SLU”BENI GLASNIKfmks.gov.ba/stara/kultura/legislativa/kantoni/us/16.pdf · 2019-01-31 · - infrastrukturni sistemi (prometni, energetski, vodoprivredni, telekomunikacijski i dr.),

SLU�BENI GLASNIKUNSKO-SANSKOG KANTONA

Godina VI - Broj 9 24. oktobar 2002.BIHAÆ

Izdanje na bosanskom jeziku

565.Na osnovu èlana 5 (1)C, odjeljak B poglavlja V

Ustava Unsko-sanskog kantona, donosim

ODLUKUO PROGLA�ENJU ZAKONA O

PROSTORNOM UREÐENJU

Progla�ava se Zakon o prostornom ureðenju, kojije donijela Skup�tina Unsko-sanskog kantona nasjednici odr�anoj 3.oktobra 2002.godine.

Broj: 02-11-8/02 Predsjednik24. oktobra 2002. god. Unsko-sanskog kantona

B i h a æ Mirsad �ahinoviæ

Na osnovu èlana 10.b odjeljak A, poglavlje 5.Ustava Unsko-sanskog kantona ("Sl. novine Unsko-sanskog kantona", br. 1/95 i 2/97) i èlana 11. stav 1.alineja 19. Zakona o kantonalnim ministarstvima idrugim tijelima kantonalne uprave ("Sl. glasnikUnsko-sanskog kantona br.2/97 i 3/00)), na prijedlogVlade Unsko-sanskog kantona, Skup�tina Unsko-sanskog kantona na 22.sjednici odr�anoj dana03.10.2002.godine, donijela je

ZAKONO PROSTORNOM UREÐENJU

I OPÆE ODREDBE

Èlan 1.U cilju osiguranja prostornog ureðenja Unsko-

sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) istvaranja uslova za razvoj Kantona, i �ivot i radstanovni�tva, ovim Zakonom se ureðuje planskoureðenje prostora, dokumenti prostornog ureðenja,

njihov sadr�aj, izrada, dono�enje i provoðenje,parcelacija i ureðenje graðevinskog zemlji�ta,prostorni informacioni sistem, nadzor u oblastiprostornog ureðenja i druga pitanja od znaèaja zaprostorno ureðenje.

Èlan 2.Poslovi prostornog i urbanistièkog planiranja su

poslovi od posebnog interesa za Kanton.Kanton osigurava obavljanje poslova na naèin

ureðen federalnim zakonom, ovim Zakonom,drugim zakonima i propisima donesenim na osnovutih zakona.

Èlan 3.Osnove prostornog ureðenja podruèja Kantona

temelje se na slijedeæim naèelima: - Integralnog pristupa u planiranju prostornog

ureðenja i planskog ureðenja i kori�tenja prostora,- ravnomjernog privredenog, dru�tvenog i

historijskog razvoja podruèja Kantona, uzuva�avanje i razvijanje regionalnih prostornihosobenosti,

- odr�ivog razvoja i racionalne izgradnje i za�titeprostora,

- za�tite izgraðenih i prirodnih vrijednosti i za�tite iunapreðenja okoli�a,

- usagla�enosti prostornog ureðenja Kantona saprostornim ureðenjem Federacije i susjednihKantona,

- povezivanje podruèja Kantona sa susjednimpodruèjima Republike Srpske i dr�ave RepublikeHrvatske,

- usagla�avanja interesa korisnika prostora iprioriteta djelovanja od znaèaja za Kanton,

- definiranje osnovnnih elemenata i instrumenatazemlji�ne politike i uvoðenja ekonomskih odnosau zemlji�noj politici,

- uspostavljanja prostornog informacionog sistemaod znaèaja za Kanton i opæine Kantona u ciljuplaniranja, kori�æenja i za�tite prostora Kantona.

II - USTROJSTVO SISTEMA PROSTORNOGPLANIRANJA

Èlan 4.Prostorno planiranje na nivou Kantona mora biti

usklaðeno sa posebnim kantonalnim propisima izoblasti graðenja, za�tite okoli�a, kulturno-povjesnog,graditeljskog i prirodnog naslijeða, tla, zraka, �uma,voda, rudarstva, zdravlja, veza i komunikacija, kao isvih ostalih dr�avnih, federalnih i kantonalnihpropisa koji direktno ili indirektno ureðuju odnose uprostoru.

Èlan 5.Uèinkovitost prostornog planiranja i ureðenja

prostora Kantona osiguravaju Skup�tina,VladaKantona i Kantonalno ministarstvo za graðenje,prostorno ureðenje i za�titu okoline (u daljemtekstu:resorno ministarstvo), te zakonodavna iizvr�na tijela opæina, dono�enjem dokumenataprostornog ureðenja i drugih dokumenata odreðenihovim Zakonom.

Struènu utemeljenost dokumenata iz stava 1.ovog èlana osiguravaju tijela kantonalne uprave itijela opæina, osnovana za obavljanje struènihposlova iz oblasti prostornog ureðenja, te pravneosobe registrirane za izradu tih dokumenata.

Èlan 6.Struène poslove izrade dokumenata prostornog

ureðenja za Kanton osigurava resorno ministarstvopreko ekspertnih timova, nauènih i struènihinstitucija, a na osnovu odluke o izradi tihdokumenata, koju donosi Ministarstvo.

Èlan 7.Izradu dokumenata prostornog ureðenja iz èlana

28. ovog Zakona, struènih podloga za izradu tihdokumenata i struène poslove prostornog planiranjaza potrebe Kantona mogu obavljati samo pravneosobe registrirane za obavljanje tih poslova.

Obavljanjem poslova iz stava 1. ovog èlana uKantonu mogu se baviti samo pravne osoberegistrirane u Bosni i Hercegovini, dok pravne osobeiz drugih dr�ava mogu uèestvovati u izradidokumenata prostornog ureðenja ili njihovihdijelova samo ako su, u dr�avi u kojoj imaju sjedi�te,registrirane za obavljanje te djelatnosti.

Èlan 8.Posebnim propisom Skup�tina Kantona osnovat

æe Zavod za prostorno ureðenje (u daljem tekstu:Kantonalni zavod).

Kantonalni zavod u okviru svog djelokruga vr�ipripremu, i prati provoðenje:

- strategije prostornog ureðenja,- prostornog plana Kantona, - dvogodi�njeg programa unapreðenja stanja u

prostoru Kantona, - izraðuje dvogodi�nje izvje�taje o stanju u prostoru

Kantona,- i druge izvje�taje i programe koje mu povjeri

Vlada USK-a.Kantonalni zavod mo�e obavljati i poslove izraderazvojnih i provedbenih prostorno-planskihdokumenata, kao i:- prostornih planova podruèja posebnih obilje�ja iz

èlana 34. ovog Zakona- i drugih poslova koje mu povjere Skup�tina i

Vlada USK-a, kao i opæine, odnosno drugikorisnici prostora.

III - PROSTORNO UREÐENJE

Èlan 9.U svrhu planske izgradnje, stvaranja i odr�avanja

uslova za razvoj i �ivot i rad stanovni�tva Kantona,utvrðuje se: - graðevinsko zemlji�te,- poljoprivredno zemlji�te, - �umsko zemlji�te, - vodne povr�ine,- za�tiæena i rekreaciona podruèja, - infrastrukturni sistemi (prometni, energetski,

vodoprivredni, telekomunikacijski i dr.), - eksploatacione povr�ine, - rezervisane povr�ine,- neplodno zemlji�te i povr�ine za ostale namjene.

Povr�ine iz stava 1. ovog èlana, utvrðuju se naosnovu ovog Zakona, posebnih zakona i planovaprostornog ureðenja Kantona i planova prostornogureðenja opæina.

Planska izgradnja na povr�inama iz stava 1. ovogèlana podrazumijeva plansko ureðenje i izgradnjuiznad i ispod navedenih povr�ina.

Èlan 10.U cilju usmjeravanja graðenja, urbanistièkim

planovima prostornog ureðenja utvrðuju se urbanapodruèja.

Urbano podruèje utvrðuje se za jedno ili vi�enaselja koja predstavljaju prostorno-funkcionalnuurbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno meðusobnopovezane urbane cjeline, a koja na osnovu planskihpretpostavki imaju uslove za daljnji razvoj.

Urbano podruèje obuhvata izgraðene ineizgraðene povr�ine namijenjene za stanovanje,rad, odmor, urbanu opremu, infrastrukturu, povr�ineposebne namjene, zelene povr�ine, kao i povr�inerezervirane za buduæi razvoj.

Broj 9 - Strana 322 SLU�BENI GLASNIK US KANTONA 24. oktobar (èetvrtak) 2002. god.r

Urbano podruèje mo�e da, pored graðevinskog,obuhvati i druga zemlji�ta iz èlana 9. ovog Zakona.

Urbano podruèje obuhvata odgovarajuæekatastarske opæine i statistièke krugove u cjelini.

Èlan 11.Unutar urbanog podruèja naselja za koja je ovim

Zakonom utvrðena obaveza dono�enja urbanistièkogplana, mo�e se obrazovati i u�e urbano podruèje.

U�e urbano podruèje obuhvata dio naselja koje jeintenzivno izgraðeno ili je planom predviðeno datako bude izgraðeno.

Èlan 12.Graðenje se mo�e vr�iti samo u urbanim

podruèjima i na graðevinskom zemlji�tu utvrðenimodgovarajuæim dokumentom prostornog ureðenja.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog èlana, izvangranica urbanog podruèja, odnosno graðevinskogzemlji�ta, mo�e se vr�iti graðenje koje, s obzirom nasvoje osobenosti, zauzima prostore van urbanogpodruèja, odnosno graðevinskog zemlji�ta, anaroèito: - graðevinske magistralne infrastrukture (prometne,

energetske, vodoprivredne, telekomunikacijske idr.),

- zdravstvenih, turistièko - ugostiteljskih,rekreacionih i sportskih graðevina,

- graðevina za potrebe odbrane i vojske,- stambenih i gospodarskih graðevina

poljoprivrednog proizvoðaèa za potrebepoljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma,

- istra�ivanje, iskori�tavanje i ureðivanje prostoraprirodnih dobara (mineralne sirovine, �ume, vode,poljoprivredno zemlji�te i dr.).

Graðevine iz stava 1. ovog èlana utvrðuju se naosnovu planova prostornog ureðenja Kantona i opæina.

Èlan 13.Zavisno od potreba i moguænosti, za pojedine

dijelove urbanih podruèja, odnosno naselja, mogu seutvrditi re�imi graðenja, i to: 1. Re�im graðenja prvog stepena - na u�em

urbanom podruèju na kojem se planira intenzivnaizgradnja, rekonstrukcija ili sanacija,urbanistièka saglasnost se donosi na osnovuregulacionog plana. Na u�em urbanom podruèju,koje je veæ izgraðeno na kojem predstoji manjarekonstrukcija, sanacija ili manji obim izgradnje,urbanistièka saglasnost se donosi na osnovuurbanistièkog projekta izraðenog na osnovuprojektnog programa, bez prethodno donesenogregulacionog plana.

2. Re�im graðenja drugog stepena - na urbanompodruèju za koje nije obaveza dono�enjadetaljnog plana, urbanistièka saglasnost sedonosi na osnovu urbanistièkog plana, plana

parcelacije i uslova utvrðenih u odluci oprovoðenju plana.

3. Re�im graðenja treæeg stepena - za urbanapodruèja za koja nije utvrðena obavezadono�enja urbanistièkog plana, urbanistièkasaglasnost se donosi na osnovu prostornog plana,plana parcelacije i odluke o provoðenju plana.

4. Re�im graðenja èetvrtog stepena - navanurbanim podruèjima, urbanistièka saglasnostse donosi na osnovu prostornog plana, planaparcelacije i odluke o provoðenju plana.

5. Re�im zabrane graðenja - donosi se za podruèjaod znaèaja za buduæi razvoj i za podruèja za kojaje u toku izrada detaljnog plana. Na timpodruèjima ne dozvoljava se nikakva izgradnjagraðevina i ureðaja, izuzimajuæi tekuæeodr�avanje, dogradnju u svrhu osiguravanjaosnovnih higijenskih uslova, konzervacijugraðevine, a samo izuzetno podizanje novihgraðevina i ureðaja koji slu�e neophodnomodr�avanju i funkcionisanju postojeæeg dijelanaselja (instalacije, neophodne javne graðevine,graðevine za snabdijevanje i sl.).

Èlan 14.Prostornim i urbanistièkim planom utvrðuju se

povr�ine ili trase rezervirane za buduæi razvoj. Povr�ine i trase rezervirane za buduæi razvoj

(za�tiæena podruèja i povr�ine infrastrukturnih trasa,povr�ine za razvoj naselja i sl.) mogu se posebnomodlukom utvrditi i prije dono�enja plana.

Na rezerviranim povr�inama iz stava 1. ovogèlana primjenjuje se re�im zabrane graðenja (èlan 9.taèka 5.).

Na utvrðenim rezerviranim povr�inama mogu seodobriti sljedeæe privremene namjene: zelene irekreacione povr�ine, poljoprivredna zemlji�ta zaobavljanje poljoprivredne djelatnosti, igrali�ta,povr�ine za parkiranja, a u skladu sa odlukom oprovoðenju plana, odnosno posebnom odlukomkojim su te povr�ine utvrðene.

Èlan 15.Naselje u smislu ovog Zakona, podrazumijeva

nastanjen prostorno i funkcionalno objedinjen dionaseljenog mjesta.

Naseljeno mjesto, u smislu ovog Zakona,podrazumijeva teritorijalnu jedinicu koja, popravilu, obuhvata jedno ili vi�e naselja sa podruèjemkoje pripada tom naselju.

Èlan 16.U cilju skladnog prostornog ureðenja, Kanton je

du�an sa drugim kantonima i opæinama da usklaðujeinterese i ciljeve razvoja u pogledu kori�æenjaprostora i dobara, za�titu poljoprivrednog i �umskogzemlji�ta, vodnih povr�ina, energetskih sistema,

24. oktobar (èetvrtak) 2002. god. SLU�BENI GLASNIK US KANTONA Broj 9 - Strana 323r

prirodnih resursa, prirodnih rijetkosti, kao i razvojafunkcija i djelatnosti od zajednièkog interesa.

Èlan 17.Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih,

industrijskih i sliènih graðevina, kao i u svrhuotklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda,ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja zaprivremeni smje�taj.

Novo naselje, u smislu stava 1. ovog èlana,planira se i izgraðuje tako da, po prestanku okolnostikoje su zahtjevale njegovu izgradnju, preraste unaselje koje odgovara buduæem razvoju togpodruèja, a ako to nije moguæe, investitor je du�anda naselje ukloni i prostor dovede u prvobitno stanje.

Èlan 18.Dokumentima prostornog ureðenja sa izgradnjom

naselja, osigurava se izgradnja urbane opreme(�kole, zdravstvene i socijalne ustanove, objektisnabdijevanja, javni objekti, servisi, zelene povr�ine,sportske i rekreacione povr�ine i dr.).

Èlan 19.U cilju osiguravanja rekreacionih funkcija,

planom se utvrðuju zelene i rekreacione povr�ine. Pod zelenim i rekreacionim povr�inama, u smislu

ovog Zakona, podrazumjevaju se: - javne zelene povr�ine (park-�ume, parkovi,

drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uzsaobraæajnice i sl.);

- zelene zone, odnosno pojasevi, kojima sespreèava prekinuto �irenje naselja i koje imajurazlièite rekreacione i za�titne namjene,

- zelene povr�ine stambenih odnosno urbanihcjelina,

- zelene povr�ine posebne namjene (groblja,botanièki i zoolo�ki vrtovi i sl.),

- povr�ine za rekreaciju i masovni sport naotvorenom prostoru, (igrali�ta, izleti�ta, �etali�ta,sportski tereni, kupali�ta, vje�bali�ta, streli�ta,kros i trim-staze i sl.),

- zelene povr�ine uz obale rijeka i jezera,- za�titne zone (uz naselja, uz industrijske zone, uz

poljoprivredne pogone, du� obala i slièno).Odr�avanje zelenih i rekreacionih povr�ina

ureðuje se posebnim propisom Kantona.

Èlan 20.Povr�ine namijenjene za sahranjivanje utvrðuju

se prostornim ili urbanistièkim planom. Izgradnja i ureðenje grobalja vr�i se na osnovu

urbanistièkog projekta. Odr�avanje i kori�æenje grobalja ureðuje se

posebnim propisom Kantona.

Èlan 21.Izgradnja infrastrukturnih sistema, graðevina i

ureðaja prometne, energetske, vodoprivredne,telekomunikacijske i druge komunalneinfrastrukture vr�i se u skladu sa planovimaprostornog ureðenja i planovima odgovarajuæihinfrastrukturnih sistema.

