-
NAR o I EHERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
Službeno glasilo
GODiŠTE II BROJ 2 TOMISLAVGRAD 3. OŽUJKA 1997. god.
PREGLED SADRŽAJA
SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
6. Odluka o proglašenju Zakona oprekršajima 37
7. Zakon o prekršajima 388. Rješenje o imenovanju zamjenika
predsjednika Vlade, ministra i zamjenikaministara u Vladi
Hercegbosanskežupanije : 77
9. Odluka o potvrdi imenovanja zamjenikapredsjednika Vlade,
ministra i zamjenikaministara u Vladi Hercegbosanskežupanije 78
10. Odluka o izboru tajnika SkupštineHercegbosanske županije
78
11. Odluka o naknadi materijalnih troškovazastupnika Skupštine
Hercegbosanskežupanije 78
VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
12. Uredba o odredivanju vlasnika i upravljanjudruštvenim
kapitalom u poduzecima i drugimpravnim osobama 79
13. Uredba o Agenciji. za rastrukturiranje i
razvojHercegbosanske županije 81
14. Rješenje o imenovanju povjerenika Vlade zaopcinu Drvar
83
15. Rješenje o imenovanju tajnika Vlade 8316. Rješenje o
imenovanju povjerenika Vlade za
opcinu Glamoc 8317. Rješenje o imenovanju povjerenika Vlade
za
opcinu Bosansko Grahovo 84
* * *
SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
Na temelju clanka 35. Ustava Hercegbosanskežupanije, donosim
ODLUKU
o proglašenju Zakona o prekršajima
Proglašavam Zakon o prekršajima kojeg Jedonijela Skupština
Hercegbosanske županije, nasjednici održanoj dana 21. veljace 1997.
godine uTomislavgradu.
-
Str. 38 - Broj 2 NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
3. ožujka 1997.
Bosna i Hercegovina..Federacija BiHHercegbosanska
županijaŽupanBroj: Ž-5/97Kupres, 03. ožujka 1997. g.
Ako je poslije izvršenog prekršaja izmijenjenpropis o prekršaj
u, primijenit ce se propis blaži zapocinitelja.
5. Teritorijalno važenje propisa
ŽupanMirko Bakovic
* * *
ZAKON
O PREKRŠAJIMA
Dio prvi
1.OSNOVNE ODREDBE
1. Prekršaji
Clanak 1.
Prekršaji su zakonom ili drugim propisomutvrdene povrede javnog
poretka za koje supropisane kazne, ukor i zaštitne mjere (u
daljnjem·tekstu: sankcije).
Sankciju pocinitelju prekršaja može izreci samonadležni sud za
prekršaje (u daljnjem tekstu: sud);u postupku koji je pokrenut i
sproveden po ovomZakonu.
2. Nema ni prekršaja ni kazne bez propisa
Clanak 2.
Nitko ne može biti kažnjen za radnju koja,prije nego što je
ucinjena, nije bila zakonom ilidrugim propisom odredena kao
prekršaj i za kojunije bilo propisano kako ce se kazniti onaj koji
jepocini.
3. Svrha kažnjavanja
Clanak 3.
Svrha kažnjavanja jeste:
- sprecavanje djelatnosti kojima se vršipovreda javnog
poretka,
- sprecavanje pocinitelja da cini prekršaje injegov
preodgoj,odgojni utjecaj na druge da ne cineprekršaje,
- jacanje morala i utjecaj na razvijanjedruštvene odgovornosti i
stege gradana.
4. Vremensko važenje propisa
Clanak 4.
Odgovornost za prekršaj odreduje se premapropisu koji je važio u
vrijeme izvršenja prekršaja.
Clanak 5.
Propisi o prekršajima važe za teritoriju,odnosno podrucje
Hercegbosanske županije (udaljnjem tekstu: Županija), odnosno
opcine napodrucju županije, ovisno tko je donio propise
oprekršajima.
Propisi o prekršajima koji važe na teritorijiŽupanije primjenit
ce se i na osobu koja izvannjenog teritorija pocini prekršaj na
zrakoplovuregistriranom u Županiji.
6. Propisivanje prekršaja
Clanak 6.
Prekršaj i se mogu propisivati:
1. zakonom
2. odlukom opcinskog vIjeca3. uredbom i odlukom Vlade
Županije.
Propisima iz stavka 1. ovog clanka mogu sepropisati prekršaji i
sankcije za te prekršaje poduvjetima odredenim ovim Zakonom.
7. Nacin izvršenja prekršaja
Clanak 7.
Prekršaj može biti izvršen cinjenjem ilineclllJenJem.
Prekršaj je izvršen necinjenjem ako jepocinitelj propustio da
izvrši radnju koju je biodužan izvršiti.
8. Vrijeme izvršenja prekršaja
Clanak 8.
Prekršaj je izvršen u vrijeme kad je pociniteljradio ili je bio
dužan raditi, bez obzira kad jeposljedica nastupila.
9. Mjesto izvršenja prekršaja
Clanak 9.
Prekršaj je izvršen kako u mjestu gdje jepocinitelj radio ili
bio dužan raditi, tako i umjestu gdje je posljedica nastupila,
ukolikopropisom o prekršaj u nije drukcije odredeno.
----------------------------------------------
-
3 ozujka 1997. NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
Str. 39 - Broj 2
II. ODGOVORNOST ZA PREKRŠAJE
1. Umišljaj inekat
4. Krajnja nužda
Clanak 15.
Clanak 10.
Za odgovornost za prekršaj dovoljan je nehatpocinitelja, ukoliko
propisom o prekršaju nijeodredeno da ce se kazniti za radnju
pocinjenusamo sa umišljajem.
Clanak 11.
Prekršaj je pocinjen sa umišljajem kad Jepocinitelj bio svjestan
svog djela i htio njegovoizvršenje; ili kad je bio svjestan da
usljed njegovogcinjenja ili necinjenja, može nastupiti
zabranjenaposljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.
Clanak 12.
Prekršaj je pocinjen iz nehata kad je pociniteljbio svjestan da
usljed njegovog cinjenja ilinecinjenja može nastupiti zabranjena
posljedica, alije olako držao da ce je moci sprijeciti ili da
onanece nastupiti; ili kad nije bio svjestan mogucnostinastupanja
zabranjene posljedice, iako je premaokolnostima i prema svojim·
osobnim svojstvimabio dužan i mogao biti svjestan te
mogucnosti.
2. Uracunljivost
Clanak 13.
Nije prekršaj ona radnja koja je ucinjena ukrajnjoj nuždi.
Krajnja nužda postoji kad je radnja ucinjenaradi toga da
pocinitelj otkloni od sebe ili drugogistovremenu neskrivijenu
opasnost koja se na druginacin nije mogla otkloniti, a pri tome
pocinjenozlo nije vece od zla koje je prijetilo.
5. Prekoracenje granica nužne obrane i krajnje nužde
Clanak 16.
Ako je pocinitelj prekoracio granice nužneobrane odnosno krajnje
nužde može se blažekazniti, a ako je to prekoracenje ucinjeno
podosobito olakšavajucim okolnostima, postupak semože
obustaviti.
6. Stvarna zabluda
Clanak 17.
Za prekršaj nije odgovorna osoba koja je uvrijeme izvršenja
prekršaja bila u stvarnoj zabludi.
Stvarna zabluda postoji ako je pocinitelj uvrijeme izvršenja
prekršaja pogrešno shvatio dapostoje okolnosti prema kojima bi, da
su onestvarno postojale, njegova radnja bila dozvoljena.
7. Sila, prijetnja i prinuda
Clanak 18.
Nepoznavanje propisa kojima se predvidaprekršaj ne iskljucuje
odgovornost pocnitelja.
Ako pocinitelj iz opravdanih razloga nije znaoda je njegova
radnja zabranjena može se blažekazniti ili se protiv njega može
obustaviti postupak.
Nije odgovoran za prekršaj pocinitelj koji uvrijeme izvršenja
prekršaja nije mogao shvatiti
- znacaj svoje radnje ili propuštanja, ili nije mogaoupravljati
svojim postupcima usljed trajne iliprivremene duševne bolesti,
privremene duševneporemecenosti ili zaostalog duševnog
razvoja(neuracunljivost ).
Pocinitelj prekršaja cija je sposobnost da shvatiznacaj svoje
radnje ili propuštanja ili sposobnostda upravlja svojim postupcima
bila bitno smanjenausljed nekog stanja iz stavka 1. ovog clanka,
možese blaže kazniti (bitno smanjena uracunljivost).
Okolnost da je prekršaj pocinjen podutjecajem alkohola ili
opojnih droga ne iskljucujeodgovornost pocinitelja.
Za
prekršajprinude.
prekršaj nije ogovorna osoba koja Jepocinila pod utjecajem sile,
prijetnje ili
8. Pravna zabluda
Clanak 19.
3. Nužna obrana
Clanak 14.
Nije prekršaj ona radnja koja je ucinjena unužnoj obrani.
Nužna je ona obrana koja je neophodnopotrebna da pocinitelj od
sebe ili drugog odbijeistovremeni protupravni napad.
9. Pokušaj
Clanak 20.
Za pokušaj prekršaja pocinitelj je odgovoransamo ako je to
zakonom predvideno.
Prekršaj je pocinjen u pokušaju kad Jepocinitelj zapoceo
izvršenje prekršajaja, ali ga nijedovršio.
-
Str. 40 - Broj 2 NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ZUPANIJE
3. ožujka 1997.
pravnojje to
Clanak 22.
Clanak 21.
10. Odgovornost pravne i odgovorne osobe
Clanak 26.
2. Novcana kazna
Ako više osoba ucestvovanjem u radnjiizvršenja prekršaja ili na
drugi nacin zajednickiucine prekršaj, svako od njih kaznit ce se
kaznompropisanom za taj prekršaj (su izvršitelji).
Tko drugog sa umišljajem podstrekne ili mupomogne da pocini
prekršaj kaznit ce se kao daga je sam pocinio (podstrekac odnosno
pomagac).
Podstrekac i pomagac su odgovorni ugranicama svog umišljaja.
S obZirom na prirodu prekršaja, kao i nanacin i okolnosti pod
kojima je podstrekavanje ilipomaganje izvršeno i stupanj
odgovornostipodstrekaca i pomagaca, podstrekac i pomagacmogu se
blaže kazniti.
Ako je podstrekavanje ili pomaganje izvršenopod osobito
olakšavajucim okolnostima ili ako doizvršenja prekršaja nije došlo,
protiv podstrekacaodnosno pomagaca postupak ce se obustaviti.
Kao pomaganje u izvršenju prekršaja smatra senarocito: davanje
savjeta ili naputaka kako da seizvrši prekršaj, stavljanje
pocinitelju na raspolaganjesredstava za izvršenje prekršaja,
otklanjanje preprekaza izvršenje prekršaja, kao i unaprijed
obecanoprikrivanje prekršaja, pocinitelja, sredstava kojima
jeprekršaj ucinjen, tragova prekršaja, ili predmeta kojisu nastali
izvršenjem prekršaja.
Clanak 24.
Clanak 25.
1. Vrste kazni
III. SANKCIJE
12. Suucesnišfvo
predviden prekršaj, strana pravna osoba i stranaodgovorna osoba
kaznit ce se za prekršaj ako jeprekršaj ucinjen na teritorij i
Županije i ako stranapravna osoba ima predstavništvo u
Županiji.
Za prekršaj se može propisati novcana kaznaili kazna
zatvora.
Za jedan prekršaj se može alternativno propisatii novcana kazna
i kazna zatvora, ali tako da semože izreci samo jedna od njih.
Za prekršaje pocinjene radi stjecanja materijalnekoristi zakonom
se mogu propisati obadvije kaznetako da se mogu izricati
zajedno.
Za prekršaje pravne osobe kao i odgovorneosobe može se propisati
samo novcna kazna.
prekršaj ako Jeradnjom ilistrane tijela
pravnoj osobi,bila ovlaštena
Pravna osoba i .odgovorna osoba uosobi može odgovarati za
prekršaj kadpropisom o prekršaj u predvideno.
Pravna osoba je odgovorna zado izvršenja prekršaja
došlopropuštanjem dužnog nadzora odupravljanja ili odgovorne osobe
u tojili radnjom druge osobe koja jepostupati u ime pravne
osobe.
Pravna osoba koja se nalazi pod stecajemodgovorna je za prekršaj
bez obzira na to da li jeprekršaj pocinjen prije otvaranja ili u
tijekustecajnog postupka, ali joj se ne može izreci kazna,nego samo
zaštitna mjera oduzimanja predmeta ioduzimanje imovinske
koristi.
Županija, opcina, tijela Županije i opcina idruga tijela državne
uprave, odnosno tijeladruštvene zajednice, ne mogu biti odgovorni
zaprekršaj.
