvidivo omoguuje povezivanje s onim to je poznato
i predvidivo?
Kako nam paljivo sluanje i uspostavljanje dijaloga u tome
pomae?
Kako planirati aktivnosti tako da budu koherentne, sveobuhvatne,
a istodobno diferencirane, responzivne i fleksibilne?
Kako uskladiti oblikovanje situacija uenja s onim to djecu
stvarno to zanima i to stvarno ue?
Kakvi bi trebali biti materijali?
Osmiljeni tako da ih mogu koristiti djeca razliitih
kompetencija
Odgovarati interesima te individualnim i razvojnim mogunostima
djece
Poticati na samostalno koritenje i suradnju s drugom djecom
Osigurati otkrivanje i uenje neeg novog
Usklaeni s postojeim znanjem i iskustvima djece
Ponueni na odgovarajuem mjestu i na odgovarajui nain
Ponuena mogunost dokumentiranja
Dokumentiranje pospjeuje mnoge aspekte organizacije i razvoja
aktivnosti: Na koju vrstu aktivnosti ponueni materijali ili
situacija uenja potiu djecu?
Kakav ke cjelokupan kontekst u kojem se aktivnost zbiva?
to djeca rade i to to za njih znai?
to pokuavaju postii?
Koji aspekt problema ih najvie zanima?
to trenutno znaju o problemu?
to razumiju pogreno i nepotpuno?
Kako i oko ega surauju?
U kojem smjeru se podruje njihova interesa razvija?Zajednika
evaluacija odgajatelja o kvaliteti aktivnosti projekta
Odgajatelji poduzimaju samoevaluaciju i zajedniku evaluaciju
raspravljaju o tome kako prate kontinuitet razvoja projekta i
proces uenja djece, kako promatraju aktivnosti u kojima djeca
iskazuju vie kompetencija istodobno i kakav utjecaj ima kontekst u
kojem promatraju djecu. Zajednika evaluacija pomae odgajatelju da
ne ostane zaglavljen u vlastitoj perspektivi i nudi priliku
uoavanja raskoraka izmeu namjeravanih i ostvarenih postupaka
Razliitost miljenja odgajatelja moe predstavljati prigodu za
(samo)poboljanje njihova sudjelovanja na projektu, ako o njima
argumentirano raspravljaju i s razlitih stajalita
problematiziraju
U samoevaluaciji mogu pomoi pitanja:
Jesam li se izravno ukljuivao u aktivnost djece? (zato
da/ne)
Kako sam sluao djecu?
Je li moja ukljuenost u aktivnost bila primjerena?
to sam o djeci saznao?
Jesam li tijekom aktivnosti potovao inicijativu djece?
Koje oblike odluivanja sam im omoguio?
Jesam li poticao djecu na samoevaluaciju?
Jesam li poticao suradnike oblike uenja djece?
Kako sam poticao i uspjeno vodio raspravu djece?
Koje izraajne medije sam im osigurao?
... to sam nauio o nainu na koji djeca razmiljaju i ue?
to bih trebao uiniti kako bih unaprijedio vlastito uenje i
pouavanje?8. ZAKLJUNA RAZMATRANJA Kvalitetno oblikovani projekt
afirmira uroenu znatielju djece i potie njihovo samomotivirano
uenje i suradnju s drugom djecom, odgajateljima i roditeljima
Sudjelovanjem na projektu razvijaju svoje kompetencije (suradnja
djece razliite kronoloke dobi, nacionalnosti... prihvaanje
razliitosti)
Projekt pospjeuje uspostavu demokratskog dijaloga (pregovaranje,
susretanje s razliitim perspektivama, preuzimanje odgovornosti za
vlastite odluke)
Razvoj metakognitivnih sposobnosti (prvi korak prema
cjeloivotnom uenju)
Projekt potie aktivno, samostalno i samoupravljano uenje (uenje
uenja)
Razvoj prirodoslovnih znanja (indirektna podrka)
U kvalitetnim projektima stvara se prilika za razvoj
interkulturalnog identiteta (razvoj senzibiliteta za kulturnu
raznolikost, liavanje stereotipa, diskriminacije)
Pozitivan utjecaj projekta na jezine kompetencije i razvoj rane
pismenosti (biljeenje i komunikacije tijekom projekta) Da bi to sve
bilo mogue potrebno je stvoriti odgovarajue infrastrukture uenja
(temelje se na suvremenom shvaanju djeteta)
Kontinuirano usavravanje odgajatelja i drugih strunih djelatnika
(istraivaka i refleksivna umijea te sluanje djece)
Sofisticirana uloga odgajatelja u oblikovanju projekta (podrka
za prijelaz u Zonu sljedeeg razvoja)
Visoka razina suradnje odgajatelja idrugih partnera uenja
(roditelji, ira zajednica , sustrunjaci)
Snano uporite oblikovanja projekta ( zajedniko planiranje i
evaluacija (prostor za kritiku diskusiju o razliitim aspektima
projekta)27