Koordinaciju pri izgradnji infrastrukturnihsistema, graðevina i ureðaja vr�e nadle�nakantonalna ministarstva.

Èlan 22.Da bi infrastrukturni sistemi i graðevine bili

osigurani za funkciju kojoj su namjenjeni, obrazujuse i ureðuju za�titni infrastrukturni pojasevi du�infrastrukturnih trasa i graðevina.

Za�titni infrastrukturni pojasevi su: - za�titni putni pojas, - za�titni pru�ni pojas, - za�titni aerodromski pojas,- za�titni dalekovodni odnosno cjevovodni pojas, - za�titna zona ili pojas za radio postrojenja i veze, - za�titna zona izvori�ta vode i vodoprivrednih

sistema i graðevina. Posebnim zakonima (o putevima, �eljeznici,

vodama i drugo) bli�e se utvrðuju odgovarajuæiza�titni pojasevi.

�irina za�titnih pojaseva utvrðena planomprostornog ureðenja, ne mo�e biti manja od �irineza�titnih pojaseva utvrðene posebnim zakonom.

Èlan 23.Na prostoru obuhvaæenom za�titnim

infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditigraðevine i vr�iti radovi suprotni svrsi zbog koje jeuspostavljen za�titni pojas.

Ukoliko takve graðevine postoje, na njih seprimjenjuje re�im zabrane graðenja (èlan 13. taèka5.), ako posebnim propisom nije drugaèijepredviðeno.

IV ZA�TITA OKOLI�A

Èlan 24.Uèesnici u planiranju i graðenju prostora du�ni su

se pridr�avati odredaba posebnih federalnih ikantonalnih propisa iz oblasti okoli�a, kojima seutvrðuju mjere za�tite tla, �uma, voda, vazduha,zdravlja, prirodnog i graditeljskog naslijeða i za�titaod buke.

Èlan 25.Prostornim planom utvrðuju se podruèja koja je

potrebno posebno �tititi, ureðivati i koristiti, kao �tosu podruèja �uma i ostale vegetacije, voda,poljoprivrednog zemlji�ta, podruèja prirodnog igraditeljskog naslijeða, podruèja ugro�ena erozijom,


podruèja sporta i rekreacije u prirodi i njihoveza�titne zone.

Èlan 26.Planovima prostornog ureðenja predviðaju se

mjere za�tite od elementarnih nepogoda (zemljotres,poplave, po�ari, snije�ne lavine, klizi�ta i slièno),tehnièkih katastrofa, mjere za�tite stanovni�tva imaterijalnih dobara u sluèaju rata i neposredne ratneopasnosti, za�tita poljoprivrednog i �umskogzemlji�ta, odnos prema nadzemnim i podzemnimvodama, za�tita vazduha i dr. u skladu sa posebnimzakonima iz tih oblasti, a po potrebi i stro�ije uzavisnosti od prostora za koji se plan izraðuje.

V- DOKUMENTI PROSTORNOG UREÐENJA

Èlan 27.Dokumentima prostornog ureðenja utvrðuju se

organiziranje, namjena i naèin kori�æenja prostora,trase, infrastrukturnih sistema, za�tita okoli�a,urbanistièko-tehnièki i drugi uslovi za ureðenje iza�titu prostora.

Èlan 28.Dokumenti prostornog ureðenja su:

a) Strategija prostornog ureðenja Kantona,b) Prostorni planovi: - prostorni plan Kantona,- prostorni plan opæina- prostorni plan podruèja posebnih obilje�ja,c) Urbanistièki plan,d) Detaljni planovi prostornog ureðenja: - regulacioni plan, - urbanistièki projekt.

Èlan 29.Obavezno je dono�enje slijedeæih dokumenata

prostornog ureðenja: a) za podruèje Kantona- Strategija prostornog ureðenja, - prostorni plan,b) za podruèja od znaèaja za Kanton - prostorni

plan podruèja posebnih obilje�ja,c) za podruèje opæine Bihaæ:- prostorni plan - urbanistièki plan grada Bihaæa d) za opæinske centre - urbanistièki plane) za podruèja od znaèaja za Kanton i opæine na

kojim predstoji pojaèana izgradnja i ureðenjeprostora - regulacioni plan,

f) za dijelove urbanog podruèja koji se izgraðujukao cjelina ili su veæ djelomièno izgraðeni -urbanistièki projekt.

Èlan 30.Dokumenti prostornog ureðenja izraðuju se na

osnovu odredaba ovog Zakona i federalnih propisa

kojim se utvrðuje postupak izrade, sadr�aj imetodologija za izradu dokumenata prostornogureðenja.

Èlan 31.Strategijom prostornog ureðenja Kantona

utvrðuju se dugoroèni ciljevi prostornog razvoja uskladu sa ukupnim gospodarskim, dru�tvenim ipovjesnim razvojem od znaèaja za Kanton.

Strategija prostornog ureðenja utvrðuje politikukori�tenja zemlji�ta i usmjerava razvoj funkcija idjelatnosti u prostoru Kantona koje su odzajednièkog interesa.

Strategijom prostornog ureðenja utvrðuju sepodruèja od znaèaja za Kanton, a naroèito:

- objekti i trase magistralne infrastrukture(prometne, energetske, vodoprivredne,telekomunikacijske i dr.),

- podruèja posebnih obilje�ja od znaèaja za Kanton,

- objekti i podruèja graditeljskog i prirodnognaslijeða koji se, u skladu sa posebnim propisima,utvrde kao nacionalni spomenici,

- objekti i prostori od znaèaja za odbranu.

Strategija prostornog ureðenja je osnova zaizradu prostornog plana Kantona.

Strategiju prostornog ureðenja Kantona donosiSkup�tina Kantona, na prijedlog Vlade Kantona.

Èlan 32.Prostornim planom Kantona preuzimaju se i

razraðuju planska opredjeljenja iz Strategijeprostornog ureðenja Federacije i mjere i aktivnostiiz Programa mjera koji se odnose na prostorKantona, kao i planska opredjeljenja iz Strategijeprostornog ureðenja Kantona.

Prostornim planom Kantona utvrðuju se osnovnanaèela prostornog ureðenja, ciljevi prostornograzvoja, organizacija, ureðenje, kori�tenje i namjenaprostora, za�tita prirodnih i izgraðenih dobara uprostoru, a naroèito:

- osnovna namjena prostora (poljoprivredno,�umsko i graðevinsko zemlji�te, vodne povr�ine idr.),

- sistem naselja i urbana podruèja,

- podruèja posebnih obilje�ja od znaèaja za Kanton,

- graðevine i koridore magistralne i drugeinfrastrukture od znaèaja za Kanton sa za�titniminfrastrukturnim pojasevima (prometna,energetska vodoprivredna, telekomunikacijska idruga infrastruktura),

- druga dru�tvena infrastruktura od znaèaja zaFederaciju i Kanton (zdravstvo, obrazovanje,nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo,usluge, snabdijevanje i sl.),


- mjere za�tite okoli�a sa razmje�tajem radnih zona,graðevina i postrojenja koja mogu u veæoj mjeriugroziti okoli�,

- za�tita graditeljskog i prirodnog naslijeða, - mjere za�tite od elementarnih nepogoda, prirodnih

i tehnièkih katastrova i ratnih djelovanja, - iskori�tavanje mineralnih sirovina, - uslovi kori�tenja, ureðenja, izgradnje i za�tite

prostora,- obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureðenja

manjih prostornih cjelina unutar Kantona(prostorni plan opæine, prostorni planovi podruèjaposebnih obilje�ja, urbanistièki plan, detaljniplanovi prostornog ureðenja).

Sastavni dijelovi prostornog plana Kantona suProgram mjera i aktivnosti za provedbu plana ukratkoroènom razdoblju i Odluka o provoðenjuprostornog plana Kantona.

Èlan 33.Prostornim planom opæine preuzimaju se i

razraðuju planska opredjeljenja iz Prostornog planaKantona.

Prostornim planom opæine utvrðuju se osnovnanaèela iz stava 2. èlana 28. ovog Zakona .

Sastavni dijelovi prostornog plana opæine suProgram mjera i aktivnosti za provedbu plana ukratkoroènom razdoblju i Odluka o provoðenjuprostornog plana Opæine.

Èlan 34.Prostorni plan podruèja posebnog obilje�ja

donosi se za podruèja od znaèaja za Kanton za kojaje takva obaveza utvrðena Prostornim planomKantona.

Podruèje posebnog obilje�ja od znaèaja zaKanton utvrðuje se naroèito za: - podruèja koja imaju izraziti prirodni, graditeljski

ili kulturno-povjesni znaèaj- dijelovi slivnog podruèja rijeka- podruèja izgradnje velikih energetskih graðevina- koridore i graðevine meðunarodnog saobraæaja

(auto-ceste sa prateæim objektima) - posebno ugro�ena podruèja (plavna podruèja,

klizi�ta i dr.).Prostornim planom podruèja posebnih obilje�ja

utvrðuju se: temeljna organiziranost prostora, mjerekori�tenja, ureðenja i za�tite tog podruèja saaktivnostima koje imaju prioritet, mjere zaunapreðivanje i za�titu okoli�a, a po potrebi seutvrðuje obaveza izrade urbanistièkih i detaljnihplanova ureðenja za u�a podruèja unutar obuhvataprostornog plana posebnog obilje�ja.

Do dono�enja Prostornog plana Kantonapodruèje posebnog obilje�ja mo�e se utvrditiposebnim aktom Skup�tine Kantona.

Èlan 35.Urbanistièki planovi donose se za urbana

podruèja sjedi�ta opæina.Prostornim planom Kantona mo�e se utvrditi

obaveza izrade urbanistièkih planova i za drugaurbana podruèja Kantona.

Èlan 36.Urbanistièkim planom se detaljnije razraðuju

planska opredjeljenja iz prostornog plana Kantona,odnosno prostornog plana opæine Bihaæ, a naroèito: - detaljno organiziranje prostora, - namjena povr�ina- za�tita graditeljskog i prirodnog naslijeða, - uslove kori�tenja, izgradnje, ureðenja i za�tite

prostora, - mjere za unapreðenje i za�titu okoli�a, - mjere za�tite od elementarnih nepogoda, prirodnih

i tehnièkih katastrofa i ratnih djelovanja,- podruèja sa posebnim prostornim i drugim

obilje�jima, - infrastrukuturne sisteme (prometne, energetske,

vodne, telekomunikacijske, komunalne, dru�tvenei dr.).

Sastavni dijelovi urbanistièkog plana su: programmjera i aktivnosti za provoðenje plana ukratkoroènom razdoblju i odluka o provoðenjuurbanistièkog plana.

Urbanistièkim planom utvrðuje se obaveza izradedetaljnih planova ureðenja prostora za u�a podruèjaunutar obuhvata tog plana.

Èlan 37.Regulacioni plan donosi se za dio urbanog

podruèja na kojem predstoji intenzivna izgradnja,rekonstrukcija ili sanacija, i kad je obaveza njegovogdono�enja utvrðena prostornim ili urbanistièkimplanom.

Regulacionim planom detaljno se planiraureðenje prostora i izgradnja objekata na podruèjuobuhvata plana, a naroèito: - detaljna namjena povr�ina, - parcelacija, lokacija i detaljni urbanistièko-

tehnièki uslovi za izgradnju objekata,- rekonstrukcija postojeæeg fonda objekata,

spomeniènih cjelina i objekata kulturno-povjesnogi prirodnog nasljeða,

- idejna rje�enja objekata i ureðaja komunalneinfrastrukure (prometne, vodoprivredne,energetske, telekomunikacione i dr.)

- mjere za�tite okoli�a,- urbanistièko-graðevinske mjere za�tite

stanovni�tva i materijalnih dobara odelementarnih nepogoda, prirodnih i tehnièkihkatastrofa i ratnih djelovanja,


- plan parcelacije,- podaci o vlasnièkom statusu zemlji�ta,- uslovi ureðenja graðevinskog zemlji�ta,- uslovi kori�æenja, izgradnje, ureðenja i za�tite

prostora.Sastavni dio regulacionog plana je i odluka o

provoðenju plana.

Èlan 38.Urbanistièki projekat se donosi za potrebe

graðenja na dijelovima urbanog podruèja koji seizgraðuju kao cjelina ili su veæ djelomièno izgraðeni.

Na dijelovima urbanog podruèja gdje je utvrðenaobaveza izrade regulacionog plana, urbanistièkiprojekt radi se na osnovu tog plana, a u svrhudefinisanja detaljnih urbanistièko-arhitektonskih idrugih rje�enja za dio tog podruèja.

Ako izrada regulacionog plana nije obavezna,urbanistièki projekt mo�e se raditi na osnovuurbanistièkog plana i projektnog programautvrðenog na osnovu tog plana.

Urbanistièkim projektom detaljno se dajuurbanistièko-arhitektonska rje�enja podruèja za kojese projekt radi, nivelaciono-regulacioni podaci,ureðenje okoli�a, idejna rje�enja objekata i ureðajakomunalne infrastrukture i idejni projekti planiranihobjekata.

Urbanistièkim projektom utvrðuju seurbanistièko-tehnièki uvjeti za izgradnju i ureðenjeprostora.

Sastavni dio urbanistièkog projekta je odluka onjegovom provoðenju.

Èlan 39.Izuzetno, urbanistièki projekat mo�e se donijeti

za veæ izgraðeno i komunalno opremljeno u�eurbano podruèje i kad nije prethodno donesenregulacioni plan, ako to podruèje nije stavljeno podza�titu i ako prema urbanistièkom planu za topodruèje nije predviðena intenzivna izgradnja,rekonstrukcija ili sanacija, a za potrebe nadziðivanja,dogradnje, rekonstrukcije, odnosno sanacijeobjekata.

U sluèaju iz stava 1. ovog èlana, urbanistièkiprojekt mo�e imati skraæeni sadr�aj, koji obuhvataizradu urbanistièko-arhitektonskog rje�enja, rje�enjeprikljuèaka na postojeæu saobraæajnu mre�u isaobraæaj u mirovanju, idejne projekte planiraneizgradnje, nadziðivanja ili rekonstrukcije, prikljuèkena komunalnu infrastrukturu, te analizu konstrukcijepostojeæih objekata na kojima se planirarekonstrukcija, nadziðivanje ili dogradnja, kao iurbanistièko-tehnièki uslovi za izgradnju i ureðenjeprostora.

Urbanistièkim projektom se obuhvataju svipostojeæi objekti.

VI IZRADA I DONO�ENJE DOKUMENATAPROSTORNOG UREÐENJA

Èlan 40.Priprema, izrada i dono�enje dokumenata

prostornog ureðenja vr�i se u skladu sa federalnimzakonom, ovim Zakonom i propisima i uputstvimadonesenih na osnovu tih Zakona.

Dokumenat prostornog ureðenja u�eg podruèjausagla�ava se sa dokumentom prostornog ureðenja�ireg podruèja, a dokumenti prostornog ureðenjasusjednih podruèja, meðusobno se usagla�avaju.

Èlan 41.Prije pristupanja izradi ili izmjeni dokumenta

prostornog ureðenja, Skup�tina kantona, odnosnoOpæinsko vijeæe donosi odluku o pristupanju izradiili izmjeni dokumenta prostornog ureðenja.

Odluka o pristupanju izradi ili izmjenidokumenta prostornog ureðenja sadr�i naroèito: - vrstu dokumenta èijoj se izradi, odnosno izmjeni

pristupa, - granice podruèja obuhvata dokumenta koji se

izraðuje ili mijenja,- vremenski period za koji se dokumenat donosi,- smjernice za izradu odnosno izmjenu dokumenta, - nositelja pripreme dokumenta,- nositelja izrade dokumenta,- rok izrade dokumenta, - naèin osiguranja sredstava za izradu, - odredbe o javnoj raspravi i dono�enju dokumenta,- subjekte planiranja,- druge elemente zavisno o vrsti dokumenta i

specifiènosti podruèja za koje se dokumenatizraðuje.

Sa dono�enjem odluke o pristupanju izradiregulacionog plana i urbanistièkog projekta, tijelonadle�no za njihovo dono�enje, mo�e donijeti iodluku o zabrani graðenja na prostoru ili dijeluprostora obuhvata plana.

Odluka o zabrani graðenja primjenjuje se dodono�enja dokumenta iz stava 4. ovog èlana, anajdu�e u trajanju od dvije godine.

Èlan 42.Za izradu dokumenta prostornog ureðenja

imenuje se nositelj pripreme izrade dokumenta.Za izradu dokumenata prostornog ureðenja za

èije je dono�enje nadle�na Skup�tina kantona,nositelj pripreme je Kantonalno ministarstvo zagraðenje, prostorno ureðenje i za�titu okoline.

Nositelja pripreme za izradu dokumenataprostornog ureðenja za èije dono�enje je nadle�noOpæinsko vijeæe, utvrðuje se opæinskim propisom,odnosno odlukom o pristupanju izradi dokumentaprostornog ureðenja.