Nece odgovarati za prekršaj odgovorna osoba upravnoj osobi koja
je postupala po naredenju drugeodgovorne osobe ili tijela
upravljanja ako jeprethodno poduzela sve radnje koje je bila
dužnapoduzeti da bi sprijecila izvršenje prekršaja.
Odgovornost odgovorne osobe za prekršaj neprestaje zato što joj
je prestao radni odnos upravnoj osobi, niti zato što je nastala
nemogucnostkažnjavanja pravne osobe usljed njenog prestanka.
Zakonom se može propisati da za prekršajodgovara odgovorna osoba
u tijelu Županije,odnosno opcine ili drugom državnom tijelu.
Odgovorna osoba u pravnoj osobi, u tijeluŽupanije, odnosno
opcine ili drugom državnomtijelu ili tijelu mjesne zajednice
odgovorna je zaprekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlonjenom
radnjom ili njenim propuštanjem dužnognadzora.
Na odgovornost odgovorne osobe u tijeluŽupanije, odnosno opcine
ili drugom državnomtijelu ili tijelu mjesne zajednice sukladno
seprimjenjuje odredba stavka 5. clanka 21. ovogZakona.
Odgovornost odgovorne osobe za prekršaj utijelu Županije,
odnosno opcine ili drugomdržavnom tijelu ili tijelu mjesne
zajednice, neprestaje zato što JOJ je prestao radni odnos u
tojzajednici ili tijelu.
11. Odgovornost strane pravne i strane odgovorneosobe
Clanak 23.
Ako drukcije nije odredeno u propisu kojim Je
Novcana kazna ne može se propisati u Iznosumanjem od 10 DEM.
Zakonom se može propisati novcana kazna zafizicku osobu do 5.000
DEM, a za pravnu osobudo 20.000 DEM.
-
3. ožujka 1997. NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
Str. 41 - Broj 2
Ostalim propisima o prekršajima novcana kaznamože se propisati
za fizicku osobu do 1.500 DEM,a za pravnu osobu do 6.000 DEM.
Za prekršaj pojedinaca koji samostalno obavljajudjelatnost
osobnim radom, zakonom se možepropisati novcana kazna do 10.000
DEM, a ostalimpropisima o prekršajima do 3.000 DEM.
Zakonom ili propisom Zupanije može se zaprekršaje koji
predstavljaju težu povredu Zupanijskihpropisa propisati za pravne
osobe, odgovorne osobe,pojedince koji samostalno obavljaju
djelatnostosobnim radom i druge pojedince, novcana kazna usrazmjeri
sa visinom pricinjene štete ili neizvršeneobveze, najviše do
desetostrukog iznosa pricinjeneštete, neizvršene obveze ili
vrijednosti robe ili drugestvari koja je predmet prekršaja.
3. Placanje novcane kazne
Clanak 27.
U rješenju o prekršaju odreduje se rok placanjanovcane kazne
koji ne može biti kraci od 15 danani duži od tri mjeseca,
racunajuci od danapravomocnosti fJešenja odnosno dostave
drugo-stupanjskog rješenja.
U opravdanim slucajevima sud koji je doniorješenje o prekršaju u
prvom stupnju može dozvolitida se novcana kazna isplati u
otplatama.
U slucaju iz stavka 2. ovog clanka sud ceodrediti nacin i rok
isplate koji ne može biti dužiod šest mjeseci.
4. Zamjena novcane kazne
Clanak 28.
plati u odredenom roku novcanu kaznu naplata cese izvršiti
prinudno.
U slucaju da se novcana kazna od fizickeosobe ne može naplatiti
prinudnim putem, zamijenitce se prema odredbi stavka 1. ovog
clanka.
Ako je za jedan prekršaj pored novcane kazneizrecena i kazna
zatvora, zatvor kojim se zamjenjujenovcana kazna i izrecena kazna
zatvora ne moguukupno trajati duže od 90 dana.
Ako je izrecena novcana kazna za prekršaj zakoji je pored te
kazne alternativno propisana ikazna zatvora, u slucaju zamjene
novcane kazne ukaznu zatvora, kazna zatvora ne smije preci
najvecumjeru kazne zatvora propisane za taj prekršaj.
Novcana kazna ne može se zamijeniti u kaznuzatvora mladem
casniku, casniku ili vojnomslužbeniku u aktivnoj službi oružanih
snagaFederacije Bosne i Hercegovine.
5. Kazna zatvora
Clanak 29.
Kazna zatvora može se propisati samo zako-nom.
Kazna zatvora ne može se propisati u trajanjukracem od jednog
dana ni dužem od 60 dana.
Kazna zatvora može se propisati za prekršajekojima se teže
narušava javni red i mir ili kojimase ugrožava život ili zdravlje
ljudi ili zbog kojihmogu nastupiti druge teže posljedice ..
Kazna zatvora izrice se na pune dane.
6. Opce pravilo o odmjeravanju k{lzne
Clanak 30.
Za odredeni prekršaj odmjerit ce se kazna u
granicama koje su za, taj prekršaj propisom oprekršaju odredene,
uzimajuci u obzir sveokolnosti koje utjecu da kazna bude veca
ilimanja (otežavajuce i olakšavajuce okolnosti), anarocito težinu
ucinjenog prekršaja i njegoveposljedice, okolnosti pod kojima je
prekršajucinjen, stupanj odgovornosti pocinitelja, pobude izkojih
je prekršaj pocinjen, raniji život, osobneprilike i držanje
pocinitelja poslije pocinjenogprekršaja.
Pri odmjeravanju novcane kazne uzet ce se uobzir i imovno stanje
pocinitelja, odnosnoekonomsko stanje pravne osobe.
Sankcije izrecene za raniji prekršaj ne moguse uzeti kao
otežavajuca okolnost ako je od danapravomocnosti rješenja o
prekršaj u do izvršenjanovog prekršaja proteklo više od dvije
godine.
U slucaju da kažnjena fizicka osoba uodredenom roku ne plati
novcanu kaznu koja neprelazi iznos od 900 DEM, ta kazna ce
sezamijeniti kaznom zatvora racunajuci svakihzapocetih 15 DEM
novcane kazne za jedan danzatvora, ali tako da kazna zatvora ne
može bitiduža od 60 dana.
Zamjena novcane kazne u kaznu zatvora vrši sena temelju rješenja
opcinskog suda za prekršaje danovcana kazna nije placena i da se
ima izvršitiupucivanjem kažnjenog u zatvor.
Ako kažnjena fizicka osoba isplati samo jedandio novcane kazne,
ostatak novcane kazne ako neprelazi iznos od 900 DEM zamijenit ce
se kaznomzatvora.
Ako kažnjena fizicka osoba u postupku izvršenjaisplati novcanu
kaznu u cijelosti, zapoceto izvršenjece se obustaviti, ako isplati
samo dio novcanekazne, ostatak ce se srazmjerno zamijeniti u
zatvor,a ako isplati ostatak novcane kazne, izvršenje kaznezatvora
ce se obustaviti.
Ako kažnjena fizicka osoba ne plati uodredenom roku novcanu
kaznu koja prelazi iznosdo 900 DEM, ili ako kažnjena pravna osoba
ne
Clanak 31.
Ako su novcana kazna i kazna
alternativno propisane, kazna zatvora ceza prekršaj kojim su
prouzrokovane teže
zatvorase izreci
posljedice
-
Str. 42 - Broj 2 NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
3. ožujka 1997.
ili za prekršaj koji ukazuje na veci stupanjodgovornosti
pocinitelja.
Clanak 32.
Kazna zatvora ne može se izreci trudnoj ženiposlije navršena tri
mjeseca trudnoce i majci donavršene jedne godine života djeteta,
odnosno zavrijeme od šest mjeseci poslije porodaja ako jedijete
mrtvo rodeno ili u tom vremenu umrlo.
7. Odmjeravanje kazne kod stjecaja
Clanak 33.
Ako je pocinitelj jednom radnjom ili sa višeradnji pocnio više
prekršaja po kojima nijedoneseno rješenje oprekršaju, a postupak se
vodipred istim sudom, utvrdit ce se prethodno kaznaza svaki
prekršaj i izreci sve utvrdene kazne, aako su kazne iste vrste,
izreci ce se jedna ukupnakazna koja je jednaka zbiru pojedinih
utvrdenihkazni, s tim da ukupna kazna zatvora ne možepreci 60 dana,
a ukupna novcana kazna najvecumjeru novcane kazne propisane ovim
Zakonom.
Ako je u slucaju iz stavka 1. ovog clanka zaviše prekršaja
izrecena kazna zatvora preko 30 danai novcana kazna, kazna zatvora
kojom se zamjenjujenovcana kazna ne može zajedno sa izrecenomkaznom
zatvora, preci 90 dana.
Na nacin propisan u stavku 1. ovog clankapostupit ce se i kod
izricanja zaštitnih mjera, s timda ukupno trajanje zaštitne mjere
ne može precinajvecu propisanu zakonsku mjeru te vrste
zaštitnemjere.
8. Ublažavanje kazne
Clanak 34.
Ako prekršajem nisu prouzrokovane težeposljedice a postoje takve
olakšavajuce okolnostikoje ukazuju da ce se i sa blažom kaznom
posticisvrha kažnjavanja, propisana kazna može se ublažitina jedan
od sljedecih nacina:
1. izreci kaznu ispod najmanje mjere kaznekoja je propisana za
taj prekršaj, ali ne iispod najmanje zakonske mjere te
vrstekazne,
2. umjesto propisane kazne zatvora izrecinovcanu kaznu,
3. umjesto propisane kazne zatvora i novcanekazne izreci samo
jednu od tih kazni.
9. Ukori
Clanak 35.
Ako postoje okolnosti koje u znatnoj mjeriumanjuju odgovornosti
pociniteija tako da se može
ocekivati da ce se ubuduce kloniti vršenja prekršajai bez
izricanja propisane kazne, umjesto kazne možese izreci ukor.
10. Posebni slucajevi obustave postupka
Clanak 36.
Kad se prekršaj sastoji u neispunjenju propisaneobveze ili je
prekršajem pricinjena imovinska šteta,prekršajni postupak se može
obustaviti ako jepocinitelj prekršaja prije donošenja rješenja
oprekršaju ispunio propisanu obvezu ili naknadioodnosno otklonio
pricinjenu štetu, a s obzirom naprirodu prekršaja, osobna svojstva
pocinitelja iokolnosti pod kojima je prekršaj pocinjen može
seocekivati da ce se pocinitelj ubuduce kloniti vršenjaprekršaja i
bez izricanja kazne.
Sud nadležan za postupak, kad, s obzirom naprirodu prekršaja,
osobna svojstva pocinitelja iokolnosti pod kojima je prekršaj
pocinjen, ocijenida ce se pocinitelj ubuduce kloniti vršenja
prekršaja,može pocinitelja prekršaja pozvati da u odredenomroku
propisanu obvezu ispuni, odnosno dapricinjenu štetu naknadi ili
otkloni, u kom slucajuce se postupak obustaviti.
Rok iz stavka 2. ovog clanka ne može biti dužiod 30 dana.
11. Nekažnjavanje za prekršaj pravne osobe
Clanak 37.
Pravna osoba ce se blaže kazniti ili se uopcenece kazniti ako je
prekršaj otkrilo i prijavilo tijeloupravljanja ili neko drugo
ovlašteno tijelo ili drugotijelo te pravne osobe ili djelatnici u
toj pravnojosobi.
12. Uracunavanje zadržavanja i pritvora u kaznu
Clanak 38.
Vrijeme za koje je pocinitelj prekršaja zadržanprije donošenja
rješenja o prekršaj u (clanak 163.),uracunava se u izrecenu
kaznu.
Ako je protiv pocinitelja prekršaja u krivicnompostupku bio
odreden pritvor, a krivicni postupak jepravomocno okoncan prije
donošenja rješenja oprekršaj u obustavom krivicnog postupka
ilioslobadajucom presudom, odnosno odbijajucompresudom, osim zbog
stvarne ne nadležnosti, vrijemekoje je pocinitelj prekršaja proveo
u pritvoruuracunava mu se u izrecenu kaznu za prekršaj.
Pritvor, odnosno zadržavanje koje je trajaloduže od 12, a krace
od 24 sata, racuna se u jedandan zatvora odnosno 15 DEM.
-
-
3. ožujka 1997. NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
Str. 43 - Broj 2
13. Kažnjavanje na licu mjesta
Clanak 39.
Ako je prupisom o prekršaju propisana samonovcana kazna u
odredenom iznosu, može se IstIm
propisom odrediti da ovlaštene osobe na licu mjesta
izricu i naplacuju od pocinitelja prekršaja kaznu uodredenom
iznosu.
U slucaju iz stavka I. ovog clanka novcana
kazna koja se naplacuje na licu mjesta može se
propisati za fizicku osobu i odgovornu osobu u
pravnoj osobi u iznosu do 50 DEM. a za pravnu
osobu i pojedinca koji samostalno obavlja djelatnostiosobnim
radom sredstvima rada u vlasništvu
gradana u iznosu do 200 DEM.