Prema potrebi, obimu i vrsti dokumenta, nositeljpriprema mo�e formirati i Savjet plana radi struènogpraæenja izrade dokumenata prostornog ureðenja,voðenja javne rasprave i usagla�avanja stavova iinteresa.

Èlan 43.Izrada dokumenta prostornog ureðenja povjerava

se pravnom licu koje je registrirano za obavljanje tihposlova (u daljnjem tekstu: Nositelj izradedokumenta).

Nositelj pripreme za izradu dokumenataprostornog ureðenja odluèuje kome æe se povjeritiizrada dokumenta prostornog ureðenja, u skladu saUredbom o postupku nabavke robe, uslugama iustupanju radova ("Sl. novine Federacije BiH",br.31/98).

Èlan 44.Izradu dokumenta prostornog ureðenja pokreæe

nositelj pripreme za izradu dokumenta.Izradi dokumenta prostornog ureðenja prethodi:

- dono�enje programa aktivnosti na pripremi, izradii dono�enju dokumenta,

- dono�enje smjernica za pripremanje i dono�enjedokumenta,

- izrada analitièko-dokumentacione osnove.Dokumente iz stava 2. ovog èlana, osigurava

nositelj pripreme za izradu dokumenta prostornogureðenja.

Èlan 45.Nositelj pripreme za izradu dokumenta

prostornog ureðenja utvrðuje njegov nacrt i podnosiga Skup�tini kantona, odnosno Opæinskom vijeæu narazmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu utrajanju do tri mjeseca.

Nositelj priprema u postupku javne raspravemora svim korisnicima prostora omoguæiti i datipravo da se izjasne o svim bitnim segmentima planakoji se tièu opæih ciljeva i potreba mjesnih zajednica.

Nositelj priprema je du�an osigurati javnost iprisustvo veæine korisnika prostora i nosiocarazvoja.

Rok iz stava 1. ovog èlana utvrðuje se odlukom opristupanju izradi dokumenta prostornog ureðenja.

Èlan 46.Na osnovu rezultata javne rasprave o nacrtu

dokumenta prostornog ureðenja, nositelj priprema zaizradu dokumenta utvrðuje prijedlog dokumenta ipodnosi ga Skup�tini kantona, odnosno Opæinskomvijeæu na dono�enje.

Uz dokument prila�e se i odluka o usvajanjudokumenta.

Uz prijedlog dokumenta, nositelj pripreme zaizradu dokumenta du�an je Skup�tini Kantona,

odnosno Opæinskom vijeæu dostaviti, uzobrazlo�enje, sve prijedloge i mi�ljenja na nacrtdokumenta koji nisu mogli biti usvojeni.

Prije dono�enja Prostornog plana Kantona,potrebno je pribaviti mi�ljenje Federalnogministarstva prostornog ureðenja i okoli�a da jeProstorni plan Kantona usagla�en sa Strategijomprostornog ureðenja Federacije BiH, Programommjera, odredbama Federalnog Zakona o prostornomureðenju i posebnih zakona i propisa koji ureðujuoblasti od znaèaja za prostorno ureðenje.

Prije dono�enja Prostornog plana opæinepotrebno je pribaviti mi�ljenje Kantonalnogministarstva za graðenje, prostorno ureðenje i za�tituokoline da je Prostorni plan Opæine usagla�en saProstornim planom Kantona, odredbama Federalnogi Kantonalnog Zakona o prostornom ureðenju iposebnih zakona i propisa koji ureðuju oblasti odznaèaja za prostorno ureðenje.

Èlan 47.

Nadle�ne opæinske slu�be du�ne su kontinuiranopratiti stanje u prostoru i na kraju svake godineobavezno vr�iti valorizaciju stanja u obuhvatu planai saèiniti detaljan Izvje�taj o provedbi va�eæeprostorno-planske dokumentacije i Opæinskomvijeæu predlo�iti njeno hitno noveliranje iusklaðivanje, ukoliko to zahtijevaju nastaleokolnosti, razvojne i druge potrebe u ciljusvrsishodnijeg kori�tenja prostora.

Izmjene i dopune dokumenata prostornogureðenja vr�e se po postupku za dono�enje tihdokumenata.

Èlan 48.

Dokumente prostornog ureðenja iz èlana 28.ovog Zakona donose:

- Strategiju prostornog ureðenja Kantona donosiSkup�tina Kantona,

- Prostorni plan Kantona donosi Skup�tina Kantona,

- Prostorni plan Opæine donosi Opæinsko vijeæe,

- Prostorne planove podruèja posebnih obilje�ja odznaèaja za Kanton donosi Skup�tina Kantona, uzsaglasnost Opæinskog vijeæa Opæine na èijojteritoriji se to podruèje nalazi,

- Urbanistièki plan grada Bihaæa kao kantonalnogcentra donosi Opæinsko vijeæe Opæine Bihaæ uzprethodno mi�ljenje nadle�nog Kantonalnogministarstva i saglasnost Skup�tine USK,

- Urbanistièke planove ostalih opæinskih sjedi�tadonose opæinska vijeæa,

- Regulacione planove donose opæinska vijeæa,

- Urbanistièke projekte donose opæinska vijeæa.


Èlan 49.Prostorne planove podruèja posebnih obilje�ja

koji obuhvataju podruèja dva ili vi�e kantona donosezajednièki skup�tine tih kantona.

Èlan 50.Po usvajanju dokumenata prostornog ureðenja u

Slu�benom glasilu Kantona, odnosno opæina,objavljuju se: Odluka o usvajanju dokumenata iodluka o provoðenju dokumenata.

Dokumenat prostornog ureðenja je javnidokumenat koji se izla�e na stalni uvid i èuva kodnositelja izrade plana, Kantonalnog ministarstva zagraðenje, prostorno ureðenje i za�titu okoline iopæinskih slu�bi nadle�nih za poslove prostornogureðenja.

VII PROVOÐENJE DOKUMENATAPROSTORNOG UREÐENJA

Èlan 51.Graðenje graðevina i drugi zahvati u prostoru (u

daljem tekstu: graðenje) provode se u skladu sadokumentima prostornog ureðenja, posebnimzakonima i propisima donesenim na osnovu tihzakona i urbanistièkom saglasno�æu.

Èlan 52.Urbanistièka saglasnost je upravni akt i donosi sa

kada se utvrdi da je graðenje u skladu sadokumentom prostornog ureðenja, drugim uslovimautvrðenim za odreðeni prostor FederalnimZakonom, ovim Zakonom, posebnim zakonima ipropisima donesenim na osnovu tih zakona.

Èlan 53.Urbanistièka saglasnost donosi se na osnovu

regulacionog plana ili urbanistièkog projekta (èlan13. taèka 1.).

Ako dono�enje dokumenata iz stava 1. nijeobavezno, urbanistièka saglasnost se donosi naosnovu urbanistièkog plana, plana parcelacije iuvjeta utvrðenih u odluci o provoðenju plana (èlan13. taèka 2.).

Izuzetno, za rekonsturkciju, dogradnju inadziðivanje graðevine, urbanistièka saglasnost semo�e donijeti u skladu s odredbama stava 2. ovogèlana bez plana parcelacije, ako se radovi izvode nagraðevini kojoj je odreðena parcela za njenu redovnuupotrebu.

Za urbana podruèja ruralnog karaktera za kojanije utvrðena obaveza dono�enja urbanistièkogplana, urbanistièka saglasnost se donosi na osnovuprostornog plana Kantona, odnosno prostornogplana opæine, plana parcelacije i odluke oprovoðenju plana (èlan 13. taèka 3), odnosnoposebne Odluke Opæine o uvjetima i naèinu graðenjana podruèju koje nije obuhvaæeno urbanistièkimplanom.

Na vanurbanim podruèjima, urbanistièkasaglasnost se donosi na osnovu prostornog planaKantona, odnosno prostornog plana opæine Bihaæ,plana parcelacije i odluke o provoðenju plana (èlan13. taèka 4).

Èlan 54. Ako dokumenti prostornog ureðenja, koji su

odredbama èlana 53. ovog Zakona propisani kaoosnova za dono�enje urbanistièke saglasnosti, nisudoneseni, urbanistièka saglasnost se donosi naosnovu struène ocjene komisije, odnosno struèneinstitucije koju imenuje izvr�no tijelo Kantona,odnosno opæina.

Ministarstvo æe dati Uputstvo o broju, sastavu iprofilu kadrova, te utvrditi nadle�nosti, prava iobaveze Komisije.

Ako dokumentima prostornog ureðenja odnosnomjerama za provoðenje dokumenata prostornogureðenja nije utvrðen postupak odobravanjaeksploatacije nemetalièkih mineralnih sirovina idrugih resursa utvrðenih Kantonalnim Zakonom okoncesijama, urbanistièka saglasnost se donosi naosnovu dokumenta o politici koncesija, odnosnoprograma istra�nih radova i programa eksploatacijekojeg Komisija iz stava 1. ovog èlana analizira idostavlja zakonodavnom tijelu kantona odnosnoopæine na usvajanje.

Program iz prethodnog stava zajedno pripremajuresorno ministarstvo i Ministarstvo za graðenje,prostorno ureðenje i za�titu okoline odnosnonadle�ne slu�be opæine.

Komisija iz stava 1. ovog èlana provjerava da lije zahtjev za izdavanje urbanistièke saglasnostiusagla�en sa dokumentima prostornog ureðenja �iregpodruèja, Federalnim i ovom Zakonom, zakonimakoji neposredno ili posredno ureðuju odnose uprostoru i propisima donesenim na osnovu tihzakona.

Struèna ocjena iz stava 1. ovog èlana sadr�i sveelemente neophodne za utvrðivanje urbanistièko-tehnièkih i drugih uslova izgradnje i kori�tenjagraðevine, odnosno vr�enja drugih zahvata uprostoru.

Èlan 55. Ako dokumenti prostornog ureðenja, koji su

odredbama èlana 53. ovog Zakona propisani kaoosnova za dono�enje urbanistièke saglasnosti, nisudoneseni, ali je u toku postupak njihove izrade,urbanistièka saglasnost donosi se na osnovustruènog mi�ljenja nositelja izrade dokumentaprostornog ureðenja.

Nositelj izrade dokumenta prostornog ureðenjaprovjerava da li je zahtjev za izdavanje urbanistièkesaglasnosti usagla�en sa dokumentom prostornogureðenja �ireg podruèja, uvjetima za planiranje na


odnosnom podruèju, Federalnim i ovim Zakonom,zakonima koji neposredno ili posredno ureðujuodnose u prostoru i propisima donesenim na osnovutih zakona.

Struèno mi�ljenje nositelja izrade dokumentaprostornog ureðenja sadr�i urbanistièko-tehnièkeuslove za izgradnju i urbanistièku dokumentaciju.

Èlan 56.

Urbanistièka saglasnost donesena protivnoodredbama ovog Zakona, propisima donesenim naosnovu ovog Zakona i donesenom dokumentuprostornog ureðenja ni�tava je.

Rje�enje ogla�ava ni�tavim nadle�ni organ uskladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku.

Èlan 57.

Zahtjev za dono�enje urbanistièke saglasnostipodnosi se opæinskom naèelniku, odnosnoKantonalnom ministarstvu za graðenje, prostornoureðenje i za�titu okoline.

Zahtjev za dono�enje urbanistièke saglasnostipodnosi se opæinskom naèelniku za izgradnjugraðevina i izvoðenje drugih zahvata u prostoru napodruèju opæine.

Zahtjev za dono�enje urbanistièke saglasnostipodnosi se Kantonalnom ministarstvu za graðenje,prostorno ureðenje i za�titu okoline za:

- izgradnju graðevina i izvoðenje drugih zahvata uprostoru na podruèju dvije ili vi�e opæina usastavu Kantona,

- izgradnju graðevina i izvoðenje drugih zahvata odinteresa za Kanton,

- izgradnju graðevina i izvoðenje drugih zahvatakoji mogu �tetno uticati na okoli� Kantona,

- izgradnju graðevina èija je korisna povr�ina preko5.000 m2 i koji nisu obuhvaæeni va�eæomprostorno-planskom dokumentacijom opæine, a zaostale graðevine zahtjev se podnosi opæinskomorganu na èijem se podruèju nalazi, uz prethodnusaglasnost Kantonalnog ministarstva za graðenje,prostorno ureðenje i za�titu okoline.

Za objekte preko 2.000 m2 opæinski organ æezatra�iti od Kantonalnog ministarstva za graðenje,prostorno ureðenje i za�titu okoline pismenusaglasnost, odnosno mi�ljenje kojim se voðenjepostupka izdavanja urbanistièke saglasnosti i podkojim uvjetima mo�e voditi kod opæinskognaèelnika.

Posebnim propisom Vlade Kantona utvrdiæe segraðevine i drugi zahvati od interesa za Kanton, kaoi graðevine i drugi zahvati koji mogu �tetno uticatina okoli� Kantona, u roku od 60 dana od dono�enjaovog Zakona.

Èlan 58.Zahtjev za izdavanje urbanistièke saglasnosti

sadr�i: - vrstu i opis graðenja,- obrazlo�enje zahtjeva sa podacima potrebnim za

utvrðivanje urbanistièko-tehnièkih i drugihuslova,

- izvod iz katastarskog plana.Resorno ministarstvo, odnosno opæinski naèelnik

nadle�an za dono�enje urbanistièke saglasnosti mo�ezahtijevati idejno rje�enje graðevine, Elaboratuticaja na okoli� i druge priloge zavisno o slo�enostigraðenja, koje æe se definirati posebnim propisomkoje donosi Kantonalno ministarstvo za graðenje,prostorno ureðenje i za�titu okoline.

Èlan 59.Urbanistièku saglasnost donosi opæinski

naèelnik, odnosno Kantonalno ministarstvo zagraðenje, prostorno ureðenje i za�titu okoline uskladu sa odredbama èlana 53. ovog Zakona.

Urbanistièka saglasnost donosi se u roku od 30dana od dana podno�enja zahtjeva, a za graðevine idruge zahvate za koje je potrebno pribavljanjepropisanih saglasnosti, u roku od 60 dana.

U sluèaju kada urbanistièku saglasnost donosiKantonalno ministarstvo za graðenje, prostornoureðenje i za�titu okoline, nadle�ne opæinske slu�besu du�ne dostaviti sve podatke o kojima posjedujuevidenciju, kao i mi�ljenje o podnesenom zahtjevu.

Protiv rje�enja Opæinskog naèelnika, donesenogu primjeni postupka izdavanja urbanistièkesaglasnosti iz ovog Zakona mo�e se izjaviti �albaKantonalnom ministarstvu za graðenje, prostornoureðenje i za�titu okoline, u roku od 15 dana od danaprijema rje�enja.

Protiv rje�enja Kantonalnog ministarstva zagraðenje, prostorno ureðenje i za�titu okoline,donesenog u primjeni postupka izdavanjaurbanistièke saglasnosti iz ovog Zakona ne mo�e seizjaviti �alba, ali se mo�e pokrenuti upravni sportu�bom kod Kantonalnog suda u Bihaæu u roku od30 dana od dana prijema rje�enja.

Èlan 60.Urbanistièka saglasnost sadr�i:

- podatke o namjeni, funkciji, polo�aju, ioblikovanju graðevine odnosno drugih radova,

- izvod iz dokumenta prostornog ureðenja naosnovu kojeg se donosi urbanistièka saglasnost sagranicama pripadajuæeg zemlji�ta - graðevinskaparcela,

- obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica, - propisane saglasnosti odnosno uslove za graðenje

nadle�nih tijela i slu�bi, - urbanistièko-tehnièke uslove,


- nalaz odnosno podaci o geolo�kom ispitivanju tla,- uslove za�tite okoli�a i prirode u skladu sa

odredbama Zakona o za�titi okoli�a, Zakona oza�titi prirode, Zakona o upravljanju otpadom,Zakona o za�titi voda i Zakona o za�titi zraka,

- posebne uslove za sluèajeve propisane zakonomili na osnovu Zakona,

- obraèun tro�kova ureðenja graðevinskogzemlji�ta, - druge podatke i uslove od znaèaja za graðenje.

Propisane saglasnosti iz stava 1. ovog èlanapribavlja nadle�na slu�ba po slu�benoj du�nosti.

Saglasnosti i uslovi za graðenje pribavljeni upostupku dono�enja urbanistièke saglasnosti, smatrase da su pribavljeni i za postupak dono�enjaodobrenja za graðenje.

Èlan 61.Za pripremu urbanistièke dokumentacije iz èlana

56. ovog Zakona podnositelji zahtjeva za dono�enjeurbanistièke saglasnosti uplaæuju naknadu nadle�nojslu�bi.

Naknada iz stava 1. ovog èlana obuhvata stvarnetro�kove pripreme dokumentacije.