Na licu mjesta ne mogu se izricat i zaštitne
mJere.
IV. ZAŠTITNE MJERE I NJIHOVA PRIMJENA
1. Propisivanje zaštitnih mjera
Clanak 40.
U okviru opce svrhe izricanja sankcija zaprekršaje. svrha
zaštitnih mjera je odstraniti stanja
ili okolnosti koje mogu utjecati da pocinitelj ponovo
vrši prekršaje.
Zaštitne mjere mogu se propisati samozakonom.
Za prekršaj se mogu propisati sljedece zaštitne
mjere:
] . oduzimanje predmeta,
2. zabrana vršenja samostalne djelatnosti,
3. zabrana upravljanja motornim vozilom,
4. uelaljenje stranca sa teritorjie Županije,
5. obvezno lijecenje alkoholicara i narkomana.
Zakonom se mogu propisati i druge zaštitne
mjere ako to zahtijeva posebna priroda prekršaja, s
tim da njihovo trajanje ne može biti duže od jedne
godine.
2. 1zricanje zaštitnih mjera
Clanak 41.
Zaštitne mjere izricu se uz kaznu.
Zaštitne mjere ]z toc. 1., 4. i 5 stavak 3.
clanka 40. mogu se pod uvjetima predvidenim ovim
Zakonom izreci i kad nisu propisane za prekršaje.
Zaštitne mjere mogu se izreci i ako kazna za
prekršaj nije izrecena samo ako je takva mogucnost
predvidena u zakonu.
3. Oduzimanje predmeta
Clanak 42.
Predmeti koji su uporabljeni ili su bili
namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali
izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su
vlasništvo pocinitelja prekršaja.
Predmeti iz stavka ]. ovog clanka mogu se
oduzeti i kad nisu vlasništvo pocinitelja prekršaja ili
njima ne raspolaže pravna osoba pocinitelj
prekršaja. ako to zahtijevaju interesi opce sigurnosti,
cuvanja života i zdravlja ljudi. sigurnost robnog
prometa ili razlozi javnog morala. kao i u drugim
slucajevima predvidenim zakonom.
Sud koji je donio rješenje o prekršaju odredit
ce u skladu sa posebnim propisima da li ce se
oduzeti predmeti uništiti, prodati ili predati
zainteresiranom tijelu. odnosno organizaciji.
Predmeti koji se po zakonu mogu ili moraju
oduzeti oduzet ce se i kad se prekršajni postupak
ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava
odgovornim ako to zahtijevaju interesi opce
sigurnosti ili razlozi morala kao i u drugim
slucajevima odredenim posebnim zakonom, o cemu
se donosi posebno rješenje.
Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo
trecih osoba na naknadu štete od pocinitelja.
4. Zabrana vršenja samostalne djelatnosti
Clanak 43.
Zabrana vršenja samostalne djelatnosti sastoji se
u privremenoj zabrani pocinitelju prekršaja da
obavlja zanatsku ili drugu djelatnost za koju se
izdaje dozvola nadležnog tijela.
Ako zakonom kojim se odreduje prekršaj nisu
posebno propisani uvjeti za izricanje mjere iz stavka
1. ovog clanka, ta mjera se može izreci pociniteljuprekršaja
cije bi dalje bavljenje samostalnom
djelatnošcu bilo opasno po život ili zdravlje ljudi ili
koji je zlouporabio samostalnu djelatnost za
izvršenje prekršaja.
5. Zabrana upravljanja motornim vozilima
Clanak 44.
Zabrana upravljanja motornim vozilom sastoji se
u zabrani upravljanja motornim vozilom odredene
vrste ili kategorije.
Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj l1ISU
propisani uvjeti za izricanje mjere iz stavka 1. ovog
clanka. ta mjera može se izreci pocnitelju prekršaja
koji je pocinio težu povredu propisa o sigurnosti
prometa, ili cije ranije kršenje tih propisa pokazuje
da je opasno da pocnitelj prekršaja upravljamotornim vozilom
odredene vrste ili kategorije.
Prilikom izvršenja mJera IZ stavka j. ovog
clanka, sud ce posebno cijeniti cinjenicu ela li je
pocinitelj prekršaja vozac motornog vozila po
zal1lmanJu.
Zaštitna mjera iz stavka ]. ovog clanka odnosi
se i na upravljanje plovnim objektima u vodenom i
zracnom prometu.
-
Str. 44 - Broj 2 NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
3. ožujka 1997.
6. Udaljenje stranca sa teritorija Županije Clanak 49.
Clanak 45.
Udaljenje stranca sa teritarije Županije maže seizreci strancu
kaji je kažnjen za prekršaj zbag kagaje nepaželjan njegav daljnji
baravak u Županiji.
7. Obvezno lijecenje alkoholicara i narkomanaClanak 46.
Obvezna lijecnje alkahalicara i narkamana mažese adrediti prema
pacinitelju prekršaja koji se adaouživanju alkahala ili opojnih
droga i zbag taga jepocnio. prekršaj. a pastoji apasnost da ce
ponovo.vršiti prekršaje.
8. Trajanje zaštitne mjere
Od pocinitelja aduzet ce se navac, predmetiod vrijednasti i
svaka druga imavinska korist kajisu pribavljeni prekršajem. a ako.
oduzimanje nijemaguce pacinitelj ce se abvezati da plati
navcaniiznos kaji adgavara pribavljenaj imavinskoj koristi.
Ako. kažnjeni u adredenam roku ne platinavcani iznas iz stavka
1. avag clanka. naplata cese izvršiti prinudnim putem ..
Imavinska kari st pribavljena prekršajem mažese aduzeti ad asaba
na koje je prenesena beznaknade ili uz naknadu kaja ne adgavara
stvarnajvrijednosti. ako. su ane znale ili mogle znati da
jeimavinska korist pribavljena prekršajem.
Kad je imavinska korist iz stavka 3. avagclanka prenesena na
bliske srodnike, oduzet ce sead njih ako. ne dokažu da su kao
naknadu dalipunu vrijednast. --...
Clanak 47. 3. Oduzimanje imovinske koristi od pravne osobe
sa teritoriješest mjeseci
upravljanja matarnimtrajanju od jednog
zabrane vršenFl samastalneizreci u trajanju ad tri mjeseca
Clanak 52.
izreci
prelazidasuden imavinska-pravni zahtjev. sud ceaduzimanje
imavinske koristi, ukaliko anadasudeni imavinska-pravni zahtjev
oštecenog.
Ako. je aštecnam u prekršajnom pastupku
5. Zaštita oštecenog
Odredbe clanka 61. i 62. avag Za kana
primjenjuju se i u pastupku izvršenja rješenjaoduzimanja
imavinske karisti.
4. Zastarjelost izvršenja rješenja oduzimanja
imovinskekoristi
Clanak 51.
Clanak 50.
Ako. je prekršajem pacinitelja pribavljenaimavinska karist za
pravnu asobu. ta ce se koristoduzeti ad te pravne asabe.
Zaštitna mJeradjelatnosti maže sedo jedne gadine.
Zaštitna mjera zabranevozilom maže se izreci u
mjeseca do jedne godine.Zaštitna mjera udaljenja stranca
Zupanije može se izreci u trajanju oddo tri godine.
Trajanje zaštitnih mjera iz stavka 1. i 3. avogclanka. kao i
zaštitnih mjera propisanih pasebnimzakonom. racuna se ad dana kad
je kazna zatvoraizdržana ili zastarjela. a u slucaju izricanja
novcanekazne ili ukora kao. i u slucaju izricanja zaštitnemjere bez
kazne. od dana pravamocnasti rješenja oprekršaju.
Trajanje Izrecene zaštitne mjere zabraneupravljanja motornim
vozilam racuna se od danaupisivanja zabrane u vazacku dozvalu. a na
temeljupravomocnog rješenja o izricanju te mjere.
Vrijeme provedena na izdržavanju kazne zatvorane racuna se u
vrijeme trajanja zaštitne mjerezabrane upravljanja motornim
vazilam.
V. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI VI. ODGOVORNOST I
KAŽNJAVANIJEMALOLJETNIKA
1. Osnov oduzimanja imovinske koristi1. Odgovornost
maloljetnika
Clanak 48.Clanak 53.
2. Nacin oduzimanja imovinske koristi
izvršenja(dijete i
prekršajni
Nitko
pribavljenuKorist
rješenjemprekršaja.Zakonom.
ne može zadržati imavinsku korist
izvršenjem prekršaja.iz stavka 1. avog clanka aduzet ce se
oprekršaju kajim je utvrdena izvršenjepod uvjetam predvidenim
ovim
Protiv malaljetnika koji u \TIJemeprekršaja nije navršio 16
godina živatamladi malaljetnik) ne može se pakrenutipastupak.
Malaljetnik koji Je u vrijeme izvršenFlprekršaja navršio 16
godina, a nije navršio. 18gadina žvota (stariji maloljetnik).
adgavoran je zaprekršaj samo ako. je u vrijeme izvršenja
prekršaja
-
3. ožujka 1997. NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUP ANIlE
Str. 45 - Broj 2
s obzirom na
shvatiti znacaJpostupcima.
svoJusvoJe
duševnu
radnjerazvijenost
upravljatimogaosvoJIm
3. Troškovi izvršenja kazne
Clanak 58.
2. Kažnjavanje maloljentika
Clanak 54.
Osoba prema kojoj jeplaca troškove izvršenja,novcane kazne.
primijenjena kazna neosim troškova izvršenja
Starijem maloljetniku može se izreci ukor,novcana kazna i kazna
zatvora, kao i zaštitnemjere iz clanka 40. stavak 3. toc. 1. i 3.
do 5.ovog Zakona.
Ukor se izrice ako je dovoljno da se zbogpocinjenog prekršaja
maloljetnik samo prekori.
Pri izricanju ukora ukazat ce se starijemmaloljetniku na
štetnost njegovog postupka ipredocit ce mu se da u slucaju
ponovnogizvršenja prekršaja može prema njemu biti
izrecenakazna.
Starijem maloljetniku ne može se izreci kaznazatvora u trajanju
dužem od 15 dana.
Ogranicenje iz stavka 4. ovog clanka važi i zaslucajeve
odmjeravanja kazne u stjecanju (clanak33.) i zamjene novcne kazne u
kaznu zatvora(clanak 28.).
3. Odgovornost roditelja maloljetnika
Clanak 55.
Propisom o prekršaju može se odrediti da cese roditelj,
usvojitelj, odnosno staratelj maloljetnikakoji je pocinio prekršaj
kazniti ako je pocinjeniprekršaj posljedica njihovog propuštanja
dužnogstaranja o maloljetniku, a u mogucnosti su vršititakav
nadzor.
VII. OPCE ODREDBE O IZVRŠENJU KAZNI
1. Svrha izvršenja kazni
Clanak 56.
Izvršenjem kazne ostvaruje se svrha kažnjavanjapropisana ovim
Zakonom.
U izvršenju kazne ne smiju se kažnjenoj osobinanositi fizicke
patnje, niti vrijedati njeno ljudskodostoj anstvo.
2. Uvjetni otpust
Clanak 57.
Kažnjena osoba koja je izdržala polovinu,odnosno trecinu kazne
zatvora može se uvjetnootpustiti sukladnom primjenom odredaba
posebnogzakona iz oblasti krivicnog prava.
Sud ce opozvati uvjetni otpust ako kažnjeni dokje na uvjetnom
otpustu ucini prekršaj za koji jeizrecena kazna zatvora.
VIlI. ZASTARJELOST
1. Zastarjelost pokretanja i vodenja postupkaClanak 59.
Prekršajni postupak ne može se pokrenuti nIvoditi:
1. za prekršaje za koje je propisana novcanakazna do 150 DEM ili
kazna zatvora do 15
dana - kad protekne šest mjeseci od danakada je prekršaj
pocinjen;
2. za prekršaje za koje je propisana novcanakazna u iznosu vecem
od 150 DEM ili
kazna zatvora u trajanju dužem od 15 danakad protekne jedna
godina od dana kada jeprekršaj pocinjen.
Zastarjelost za pokretanje i vodenje prekršajnogpostupka prema
odgovornoj osobi u pravnoj osobicijeni se prema zastarjelosti za
poduzimanjeprekršajnog postupka prema pravnoj osobi, ako jeza isti
prekršaj propisana kazna i za pravnu osobu.
Zakonom se mogu za odredene prekršajeodrediti duži rokovi od
rokova iz stavka 1. ovogclanka, ali ne duži od pet godina.
2. Zastarjelost izvršenja kazne
Clanak 60.
Izvršenju izrecene kazne ne može se pristupitiako od dana
pravomocnosti rješenja oprekršajuprotekne:
1. za prekršaje za koje je izrecena novcanakazna do 150 DEM ili
kazna zatvora do 15
dana - šest mjeseci;2. za prekršaje za koje je izrecena
novcana
kazna u iznosu vecem od 150 DEM ili
kazna zatvora u trajanju dužem od 15 dana- jedna godina.
3. Zastarjelost izvršenja zaštitnih mjera
Clanak 61.
Zastarjelost izvršenja zaštitnih mjera propisanihovim Zakonom i
posebnim zakonom nastupa kadprotekne jedna godina od dana
pravomocnostirješenja kojim su te zaštitne mjere izrecene.
-
Str. 46 - Broj 2 NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
3. ožujka 1997.
Clanak 71.
Kod ocjene dokaza sud je dužan svaki dokazcijeniti posebno i u
svezi sa ostalim dokazima 1 natemelju takve ocjene izvesti
zakljucak da li je nekacinjenica dokazana.
U službenoj uporabi u sudu je hrvatskibošnjacki jezik i
latinicno pismo.
Okrivljeni, svjedoci i druge osobe koje ucestvujuu postupku
imaju pravo pri izvodenju pojedinihradnji u prekršajnom postupku
ili na usmenompretresu uporabiti svoj jezik.
Ako se prekršajni postupak, odnosno usmenipretres ne vodi na
jeziku osoba iz stavka 2. ovogclanka, osigurat ce se usmeno
prevodenje onog štota osoba, odnosno druga iznese, kao i isprava
idrugog pismenog dokaznog materijala.
O pravu na prevodenje poucit ce se osoba izstavka 2. ovog
clanka, koja se može odreci togprava ako zna jezik na kome se vodi
postupak.
U zapisniku ce se zabilježiti da je data poukai izjava
ucesnika.
Prevodenje obavlja tumac, koga odredi sudkoji vodi postupak.
Clanak 70.
osobe u
postupak,se vodi
okrivljeni ceprotiv njegapredvidenim
Clanak 68.
Prije donošenja fJesenja oprekršajuse saslušati o predmetu zbog
koga sevodi postupak, osim u slucajevimazakonom.
Clanak 69.
Protiv pravne osobe 1 odgovornepravnoj osobi vodi se jedinstven
prekršajniosim ako postoje zakonski razlozi dapostupak samo protiv
jednog od njih.
IX. PREKRŠAJNI POSTUPAK
Clanak 64.
Prekršajni postupak pokrece se na zahtjevovlaštenog tijela ili
oštecenog.
Temeljna nacela postupka
Dio drugi
Clanak 63.
Clanak 62.
4. Tijek i prekid zastarjelosti
Zastarjelost za pokretanje i vodenje prekršajnogpostupka pocinje
od dana kada je prekršaj pocinjen,a zastarjelost za izvršenje
kazne, odnosno zaštitnemjere od dana pravomocnosti rješenja kojim
jekazna odnosno zaštitna mjera izrecena.
Zastarjelost se prekida svakom radnjom nad-ležnog tijela za
postupak, odnosno za izvršenje,poduzetom radi gonjenja pocnitelja
prekršaja,odnosno izvršenja kazne i zaštitne mjere.
Svakim prekidom zastarijevanje pocinje ponovnoteci, ali bez
obzira na prekide, zastarjelost usvakom slucaju nastaje kad
protekne dva putaonoliko vremena koliko je predvideno clankom
59.,60. i 61. ovog Zakona.
Zastarjelost ne tece za vrijeme za koje se pozakonu gonjenje ne
može otpoceti ili produžiti.odnosno za vrijeme za koje se po zakonu
izvršenjekazne ili zaštitne mjere ne može poduzeti.
Sud koji vodi prekršajni postupak dužan Jeistinito i potpuno
utvrditi cinjenice koje su odvažnosti za donošenje rJesenja o
prekršaju, sajednakom brižljivošcu ispitati kako okolnosti
kojeterete okrivljenog tako i okolnosti koje mu idu ukorist.
Clanak 65.
Sud koji vodi prekršajni postupak dužan jestarati se da neznanje
ili neukost stranaka ne budena štetu njihovih prava.
Protiv prvostupanjskog fJesenp u prekršajnompostupku može se
izjaviti žalba. ako ovimZakonom nije drukcije odredeno.
Rješenje u prekršajnom postupku pravomocnoje kad se više ne može
pobijati žalbom ili kadžalba nije dozvoljena.
Clanak 66.Clanak 72.
Prekršajni postupak se vodi brzo i kratko, alitako da se to ne
odražava na pravilnostzakonitost odluke koju treba donijeti.
Dokazivanje u prekršajnom postupku ogramcltce se samo na
cinjenice koje su bitne zautvrdivanje materijalne istine.
Prijeprekršajuslobodi iodredenim
donošenja pravomocnog fJesenja ookrivljeni može biti ogranicen u
svojoj
drugim pravima samo pod uvjetimaovim Zakonom.
Clanak 73.
Clanak 67.
U prekršajnom postupku sud koji vodi postupakocjenjuje dokaze po
slobodnom uvjerenju.
Osobi koja je neopravdano kažnjena pripadapravo na naknadu štete
koja joj je timepricinjena.
-
3. ožujka 1997. NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ZUPANIJE
Str. 47 - Broj 2
Clanak 80.
nadležni sudi saslušati
pokretanjeprebivalište
Mjesno nadležan sud može predmet ustupitisudu na cijem podrucju
pocinitelj prekršaja imaprebivalište ili boravište, ali samo ako je
ociglednoda ce se tako lakše, brže i ekonomicnije sprovestipostupak
i da propis kojim je prekršaj odreden važii za to podrucje.
Prije ustupanja predmeta, mJesnoce odluciti o pokretanju
postupkasvjedoke predložene u zahtjevu zaprekršajnog postupka, koji
imajuodnosno boravište na njegovom podrucju.
Predmeti u kojima se po odredbama stavka 1. i2. clanka 207. ovog
Zakona može donijeti rješenjeo prekršaj u bez ispitivanja
okrivljenog ne mogu seustupiti po stavku 1. ovog clanka.
Ako je povodom prigovora rješenje oprekršajuiz stavka 3. ovog
clanka stavljeno izvan snage, takvipredmeti se mogu ustupati po
stavku 1. ovogclanka.
Za prekršaje koje pocine vojne osobe nadležanje sud odreden ovim
Zakonom, ako posebnimpropisom nije drukcije odredeno.
X. MJESNA I STVARNA NADLEŽNOST
Za vodenje prekršajnog postupka mjesno Jenadležan sud na cijem
je podrucju prekršajpocinjen.
Sud nadležan za pravnu osobu, nadležan je iza odgovornu osobu u
pravnoj osobi.
Ako je prekršaj pocinjen na domacemzrakoplovu, za vodenje
prekršajnog postupka mjesnoje nadležan sud na cijem se podrucju
nalazidomace zrakoplovno pristanište u kome se završavaputovanje
pocinitelja prekršaja, a ako je pociniteljprekršaja clan posade -
sud na cijem se podrucjunalazi maticno pristanište zrakoplova.
Clanak 75.
Sudovi koji vode prekršajni postupak dužni suu tom postupku
ukazivati jedni drugima pravnupomoc.
Postupak u pružanju pravne pomoci je hitan.
Clanak 74.
1. Mjesna nadležnost
Clanak 76. Clanak 81.
Clanak 82.
da je za vodenje postupkaustupit ce predmet bez
Ako se mjesna nadležnost ne može odreditiprema mjestu izvršenja
prekršaja, odreduje seprema prebivalištu ili boravištu pocinitelja
prekršajaodnosno sjedištu pravne osobe, ukoliko propiskojim je
prekršaj odreden važi i za podrucje nakome se nalazi njegovo
prebivalište ili boravište,odnosno sjedište pravne osobe.
Sud je dužan paziti na sVOJUstvarnunadležnost.
Ako sud nade
nadležan drugi sud,odlaganja tom sudu.
mjesnu
Clanak 77.
Ako su po odredbama clanka 75. i 76. ovogZakona za postupak
nadležna dva ili više sudova,postupak ce voditi sud koji ga je prvi
zapoceo.
Clanak 78.
Kad je nadležni opcinski sud za prekršaje izpravnih ili stvarnih
razloga sprijecen postupati,dužan je o tome izvijestiti Županijski
sud zaprekršaje koji ce za postupak odrediti drugi sud zaprekršaje
na svom podrucju ako je u pitanjuizuzetan ili hitan slucaj i
ukoliko propis oprekršajuvaži i za podrucje tog drugog suda.
Sud koji je nadležan za pocinitelja prekršaja,nadležan je i za
suucesnike.
Za suucesnike je nadležan, po pravilu, sudkoji je kao nadležan
za jednog od njih prvizapoceo postupak.
Protiv svih suucesnika se, po pravilu, vodizajednicki postupak,
a kad je to cjelishodno,postupak protiv pojedinih suucesnika može
seizdvojiti.
Clanak 79.
Kad za isti prekršaj odgovaraju kao saizvršiteljigradanska i
vojna osoba, a za postupak protivvojnih osoba su nadležna vojna
tijela, postupakprotiv gradanskih osoba sprovest ce se odvojenood
postupka protiv vojnih osoba.
2. Spajanje i razdvajanje postupka
Clanak 83.
Ako je protiv jednog okrivljenog kod istog sudapodneseno više
zahtjeva za pokretanja prekršajnogpostupka po kojima nije doneseno
rješenje oprekršaju, sprovest ce se po pravilu jedinstvenprekršajni
postupak i donijeti jedno rješenje.
Ako se protiv istog okrivljenog za više prekršajavodi prekršajni
postupak pred više sudova pokojima nisu donesena rješenja o
prekršaju, nadležanje onaj sud koji je prvi pokrenuo
prekršajnipostupak, a ako postupak nije pokrenut, nadležan jesud
kome je prvo podnesen zahtjev za pokretanjeprekršajnog postupka i
postupit ce se na nacinodreden u stavku 1. ovog clanka.
-
Str. 48 - Broj 2 NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ZUPANIJE
3. ožujka 1997.
Clanak 90.
Clanak 89.
Ukoliko. je u sudu u kajem se traži izuzece izstavka 2. avag
clanka imenavan sama jedan sudacza prekršaje, sukladna odredbama
avag Zakana,predmet ce se ustupi tit drugam apcinskam suduza
prekršaje.
stavka 1. ovog clanka zahtjev zapodnijeti do danošenja rješenja
o.
padnasiteljakrivljenitražitimoguIzuzece
zahtjeva.Osabe ]z
izuzece moguprekršaju.
Clanak 84.
Clanak 85.
Protiv rješenja kajim je adlucena o. spajanju ilirazdvajanju
prekršajnag pastupka žalba nijedazvaljena.
Ako se pred sudam vadi prekršajni pastupakprotiv istag
akrivljenag za više prekršaja ili protivviše akrivljenih zbag
jednag ili više prekršaja, sudmaže iz razlaga cjelishadnasti adl
uciti da sepastupak za pajedine prekršaje ili protiv
pajedinihakrivljenih razdvaji i pasebna davrši ili predadrugam
sudu.
3. Sukob nadležnosti
Clanak 86.
o sukabu nadležnasti izmedu apcinskih sudavaza prekršaje rješava
Županijski sud za prekršaje.
Protiv lješenja kojim je raspravljen sukabnadležnasti žalba nije
dazvaljena.
o zahtjevu za izuzece kaji podnosestavka 1. clanka 89. ovog
Zakana.predsjednik suda, a o. zahtjevu zapredsjednika suda
predsjednik Županijskogprekršaje.
Clanak 91.
osobe iz
odlucujeizuzece
suda za
4. Izuzece
Clanak 87.
Prije današenja rješenja o. izuzecu uzet ce seizjava od asabe
cije se izuzece traži.
Sudac za prekršaje i druga službena asaba kajaucestvuje u
prekršaj nam pastupku izuzet ce se:
Sudac za prekršaje cim sazna da pastaji kajiad razlaga za
izuzece, dužan je prekinuti rad natam predmetu i o. tame
abavijestiti predsjednikasuda, kaji ce mu adrediti zamjenu.
Ako. se radi o. izuzecu predsjednika suda, ance adrediti sebi
zamjenika izmedu sudaca zaprekršaje.
XI. ZNACENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU
Clanak 93.
iliili
pravornocnimza odredeni
kakvo asobno
povrijedena
za koju jeJe odgovorna
.le asoba cije jepravo prekršajem
Protiv rJesenja kajim se zahtjev za izuzeceusvaja nije
dazvaljena žalba. a rješenje kajim sezahtjev za izuzece adbija maže
se pabijati sama.žalbam protiv rješenja o. prekršaju.
Clanak 92.
ugroženo.Pod silam smatra se i pnm]ena hipnaze ili
omamljujucih sredstava, s ciljem da se netko protivsvoje volje
davede u nesvjesno. stanje ili onesposobiza otpor.