Bli�e propise o visini, uplati i naèinu kori�tenjasredstava naknade donosi zakonodavno tijeloKantona odnosno opæine.

Èlan 62.Urbanistièko-tehnièkim uslovima, zavisno od

vrste graðevine, utvrðuje se: - graðevinska i regulaciona linija, - nivelacione kote graðevine,- arhitektonsko-tehnièki uslovi za oblikovanje

graðevine (dimenzije, spratnost, materijal, boja,krov, pokrov i dr.),

- prostorno organiziranje graðevinske parcele,- uslovi za ureðenje graðevinske parcele,- uslovi ureðenja graðevinskog zemlji�ta, obaveze i

naèin prikljuèivanja graðevine i graðevinskeparcele na instalacije i ureðaje komunalneinfrastrukure,

- odstojanje graðevine od susjedne graðevinskeparcele i susjednih graðevina

- uslovi za za�titu od elementarnih nepogoda,prirodnih i tehnièkih katastrofa i ratnih djelovanja,

- po potrebi uslove za izgradnju pomoænihgraðevina,

- druge uslove zavisno od karaktera graðevine.

Èlan 63.Uslovima za�tite okoli�a utvrðuju se:

- da graðevina, graðevinski radovi ili namjenagraðevine neæe na bilo koji naèin ugro�avatiokoli�,

- da æe graðevina osigurati osnovne uslove za �ivoti rad njenih korisnika,

- da neæe dovoditi u opasnost zdravlje i sigurnostljudi ili na drugi naèin ugro�avati uslove �ivota irada èovjeka.

Èlan 64.

Regulacionom linijom utvrðuju se pojedinaènegraðevinske parcele.

Graðevinskom linijom utvrðuje se granièna linijagraðevine i graðevinske parcele u odnosu na javnupovr�inu, saobraæajnicu, vodotok i druge graðevine iparcele od kojih svaka mora biti odvojena izfunkcionalnih, estetskih ili za�titnih razloga.

Graðevinska linija graðevine oznaèava liniju pokojoj se gradi, odnosno iskolèava graðevina, ili linijukoju graðevina odnosno njezin najistureniji dio nesmije preæi.

Graðevinska linija utvrðuje se regulacionimplanom ili urbanistièkim projektom, a na podruèjimaza koja ti planovi nisu doneseni, urbanistièkomsaglasno�æu.

Ako graðevinska linija prelazi preko postojeæegraðevine, za tu graðevinu ne mo�e se odobritinikakvo graðenje, osim radova na tekuæemodr�avanju i konzervaciji graðevine.

Èlan 65.

Urbanistièka saglasnost za privremene graðevineili za privremene namjene izdaje se samo izuzetnona osnovu programa izgradnje privremenih objekatai sa ogranièenim rokom va�enja, ne du�im od trigodine.

Program donosi Opæinsko vijeæe, uz prethodnusaglasnost i mi�ljenje Kantonalnog ministarstva zagraðenje, prostorno ureðenje i za�titu okoline.

Urbanistièka saglasnost iz stava 1. ovog èlanasadr�i obavezu investitora da po isteku rokagraðevinu mora ukloniti o svom tro�ku i dovestizemlji�te u prvobitno stanje ili stanje utvrðenourbanistièkom saglasno�æu.

Èlan 66.

U postupku dono�enja urbanistièke saglasnostiprimjenjuju se odredbe Zakona o upravnompostupku.

Èlan 67.

Urbanistièka saglasnost va�i godinu dana od dananjene pravosna�nosti, u kome roku se mora podnijetizahtjev za izdavanje odobrenja za graðenje.

Va�nost urbanistièke saglasnosti mo�e seprodu�iti izuzetno, samo jedanput na jo� jednugodinu.


VIII PARCELACIJA GRAÐEVINSKOGZEMLJI�TA

Èlan 68.Parcelacija graðevinskog zemlji�ta u svrhu

formiranja graðevinske parcele, provodi se naosnovu plana parcelacije, koji je sastavni diodetaljnog plana prostornog ureðenja iz èlana 24.ovog Zakona.

U sluèaju da u okviru detaljnog plana prostornogureðenja nije izraðen plan parcelacija kao njegovsastavni dio, plan parcelacije za podruèje obuhvataplana ili dijela podruèja koje predstavljafunkcionalnu cjelinu, donosi opæinska slu�banadle�na za poslove prostornog ureðenja, na osnovuplana namjene povr�ina iz detaljnog planaprostornog ureðenja.

Za podruèje za koje nije donesen detaljni planprostornog ureðenja ili njegovo dono�enje nijeobavezno, plan parcelacije donosi se na osnovuplana namjene povr�ina iz urbanistièkog odnosnoprostornog plana.

Plan parcelacije iz stava 3. ovog èlana donosiopæinski naèelnik, na prijedlog opæinske slu�benadle�ne za poslove prostornog ureðenja, uzpretnodno mi�ljenje komisije iz èlana 50. ovogZakona.

Plan parcelacije za podruèje posebnih obilje�jadonosi Kantonalno ministarstvo za graðenje,prostorno ureðenje i za�titu okoline, na osnovu plananamjene povr�ina iz prostornog plana podruèjaposebnih obilje�ja.

Èlan 69.Graðevinsko zemlji�te namijenjeno za graðenje

sastoji se od graðevinskih parcela. Graðevinska parcela obuhvata jednu ili vi�e

katastarskih èestica, dio katastarske èestice ilidijelove vi�e katastarskih èestica.

Graðevinska parcela odreðena je brojem,oblikom, dimenzijama i povr�inom.

Graðevinska parcela mora imati povr�inu i oblikkoji osiguravaju graðenje graðevine u skladu sadokumentom prostornog ureðenja, urbanistièko-tehnièkim i drugim uslovima za graðenje odnosnograðevine.

Graðevinska parcela mora da ima trajan pristupna saobraæajnicu i moguænost prikljuèenja nakomunalnu infrastrukturu.

Èlan 70.Parcelacija zemlji�ta u svojini graðana ne mo�e

se vr�iti ako dokumentom prostornog ureðenja,planom parcelacije ili urbanistièkom saglasno�æu tozemlji�te nije namijenjeno za porodiènu stambenuizgradnju ili izgradnju drugih graðevina u svojinigraðana.

Èlan 71.Izmjena parcelacije graðevinskog zemlji�ta ne

mo�e se provesti u katastru zemlji�ta ako nijezasnovana na planu parcelacije iz èlana 64. ovogZakona, odnosno bez potvrde opæinske slu�benadle�ne za prostorno ureðenje da je parcelacijaizvr�ena u skladu sa tim planom.

IX UREÐENJE GRAÐEVINSKOGZEMLJI�TA

Èlan 72.Urbanistièka saglasnost izdaje se za cijelu

graðevinsku parcelu koja je dokumentom prostornogureðenja namijenjena za izgradnju odnosnegraðevine.

Urbanistièka saglasnost za izgradnju graðevineizdaje se, po pravilu, na ureðenom graðevinskomzemlji�tu.

Na u�em urbanom podruèju, urbanistièkasaglasnost za izgradnju graðevine izdaje se samo naureðenom graðevinskom zemlji�tu.

Izuzetno od odredaba stava 2. ovog èlana, izuzevna u�em urbanom podruèju, urbanistièka saglasnostza izgradnju graðevine mo�e se izdati i naneureðenom zemlji�tu, pod uslovom da se njegovoureðenje izvr�i u toku izgradnje graðevine, anajkasnije do dono�enja odobrenja za upotrebuizgraðene graðevine.

Èlan 73.Ureðenje graðevinskog zemlji�ta vr�i se u skladu

sa uslovima utvrðenim zakonom, propisimadonesenim na osnovu zakona, odlukom oprovoðenju dokumenta prostornog ureðenja iurbanistièkom saglasno�æu.

Èlan 74.Tro�kove ureðenja graðevinskog zemlji�ta snosi

vlasnik, odnosno investitor. Iznos naknade za ureðenje graðevinskog

zemlji�ta koje plaæa vlasnik, odnosno investitor,utvrðuju se u urbanistièkoj saglasnosti.

Iznos naknade za ureðenje graðevinskogzemlji�ta po pravilu se obraèunava na temeljustvarno ulo�enih sredstava u ureðenje graðevinskogzemlji�ta po m2 izgraðene korisne povr�inegraðevine, koji se utvrðuje programom ureðenjagraðevinskog zemlji�ta za podruèje obuhvataregulacionog plana, odnosno njegov dio koji seprivodi namjeni.

Ukoliko urbanistièko tehnièkim uvjetima nalokacijama u u�em urbanom podruèju nije moguæeosigurati izgradnju odreðenog broja parking mjesta,investitor je du�an u okviru tro�kova ureðenjagradskog graðevinskog zemlji�ta snositi posebno itro�kove za izgradnju odreðenog broja parkingmjesta na drugoj lokaciji.


Ovi tro�kovi i obaveza odnose se i za svedogradnje i pro�irenja i promjenu namjenestambenog odnosno poslovnog prostora zavisno odfunkcije i namjene prostora.

Èlan 75.Osim tro�kova naknade za ureðenje graðevinskog

zemlji�ta, investitoru izgradnje graðevineobraèunavaju se i tro�kovi naknade za pogodnosti(renta), koje odreðeno zemlji�te pru�a korisnikuodnosno vlasniku zemlji�ta.

Èlan 76.Naèin i uslove plaæanja naknade za ureðenje

graðevinskog zemlji�ta, naknade za kori�tenjegraðevinskog zemlji�ta i naknade za pogodnostigraðevinskog zemlji�ta, utvrdiæe se posebnimkantonalnim odnosno opæinskim propisom.

Èlan 77.Naknada za ureðenje graðevinskog zemlji�ta,

naknada za kori�tenje graðevinskog zemlji�ta inaknada za pogodnosti graðevinskog zemlji�taudru�uju se u jedinstveni Fond za ureðenjegraðevinskog zemlji�ta na nivou Kantona odnosnoopæine i ne smatraju se javnim prihodom.

Sredstva jedinstvenog Fonda za ureðenjegraðevinskog zemlji�ta namjenski se koriste zaureðenje graðevinskog zemlji�ta, izradu dokumenataprostornog ureðenja, za�titu okoli�a i druge namjeneiz oblasti prostornog ureðenja.

Sredstva jedinstvenog Fonda za ureðenjegraðevinskog zemlji�ta ne mogu se prenositi uprivatno vlasni�tvo ni po kojem osnovu.

Organizacija i djelatnost jedinstvenog Fonda zaureðenje graðevinskog zemlji�ta urediæe seposebnim Kantonalnim odnosno opæinskimpropisom.

X PROSTORNI INFORMACIONI SISTEM

Èlan 78.U svrhu prikupljanja, obrade i kori�tenja

podataka od interesa za prostorno ureðenje,Kantonalno ministarstvo za graðenje, prostornoureðenje i za�titu okoline i opæinske slu�be nadle�neza prostorno ureðenje uspostavljaju i odr�avajuprostorni informacioni sistem.

Rad na prikupljanju, obradi i kori�tenju podatakaposebnog informacionog sistema meðusobnousklaðuju federalno, kantonalno i opæinska tijelanadle�na za prostorno ureðenje.

Posebnim kantonalnim propisom urediæe seorganizacija i naèin rada prostornog informacionogsistema, a u skladu sa odredbama Federalnogpropisa.

XI NADZOR

Èlan 79.Nadzor nad provoðenjem ovog Zakona i propisa

donesenih na osnovu ovog Zakona obavljaKantonalno ministarstvo za graðenje, prostornoureðenje i za�itu okoline.

Èlan 80.Inspekcijski nadzor iz oblasti prostornog

ureðenja na osnovu ovog Zakona i propisadonesenih na osnovu ovog Zakona, u prvom stepenuobavljaju kantonalne i opæinske urbanistièkeinspekcije, putem kantonalnog i opæinskoginspektora.

Protiv upravnih akata opæinskog urbanistièkoginspektora u drugom stepenu rje�ava Kantonalnoministarstvo za graðenje, prostorno ureðenje i za�tituokoline.

Na rje�enje kantonalnog inspektora �alba seizjavljuje Ministru za graðenje, prostorno ureðenje iza�titu okoline u roku od 15 dana.

Èlan 81.Kantonalni urbanistièki inspektor obavlja

inspekcijski nadzor nad:

1. Izradom dokumenata prostornog ureðenja kojedonosi Skup�tina kantona (èlan 48. Alineja 1., 2.,4.i 5.) i dokumenata prostornog ureðenja za kojemi�ljenje daje Kantonalno ministarstvo zagraðenje, prostorno ureðenje i za�titu okoline(èlan 46. stav 5.),

2. Provoðenjem dokumenata prostornog ureðenjaod znaèaja za Kanton (èlan 48. Alineja 1., 2., 4.i5.),

3. Graðenjem za koje urbanistièku suglasnost dajeKantonalno ministarstvo za graðenje, prostornoureðenje i za�titu okoline (èlan 57. stav 3.),

4. Provoðenjem zakona na podruèjima od znaèajaza Kanton (èlan 31. stav 3.),

5. Nadzor nad radom opæinskih urbanistièkihinspektora.

Èlan 82.Opæinski urbanistièki inspektor obavlja

inspekcijski nadzor nad:

1. Izradom dokumenata prostornog ureðenja kojedonosi opæinsko vijeæe (èlan 48. Alineja 3., 6., 7.i 8.),

2. Provoðenjem dokumenata prostornog ureðenjakoje donosi opæinsko vijeæe (èlan 48. Alineja 3.,6., 7.i 8.),

3. Graðenjem za koje urbanistièku suglasnost izdajeopæinski naèelnik,

4. Provoðenjem zakona na podruèju opæine.


Èlan 83.U vr�enju inspekcijskog nadzora kantonalni i

opæinski urbanistièki inspektor ima pravo i du�nost: 1. Narediti da se utvrðene nepravilnosti u primjeni

ovog Zakona i drugih propisa donesenih naosnovu ovog Zakona otklone u odreðenom roku,ako u odredbama taèke 2. ovog èlana nisuodreðene druge mjere,

2. Narediti obustavu izrade i dono�enja dokumentaprostornog ureðenja ako se vr�i protivnoodredbama Federalnog zakona, ovog zakona idrugih propisa za njihovo provoðenje, i utvrditirok za otklanjanje utvrðenih nepravilnosti,

3. Zabraniti provoðenje dokumenta prostornogureðenja koji je u suprotnosti sa odredbamaFederalnog zakona, ovog zakona i drugih propisaza njihovo provoðenje, ili je njegovo dono�enjebilo u suprotnosti sa zakonom i drugimpropisima, te o tome izvijestiti donositelja togdokumenta,

4. Obustaviti graðenje ako utvrdi da prijeti opasnostda se promjenom namjene zemlji�ta na kome segradi ili samim graðenjem, mogu ugroziti ilipogor�ati uslovi na odreðenom prostoru,

5. Narediti reviziju dokumenta prostornog ureðenja,ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenomnamjene zemlji�ta u skladu sa tim dokumentomugro�avaju ili pogor�avaju uslovi na odreðenompodruèju.

Èlan 84.Urbanistièki inspektor je du�an da zatra�i od

nadle�nog tijela da oglasi ni�tavnim rje�enje ourbanistièkoj saglasnosti, ako utvrdi da je izdatoprotivno odredbama èlana 49.- 53. ovog Zakona.

Urbanistièki inspektor je du�an predlo�itinadle�nom tijelu Kantona, odnosno opæine da popravu nadzora ukine:

- odobrenje za graðenje, ako je ono izdato usuprotnosti sa urbanistièko-tehnièkim uslovima zaizgradnju odnosne graðevine utvrðenimurbanistièkom saglasno�æu (èlan 60. i 62.),

- Akt o parcelaciji graðevinskog zemlji�ta koji jeizdan na osnovi nezakonite potvrde o njegovojusklaðenosti sa detaljnim planom prostornogureðenja ili urbanistièkom saglasno�æu (èlan 70. i71.).

Rje�enja o ogla�avanju ni�tavim ili o ukinuæuranije donesenih rje�enja iz stava 1. i 2. ovog èlana,mogu se donijeti u roku od pet godina od dana kadasu donesena rje�enja postala konaèna u upravnompostupku.

Èlan 85.U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se

propisi o upravnom postupku, ukoliko ovimZakonom nije drugaèije utvrðeno.

O preduzimanju mjera iz èlana 81. ovog Zakonai preduzimanju drugih mjera i radnji za koje jeovla�æen, urbanistièki inspektor donosi rje�enje.

Na rje�enje iz stava 2. ovog èlana ovla�æeno licekod koje je izvr�en inspekcijski nadzor, ima pravoizjaviti �albu u roku od osam dana od dana prijemarje�enja.

�alba ne odla�e izvr�enje rje�enja. Na rje�enje donijeto po �albi mo�e se pokrenuti

upravni spor kod Kantonalnog suda u Bihaæu.

Èlan 86.Urbanistièki inspektor, izuzetno, mo�e

zapisnikom narediti izvr�enje mjera iz èlana 81.taèka 4. ovog Zakona, radi otklanjanja neposredneopasnosti po �ivot i rad ljudi i po imovinu.

Izvr�enje nareðenih mjera poèinje teæi uruèenjemzapisnika.

Urbanistièki inspektor je du�an izdati pismenorje�enje o nareðenim mjerama u roku od tri dana oddana kada je zapisnikom iz stava 1. ovog èlananareðeno izvr�enje mjera.

Èlan 87.Ako urbanistièki inspektor utvrdi da se graðenje

vr�i suprotno donesenom dokumentu prostornogureðenja, mo�e donijeti rje�enje i bez saslu�anjainvestitora.

Èlan 88.Ako je investitor koji vr�i graðenje protivno

propisima nepoznat, ili ako je nepoznatog boravi�ta,urbanistièki æe inspektor odgovarajuæe rje�enje izakljuèak o dozvoli izvr�enja oglasiti na oglasnojtabli, a obavijest o tome staviti na graðevinu koja segradi.

Obaveza izvr�enja ovih pismena, kao i rok za�albu, poèinju teæi od dana njihovog objavljivanja naoglasnoj tabli.

Urbanistièki inspektor mo�e investitoru koji jenepoznat ili nepoznatog boravi�ta ostaviti pismenipoziv za saslu�anje na graðevini koja se gradi.

Èlan 89.Za kantonalnog urbanistièkog inspektora mo�e

biti postavljen diplomirani in�enjer arhitekture iligraðevine sa iskustvom u oblasti prostornogplaniranja, sa polo�enim struènim ispitom inajmanje tri godine radnog iskustva.

Za opæinskog urbanistièkog inspektora mo�e bitipostavljen diplomirani in�enjer arhitekture iligraðevine, sa polo�enim struènim ispitom i najmanjetri godine radnog iskustva.

Izuzetno, u prelaznom periodu od najdu�e èetirigodine od dana dono�enja ovog Zakona,inspekcijske poslove mogu obavljati veæ postavljenalica sa srednjom struènom spremom.


XII KAZNENE ODREDBE

Èlan 90.Slu�bena osoba u Kantonalonom odnosno

opæinskom tijelu nadle�nom za prostorno ureðenjekoja izda rje�enje, saglasnost i mi�ljenje u postupkuizdavanja urbanistièke saglasnosti suprotnodokumentu prostornog ureðenja i uslovimapropisanim ovim Zakonom (èlan 51. - 55. Zakona),kaznit æe se za krivièno djelo zatvorom od trimjeseca do tri godine.

Èlan 91.Novèanom kaznom od 10.000 do 20.000 KM

kaznit æe se za privredni prestup pravno lice: 1. ako izraðuje dokumenat prostornog ureðenja a

nije registriran za te poslove, ili uèestvuje uizradi dokumenta prostornog ureðenja, a u dr�aviu kojoj ima sjedi�te nije registriran za te poslove(èlan 7.),

2. ako dokumente prostornog ureðenja izraðuje, ilivr�i njihovu izmjenu suprotno zakonu, propisimadonesenim na osnovi zakona, odluci opristupanju izradi dokumenta prostornogureðenja i ako ne osigura usugla�enost sadokumentom prostornog ureðenja �ireg podruèja(èlan 40.),

3. ako se pri planiranju ne pridr�ava propisa izoblasti za�tite okoli�a, ovog i posebnih zakona ipropisa iz èlana 4. ovog Zakona. Za privredni pristup iz stava 1. ovog èlana kaznit

æe se i odgovorno lice u pravnom licu, novèanomkaznom od 1.000 do 4.000 KM.

Èlan 92.Novèanom kaznom od 1.000 do 2.000 KM kaznit

æe se za prekr�aj odgovorno lice u Kantonalnomodnosno opæinskom tijelu nadle�nom za prostornoureðenje:1. Ako poslove izrade dokumenata prostornog

ureðenja povjeri suprotno odluci o izradi tihdokumentata (èlan 6. i 41.)

2. Ako izradu dokumenta prostornog ureðenjapovjeri pravnom licu koja nije registrirana zavr�enje te djelatnosti (èlan 7.)

3. Ako provodi dokumenat prostornog ureðenja kojinije usagla�en sa dokumentom �ireg podruèja(èlan 40.)

4. Ako donese plan parcelacije suprotno odredbamaovog Zakona (èlan 68.)

5. Ako plan parcelacije provede u katastru zemlji�tai zemlji�noj knjizi bez potvrde nadle�ne slu�beza prostorno ureðenje (èlan 71.).

Èlan 93.Novèanom kaznom od 1.000 do 2.000 KM kaznit

æe se za prekr�aj odgovorno lice u opæinskom tijelunadle�nom za prostorno ureðenje:

1. Ako donese dokument prostornog ureðenja bezprethodnog mi�ljenja Kantonalnog Ministarstva(èlan 46. stav 5.)

2. Ako pristupi izradi ili izmjeni dokumentaprostornog ureðenja, a prethodno ne doneseodluku o pristupanju izradi tih dokumenata (èlan41.)

3. Ako izda urbanistièku saglasnost za graðenje zakoje je nadle�no Kantonalno ministarstvo (èlan57. stav 3.).

Èlan 94.

Odgovornim licima u smislu odredaba èlana 92. i93. ovog Zakona smatra se rukovodilac tijela upravenadle�nog za poslove prostornog ureðenja, kao iradnik koji je neposredno odgovoran za izvr�enjeodreðenih poslova.

XIII - PRELAZNE I ZAVR�NE ODREDBE

Èlan 95.

Danom stupanja na snagu ovog zakona napodruèju Kantona prestaje primjena zateèenihpropisa iz oblasti prostornog ureðenja koji su se uKantonu primjenjivali, s tim da ostaju na snaziodredbe kojima se ureðuju pitanja graðenja,izdavanja odobrenja za graðenje, te za�tite okoli�a iprirode, ukoliko ovom Zakonom nije drugaèijeutvrðeno.

Propisi predviðeni ovim Zakonom donijeæe se uroku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovogZakona.

Do dono�enja federalnog zakona o prostornomureðenju i propisa iz stava 2. ovog èlana,primjenjivaæe se propisi za provoðenje i izvr�avanjezakona iz stava 1. ovog èlana.

Èlan 96.

Kanton je du�an donijeti prostorni plan u roku odgodinu dana od dana stupanja na snagu ovogZakona.

Opæine su du�ne donijeti prostorni plan opæine uroku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovogZakona.

Dokumenti prostornog ureðenja doneseni dodana stupanja na snagu ovog Zakona, smatraju sedokumentima prostornog ureðenja u smislu ovogZakona.

Dokumenti iz stava 3. ovog èlana ostaju na snazido dono�enja dokumenta prostornog ureðenja usmislu ovog Zakona.

Postupak izrade i dono�enja dokumenataprostornog ureðenja zapoèet po odredbama va�eæihpropisa na podruèju Kantona, dovr�it æe se poodredbama tih propisa.


Èlan 97.Opæine su du�ne u roku 6 mjeseci od dana dono�enja

ovog Zakona usvojiti Izvje�taje o stanju bespravnoizgraðenih objekata, donijeti program sanacijebespravno izgraðenih objekata i utvrditi uvjete i rokovesanacije bespravno izgraðenih objekata, cijeneæi obimbespravne izgradnje, stepen izgraðenosti i stepenprovedenosti prostorno-planske dokumentacije, kao imoguænost sanacije uklapanjem u nova razvojna iprovedbena prostorno-planska dokumenta.

Za sve objekte koji ne budu obuhvaæeniprogramom i uvjetima sanacije u roku od godinudana od dana dono�enja ovog Zakona, opæine sudu�ne okonèati upravni postupak za uklanjanjebespravno izgraðenih objekata.

Vlada Unsko-sanskog kantona na prijedlogKantonalnog ministarstva za graðenje, prostornoureðenje i za�titu okoline daje prethodnu saglasnostna prijedlog programa ru�enja bespravno izgraðenihobjekata, za objekte izgraðene na lokacijama iinfrastrukturnim koridorima od znaèaja za Kanton.

Programom uklanjanja bespravno izgraðenihobjekata Opæinska vijeæa æe utvrditi broj i vrstugraðevina, dinamiku ru�enja i odrediti izvr�iocaposlova ru�enja.

Èlan 98.Uvjeti ureðenja prostora utvrðeni u skladu s

propisima koji su va�ili do stupanja na snagu ovogZakona ostaju na snazi do njihove izmjene, odnosnodono�enja novih propisa, a najdu�e dvije godine oddana dono�enja ovog Zakona.

Èlan 99.Sanacija ratnim dejstvima o�teæenih graðevina

vr�i se na osnovu odobrenja za graðenje, bezprethodnog izdavanja urbanistièke saglasnosti.

Za graðevine kod kojih se, pored radova na sanacijivr�i i dogradnja, odnosno nadgradnja, potrebna jeurbanistièka saglasnost u smislu ovog Zakona.

Odredbe stava 1. ovog èlana ne odnose se nagraðevine izgraðene bez odobrenja za graðenje.

Èlan 100.Ako je upravni postupak pokrenut pred

nadle�nim tijelom prije stupanja na snagu ovogZakona, a do tog dana nije doneseno prvostepenorje�enje, ili je rje�enje prije toga bilo poni�teno ivraæeno prvostepenom tijelu na ponovni postupak,postupak æe se nastaviti po odredbama ovog Zakona.

Èlan 101.Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana

objavljivanja u "Slu�benom glasniku Unsko-sanskog kantona".

Broj: 01-1-199/02 Predsjedavajuæi Skup�tine3. oktobra 2002. god. Unsko-sanskog kantona

B i h a æ mr. Muhamed Beganoviæ

566.Na osnovu èlana 17. Zakona o Vladi Unsko-

sanskog kantona ("Sl.list Unsko-sanskog kantona",br. 2/97, "Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona", br.3/2000 i 5/2000), a u vezi sa èlanom 75. stav 1.Zakona o unutra�njim poslovima Unsko-sanskogkantona ("Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona", br.1/97, 1/02, 6/02 i 8/02), Vlada Unsko - sanskogkantona na sjednici odr�anoj dana 30.9.2002.godine,donosi

UREDBUO ÈINOVIMA I OBILJE�JIMA U

KANTONALNOM MINISTARSTVUUNUTRA�NJIH POSLOVA

OPÆE ODREDBE

Èlan 1.Ovom Urednom odreðuju se èinovi za sva

ovla�tena slu�bena lica Ministarstva unutra�njihposlova Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu :Ministarstvo) kao i uvjeti, naèini sticanja i gubitka tesam izgled èinova.

Èlan 2.Uredba regulira èinove i relevantne pozicije

Ministarstva.Ovla�tena slu�bena lica Ministarstva stièu

poèetne èinove u zavisnosti od nivoa prikljuèenjapoliciji, a ostale èinove putem unapreðenja koje jedefinisano procedurama koje su odreðene ovomUredbom.

Èinovi se dodjeljuju iskljuèivo ovla�tenimslu�benicim licima Ministarstva.

Jednom steèeni èin koji je dodijeljen policajcu jeza�tiæen i ne mo�e se oduzeti a da se prethodno neokonèa radni odnos, kada osoba prestane bitiovla�teno slu�beno lice.

ÈINOVI

Èlan 3.Èinovi za ovla�tena slu�bena lica su sljedeæi:

Policajac Stariji policajac Narednik Stariji NarednikMladi Inspektor Inspektor Vi�i Inspektor Samostalni Inspektor Glavni InspektorGlavni inspektor za policiju

Postoje samo dva nivoa pristupa u policiju. Prvinivo pristupa je za slu�benike Ministarstva kojiimaju minimum zavr�enu srednju �kolu a drugi nivo


pristupa je za slu�benike sa minimumom vi�a�kolska sprema ili visokom struènom spremom.

Ovla�tena slu�bena lica sa minimumomzavr�enom srednjom �kolom stièu poèetni èinPolicajac, a oni sa vi�om �kolskom spremom ilivisokom struènom spremom stièu poèetni èinMlaðeg Inspektora nakon �to zavr�e pripravnièkista� i polo�e struèni ispit.

Èlan 4.Slu�benici policije koji ispunjavaju kriterije za

promociju sa èina Starijeg Policajca na èinNarednika, sa èina starijeg Narednika na èin MlaðegInspektora i sa èina Vi�eg Inspektora na èinNezavisnog Inspektora su obavezni polo�iti interniispit za promaknuæe u Policiji, koji je u skladu sanastavnim planom propisanim od strane Komesarapolicije.

Èlan 5.Rad slu�benika policije se ocjenjuje jednom

godi�nje u svrhu napredovanja u karijeri.Tip ocjenjivanja, kao i naèin i procedure

ocjenjivanja slu�benika Policije æe biti odreðeni odstrane Komesara policije, pri èemu se uzima u obzirnivo obrazovanja slu�benika, obuka, iskustvo,izvje�taji o procjeni rada, vodstvo, disciplinskapro�lost i ostali elementi.

Èlan 6.Ocjenjivanje slu�benika policije se vr�i po

kriterijima iz èlana 5. ove Uredbe koristeæi sljedeæeocjene:Lo�e Zadovoljavajuæe DobroVeoma dobro Odlièno

Neposredni nadreðeni slu�benik, koji je bar zajedan èini vi�i od slu�benika koji se ocjenjuje i kojiima bar èin Stariji Narednik æe inicirati ocjenuprocjene rada policijskog slu�benika.

Ocjene se razmatraju od strane komandiraorganizacione jedinice koji ima bar èin Inspektora.

Svi slu�benici policije æe dobiti kopijunjegove/njene ocjene rada i to æe verificirati svojimpotpisom.

Ukoliko se slu�benik ne sla�e se ocjenom svograda, on/ona ima pravo da ulo�i �albu Komisiji, kojaje formirana u tu svrhu od strane Komesara policije.

POÈETNI ÈINOVI

Èlan 7.Nakon �to osoba zavr�i odgovarajuæu obuku na

policijskoj akademiji postaje Policajac ili MlaðiPolicajac u skladu sa èlanom 3. ove Uredbe.

Dodjela poèetnog èina Policajac ili MladegInspektora æe biti potvrðena nakon uspje�nogzavr�etka pripravnièkog sta�a.

Kao pravilo Ministarstvo bi trebalo popunjavatisvake godine, direktnim upo�ljavanjem putemotvorenog testiranja osoba sa minimum zavr�enomvi�om �kolskom spremom ili visokom �kolskomspremom, na dvije treæine pozicija koje imaju èinMlaðeg Inspektora, a jednu treæinu tih pozicijaputem promaknuæa slu�benika sa ni�eg èina na vi�i.

Èlan 8.Osobe koje pohaðaju policijsku akademiju

nemaju èinove.

Èlan 9.Pravilnikom o unutra�njoj organizaciji i

sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvuodreðuje se odgovarajuæi èin za svako radno mjestoovla�tenih slu�benih osoba, kao uvjet za obavljanjeposla.

Svaka pozicija ovla�tenih slu�benih lica æe biti uskladu sa èinom :

Policajac - obavlja interne i vanjske poslovevezane za policijski posao. Stariji Policajac - obavljainterne, vanjske poslove, te istra�ne radnje vezane zapolicijski posao.

Narednik - obavlja poslove komandovanja nanivou voðe sektora i sprovodi istrage na nivoustanice.

Stariji Narednik - obavlja poslove komandovanjana nivou voðe smjene i sprovodi istra�ne poslove nasvim nivoima.

Mlaði Inspektor - obavlja poslove komandovanjai rukovoðenja na nivou voðe smjene, zamjenikakomandira stanice, komandira policijskog odjeljenjai sprovodi istra�ne poslove na svm nivoima.

Inspektor - obavlja poslove komandovanja irukovoðenja na nivou voðe smjene, zamjenikakomandira stanice, komandira policijskogodjeljenja, te sprovodi istrage na nivoima policijskihuprava i Ministarstva.

Vi�i Inspektor - rukovodi policijskom stanicom,jedinicama Ministarstva, operativnim centrom upolicijskoj upravi i jedinicama za istrage upolicijskoj upravi i Ministarstvu.

Samostalni Inspektor - rukovodi policijskomstanicom, jedinicama Ministarstva, operativnimcentrom u policijskoj upravi i jedinicama za istrageu policijskoj upravi i Ministarstvu.

Glavni inspektor - rukovodi policijskomupravom, Sektorom u Ministarstvu i operativnimcentrom u Ministarstvu.

Glavni inspektor za policiju - èin dodjeljenKomesaru policije.