Isprava je svaki predmet koji je podaban iliodreden služiti kao
dokaz kakve cinjenice koja imavrijednost za pravne odnose.
Okrivljeni je asaba protiv kaje je pokrenutprekršajni
pastupak.
Odgavarna asaba je ana asaba kaj aj su upaduzecu, adnasna drugoj
pravnaj osabi pavjereniadredeni paslavi kaji se adnase na
upravljanje,poslavanje ili proces rada, kao. i asaba kaja u
tijeluZupanije ili apcine ili drugom državnam tijelu vršiodredene
dužnosti.
Kažnjeni je osobarješenjem utvrdeno daprekršaj.
OšteceniimovinskoClanak 88.
ako. je aštecen prekršajem;ako. mu je akrivljeni, njegav
branitelj.padnasitelj zahtjeva, ašteceni ili njegovzastupnik
adnosna njegov punamacnik,bracni drug ili srodnik pa krvi u
pravajliniji da bila kag stupnja, u pabacnaj linijida cetvrtag
stupnja, a pa tazbini da drugagstupnja;ako. je sa akrivljenim,
njegavim braniteljem.tužiteljem ili aštecenim u adnasu
staratelja,staranika, usvojitelja, usvajenika, hranitelja
ilihranjenika;ako. je u taj prekršaj naj stvari ucestvavaakao.
predstavnik pravne asabe, zastupnik ilipunamacnik aštecenag, ili je
saslušan kao.svjedak ili kao. vještak;ako. je ucestvavaa udanašenju
prvastu-panjskag rješenja;ako. pastaje akalnasti kaje izazivaju
sumnjuu njegavu nepristrasnast.
1.2.
4.
5.
3.
6.
-
3. ožujka 1997. NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ZUPANllE
Str. 49 - Broj 2
XII. OKRIVLJENI I OŠTECENI
1. Okrivljeni
Clanak 94.
odgovorna osoba protiv koje se vodi prekršajnipostupak.
Clanak 99.
Clanak 100.
Ako pravna osoba na poziv suda koji vodiprekršajni postupak ne
odredi svog predstavnika,(clanak 98. stavak 3. i clanak 151. stavak
6.)kaznit ce se rješenjem tog suda novcanom kaznomdo 300 DEM.
Ako i poslije izricanja kazne iz stavka 1. ovogclanka, pravna
osoba ne odredi svog predstavnika,kaznit ce se za svako daljnje
neodazivanje pozivunovcanom kaznom do 600 DEM.
Okrivljeni ima pravo podnositi dokaze, stavljatiprijedloge i
uporabljavati pravna sredstva predvidenaovim Zakonom.
Okrivljeni ima pravo braniti se sam ili uzstrucnu pomoc
branitelja.
Za branitelja se može uzeti odvjetnik, a njegamože zamijeniti
odvjetnik pripravnik.
Izuzetno od odredbe stavka 3. ovog clanka, zabranitelja se može
uzeti i diplomirani pravnik kojije sposoban okrivljenom pružiti
pomoc u obrani.
Branitelj je ovlašten u korist okrivljenogpoduzimati sve radnje
koje može poduzeti okrivljeni.
Branitelj je dužan podnijeti punomoc sudu predkojim se vodi
prekršajni postupak.
Clanak 95.
Okrivljena pravna osobaosoba mogu imati svakizajednickog
branitelja.
2. Ošteceni
okrivljena odgovornasvog branitelja ili
Clanak 96.
pravne osobe mora imati pismenoupravljanja.pravne osobe može
biti samo
Za okrivljenu pravnu osobu u prekršajnompostupku ucestvuje njen
predstavnik, koji je ovlaštenpoduzimati sve radnje koje može
poduzimati samookrivljeni.
Predstavnik pravne osobe je osoba koja jeovlaštena predstavljati
pravnu osobu na temeljuzakona ili drugog propisa, odnosno opceg
aktapravne osobe.
Predstavnik
ovlaštenje tijelaPredstavnik
jedna osoba.
Clanak 97.
Predstavnik strane pravne osobe je osoba kojaupravlja
predstavništvom te pravne osobe u Župa-niji ako za predstavnika
nije odredena drugaosoba.
Clanak 98.
Predstavnik pravne osobe ne može biti osobakoja je u istoj
stvari svjedok.
Predstavnik pravne osobe ne može biti nIodgovorna osoba protiv
koje se vodi postupak zaisti prekršaj, a koja istice da je
postupala natemelju naredenja druge odgovorne osobe ili
tijelaupravljanja (clanak 21. stavak 5.).
U slucajevima iz stavka 1. i 2. ovog clankasud koji vodi
prekršajni postupak dužan jeobavijestiti pravnu osobu radi
odredivanja drugogpredstavnika.
Sud je dužan uvijek UPOZOfltJ pravnu osobuako je predstavnik
pravne osobe u isto vrijeme i
Clanak 101.
Ošteceni ima pravo:
1. podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnogpostupka;
2. podnositi dokaze, stavljati prijedloge iisticati
imovinsko-pravni zahtjev za naknaduštete ili povracaj stvari;
3. izjaviti žalbu na rješenje koje je donesenopovodom njegovog
zahtjeva za pokretanjeprekršajnog postupka.
XIII. PODNESCI I ZAPISNICI
1. Podnesci
Clanak 102.
Zahtjev za pokretanje postupka, prijedlozi,pravni lijekovi i
druge izjave i saopcenja (udaljnjem tekstu: podnesci) podnose se
pismeno, aokrivljeni i podnositelj zahtjeva ih mogu davatiusmeno u
zapisnik.
Podnesci iz stavka 1. ovog clanka moraju bitirazumljivi i
sadržavati sve što je potrebno da bi sepo njima moglo
postupiti.
Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži svešto je potrebno da
bi se po njemu moglo postupitipozvat ce se podnositelj da ga u
odredenom roku,a najkasnije u roku od osam dana ispravi,
odnosnodopuni, a ako to ne ucini podnesak ce se odbaciti.
2. Zapisnici
Clanak 103.
O svakoj radnji poduzetoj u tijeku prekršajnogpostupka sacinit
ce se zapisnik istovremeno kada se
-
Str. 50 - Broj 2 NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
3. ožujka 1997.
dodaci unose se na
ovjereni od strane
Clanak 104.
Clanak 105.
radnja vrši, a ako to nije moguce onda neposrednoposlije
toga.
Zapisnik vodi zapisnicar.Kada se vrši pretresanje stana i osoba
zapisnik
može voditi i osoba koja vrši pretresanje.Kad zapisnik vodi
zapisnicar, zapisnik se
sastavlja na taj nacin što osoba koja poduzimaradnju kazuje
glasno zapisnicaru što ce unijeti uzapisnik.
Osobi koja se ispituje može se dozvoliti dasama kazuje odgovore
u zapisnik.
potpisa stavljace ispod otiska
Zapisnik ce potpisati tumac, ako ga je bilo, apri pretresanju i
osoba koja se pretresa ili ciji sestan pretresa.
Nepismena osoba umjestokažiprst desne ruke, a zapisnicarupisati
njeno ime i prezime.
Ako se usljed nemogucnosti da se stavi otisakdesnog kažiprsta
stavlja otisak nekog drugog prstaili otisak sa lijeve ruke, u
zapisniku ce senaznaciti od kojeg je prsta i sa koje ruke
uzetotisak.
U slucaju da ispitana osoba odbije potpisatizapisnik ili staviti
otisak prsta, zabilježit ce se tou zapisniku i navest ce se razlog
odbijanja.
Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida,u zapisniku ce se
naznaciti dan i sat kad jenastao prekid, kao i dan i sat kada se
radnjanastavlja.
Ako je bilo prigovora u pogledu sadržaj azapisnika, navest ce se
u zapisniku i ti prigovori.
Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja jepoduzela radnju i
zapisnicar.
Clanak 109.
O vijecanju i glasovanju u drugostupanjskompostupku sastavit ce
se poseban zapisnik kojisadrži tijek glasovanja i odluku koja je
donesena.
Ako je drugostupanjska odluka donesenajednoglasno, nece se
sastavljati zapisnik nego ce sena izvorniku odluke sastaviti
bilješka o vijecanju iglasovanju.
Zapisnik potpisuju svi clanovi vijecazapisnicar.
Odvojena mišljenja prikljucit ce se zapisniku ovijecanju i
glasanju, ako nisu unesena u samzapisnik.
XIV. ROKOVI
Clanak 108.
ostati
se neZapisnik se mora voditi uredno, u njemusmije ništa
izbrisati, dodati ili mijenjati.
Precrtana mjesta u zapisniku morajucitka.
Sva preinacenja, ispravke ikraju zapisnika i moraju bitiosoba
koje potpisuju zapisnik.
U zapisnik se unosi naziv suda pred kojim sevrši radnja, mjesto
gdje se vrši radnja, dan i satkad se vrši radnja, imena prisutnih
osoba i u komsvojstvu prisustvuju, kao i naznacenje prekršaja pokom
se poduzima radnja.
Zapisnik treba sadržavati samo bitne podatke otijeku i sadržaju
poduzete radnje.
U zapisnik se unosi u obliku pripovijedanja,samo bitan sadržaj
datih izjava i iskaza.
Pitanja se unose u zapisnik samo ako Jepotrebno da se razumije
odgovor.
Kod poduzimanja radnji kao što su uvidaj ilipretresanje stana
ili osoba, u zapisnik ce se unijetii podaci koji su važni s obzirom
na prirodu takveradnje (opis, mjere i velicine predmeta ili tragova
isl.), a ako su napravljene skice, crteži, planovi ilisnimke,
prikljucit ce se zapisniku.
Clanak 106.
Ispitana osoba, osobe koje obvezno prisustvujuradnjama u
postupku kao i okrivljeni i ošteceni akosu prisutni, imaju pravo
procitati zapisnik ilizahtijevati da im se zapisnik procita.
Na pravo iz stavka 1. ovog clanka dužna jeispitanu osobu
upozoriti osoba koja poduzimaradnju, a u zapisniku ce se oznaciti
da li jeupozorenje ucinjeno i da li je zapisnik procitan.
Zapisnik ce se uvijek procitati, ako nije bilozapisnicara i to
ce se naznaciti u zapisniku.
Clanak 107.
Zapisnik potpisuje ispitana osoba.Ako se zapisnik sastoji od
više stranica,
ispitana osoba potpisuje svaku stranicu.
Rokovi predvideni ovim Zakonom ne mogu seprodužiti osim kad to
zakon izricito dozvoljava.
Kad je izjava vezana za rok smatra se da jedata u roku ako je
prije nego što rok isteknepredata onom tko je ovlašten primiti
je.
Kad je izjava upucena preko pošte preporu-cenom pošiljkom ili
telegrafskim putem, danpredaje pošti smatra se kao dan predaje
onomkome je upucena.
Predaja izjave vojnoj pošti u mjestima gdje nepostoji redovna
pošta smatra se kao predaja poštipreporucenom pošiljkom.
Okrivljeni koji se nalazi u kazneno-popravnojorganizaciji na
izdržavanju kazne ili radi primjenezaštitne mjere ili odgojne
mjere, može takvu izjavupredati upravi organizacije u kojoj je
smještena.
Dan predaje izjave organizaciji iz stavka 5.ovog clanka odnosno
dan davanja izjave u zapisnik
-
3. ožujka 1997. NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
Str. 51 - Broj 2
Clanak 117.
Clanak 116.
visine troškova nema
mogu odrediti posebnim
smatra se kao dan predaje tijelu koje je nadležnoprimiti je.
Ako je podnesak koji je vezan za rok, zbogneznanja ili ocigledne
omaške podnositelja, predatili upucen nenadležnom tijelu prije
isteka roka, panadležnom sudu stigne poslije isteka roka, uzet cese
da je na vrijeme podnesen.
Clanak 110.
Rokovi se racunaju na sate, dane, mjesecegodine.
Sat ili dan kad je dostavljanje ili saopcenjeizvršeno odnosno u
koji pada dogadaj od kadatreba racunati trajanje roka, ne uracunava
se urok, vec se za pocetak roka uzima prvi narednisat odnosno
dan.
U jedan dan racuna se 24 sata, a mjesec seracuna po kalendarskom
vremenu.
Rokovi odredeni po mjesecima odnosnogodinama završavaju se
protekom onog danaposljednjeg mjeseca odnosno godine koji po
svombroju odgovara danu kad je rok otpoceo, a akonema tog dana u
posljednjem mjesecu, rok sezavršava posljednjeg dana tog
mjeseca.
Ako posljednji dan roka pada na državniblagdan ili u nedjelju
ili u neki drugi dan kad sudnije radio, rok istjece protekom
narednog radnogdana.
Povracaj u prijašnje stanje
Clanak 111.