Slièno tome, sve ovla�tene pozicije Ministarstvaæe odgovarati gore navedenim èinovima i dodjelapozicija æe biti iskljuèivo u skladu sa èinom kojiovla�teno slu�beno lice ima.

Èlan 10.Èin Glavnog inspektora za policiju se stièe na

naèin da Nezavisni odbor za Selekcije odabereosobu sa èinom Glavnog inspektora koja postajeKomesar policije kantona.

Sva ovla�tena slu�bena lica, osim onih sa èinomnavedenim u prethodnom stavu, æe biti unapreðivanaod strane Ministra unutra�njih poslova, na osnovupreporuka dostavljenih od strane Komesara policije.

Preporuke za unapreðenja æe biti odreðivane odstrane specijalne komisije za unapreðenje unavedene èinove.

Navedena komisija donosi odluku o tome da lislu�benici policije zadovoljavaju kriterije zaunapreðenje na sljedeæi vi�i èin, te dalje proslijeðujenjihove preporuke Komesaru policije.

Ministar za unutra�nje poslove formira komisijuiz prethodnog stava.

Èlan 11.Slu�benici policije stjeèu pravo na sljedeæi vi�i

èin kada zadovolje sljedeæe tra�ene kriterije,preporuke od strane komisije za unapreðenje ipostojeæa otvorena prazna radna mjesta:Kad on/ona provede odreðeno vrijeme propisanoovom Uredbom na prethodnom èinu;Kad je èin odreðen za poziciju na kojoj je on/onaradio ili se odreðuje da radi;Kad je osoba ocjenjena u zadnje tri godine prijeunapreðenja sa ocjenom dobro ili ocjenom iznaddobro;Kad osoba nije bila ka�njavana za krivièno djelo sakaznom zatvora ili nije ka�njavana izricanjemdisciplinskih mjera za ozbiljno naru�avanje radnihdu�nosti i obaveza;Kad se trenutno ne vode kriviène procedure koje suslu�beno pokrenute zbog poèinjenog kriviènogdjela ili disciplinske procedure zbog ozbiljnognaru�avanja radnih du�nosti i obaveza.

Èlan 12.Vremenski period u kojem se zahtjeva od

slu�benika policije da ispuni kriterije odreðeneèlanom 11., stav l, alineja 1 ove Uredbe, je sljedeæi:Èin Policajca u èin Starijeg Policajca - 3 godine;Èin Starijeg Policajca u èin Mlaðeg Inspektora - 4 godine;Èin Mlaði Inspektor u èin Inspektora - 4 godine sazavr�enom vi�om �kolskom spremom i 2 godine sazavr�enom visokom �kolskom spremom.Èin Vi�eg Inspektora i iznad - 3 godine.

Pri odreðivanju proceudre kojom se regulirazahtjevano profesionalno radno iskustvo za èin samose stvarno vrijeme provedeno na du�nosti ovla�tenogslu�benika u Ministarstvu uzima u razmatranje.

Sa izuzetkom za pojedina radna mjesta, kaostvarno vrijeme provedeno na du�nosti (efektivnoiskustvo) u Ministarstvu, samo vrijeme koje jeovla�teno slu�beno lice proveo radeæi u nekomdrugom dr�avnom tijelu uprave i institucijamapolicijske obuke te gdje su obavljane sliène du�nostiæe se uzeti u razmatranje.

Èlan 13.Ukoliko slu�benik stekne vi�i stupanj

obrazovanja dok slu�i u Ministarstvu, dobija poèetnièin koji odgovara njegovom novom stupnjuobrazovanja ukoliko je rasporeðen na du�nosti kojesu u skladu sa njegovim stupnjem obrazovanja.

Ukoliko slu�benik ispunjava zahtjeve postavljeneza unapreðenje, a ukoliko njegovo promaknuæe uskladu sa èlanom 7. nije moguæe, po njegovomrasporeðivanju na du�nosti za koje je propisan vi�ièin, slu�benik æe biti unapreðen na prvi vi�i èin odonoga koji trenutno ima.

UPO�LJAVANJE POÈETNIH ÈINOVA IUNAPREÐENJE NA VI�E ÈINOVE

Èlan 14.Komesar policije obavje�tava Ministra o broju

upra�njenih mjesta za potrebne poèetne èinove aMinistar æe obznaniti procedure upo�ljavanja. Cilj jedirektno upo�ljavanje osoba sa poèetnim èinovimaPolicajca i Mlaðeg Inspektora.

Broj upra�njenih mjesta iz stava l.ovog èlana zapoèetne èinove se predviða na osnovu BonPitersbur�kog Sporazuma i dijelit æe se u trikategorije:a) ovla�teni slu�benici konstitutivnih naroda, b) ovla�teni slu�benici ostalih nacionalnosti i c) ovla�teni slu�benici - �ene.

Èlan 15.Kadrovska slu�ba Komesarovog ureda piprema

godi�nji spisak upra�njenih mjesta za unapreðenjesvih èinova, osim poèetnih èinova.

Kadrovska slu�ba Komesarovog ureda pripremaspisak svih slu�benika koji ispunjavaju kriterije naosnovu kojih bi mogli biti potencijalni kandidati zaunapreðenje u èin osim onih opisanih u ovoj Uredbikao poèetni èinovi.

Gore navedeni spiskovi se proslijeðujuspecijalnoj komisiji za unapreðenja koja odluèuje opodobnosti slu�benika za unapreðenje u vi�e èinove.

Èlan 16.Sljedeæim pravilima æe se regulirati dodjeljivanje

specijalnih i rukovodeæih pozicija:


Pri postavljanju na nivoe rukovoðenja, komandirstanice i iznad, slu�benici policije iz svihspecijalizacija se jednako tretiraju pri razmatranju zarukovodeæe pozicije onda kada steknu èin koji jepropisan za tu vi�u poziciju.

Pozicija �efa specijalnih odjeljenja na nivou PU iMinistarstva æe se popunjavati slu�benicima iz istogkruga specijalizacije.

Èlan 17.Komisija za unapreðenje se sastoji od tri èlana.

Sastav komisije odgovara èinovima za koje serazmatra unapreðenje.

Zadatak Komisije je da procjeni da li kandidatzadovoljava sve zahtijevane kriterije i da odrede sverelevantne èinove.

Èlan 18.Nakon razmatranja svih elemenata, Komisija

podnosi prijedlog za unapreðenje policijskomkomesaru koji to dalje prosljeðuje Ministru naodobravanje.

IZVANREDAN NAÈIN STICANJA ÈINOVA

Èlan 19.Slu�benik policije èiji je rad u protekle tri godine

ocjenjen najboljim moguæim ocjenama i koji jepostigao izuzetne rezultate, daju znaèajan doprinospoveæanju sigurnosti u kantonu i sigurnosti njegovihgraðana, te koji je proveo u trenutnom èinuminimum pola propisanog vremena za dobijanjevi�eg èina i koji ispunjava kriterije opisane u èlanu11. ove Uredbe, mo�e biti unaprijeðen u vi�i èin.

Slu�benik ne mo�e biti unaprijeðen na ovaj naèinvi�e od dva puta u toku njegove profesionalnekarijere.

Slu�benik ne mo�e biti unaprijeðen na ovaj naèinu èin Vi�eg Inspektora i èinove iznad.

Odluku o ranom ili izvanrednom sticanjuneposrednog vi�eg èina, kao �to je opisano u stavu 1.ovog èlana donosi Ministar unutra�njih poslovaUnsko-sanskog kantona.

Svi sluèajevi izvanrednog unapreðenja æe bitirazmatrani jednom godi�nje za postojeæa otvorenaradna mjesta za odgovarajuæe èinove, od straneKomisije za unaprijeðenja iz èlana 17.ove Uredbe.

GUBITAK ÈINOVA

Èlan 20.Slu�benik policije gubi èin po okonèanju radnog

odnosa u Ministarstvu unutra�njih poslova.

U izuzetnim sluèajevima, èin koji slu�benik imau vrijeme kada je umirovljen mo�e zadr�ati poodluci koju donosi Ministar unutra�njih poslova.

Èlan 21.Odluke o upo�ljavanju i sticanju èinova,

izvanrednom unaprijeðenju, izvanrednom sticanjuvi�eg èina te zadr�avanju èina opisanim u èlanu20.ove Uredbe, bi trebale biti obja�njene.

Protiv odluka iz prethodnog stava svinezadovoljni slu�benici mogu ulo�iti zahtjev zaponovno razmatranje tjelu koje je donijelo odluku, uroku od 15 dana od dana dono�enja odluke.

Odluka o razmotrenom zahtjevu iz prethodnogstava æe se donijeti u roku od 30 dana od danapodno�enja zahtjeva. Ova odluka je obavezna ikonaèna.

Zahtjev za razmatranje odluke odgaða njenoizvr�enje.

Èlan 22.Ukoliko slu�benik, ne na svoju odgovornost,

bude rasporeðen na druge du�nosti za koje je uskladu sa Pravilnikom predviðen ni�i èin, on pozakonu zadr�ava svoj èin, platu i nadoknade.

Èlan 23.Ovla�tena slu�bena lica koja u momentu stupanja

na snagu ove Uredbe budu uposlenici Ministarstva,æe dobiti èin u skladu sa odredbama ove Uredbe,uzimajuæi u obzir ukupan broj godina policijskogiskustva kao i zadovoljavanje minimalnih kriterijavezano za stupanj obrazovanja predviðen za pojedinièin.

Dodjeljeni èinovi æe biti zasnovani na provjeramai preporukama od strane komisije osnovane u ovusvrhu i po prijedlozima od strane Komesara policije.

Jednom kada se èin dodjeli slu�beniku policije sapolicijskim ovla�tenjima u skladu sa stavom 1. ovogèlana i ako je vrijeme za unaprijeðenje ostaje, tovrijeme æe se uraèunati pri njegovom unaprijeðenjuu sljedeæi vi�i èin pod uvjetima propisanim ovomUredbom.

Dodjela èinova æe se obaviti u roku od 60 dana,od dana kad ova Uredba stupi na snagu.

OBILJE�JA ÈINOVA

Èlan 24.Èinovi su sljedeæi :POLICAJAC

Jedna �uta pruga 8 mm debela, pri�ivena paralelno i 8mm udaljena od vanjskog kraja naramenice ramena.

STARIJI POLICAJACDvije �ute pruge, 8 mm debele, 5 mm udaljene jednaod druge, pri�ivene paralelno u odnosu na vanjskirub naramenice ramena, prva udaljena 20 mm odkraja naramenice ramena.

NAREDNIK Dvije paralelne �ute pruge, 15 mm debele, 5 mmudaljene jedna od druge, u obliku tupog ugla,


pri�ivene na naramenicu ramena. Strane ugla suokrenute prema vanjskoj ivici naramenice ramena,prvi ugao 20 mm udaljen od ivice.

STARIJI NAREDNIKTri paralelne �ute pruge, 15 mm debele, 5 mmudaljene jedna od druge, sliène tupom uglu,pri�ivene na naramenicu ramena. Njihove straneokrenute prema vanjskoj strani naramenice ramena,ugao prve pruge udaljen 20 mm od ivice.

MLAÐI INSPEKTORJedna zvijezda, smje�tena u sredini narameniceramena, 20 mm udaljena od vanjske ivice.

INSPEKTOR Dvije zvijezde, smje�tene na sredini narameniceramena, 5 mm udaljene jedna od druge, prva 20 mmudaljena od vanjske ivice.

VI�I INSPEKTORTri zvijezde smje�tene na sredinu narameniceramena, 5 mm udaljene jedna od druge, prva 20 mmod vanjske ivice.

SAMOSTALNI INSPEKTORÈetiri zvijezde, smje�tene na sredinu narameniceramena, prva 20 mm udaljena od vanjske ivice.

GLAVNI INSPEKTORKantonalni grb i jedna zvijezda 5 mm odvojenijedno od drugog. Grb je smje�ten 20 mm od vanjskeivice naramenice ramena.

GLAVNI INSPEKTOR ZA POLICIJUKantonalni grb i dvije zvijezde smje�tene u sredininaramenice ramena, 5 mm udaljene jedna od druge.Grb je smje�ten 20 mm od vanjske ivice narameniceramena.

Èlan 25.Èinovi se nose na naramenicama bluza, jakni,

kaputa i ko�ulja kratkih rukava. �irina naramenice je45 mm, a du�ina 100 mm.

Naramenice za èinove na ramenu su obrubljenesa 4 mm �irokim obrubom za :

ovla�tene slu�benike sa èinom od Policajca doStarijeg narednika, svijetlo plavi obrub;

ovla�tene slu�benike sa èinom od MlaðegInspektora i iznad, zlatno �uti obrub.

Promjer zvijezde je 16 mm i obojena je u zlatno�utu boju.

Promjer grba je 30 mm.

PRELAZNE I ZAVR�NE ODREDBE

Èlan 26.Obilje�ja vezana za odreðene funkcije i ona

posebna koja nose uniformisani policajci u skladu sasada�njim pravilima æe biti zamjenjeni za èinove iposebna obilje�ja, opisana ovom Uredbom, u rokuod 60 dana od dana stupanja na snagu.

Èlan 27.Èinovi dodjeljeni na dan unaprijeðenja se

evidentiraju u slu�benu identifikacijsku kartu ibivaju zapeèaæeni slu�benim peèatom i potpisomMinistra ili lica koje on ovlasti.

Èlan 28.U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove

Uredbe izvr�it æe se usagla�avanje drugih akata saodredbama ove Uredbe.

Èlan 29.Uredba stupa na snagu sljedeæeg dana od dana

objavljivanja u Slu�benom glasniku Unsko-sanskogkantona.

Èlan 30.Danom stupanja na snagu ove Uredbe stavlja se

van snage Uredba o èinovima i oznakama èinova upoliciji i zvanjima ovla�tenih slu�benih osoba uKantonalnom Ministarstvu unutra�njih poslova("Slu�beni glasnik USK, br. 6/2000").

Broj: 03-017-1253/2002Predsjednik Vlade30. septembra 2002. god.

Atif Hod�iæ, dipl.ing.ma�.B i h a æ

567.Na osnovu èlana 17. Zakona o Vladi Unsko-

sanskog kantona ("Slu�beni list Unsko-sanskogkantona" broj 2/97, "Slu�beni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 3/00 i 5/00), a u vezi saèlanom 64. Zakona o unutra�njim poslovima Unsko-sanskog kantona ("Slu�beni glasnik Unsko-sanskogkantona", broj 1/97, 1/02, 6/02 i 8/02), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici odr�anoj dana 30.9.2002. godine donosi

UREDBU O JAVNOM �ALBENOM BIROU

OSNOVNE ODREDBE

Èlan 1.Ova Uredba utvrðuje javni �albeni biro za

Kantonalno ministarstvo unutra�njih poslova,njegovu ulogu, funkciju kao i operativnemehanizme.

Èlan 2.U ovoj Uredbi izrazi imaju slijedeæe znaèenje:

"Komisija kantonalne skup�tine" znaèi komisija zaizbor i imenovanja; "Biro" znaèi ured za �albe javnosti;"Odgovarajuæi organ znaèi"a) u vezi sa èlanom policije na staniènom nivoukomandir stanice, b) u vezi sa bilo kojim drugim èlanom policije


- ako je vi�i slu�benik, naèelnik policijskeuprave na nivou PU, a komesar na nivouMinistarstva

- ako nije vi�i slu�benik, znaèi �ef date jedinice.

"�alba" znaèi �albu na vladanje zaposlenikapolicijskih snaga koja je podnesena od:

a) strane graðana,

b) u ime graðana sa njegovom pismenompunomoæi,

c) strane nadreðenog u formi izvje�taja o uèinkurada,

d) strane policajca protiv njegovog nadreðenog ilibilo kojeg drugog policajca.

"Disciplinska procedura" znaèi postupakidentifikovanja kao takav u odredbama i zakonu.

"Istra�ni policajac" znaèi èlan policije, imenovanu jedinicu interne kontrole i bilo koja druga osobaovla�tena od javnog �albenog biroa.

"Vi�i rukovodni radnik" znaèi èlan policije kojiposjeduje èin inspektora ili vi�i.

"Te�a tjelesna povreda" znaèi lom, �tetuunutra�njem organu, o�teæenje tjelesnih funkcija,duboka posjekotina ili duboka rastrganost.