Okrivljenom koji iz opravdanih razloga propustirok za izjavu
prigovora ili žalbe protiv rješenja oprekršaj u dozvolit ce se
povracaj u prijašnje stanje,ako u roku od tri dana od dana
prestanka uzrokazbog koga je propušten rok, podnese molbu
zapovracaj u prijašnje stanje i ako istovremeno smolbom preda i
prigovor, odnosno žalbu.
Po proteku jednog mjeseca od danapropuštenog roka ne može se
tražiti povracaj uprijašnje stanje.
Molba za povracaj u prijašnje stanje predaje sesudu kome se
predaje prigovor odnosno žalba.
Clanak 112.
O povracaJu u prijašnje stanje rješava nadležansud za donošenje
rješenja po prigovoru odnosnožalbi.
Kad sud iz stavka 1. ovog clanka dozvolipovracaj u prijašnje
stanje odlucit ce istim rješenjemi o prigovoru odnosno žalbi.
Protiv rješenja kojim se dozvoljava povracaj uprijašnje stanje
žalba nije dozvoljena.
Protiv rješenja kojim se ne dozvoljava povracaju prijašnje
stanje zbog propuštanja roka za izjavuprigovora, žalba je
dozvoljena.
Clanak 113.
Molba za povracaJ u prijašnje stanje nezadržava izvršenje
rješenja o prekršaj u, ali sudkome je predata molba prema
okolnostima možeodluciti da se izvršenje odloži do rješenja
molbe.
XV. TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA
Clanak 114.
Troškovi prekršajnog postupka obuhvataju:
1. troškovesvjedoka,vještaka,tumaca
uvidaja; 2.podvozne troškove okrivljenog;
3.izdatke za privodenje okrivljenog;
4.pnJevozneiputnetroškoveslužbenih
osoba; 5.nužne izdatke oštecenog;
6.paušalni iznos.
Visina paušalnog iznosa utvrduje se od 10DEM do 30 DEM, ovisno
od složenosti postupkai imovnog stanja osobe obvezne platiti ovaj
iznos.
Ako je rješenje doneseno u skracenompostupku visina paušalnog
iznosa ne može seutvrditi u vecem iznosu od 10 DEM.
Clanak 115.
Troškovi postupka padaju na teret osobe kojaJe kažnjena za
prekršaj.
Troškove postupka za prekršaj po kome jepostupak obustavljen
snosi sud koji je postupakvodio.
Ako je postupak obustavljen zbog lažnogzahtjeva oštecnog ili
zbog odustanka oštecenog odpodnesenog zahtjeva, troškove postupka
snosiošteceni.
U rješenju o prekršaj u odredit ce se tko snositroškove
postupka, u kom iznosu i u kom roku ihje dužan platiti.
Ako za utvrdivanjedovoljno podataka, oni serješenjem.
Rok iz stavka 1. ovog clanka ne može bitikraci od 15 ni duži od
30 dana.
Osoba koja je okrivljena za više prekršaja necesnositi troškove
postupka u pogledu prekršaja zakoji je postupak obustavljen,
ukoliko je moguce tetroškove izdvojiti od ukupnih troškova.
U rješenju o prekršaj u kojim je više okrivljenihkažnjeno,
odredit ce se koliki ce dio troškova
-
Str. 52 - Broj 2 NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
3. ožujka 1997.
postupka naknaditi svaki od okrivljenih, a ako tonije moguce,
odredit ce se da okrivljeni troškovenaknade solidarno.
Clanak 118.
Okrivljeni može biti osloboden od obvezenaknade troškova
postupka u cijelosti ili samodjelomicno, ako bi njihovim placanjem
bilodovedeno u pitanje njegovo izdržavanje iliizdržavanje osobe
koju je on dužan izdržavati.
Clanak 119.
osoba koja je ovlaštena takav zahtjev ostvarivati uparnIcI.
Clanak 126.
Ako podaci prekršajnog postupka ne pružajupouzdan temelj da se
imovinsko-pravnom zahtjevuudovolji, osoba koja je takav zahtjev
podnijelauputit ce se da imovinsko-pravni zahtjev možeostvariti u
parnici.
U rješenju o prekršaju kojim Je prekršajnipostupak obustavljen,
ošteceni ce se uvijek uputitina parnIcu.
Clanak 127.Troškovi prekršajnog postupka iz tocke 1. do 4.stavak
1. clanka 114. ovog Zakona isplacuju seunaprijed iz sredstava suda
koji vodi prekršajnipostupak. a naplacuju se od osoba koje su
dužnenaknaditi ih po odredbama ovog Zakona.
Okrivljeni ce se uispitati i o cinjenicamaimovinsko-pravni
zahtjev.
prekršajnom postupkukoje se odnose na
zainteresiranim osoba
dostavljanjem ovjerenog
Clanak 120.
Kad je posebnim propisom odredeno da cetroškove nastale povodom
otkrivanja prekršaja snositipocinitelj, na prijedlog podnositelja
zahtjeva okriv-ljeni ce se obvezati platiti i te troškove.
Clanak 121.
Ako osoba koja je dužna naknaditi troškoveprekršajnog postupka,
u ostavljenom roku to neucini. troškovi ce se naplatiti prinudnim
putem.
Clanak 122.
Bliže propise o naknadi troškova prekršajnogpostupka donosi
Vlada Zupanije.
XVI. IMOVINSKO-PRAVNI ZAHTJEVI
Clanak 123.
Oštecni može do donošenja prvostupanjskogrješenja o prekršaju
podnijeti zahtjev za naknaduštete koja mu je pricinjena prekršajem.
odnosnoda mu se vrati oduzeta stvar.
U rješenju o prekršaj u kojim je izrecena kaznaili zaštitna
miera odlucuje se i o imovinsko-pravnom zahtjevu.
Clanak 124.
Imovinsko-pravni zahtjev raspravit ce se naprijedlog oštecene
osobe u prekršajnom postupkusamo ako se time ne bi odugovlaci o
prekršajnipostupak.
Clanak 125.
Prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnogzahtjeva u
prekršajnom postupku može podnijeti
Clanak 128.
U rješenju o prekršaju odredit ce se rok ukom je okrivljeni
dužan naknaditi pricinjenu štetuodnosno vratiti stvar.
Rok za naknadu štete ne maže biti kraci od15 ni duži od 30
dana.
Rok za pavracaj stvari može biti kraci odroka utvrdenog stavkom
2. avag clanka.
XVII. DONOŠENJE I SAOPCENJE ODLUKE
Clanak 129.
Odluke u prekršajnom postupku dona se se uobliku rješenja ili
naredbe.
Clanak 130.
Odluke se saopcavajuusmeno ako. su prisutne, aprijepisa ako su
odsutne.
Kad je odluka usmeno saopcena. to ce senaznaciti u spisu
predmeta, a osoba kojoj jesaopcenje ucinjeno potvrdit ce to svojim
potpisom.
Na zahtjev zainteresirane osobe izdat ce seavjeren prijepis
usmeno saapcene odluke.
Kad zainteresirana osoba zatraži prijepis odluke.rok za žalbu
racuna se od dana dostave ovjerenogprijepisa odluke.
Clanak 131.
Odluke vijeca donose se poslije usmenogvijecanja i
glasovanja.
Odluka je donesena kad je za nJu glasovalavecina clanava
vijeca.
Predsjednik vijeca rukovodi vijecanjemglasovanjem i glasuje
posljednji i dužan je starati seda se sva pitanja svestrano i
potpuno razmotre.
Clanovi vijeca ne mogu odbiti glasovati opitanjima, koje pastavi
predsjednik vijeca. ali clan
-
3. ožujka 1997. NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
Str. 53 - Broj 2
r
r
VIjeCa koji je glasovao da se prekršajni postupakobustavi i
ostao u manjini nije dužan glasovati okazni, a ako ne glasuje, uzet
ce se kao da jepristao na glas koji je za okrivljenog
povoljniji.
Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojimase glasuje, glasovi
podijele na više razlicitihmišljenja tako da ni jedno od njih nema
vecinu,razdvojit ce se pitanja i glasovanje ce se ponavljatidok se
ne postigne vecina.
Ako se na nacin utvrden stavkom 4. ovogclanka ne postigne
vecina, odluka ce se donijetitako što ce se glasovi koji su
najnepovoljniji zaokrivljenog pribrojati glasovima koji su od
ovihmanje nepovoljni, sve dok se ne postigne potrebnavecina.
Vijecanju i glasovanju mogu biti prisutni samoclanovi vijeca i
zapisnicar.
XVIII. DOSTAVLJANJE PISMENA IRAZMATRANJE SPISA
1. Dostavljanje pismena
Clanak 132.
Pismena se dostavljaju preko pošte ili prekonadležne opcinske
službe ili preko drugih tijela iliorganizacija ili neposredno u
prostorijama suda kojivodi prekršajni postupak.
Pozivi radi saslušanja ili ispitivanja, odnosnoradi davanja
pismene obrane, kao i sve odluke odcijeg dostavljanja tece rok za
žalbu, dostavljaju seokrivljenom osobno.
Rješenje o prekršaju dostavlja se podnositeljuzahtjeva osobno
ako je on fizicka osoba.
Clanak 133.
Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobnodostaviti ne zatece
tamo gdje se dostavljanje imaizvršiti, dostavljac ce joj ostaviti
kod jedne od osobanavedenih u clanku 134. ovog Zakona
pismenoobavještenje da radi prijema pismena bude uodredeni dan i
sat u svom stanu odnosno na svom
radnom mjestu.Ako i poslije dostave utvrdenim stavkom 1.
ovog clanka ovog dostavljac ne zatece osobu kojojse dostavljanje
ima izvršti, postupit ce po odredbiclanka 134. stavak 1. ovog
Zakona i time sesmatra da je dostavljanje izvršeno.
Na nacin utvrden stavkom 1. i 2. ovog clankadostavljaju se i
odluke oštecenom za koje od danadostavljanja tece rok za žalbu.
Clanak 134.
Pismena koja nisu naznacena u stavku 2. clanka132. ovog Zakona
dostavljaju se osobno, a uslucaju da se primatelj ne zatekne u
stanu mogu sepredati nekom od njegovih odraslih
clanovadomacinstva.
Ako se clanovi domacnstva iz stavka 1. ovogclanka ne zateknu u
stanu, pismeno ce se predatisusjedu, ako on na to pristane.
Ako se dostavljanje vrši na radnom mjestuosobi kojoj se pismeno
ima dostaviti, a ta osoba setu ne zatece, dostavljanje se može
izvršiti osobikoja je zaposlena na istom mjestu ako ona
pristaneprimiti pismeno.
Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismenoima dostaviti odsutna
i da joj osoba iz stavka 3.ovog clanka zbog toga ne može pismeno na
vrijemepredati, vratit ce se pismeno uz naznacenje gdje seodsutna
osoba nalazi.
Clanak 135.
Ako okrivljeni ima branitelja sve odluke odcijeg dostavljanja
tece rok za žalbu, dostavit ce sebranitelju, a ako okrivljeni ima
više branitelja samojednom od njih.
Ako ošteceni ima zakonsko zastupnika ilipunomocnika,
dostavljanje odluke iz stavka 1. ovogclanka ce se izvršiti njemu, a
ako ih ima više samojedno od njih.
Clanak 136.
Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dostavnicu)potpisuje primatelj
i dostavljac.
Primatelj ce na dostavnici sam naznaciti datumprijema, s tim što
se dan i mjesec prijema ispisujuslovima.
Ako je primatelj nepismen ili nije u stanjupotpisati se,
potpisat ce ga dostavljac i na potvrdio izvršenom dostavljanju
stavit ce napomenu zaštoje potpisao primatelja.
Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu,dostavljac ce to
zabilježiti na dostavnici i naznacitidatum predaje, cime se smatra
da je dostavljanjeizvršeno.
Clanak 137.
Kad primatelj ili odrasli clan njegovogdomacinstva u slucaju iz
clanka 134. ovog Zakonaodbije primiti pismeno, dostavljac ce
zabilježiti nadostavnici dan i sat i razlog odbijanja prijema,
apismeno ce ostaviti u stanu primatelja ili uprostoriji gdje je on
zaposlen, i time je dostavljanjeizvršeno.
Clanak 138.
Vojnim osobama, djelatnicima policije i djelat-nicima suvozemog
i zracnog prometa dostavljanjepoziva vrši se preko njihovog
zapovjedništva, odno-sno neposrednog rukovoditelja, a po potrebi,
možese na taj nacin vršiti dostavljanje i ostalih pis-mena.
Osobama lišenim slobode dostavljanje se vršipreko uprave
kaznenopopravne organizacije u kojojsu smješteni.
-
Str. 54 - Broj 2
Clanak 139.
NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
2. Sadržaj zahtjeva
3. ožujka 1997.
Državnom tijelu odluke i druga pismenadostavljaju se predajom
pisarnici.
Dostavljanje poduzecima i drugim pravnimosobama vrši se predajom
pismena osobiovlaštenoj za primanje pismena, ili radniku koji
sezatekao u poslovnoj prostoriji.
Kad se vrši dostavljanje odluka kod kojih oddana dostavljanja
tece rok, kao dan dostavljanjasmatra se dan predaje pisarnici
tijela odnosnoosobi iz stavka 1. i 2. ovog clanka.
2. Razmatranje spisa predmeta
Clanak 140.
Podnositelj zahtjeva, okrivljeni i ošteceni, kaonjihovi
zastupnici imaju pravo razmatratiprepisivati spise predmeta.
Razmatranje i prepisivanje pojedinih spisapredmeta može se
dozvoliti i drugoj osobi koja zato ima opravdan interes.
Dok je postupak u tijeku, razmatranje iprepisivanje spisa
dozvoljava sudac za prekršajekoji vodi postupak, a kad je postupak
završenpredsjednik suda ili službena osoba koju onodredi.
Razmatranje i prepisivanje spisa može seuskratiti, ako bi se
time ometalo pravilno vodenjepostupka.
Poslije izvedenih dokaza osobama iz stavka 1.ovog clanka, kao i
svakoj drugoj sobi koja imaopravdan interes ne može se uskratiti
razmatranjei prepisivanje spisa predmeta.
XIX. POKRETANJE I TIJEK PREKRŠAJNOGPOSTUPKA
1. Podnosite/i zahtjeva
Clanak 141.
Prekršajni postupak pokrece se na temeljuzahtjeva za pokretanje
prekršajnog postupka.
Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupkamože podnijeti
ovlašteno tijelo i ošteceni (u daljemtekstu: podnositelj
zahtjeva).
Ovlaštena tijela, u smislu stavka 2. ovog clanka,su tijela
uprave, policijske stanice ako ih za toovlasti rukovoditelj tijela
unutarnjih poslova u cijemsu sastavu, ovlašteni inspektori ili
ovlaštene osobekoje vrše inspekcijske poslove, javni tužitelj, kao
i
~,!-vne osobe ~~ v~!~•.j~~~~g.~!L_~_._ciju:--.n.adlež."nostspaaa
neposredno. izvršavanje ili. nadwr~zvr§Ylilllem::~'::K9j{
~.~.:]~.>=:~EE~g!§:n;~rti~en.
Ako tijela iz stavka 3. ovog clanka ne podnesuzahtjev, za
njegovo podnošenje ovlaštena suneposredno viša tijela.
Clanak 142.
Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupkasadrži:
1. osnovne podatke za okrivljenog (imeprezime, ime i prezime
jednog od roditelja,mjesto i datum rodenja, mjesto stanovanja,ulica
i broj i zanimanje), odnosno naziv isjedište okrivljene pravne
osobe, a zaodgovornu osobu u pravnoj osobi i funkcijukoju obavlja u
toj pravnoj osobi.
2. cinjenicni opis radnji iz kojih proizilazepravna obilježja
prekršaja, vrijeme i mjestoizvršenja prekršaja i druge okolnosti
potrebneda se prekršaj što bliže odredi;
3. pravnu kvalifikaciju prekršaja; "'""4. prijedlog o dokazima
koje treba izvesti.
Ako zahtjev za pokretanje prekršajnog postupkane sadrži podatke
iz stavka 1. ovog clanka vratit cese podnositelju da u odredenom
roku otkloninedostatke.
U slucaju da podnositelj zahtjeva ne otkloninedostatke u
odredenom roku, smatrat ce se da jeod zahtjeva odustao, pa ce se
takav zahtjevrješenjem odbaciti.
Rok iz stavka 2. ovog clanka ne može bitikraci od tri ni duži od
osam dana.
Kad zahtjev za pokretanje prekršajnogpostupka podnosi ošteceni,
zahtjev ne morasadržavati pravnu kvalifikaciju prekršaja.
Protiv svih suucesnika, odnosno za sve
prekršaje pocnitelja, po pravilu, podnosi se jedanzahtjev za
pokretanje prekršajnog postupka.
3. Pokretanje prekršajnog postupka "
Clanak 143.
Kad sud primi zahtjev za pokretanjeprekršajnog postupka ispitat
ce da li postoje uvjetida se prekršajni postupak pokrene i o tome
cedonijeti rješenje.
Clanak 144.
Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupkarješenjem ce se
odbaciti ako se utvrdi da nepostoje uvjeti za pokretanje
prekršajnog postupka.
Ne postoje uvjeti za pokretanje prekršajnogpostupka:
1. kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj;2. kad postoje
osnovi koji iskljucuju
odgovornost za prekršaj;3. kad je nastupila zastarjelost za
pokretanje
prekršajnog postupka;4. kad je zahtjev podnijelo neovlašteno
tijelo
odnosno osoba;
-
3. ožujka 1997. NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
Str. 55 - Broj 2
5. kad se steknu drugi zakonski razlozi zbogkojih se postupak ne
može pokrenuti nisprovoditi.
Clanak 145.
Rješenje iz stavka 1. clanka 144. ovog Zakonadostavit ce se
podnositelju zahtjeva, a ošteceni cese obavijestiti da
imovinsko-pravni zahtjev možeostvariti u parnici.
Clanak 146.
Kad sud na temelju zahtjeva za pokretanjeprekršajnog postupka
ocijeni da je prekršaj premaokolnostima pod kojima je ucinjen malog
znacaja iako nije prouzrokovao posljedice ili su
posljediceneznatne, nece pokretati prekršajni postupak.
U slucaju iz stavka 1. ovog clanka rješenjemce se odbaciti
zahtjev za pokretanje prekršajnogpostupka sa navodenjem razloga
zbog kojih jezahtjev odbacen.
Rješenje iz stavka 2. ovog clanka dostavit cese podnositelju
zahtjeva .
Clanak 147.
Ako sud ne odbaci zahtjev za pokretanjeprekršajnog postupka,
donijet ce rješenje kojim seprekršajni postupak pokrece.
Rješenje iz stavka 1. ovog clanka sadržioznacenje osobe protiv
koje se pokrece prekršajnipostupak i pravnu kvalifikaciju
prekršaja.
Ako je zahtjev podnesen protiv više osoba iliza više prekršaja,
u rješenju se moraju naznacitisve osobe i pravna kvalifikacija za
sve prekršaje.
Nakon donošenja rješenja o pokretanjuprekršajnog postupka,
postupak se dalje vodi poslužbenoj dužnosti.
Rješenje o pokretanju prekršajnog postupka nedostavlja se
podnositelju zahtjeva ni okrivljenom.
Protiv rješenja iz stavka 5. ovog clanka žalbanije
dozvoljena.
Postupak se vodi samo u pogledu onogprekršaja i protiv onog
okrivljenog na koji seodnosi rješenje o pokretanju prekršajnog
postupka.
Ako se u tijeku postupka dokaže da postupaktreba proširiti na
koji drugi prekršaj ili protivdruge osobe, sud ce o tome
obavijestiti ovlaštenotijelo.
Sud nije vezan za pravnu kvalifikaciju datu uzahtjevu za
pokretanje prekršajnog postupka odno-sno u rješenju o pokretanju
prekršajnog postupka.
Clanak 148.
KacL sud donese rješenje o pokretanjuprekršajnog postupka
ispitat ce da li su seostvarili uvjeti za donošenje rješenja u
skracenompostupku u smislu odredba clanka 207. ovogZakona.
Clanak 149.
Ako sud ne donese rješenje o prekršaj u uskracenom postupku po
odredbi clanka 207. ovogZakona poduzet ce radnje koje smatra
potrebnimu cilju donošenja rješenja oprekršaju.
XX. MJERE ZA VOÐENJE PREKRŠAJNOGPOSTUPKA
1. Mjere za osiguranje prisustva okrivljenog
Clanak 150.
Mjere koje se mogu poduzeti prema okrivlje-nom za osiguranje
njegovog prisustva i za uspješ-no vodenje prekršajnog postupka
jesu: pozivanje.dovodenje, jemstvo i zadržavanje.
2. Pozivanje okrivljenog
Clanak 151.
Prisustvo okrivljenog u prekršajnom postupku. ....oSIgurava se
nJegovIm pozIvanJem.
Pozivanje se vrši dostavljanjem poziva kojisadrži naziv suda,
ime i prezime okrivljenog, nazivprekršaja koji mu se stavlja na
teret, dan i sat,kao i mjesto gdje okrivljeni ima pristupiti
inaznacenje da se poziva u svojstvu okrivljenog.
U pozivu kojim se okrivljeni poziva naznacitce se da li mora
osobno pristupiti radi ispitivanjaili svoju obranu može dati
pismeno.
Kad se okrivljeni poziva da osobno pristupi,jer je njegovo
ispitivanje neophodno, u pozivu cese upozoriti da ce u slucaju
neodazivanja bitidoveden.
Ako za utvrdivanje odgovornosti u prekršajnompostupku prisustvo
okrivljenog nije neophodno, upozivu ce se upozoriti da ce rješenje
oprekršajuu slucaju neodazivanja biti doneseno bez
njegovogispitivanja.
Odredbe ovog clanka sukladno ce seprimjenjivati i na
predstavnika pravne osobe.
3. Pozivanje svjedoka
Clanak 152.
Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje jevjerovatno da mogu dati
obavjesti o prekršaju i ookrivljenom, kao i o drugim važnim
okolnostima.
Ošteceni se može saslušati kao svjedok.Svaka osoba koja se
poziva kao svjedok dužna
je odazvati se pozivu, a ako ovim Zakonom nijedrukcije odredeno
dužna je i svjedociti.
Clanak 153.
Pozivanje svjedoka vrši se dostavljanjem pisme-nog poziva u kome
ce se navesti: ime i prezime i
-
Str. 56 - Broj 2 NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
3. ožujka 1997.
zammanJe svjedoka, vrijeme i mjesto dolaska,prekršajni predmet
po kome se poziva, naznacenjeda se poziva kao svjedok i upozorenje
oposljedicama neopravdanog izostanka.
Svjedok, koji se zbog starosti, bolesti ili teškihtjelesnih mana
ne može odazvati pozivu, može sesaslušati u svom stanu ili tamo
gdje se nalazi.
Kad se oštecni poziva kao svjedok u pozivu cese to
naznaciti.
4. Pozivanje usmenim putem
Clanak 154.
Ako je pozivanje izvršeno usmenim putem, toce se u spisima
zabilježiti.
Clanak 158.
Troškove dovodenja snosi dovedena osoba.
6. ]emstvo
Clanak 159.
Kad je prekršajni postupak pokrenut protivokrivljenog koji nema
stalno prebivalište u Županijiili koji privremeno boravi u
inozemstvu, kao i udrugim slucajevima kad postoji opasnost da
bibjegom mogao izbjeci odgovornost za prekršaj, možese zahtijevati
da položi jemstvo.
Jemstvo se ne može odrediti prije nego štookrivljeni bude
saslušan i bez njegovog pristanka.
5. Dovodenje Clanak 160.
Clanak 155.
Kad se uredno pozvana osoba ne odazovepozivu. a svoj izostanak
ne opravda, naredit ce senjeno dovodenje, ako je njeno prisustvo
neophodno.
Dovodenje okrivljenog može se narediti samoako je u pozivu bilo
naznaceno da mora osobnopristupiti.
Dovodenje okrivljenog može se narediti i bezprethodnog poziva
ako ne može dokazati svojidentitet ili nema prebivališta, ili ako
odlaskom uinozemstvo može izbjeci odgovornost za prekršaj.
Ako se uredno pozvani predstavnik okrivljenepravne osobe ne
odazove pozivu, a svoj izostanakne opravda, naredit ce se njegovo
dovodenje.
Dovodenje oštecenog može se narediti samoako je pozvan kao
svjedok.
Clanak 156.
Jemstvo uvijek glasi na novcani Iznos.Visinu jemstva odreduje
sudac za prekršaje s
obzirom na težinu prekršaja, osobne i obiteljskeprilike i imovno
stanje okrivljenog.
Jemstvo se sastoji u polaganju gotovog novca,hartije od
vrijednosti, dragocjenosti ili drugihpokretnih stvari vece
vrijednosti koje se lako moguunovciti i cuvati, ili u stavljanju za
iznos jemstvana nepokretna dobra osobe koja daje jemstvo, iliu
osobnoj obvezi jednog ili više gradana da ce uslucaju bijega
okrivljenog platiti utvrdeni iznosjemstva.
Clanak 161.
Ako okrivljeni pobjegne, rješenjem ce seodrediti da se
vrijednost data kao jemstvo unesekao prihod Županije, odnosno
opcine kojafinancira sud koji je donio rješenje o jemstvu.
Clanak 157.
Protiv vojnih osoba ili djelatnika policije necese izdavati
naredba za dovodenje, vec ce se zatražitiod njihovog zapovjednika,
odnosno rukovoditeljapolicijske stanice da ih sprovede.
Clanak 162.
Jemstvo se zadržava, po pravilu, do donošenjapravomocnog
rješenja oprekršaju.