Èlan 3.Biro je odgovoran za:

a) Praæenje svih �albi jedinici unutra�nje kontroleza tra�enje pokretanja istrage po �albi graðana protivpolicijskih slu�benika i drugih uposlenikaKantonalnog ministarstva unutra�njih poslova;

b) Praæenje istraga jedinice za unutra�njukontrolu;

c) Nareðenje za ponovnu istagu u sluèaju gdjeBiro nije zadovoljan sa istragom Jedinice zaunutra�nju kontrolu;

d) Nadgledanje izvje�taja u pogledu sluèajevapodnesenih od strane Odsjeka za unutra�nju kontrolu(u daljem tekstu: Unutra�nja kontrola) gdje jeukljuèena krminalna odgovornost kancelarije javnogtu�ioca;

e) Nadgledanje sistema neformalnih razije�enja�albi graðana tako da bi se osiguralo da nemapritiska na podnosioca �albe;

f) Primanje izvje�taja od suda vezano za kriviènei druge sluèajeve gdje su policajci i drugi uposleniciMinistarstva unutra�njih poslova tema istrage iliprocesa;

g) Nadgledanje sankcija izreèenih od straneprvostepene i drugostepene disciplinske komisije injihovog sprovoðenja da bi se osigurala praviènost idosljednost;

h) Obavje�tavanje �alioca o ishodu istrage upismenoj formi �to je prije moguæe;

i) U sluèaju bilo kakve bezvrijedne la�ne iliuvredljive �albe, inicirati pravne mjere protiv�alioca;

j) Preporuèiti disciplinske mjere protiv oficira uUnutra�njoj kontroli ili supervisiora za zloputrebu ilizapostavljanje istrage;

k) Osiguravanje neovisnosti Unutra�nje kontrole.Biro treba da da saglasnost za premjestaj èlanaUnutra�nje kontrole;

l) Biro æe inicirati mjere protiv bilo kojegpolicajca koji bude odlagao, obstruirao ili spreèavaoinformacije vezane za bilo koji disciplinskipostupak;

m) Pripremati i slati direktno Kantonalnojskup�tini tromjeseène i godi�nje izvje�taje prekokomisije Kantonalne skup�tine po pitanjima opæegfunkcioniranja, ukljuèujuæi bilo koje pitanje kojezaslu�uje pa�nju Vlade, zbog te�ine ili ostalihposebnih okolnosti.

SASTAV

Èlan 41) Biro æe biti stavljen od predsjedavajuæeg i

èetiri èlana.2) Komisija Kantonalne skup�tine Unsko-

sanskog kantona, treba da odabere predsjedavajuæegi èlanove Biroa i kantonalni ministar treba odredititakve osobe za pomenute pozicije.

3) Ministarstvo treba da dostavi imena 3 osobe zasvaku slobodnu poziciju Komisiji Kantonalneskup�tine za selekciju predsjedavajuæeg i èlanovaBiroa.

4) Pored jednog èlana iz MUP-a, èlanovi æe bitinajmanje jedna osoba �enskog spola i jedanpripadnik manjinskog naroda.

MANDAT ÈLANOVA1 ) Osobe æe biti rasporeðene kao stalni èlanovi

Biroa. 2) Osoba æe biti rasporeðena na period od dvije

godine.3) Niti jedan èlan, niti predsjedavajuæi, neæe biti

rasporeðeni vi�e od dvije godine.4) Ministarstvo unutra�njih poslova æe inicirati

proceduru rasporeðivanja èlanova ipredsjedavajuæeg, najmanje 6 mjeseci prije istekamandata.

KVALIFIKACIONI KRITERIJI

Èlan 5.Èlanovi Biroa trebali bi biti istaknute osobe sa

fakultetskim stepenom. Komisija Kantonalneskup�tine i Ministarstvo unutra�njih poslova trebajuslijediti slijedeæe kriterije prilikom selektiranjaosoba za Biro, i to:


a) Predsjedavajuæi treba da ima najmanje 10 godinasudskog iskustva u kriviènom zakonu kao sudijaili tu�ilac;

b) Mora biti graðanin BiH;c) Ni jedan od èlanova osim predstavnika policije

ne bi trebao biti dr�avni slu�benik; d) Ne bi trebao biti èlan bilo koje politièke stranke;e) Ne treba imati kriminalnu pro�lost ili bilo koje

kriminalne presude u pro�losti ukljuèujuæiizbrisane presude;

f) Ne bi trebao biti pronevjeritelj banke ili kojedruge finansijske institucije;

g) Trebao bi imati besprijekoran integritet ikontribuciju u bilo kojem podruèju javne slu�be;

h) Èlanovi trebaju biti iz pravne, dru�tvene,tehnièke ili medicinske profesije svaki sanajmanje 10 godina radnog iskustva u svojimdjelatnostima.

Èlan 6.Ministarstvo unutra�njih poslova USK-a æe

ukloniti èlana Biroa samo na osnovu pismenepreporuke Komisije Kantonalne skup�tine iz razloganeprovoðenja profesionalne du�nosti.

Èlanovi Komisije Kantonalne skup�tine æeispitati bilo koji prijedlog od javnog �albenog Biroai preporuèiti uklanjanje èlana samo veæinskomodlukom.

Slièno tome, ako se veæina èlanova �ali upismenoj formi protiv predsjedavajuæeg, KomisijaKantonalne skup�tine æe slijediti gore navedeneprocedure.

Ministarstvo unutra�njih poslova USK-a neæeukloniti predsjedavajuæeg ili bilo kojeg èlana Biroa,direktno, bez gore navedene procedure.

Èlan 7.�ef Unutra�nje kontrole æe obavijestiti Biro o

svim �albama, podnesenim od strane graðana ili odstrane policajaca ili drugih radnika MUP-a i opredlo�enim poèetnim akcijama u vezi svake �albe.Tra�it æe se njihovo odobrenje u pogledu odluèivanjakoji sluèajevi æe biti istra�ivani i voðeni na nivoustanica ili PU, a koji æe biti dodijeljeni osobi uUnutra�njoj kontroli, �to æe svakako zavisiti odte�ine navodnog prekr�aja iako i ostali faktori mogubiti uzeti u obzir.

Kada god postoje indikacije da je mo�dapoèinjeno krivièno dijelo, tra�it æe se pomoæ upravekrim. policije u najkraæem vremenu i stvar æe bitiistra�ena kao i bilo koji drugi navodi o kriviènomdjelu. Javni �albeni biro treba biti obavije�ten onapredovanju takvih sluèajeva u svim fazama odstrane odgovarajuæeg krim. inspektora koji æe raditiuporedo sa inspektorom Unutra�nje kontrolezadu�enim za taj sluèaj.

Kada god se neki od slijedeæih incidenata desi,Biro i Unutra�nja kontrola æe biti obavije�teni ododgovarajuæeg �efa organizacione jedinice i Biro æezahtijevati od Unutra�nje kontrole da pokrenekompletnu istragu, bez obzira da li je neka osobapodnijela formalnu �albu u slijedeæim sluèajevima:1) Smrt osobe u policijskom pritvoru ili pod

policijskom kontrolom.2) Te�a povreda bilo koje osobe dok je u pritvoru

ili pod kontrolom policije.3) Bilo koja fatalna ili te�a saobraæajna nezgoda

koja ukljuèuje vozilo policije. 4) Bilo koji incident u kojem policajac puca iz

vatrenog oru�ja ili upotrijebi silu.5) Bilo koji incident etnièke diskriminacije od

strane policije ili uposlenika Ministarstvaunutra�njih poslova.

6) Bilo koja optu�ba korupcije ili zloupotrebaovlasti.

TRETIRANJE �ALBI

Èlan 8.Kao dodatak proceduri postavljenoj u Pravilniku

disciplinske odgovornosti za policajce i premazakonu za druge zaposlene u Ministarstvu:

1) Nakon primanja �albe odgovarajuæi organ æeuzeti u razmatranje da li je podnosilac �albeodgovarajuæi za neslu�beno rje�enje i u moguænostije odrediti èlana komisije u svrhu pru�anjaasistencije. Podnosilac �albe nije odgovarajuæi zaneformalno rje�enje osim ukoliko:a) javna osoba o kojoj je rijeè da svoj pristanak ilib) odgovarajuæi organ je zadovoljan da provoðenje

postupka èak i ukoliko je dokazano, neæezadovoljiti kriminalnu ili disciplinsku proceduru.2) Svi neslu�beno rje�eni podnosioci �albe

trebaju se dostaviti �efu Unutra�nje kontrole zabuduæe provjere i preporuke.

3) Ukoliko podnosilac �albe ne mo�e biti rije�enneslu�beno odgovarajuæi organ treba proslijediti istoUnutra�njoj kontroli naznaèeno sa naznakom za Biro.

4) Odgovarajuæi organ æe proslijediti bilo kojisluèaj Birou koji se poka�e kao odgovarajuæi organ,potrebo je uzeti u obzir slijedeæe:a) Te�inu sluèaja ili b) Posebne okolnosti.

5) Biro æe obezbijediti da Unutara�nja kontrolapotvrdi primanje �albe prema postojeæimsmjernicama. Biro æe takoder osigurati da Unutra�njakontrola obavijesti podnosioca �albe o tome kome jepovjerena istraga, o toku istrage do zavr�etkaistra�nog postupka. Ako su navodi progla�eni"neosnovanim" ili "nerje�ivim" Unutra�nja kontrolaæe nakon potvrde takvog nalaza sa Biroom,obavijestiti podnosioce �albe o rezultatima.


Podnosioc �albe æe biti obavije�ten da je Biro nakonpregleda potvrdio nalaze. Unutra�nja kontrola æesvaku takvu komunikaciju sa podnosiocem �albeistovremeno proslijeðivati Birou.

6) Biro æe obavijestiti podnosioce �albe okonaènoj odluci po okonèanju disciplinskogpostupka i bilo koje �albe na odluku.

PROCEDURA KOD ISTRAGA VEZANIM ZA�ALBE

Èlan 9.1) U svakom sluèaju kada graðanin inicira �albu

protiv policajca ili uposlenika Ministarstvaadresiranu na Biro primljenu na bilo kojem mjestunpr. Policijskoj stanici, PD, Kantonalnomministarstvu osim Kancelarije za �albe vezane zapoliciju. Odovarajuci organ treba isto proslijeditidirektno Birou u roku od 24 sata od primanja �albe.

2) Svaka �alba æe biti uvedena u knjiguevidencije �albi Unutra�nje kontrole nakonzaprimanja iste i takoðer æe biti sadr�ani datum kadaje Biro informisan i koji od èlanova je primioobavijest.

3) �ef Unutra�nje kontrole nakon primanjakonaènog izvje�taja Unutra�nje kontrole, æe istipregledati i poslati predsjedavajuæem Biroa sasvojim komentarima bez obzira da li su navodiosnovani ili neosnovani.

4) Biro nakon konsultacija sa komesarom policijemo�e odrediti bilo koju drugu osobu ili tim daistra�uje specifiène �albe.

NADGLEDANJE POSTUPKA

Èlan 10.1) Biro æe se sastajati barem jednom sedmièno

kako bi ispitali svaki preliminarni izvje�taj sapregledom izvr�enog od strane �efa Unutra�njekontrole da bi odluèili o buduæim akcijama popojedinaènim sluèajevima.

2) U sluèaju da se Biro slo�i s mi�ljenjem datvrdnje nisu bile osnovane, tu�ba æe biti finaliziranakao takva.

3) U svakom sluèaju, ako se Biro razilazi umi�ljenju sa �efom Unutra�nje kontrole, mo�ezatra�iti punu istragu koja æe biti provedena.

4) Ukoliko su optu�be osnovane, Biro æe razmotritipreporuku Unutra�nje kontrole, kako bi utvrdili da lioptu�be iziskuju izricanje lak�e ili te�e osude.

a) Ukoliko je utvrðeno da navodi predstavljajulak�u povredu du�nosti, sluèaj æe biti upuæennadle�nom �efu jedinice da izrekne odgovarajuæulak�u kaznu prekr�iocu.

b) Medutim, ukoliko je ustanovljeno, da navodipredstavljaju te�u povredu du�nosti, sluèaj æe bitiproslijeðen predsjedniku prvostepene disciplinskekomisije, te æe on preuzeti sluèaj pred komisijom.

5) Bilo koji policajac ili uposlenik Ministarstvaunutra�njih poslova koji je subjekt istrage bilo kojegod incidenata navedenih u èlanu 7., Uprava zapolicijske poslove mo�e, ako okolnosti nala�u da bito bilo u interesu Ministarstva ili javnosti,suspendovati policajca do rezultata istrage.

6) Biro mo�e preporuèiti suspenzijupolicajca/uposlenika, koja odmah stupa na snagu udrugim sluèajevima, kada to smatra neophodnim.

Suspenzija æe biti na snazi �est mjeseci ili dokdisciplinske procedure prvostepene komisije nisudonesene, koje god od navedenih usljedilo prije.

PRAÆENJE OD STRANE BIROAÈlanak 11.

1) Biro u suradnji sa prvostepenom disciplinskomkomisijom osigurat æe da se kopija donesene odlukeproslijedi prekr�iocu preko njegovog komandirajedinice koji æe biti odgovoran za njezinublagovremenu dostavu i sprovedbu i osigurati da sekopija naðe u liènom dosjeu navedenog prekr�ioca.

2) Unutra�nja kontrola æe nastaviti odr�avati sverelevantne evidencije i bazu podataka za svedisciplinske sluèajeve i unutra�nje istrage. Biro æeimati nesmetan pristup svim dosjeima i dokumentacijiUnutra�nje kontrole i disciplinskih komisija.

Èlan 12.Du�nost komesara policije ili osobe koju on

odredi, bit æe da informi�e Biro o svim presudama iprekr�ajima i kriviènim postupcima protiv policajacai radnika Ministarstva unutra�njih poslova nasudovima i pred disciplinskim komisijama.

ADMINISTRACIJA I LOGISTIKAÈlan 13.

Ministarstvo unutra�njih poslova treba daobezbijedi svu potrebnu administrativnu i logistièkupodr�ku Birou, koji æe biti smje�ten u Ministarstvuunutra�njih poslova te funkcionisati unutaradministrativne strukture MUP-a USK-a.

Komisija Kantonalne skup�tine koja zaprimatromjeseène i godi�nje izje�taje od Biroa treba darazmotriti zahtjeve Biroa i poduzme odgovarajuæekorake u konsultaciji sa Ministrom MUP-a da seuklone smetnje, ukoliko postoje u cilju nesmetanogfunkcionisanja Biroa.

Biro æe obaviti analize uzoraka prekr�aja MUP-ai predlo�iti dugoroène mjere za ispravljanje istih.

ZAVR�NE ODREDBEÈlan 14.

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana odobjavljivanja u "Slu�benom glasniku Unsko-sanskog kantona".

Broj: 03-017-1254/2002Predsjednik Vlade30. septembar 2002. god.



568.Na osnovi èlana 17. Zakona o Vladi Unsko-

sanskog kantona ("Sl. list Unsko-sanskog kantona",br. 2/97, "Slu�beni glasnik Unsko-sanskogkantona",br.3/2000 i 5/2000), a u vezi sa èlanom311. stav 2. Zakona o privrednim dru�tvima(Sl.novine 23/99), te èlanovima 3. i 5. Zakona oupravljanju dr�avnom imovinom na podruèjuUnsko-sanskog kantona (Sl.glasnik USK-a br.5/97),Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici odr�anojdana 11.10.2002.godine, donosi

ODLUKU O PREUZIMANJU PRAVA I OBAVEZA

SUOSNIVAÈA "FAMOS-FABRIKASPOJNICA" D.O.O. SANSKI MOST

Èlan 1.Ovom Odlukom se vr�i preuzimanje prava i

obaveza "FAMOS-FABRIKA SPOJNICA" D.O.O.Sanski Most, te prava i obaveza suosnivaèa kao iutvrðivanje kapitala, imenovanje ovla�tenog lica zavoðenje poslovanja i zastupanja dru�tva kao i prijaveza upis ovla�tenog lica za upis u sudski registar.

Èlan 2.Vlada Unsko-sanskog kantona kao suosnivaè

preuzima sva prava i obaveze koje joj pripadaju kaosuosnivaèu prema "FAMOS-FABRIKASPOJNICA" D.O.O. Sanski Most.

Èlan 3.Ukupan kapital iznosi 1.963.523,00 KM od toga

dr�avni kapital sa pravom suosnivaèa ima VladaUnsko-sanskog kantona u iznosu od 1.863.006,00KM. Udio ABS BANKE D.D. Sarajevo kaosuosnivaèa iznosi 100.517,00 KM.

Èlan 4.Do imenovanja direktora "FAMOS-FABRIKA

SPOJNICA" D.O.O. Sanski Most za vr�iocadu�nosti direktora se imenuje Èekiæ Hamdija.

Èlan 5.Dono�enjem ove Odluke stavlja se van snage

Odluka o preuzimanju prava i obaveza Osnivaèa prema"FAMOS-FABRIKA SPOJNICA" D.O.O. Sanski Mostbroj:03-017-249/2001 od 18.09.2001.godinen kao iOdluka o izmjeni i dopuni Odluke o preuzimanju pravai obaveza Osnivaèa prema "FAMOS-FABRIKASPOJNICA" D.O.O. Sanski Most broj:03-017-662/2002 od 25.01.2002. godine.