Ako je doneseno pravomocno rješenje oobustavi prekršajnog
postupka položeno jemstvo cese vratiti.
Ako kažnjeni ne plati štetu ili troškoveprekršajnog postupka,
utvrdeni iznos ce se naplatitiiz položenog jemstva, a ako položeni
iznos nijedovoljan iz njega ce se prvenstveno naknaditiiznos
štete.
Ako kažnjeni ne plati novcanu kaznu odnosnoutvrdeni iznos
oduzete imovinske koristi, ponaplati štete i troškova prekršajnog
postupka,naplatit ce se novcana kazna i utvrdeni iznosimovinske
koristi iz položenog jemstva.
Ako kažnjeni ne pristupi izvršavanju kaznezatvora ili zaštitne
mjere, ostatak jemstva ce se ucijelosti zadržati.
tijelaizvršavaju
izvršenje naredbese odnosi i poziva
dovodenje
Naredba za dovodenje izdaje se pismeno.Naredba sadrži ime i
prezime osobe koju treba
dovesti, razlog zbog koga se nareduje dovodenje,službeni pecat i
potpis suca za prekršaje kojinareduje dovodenje.
Naredbu za
unutarnjih poslova.Osoba kojoj je povjereno
predaje naredbu osobi na kojuje da s njom pode.
Ako osoba iz stavka 4. ovog clanka po naredbine postupi, tijelo
unutarnjih poslova dovest ce jeprinudno.
-
3. ožujka 1997. NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
Str. 57 - Broj 2
7. Zadržavanje
Clanak 163.
U prekršajnom postupku okrivljeni može bitizadržan do donošenja
rješenja o prekršaj u usljedecim slucajevima:
1. ako se ne može utvrditi njegov identitet iliako nema
prebivališta, a postoji osnovanasumnja da ce pobjeci;
2. ako odlaskom u inozemstvo može izbjeciodgovornost za prekršaj
za koji je predvi-dena kazna zatvora;
3. ako je zatecen u izvršenju prekršaja za kojise može izreci
kazna zatvora, a zadržavanjeje potrebno da bi se sprijecilo dalje
vršenjeprekršaja.
Clanak 164.
O zadržavanju okrivljenog izdaje se naredba ukojoj se oznacava
dan i sat kad je naredenozadržavanje kao i zakonski osnov
zadržavanja.
Naredba o zadržavanju saopcava se okrivljenomuz potpis.
Clanak 165.
Zadržavanje okrivljenog može trajati najduže24 sata, u kom roku
ce se ispitati okrivljeni idonijeti rješenje oprekršaju.
Clanak 166.
Sudac za prekršaje može narediti da se osobazatecena u vršenju
prekršaja u pijanstvu, koja muje privedena zadrži dok se ne
otrijezni, akor postoji opasnost da ce i dalje vršiti
prekršaje.
U slucaju iz stavka 1. ovog clanka zadržavanjemože trajati
najduže 12 sati.
Mjesto i nacin izvršenja mjere zadržavanjapropisat ce ministar
pravosuda i uprave posebnimpravilnikom koji ce donijeti u roku od
šestmjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Clanak 167.
obiteljske prilike, kakve škole je završio, da li imacin mladeg
casnika, casnika ili vojnog službenika igdje se vodi u vojnoj
evidenciji, da li ima imovinei od cega se izdržava, da li je
osudivan odnosnokažnjavan i zašto, da li se protiv njega vodi
krivicniili prekršajni postupak, a ako je maloljetan tko muje
zakonski zastupnik, nakon cega ce se okrivljenomsaopci ti zašto se
okrivljuje i pozvat ce se da navedesve što ima u svoju obranu.
Ako okrivljeni nece da odgovara, ili nece daodgovara na
postavljena pitanja, poucit ce se datime može otežati prikupljanje
dokaza za svojuobranu.
Prilikom ispItIvanja okrivljenom ce se omogucitida se u
neometanom izlaganju IZjasni o svimokolnostima koje ga terete i da
iznese sve cinjenicekoje mu služe za obranu.
Kad okrivljeni završi svoj iskaz, postavit ce muse pitanje
ukoliko je potrebno da se popunepraznine ili otklone
protivrjecnosti i nejasnoce unjegovom iskazu.
Clanak 169.
Ispitivanje okrivljenog treba vršiti uz poštovanjenjegove
osobnosti.
Prema okrivljenom se ne smije upotrijebiti sila,prijetnja,
obmana i druga slicna sredstva da bi sedošlo do njegove izjave ili
priznanja.
Clanak 170.
Okrivljeni može biti suocen sa svjedokom ilidrugim okrivljenim
ako se njihovi iskazi ne slažu upogledu važnih cinjenica.
Osobe iz stavka 1. ovog clanka ce se ispitati osvakoj okolnosti
u kojoj se njihovi iskazi ne slažu injihovi odgovori unijeti u
zapisnik.
Clanak 171.
Ako je okrivljeni gluh postavit ce mu se pitanjapismeno, a ako
je nijem pozvat ce se da pismenoodgovara.
Ako se ispItIvanje osobe iz stavka 1. ovogclanka ne može obaviti
na nacin utvrden stavkom
1. ovog clanka, pozvat ce se za tumaca osoba kojase sa
okrivljenim može sporazumjeti.
Zadržavanje vojnevojno tijelo, ukolikodrukcije odredeno.
osobe može vršiti samo
posebnim zakonom nijeXXII. SASLUŠANJE SVJEDOKA
Clanak 172.
XXI. ISPITIVANJE OKRIVLJENOG
Clanak 168.
Okrivljeni se ispituje usmeno.Kad se okrivljeni prvi put
ispituje, pitat ce se
za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime iprezime roditelja,
godinu i mjesto rodenja, koje jenarodnosti, ciji je državljanin,
zanimanje, njegove
Ne može se saslušati kao svjedok:
1. osobakojabisvoJImiskazomprovrijediladužnost
cuvanjaslužbeneilivOjnetajne,dok
Jenadležnotijeloneosloboditedužnosti; 2. branitelj
okrivljenogoonomeštomuJeokrivljeni
kaosvombraniteljupovJeno,osim ako to sam okrivljeni
zahtijeva.
-
Str. 58 - Broj 2 NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
3. ožujka 1997.
Ako se osoba iz stavka 1. ovog clanka saslušabez prethodnog
odobrenja, na njegovom iskazu nemože se zasnivati rješenje
oprekršaju.
Clanak 173.
Oslobodeni su od dužnosti svjedocenja:
1. bracni drug okrivljenog;2. srodnici okrivljenog po krvi u
pravoj liniji,
srodnici u pobocnoj liniji do treceg stupnjazakljucno kao i
srodnici po tazbini do dru-gog stupnja zakljucno;
3. usvojenik ili usvojitelj okrivljenog;4. vjerski ispovjednik o
onome što mu Je
okrivljeni ispovjedio.
Sud koji vodi prekršajni postupak dužan Jeosobe iz stavka 1.
ovog clanka upozoriti da nisudužne svjedociti, a upozorenje i
odgovor unose seu zapisnik.
Ako sud koji vodi prekršajni postupak nep()~tllri li smislu
stavka 2. ovog clanka, pa osobuiz stavka 1. ovog clanka sasluša kao
svjedoka, nanjenom iskazu ne može se zasnivati rješnje
oprekršaju.
Osoba koja ima temelja uskratiti svjedocenjeprema jednom od
okrivljenih oslobodena je oddužnosti svjedocenja i prema ostalim
okrivljenim,ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne
možeograniciti samo na ostale okrivljene.
Clanak 174.
Svjedok nije dužan odgovarati na pojedinapitanja ako je
vjerovatno da bi time izložio sebeili svog bliskog srodnika teškoj
sramoti, znatnojmaterijalnoj šteti ili krivicnom gonjenju.
Clanak 175.
Svjedoci se saslušavaju pojedinacno i bezprisustva ostalih
svjedoka.
Svjedok je dužan odgovore dati usmeno.Svjedok ce se prethodno
opomenuti da je
dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutitii upozoriti
na posljedice davanja lažnog iskaza, asvjedok ce se i upozoriti da
nije dužan odgovoratina pitanja iz clanka 174. ovog Zakona.
Poslije toga svjedok ce se pitati za ime iprezime, ime oca i
godine starosti, mjesto rodenja,zanimanje, prebivalište i njegov
odnos saokrivljenim i oštecenim.
Clanak 176.
Nije dozvoljeno postavljati takva pitanja ukojima je vec
sadržano kako bi trebalo odgovarati.
Svjedok ce se uvijek pitati otkud mu jepoznato ono o cemu
svjedoci.
Ako je svjedok gluh postavit ce mu se pitanjepismeno, a ako je
nijem pozvat ce se da pismenoodgovara.
Ako se ispitivanje ne može obaviti na nacinutvrden stavkom 4.
ovog Zakona, pozvat ce sekao tumac osoba koja se sa svjedokom
možesporazumjeti.
Clanak 177.
Svjedoci se mogu suociti ako se njihovi iskazine slažu u pogledu
važnih cinjenica.
Suocni svjedoci ce se o svakoj okolnosti zbogkoje se medusobno
ne slažu, pojedinacno saslušatii njihov odgovor unijeti u
zapisnik.
Istovremeno se mogu suocti samo dvasvjedoka.
Clanak 178.
Ako je potrebno da se utvrdi da li svjedokpoznaje osobu ili
predmete, tražit ce se od njegaprvo da ih opiše i da navede znakove
po kojimase razlikuju, pa ce mu se tek poslije toga pokazatiradi
prepoznavanja, i to zajedno sa drugim njemunepoznatim osobama,
odnosno, ako je to moguce,zajedno, sa predmetima iste vrste.
Clanak 179.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dode, aizostanak ne
opravda, ili se bez odobrenja iliopravdanog razloga udalji sa
mjesta gdje treba bitisaslušan može se kazniti novcanom kaznom do
30DEM.
Ako svjedok dode, pa pošto je upozoren naposljedice, odbije bez
zakonskog razloga svjedociti,može se kazniti novcanom kaznom do 30
DEM, aako i poslije toga odbije svjedociti može se kaznitinovcanom
kaznom do 60 DEM.
Rješenje o kazni unosi se u zapisnik.Žalba na rješenje o
novcanoj kazni ne zadržava
izvršenje rješenja.Ako svjedok pristane svjedociti
neposredno
nakon što mu je kazna izrecna, novcana kazna senece
naplatiti.
XXIII. UVIÐAJ I VJEŠTACI
1. Uvidaj
Clanak 180.
Poslije opcih pitanja svjedok se poziva daiznese sve što mu je o
predmetu poznato, a zatimce mu se postavljati pitanja radi
provjeravanja,dopune i razjašnjenja.
Uvidaj se poduzima kad je zarazjašnjenje kakve važne
cinjenicepotrebno neposredno opažanje.
utvrdivanje iliu postupku
-
3. ožujka 1997. NARODNE NOVINE
HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
Str. 59 - Broj 2
Clanak 182.
Ako je za utvrdivanje ili za ocjenjivanje nekevažne cinjenice
neophodno strucno znanje kojim neraspolaže sud koji vodi prekršajni
postupak, odreditce se vještak radi vještacenja.
Vještacenje se može povjeriti i strucnoj ustanovi(bolnici,
kemijskoj laboratiji i dr.).
Vještak se odreduje odnosno vještacenje povje-rava pismenom
naredbom.
izvoditi novI
koji su od
Uvidaj se može obavitivještaka.
2. Vještak
Clanak 181.
uz sudjelovanje Na zahtjev vještaka mogu sedokazi da bi se
utvrdile okolnosti
važnosti za vještacenje.Vještak pregleda predmet vještacenja u
prisustvu
suca koji vodi prekršajni postupak i zapisnicra, osimako su za
vještacenje potrebna duža ispitivanja, iliako se ispitivanja vrše u
ustanovama odnosnodržavnom tijelu ili ako to traže obziri
morala.
Clanak 187.
Nalaz i mišljenje vještaka unose se po pravilu,odmah u
zapisnik.
Izuzetno, od odredbe stavka 1. ovog canka,vještaku se može
odobriti da naknadno podnesepismeno mišljenje u roku koji odredi
sudac zaprekršaje.
Osoba koja se poziva kao vještak dužna jeodazvati se pozivu i
dati svoj nalaz i mišljenje.
Ako vještak koji je uredno pozvan ne dode,izostanak ne opravda
ili ako odbije vještaciti možemu se naložiti da naknadi
prouzrokovane troškove,a može se i kazniti do 30 DEM.
Clanak 183.
Za vještaka se ne može odrediti osoba koja nemože biti saslušana
kao svjedok, ili osoba koja jeoslobodena svjedocenja, kao i osoba
prema kojoj jeprekršaj ucinjen, a kad je takva osoba odredena
zavještaka, na njenom nalazu i mišljenju ne može sezasnivati
rješenj