Èlan 6.Ova Odluka stupa na snagu danom dono�enja i objavit

æe se u "Slu�benom glasniku Unsko-sanskog kantona".

Broj: 03-017-1272/2002Predsjednik Vlade11. oktobra 2002. god.


569.

Na osnovi èlana 17. Zakona o Vladi Unsko-sanskog kantona ("Sl. list Unsko-sanskog kantona",br. 2/97, "Slu�beni glasnik Unsko-sanskogkantona",br.3/2000 i 5/2000), a u vezi sa èlanom 15.i 16. Zakona o pred�kolstvu ("Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona", br.3/97), Vlada Unsko-sanskogkantona na sjednici odr�anoj dana11.10.2002.godine, donosi

ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JU Djeèijeobdani�te Velika Kladu�a da se za direktora JUDjeèije obdani�te Velika Kladu�a imenuje TatlaHasanagiæ.

II

Ova Odluka stupa na snagu danom dono�enja iobjavit æe se u "Slu�benom glasniku Unsko-sanskogkantona".



570.

Na osnovi èlana 17. Zakona o Vladi Unsko-sanskog kantona ("Sl. list Unsko-sanskog kantona",br. 2/97, "Slu�beni glasnik Unsko-sanskogkantona",br.3/2000 i 5/2000), a u vezi sa èlanom 81.stav 3. Zakona o osnovnoj �koli ("Sl.glasnikUnsko-sanskog kantona", br.3/97), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici odr�anoj dana11.10.2002.godine, donosi

ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola "Harmani I" Bihaæ da se za direktoraJU Osnovna �kola "Harmani I " Bihaæ imenujeIbrahim Èau�eviæ.

II





571.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola "Harmani II" Bihaæ da se za direktoraJU Osnovna �kola "Harmani II " Bihaæ imenujeVinko �antiæ.

II




572.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola Prekounje Bihaæ da se za direktoraJU Osnovna �kola Prekounje Bihaæ imenujeMuharem Selimoviæ.

II




573.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola Gornje Prekounje-Ripaè Bihaæ da seza direktora JU Osnovna �kola Gornje Prekounje-Ripaè Bihaæ imenuje Alaga Popr�enoviæ.

II




574.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola Kamenica Bihaæ da se za direktoraJU Osnovna �kola Kamenica Bihaæ imenuje SafetKeèanoviæ.

II





575.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola Kulen Vakuf -Ora�ac Bihaæ da se zadirektora JU Osnovna �kola Kulen Vakuf - Ora�acBihaæ imenuje Ismet Beæiragiæ.

II




576.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JU Prvaosnovna �kola Bosanska Krupa da se za direktora JUPrva osnovna �kola Bosanska Krupa imenuje IzetKadiæ.

II




577.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola Jezerski Bosanska Krupa da se zadirektora JU Osnovna �kola Jezerski BosanskaKrupa imenuje Mahmut Harèeviæ

II




578.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola "Suljo Mirviæ" Konjodor Bu�im dase za direktora JU Osnovna �kola "Suljo Mirviæ"Konjodor Bu�im imenuje Suvad Derviæ.

II





579.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola Cazin I Cazin da se za direktora JUOsnovna �kola Cazin I Cazin imenuje Hazim Miziæ.

II




580.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola Cazin II Cazin da se za direktora JUOsnovna �kola Cazin II Cazin imenuje ÆazimHad�iæ.

II




581.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JU Osnovna�kola Liskovac Cazin da se za direktora JU Osnovna�kola Liskovac Cazin imenuje Muamer Hajdukoviæ.

II




582.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola Skokovi, Cazin da se za direktora JUOsnovna �kola Skokovi, Cazin imenuje Ibro Æato.

II





583.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola Tr�aèka Ra�tela, Cazin da se zadirektora JU Osnovna �kola Tr�aèka Ra�tela, Cazinimenuje Mehmed Alièajiæ.

II




584.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JU Osnovna�kola Ostro�ac, Cazin da se za direktora JU Osnovna�kola Ostro�ac, Cazin imenuje Hasib Liðan.

II




585.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola "Hasan Kikiæ" Sanski Most da se zadirektora JU Osnovna �kola "Hasan Kikiæ" SanskiMost imenuje Sadeta Kurbegoviæ.

II




586.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola "�erif Velad�iæ - Safin" Crvarevac,Velika Kladu�a da se za direktora JU Osnovna �kola"�erif Velad�iæ - Safin" Crvarevac, Velika Kladu�aimenuje Safet Husiæ.

II






sanskog kantona ("Sl. list Unsko-sanskog kantona",br. 2/97, "Slu�beni glasnik Unsko-sanskogkantona",br.3/2000 i 5/2000), a u vezi sa èlanom 81.stav 3. Zakona o osnovnoj �koli ("Sl.glasnikUnsko-sanskog kantona", br.3/97), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici odr�anoj dana11.10.2002.godine, donosi

ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola "Suad Tabakoviæ - Zvrkiæ"Todorovo, Velika Kladu�a da se za direktora JUOsnovna �kola "Suad Tabakoviæ - Zvrkiæ"Todorovo, Velika Kladu�a imenuje Ekrem Huskiæ.

II





sanskog kantona ("Sl. list Unsko-sanskog kantona",br. 2/97, "Slu�beni glasnik Unsko-sanskogkantona",br.3/2000 i 5/2000), a u vezi sa èlanom 81.stav 3. Zakona o osnovnoj �koli ("Sl.glasnikUnsko-sanskog kantona", br.3/97), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici odr�anoj dana11.10.2002.godine, donosi

ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola "Fadil Bilal" �umatac, VelikaKladu�a da se za direktora JU Osnovna �kola "FadilBilal" �umatac, Velika Kladu�a imenuje HuseinÐogiæ.

II




589.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JU Osnovna�kola "Sead Æehiæ" Grahovo, Velika Kladu�a da se zadirektora JU Osnovna �kola "Sead Æehiæ" Grahovo,Velika Kladu�a imenuje �erif D�aniæ.

II




590.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola Todorovska Slapnica, VelikaKladu�a da se za direktora JU Osnovna �kolaTodorovska Slapnica, Velika Kladu�a imenujeHajran Muriæ.

II





591.


ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru JUOsnovna �kola "Ale Hu�idiæ" Podzvizd, VelikaKladu�a da se za direktora JU Osnovna �kola "AleHu�idiæ" Podzvizd, Velika Kladu�a imenuje RamoPepeljak.

II




592.

Na osnovi èlana 17. Zakona o Vladi Unsko-sanskog kantona ("Sl. list Unsko-sanskog kantona",br. 2/97, "Slu�beni glasnik Unsko-sanskogkantona",br.3/2000 i 5/2000), a u vezi sa èlanom 89.Zakona o Univerzitetu ("Sl.glasnik Unsko-sanskogkantona", br.8/98) i èlana 29. Zakona o javnimustanovama ("Sl.list R BiH", br.6/92, 8/93 i 13/94),Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici odr�anojdana 11.10.2002.godine, donosi

ODLUKU

I

Daje se saglasnost Upravnom odboru Pravnogfakulteta Univerziteta u Bihaæu da se za dekanaPravnog fakulteta Univerziteta u Bihaæu imenujeprof.dr.Hilmija �emiæ.

II





sanskog kantona ("Sl. list Unsko-sanskog kantona",br. 2/97, "Slu�beni glasnik Unsko-sanskogkantona",br.3/2000 i 5/2000), a u vezi sa èlanom 14.Zakona o upravljanju dr�avnom imovinom napodruèju Unsko-sanskog kantona ("Sl.glasnikUnsko-sanskog kantona", br.5/97), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici odr�anoj dana11.10.2002.godine, donosi

ODLUKU I

Daje se saglasnost Upravnom odboru D.O.O.Rudnik mrkog uglja Kamengrad Sanski Most zarazrje�enje v.d. direktora D.O.O. Rudnik mrkoguglja Kamengrad Sanski Most HajrudinMehmedoviæ.

IIOva Odluka stupa na snagu danom dono�enja i

objavit æe se u "Slu�benom glasniku Unsko-sanskogkantona".




sanskog kantona ("Sl. list Unsko-sanskog kantona",br. 2/97, "Slu�beni glasnik Unsko-sanskogkantona",br.3/2000 i 5/2000), a u vezi sa èlanom 14.Zakona o upravljanju dr�avnom imovinom napodruèju Unsko-sanskog kantona ("Sl.glasnikUnsko-sanskog kantona", br.5/97), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici odr�anoj dana11.10.2002.godine, donosi

ODLUKU I

Daje se saglasnost Upravnom odboru D.O.O.Rudnik mrkog uglja Kamengrad Sanski Most da seza v.d. direktora D.O.O. Rudnik mrkog ugljaKamengrad Sanski Most postavi Enisa Vajzoviæ,ecc. iz Sanskog Mosta.

IIOva Odluka stupa na snagu danom dono�enja i

objavit æe se u "Slu�benom glasniku Unsko-sanskogkantona".





sanskog kantona ("Sl.list Unsko-Sanskog Kantona",br.2/97 i "Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona",br.3/00 i 5/00), a u vezi sa èlanom 31.,32., i 33.Pravilnika o odr�avanju javnih puteva ("Sl.list RBiH", br.24/90) i odredbama Zakona o cestama FBiH ("Sl.novine F BiH", br.06/02), Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici odr�anoj dana11.10.2002.godine, donosi

RJE�ENJEO FORMIRANJU �TABA ZIMSKE SLU�BE

2002/2003 GODINE ZA REGIONALNECESTE UNSKO-SANSKOG KANTONA

IU cilju kvalitetnijeg funkcionisanja "zimske

slu�be 2002/2003" formira se �tab zimske slu�bekoji saèinjavaju predstavnici slijedeæih institucija:- Kantonalno ministarstvo privrede - Direkcija za puteve - Bihaæ- Kantonalno ministarstvo privrede- Kantonalno ministarstvo unutra�njih poslova- Kantonalni �tab civilne za�tite- In�enjerija vojske federacije - V korpusa- BIHAMK- RTV USK- Izvoðaèi radova (direktori)

Zahtjeva se od institucija, kantonalnih organauprave i privrednih dru�tava iz prethodnog stava dau roku od 5 (pet) dana dostave imena svojihpredstavnika za �tab zimske slu�be.

IIOsnovni zadatak �taba zimske slu�be 2002/2003 je

da u vanredno te�kim zimskim uslovima ili vremenskimnepogodama koordinira i usklaðuje rad svih uèesnikazimske slu�be koji je definisan Zakonom o cestama FBiH ("Sl.novine F BiH", br.06/02), Pravilnikom oodr�avanju javnih puteva ("Sl.list SR BiH", br.24/90),Zakonom o osnovama sigurnosti saobraæaja naputevima ("Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona",br.4/97) i Zakonom o sigurnosti saobraæaja na putevima("Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona", br.4/97).

III�tab zimske slu�be za zimu 2002/2003 godinu æe

raditi u periodu od 15.11.2002.godine do15.04.2003.godine.

IVOvo Rje�enje stupa na snagu danom dono�enja i

objavit æe se u "Slu�benom glasniku Unsko-sanskogkantona."




sanskog kantona ("Sl.list Unsko-Sanskog Kantona",br.2/97 i "Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona",br.3/00 i 5/00), a u vezi sa èlanom 50. Zakona ozdravstvenoj za�titi ("Sl.novine F BiH", br.29/97) ièlanom 1. Odluke o kriterijima za izbor, pravima iobavezama predsjednika i èlanova Upravnih odborau privrednim dru�tvima prema kojima VladaKantona vr�i ovla�tenja i obaveze vlasnika dr�avnogkapitala i ustanovama èiji je osnivaè Skup�tinaUnsko-sanskog kantona ("Sl.glasnik Unsko-sanskogkantona", br.11/01) Vlada Unsko-sanskog kantonana sjednici odr�anoj dana 11.10.2002.godine, donosi

RJE�ENJEO IMENOVANJU ÈLANOVA UPRAVNOG

ODBORA ZU DOM ZDRAVLJA SANSKI MOST

IZa èlanove Upravnog odbora ZU Dom zdravlja

Sanski Most imenuju se:1. Izmir Taliæ, predsjednik 2. Rifet Bahtiæ, èlan3. Habiba �abiæ, èlan4. Enes Rekanoviæ, èlan5. Mira Radiæ, èlan

IIStupanjem na snagu ovog Rje�enja stavlja se van

snage Rje�enje broj:03-017-560/98 od09.10.1998.godine.

IIIOvo Rje�enje stupa na snagu danom dono�enja i





sanskog kantona ("Sl.list Unsko-Sanskog Kantona",br.2/97 i "Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona",br.3/00 i 5/00), a u vezi sa èlanom 50. Zakona ozdravstvenoj za�titi ("Sl.novine F BiH", br.29/97) ièlanom 1. Odluke o kriterijima za izbor, pravima iobavezama predsjednika i èlanova Upravnih odborau privrednim dru�tvima prema kojima VladaKantona vr�i ovla�tenja i obaveze vlasnika dr�avnogkapitala i ustanovama èiji je osnivaè Skup�tinaUnsko-sanskog kantona ("Sl.glasnik Unsko-sanskog


kantona", br.11/01) Vlada Unsko-sanskog kantonana sjednici odr�anoj dana 11.10.2002.godine, donosi

RJE�ENJEO IMENOVANJU ÈLANOVA UPRAVNOGODBORA ZU DOM ZDRAVLJA KLJUÈ


Kljuè imenuju se:1. Zehida Halidoviæ, predsjednik 2. Izeta Æenanoviæ, èlan3. Smail Dervi�eviæ, èlan4. Senada Bi�æeviæ, èlan5. Vezira Talakiæ, èlan










ODBORA ZU DOM ZDRAVLJA VELIKA KLADU�A


Velika Kladu�a imenuju se:1. Halid Velagiæ, predsjednik 2. Mirsad Seferoviæ, èlan3. Ibrahim Filipoviæ, èlan

4. Atifa Mujezinoviæ, èlan5. Zumreta Keseroviæ, èlan


snage Rje�enje broj:03-017-1364/2001 od05.01.2001.godine i broj: 03-017-713/2002 od18.02.2002.godine.





599Na osnovi èlana 17. Zakona o Vladi Unsko-


RJE�ENJEO IMENOVANJU ÈLANOVA UPRAVNOGODBORA ZU DOM ZDRAVLJA BU�IM


Bu�im imenuju se:1. Esad Derviæ, predsjednik 2. �efika �i�iæ, èlan3. Ajnu�a Feliæ, èlan4. Samir Hajrudinoviæ, èlan5. Osman Mustafiæ, èlan


snage Rje�enje broj: 03-017-325/98 od30.04.1998.god.









ODBORA ZU DOM ZDRAVLJA CAZIN


Cazin imenuju se:1. Ibrahim Had�isadikoviæ, predsjednik 2. Æazim Budimliæ, èlan3. Rasim Pand�iæ, èlan4. Senad Selimoviæ, èlan5. Emin Mujad�iæ, èlan


snage Rje�enje broj:03-017-328/98 od30.04.1998.godine i broj:03-017-543/2001 od28.11.2001.godine.






sanskog kantona ("Sl.list Unsko-Sanskog Kantona",br.2/97 i "Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona",br.3/00 i 5/00), a u vezi sa èlanom 50. Zakona ozdravstvenoj za�titi ("Sl.novine F BiH", br.29/97) ièlanom 1. Odluke o kriterijima za izbor, pravima iobavezama predsjednika i èlanova Upravnih odborau privrednim dru�tvima prema kojima VladaKantona vr�i ovla�tenja i obaveze vlasnika dr�avnogkapitala i ustanovama èiji je osnivaè Skup�tinaUnsko-sanskog kantona ("Sl.glasnik Unsko-sanskog

kantona", br.11/01) Vlada Unsko-sanskog kantonana sjednici odr�anoj dana 11.10.2002.godine, donosi


ODBORA ZU DOM ZDRAVLJA BOSANSKA KRUPA


Bosanska Krupa imenuju se:1. Fadila Had�iæ, predsjednik 2. Belkisa D�aniæ, èlan3. Mesud Kabiljagiæ, èlan4. Halida Èau�eviæ, èlan5. Sead �ertoviæ, èlan










ODBORA ZU APOTEKA BU�IM

IZa èlanove Upravnog odbora ZU Apoteka Bu�im

imenuju se:1. Nezir Odoba�iæ, predsjednik 2. Mina Poriæ, èlan3. Bo�ana Ivanek, èlan


4. Zulejha Durakoviæ, èlan5. Fikret Duriæ, èlan









RJE�ENJEO IMENOVANJU ÈLANOVA UPRAVNOGODBORA ZU APOTEKA SANSKI MOST

IZa èlanove Upravnog odbora ZU Apoteka Sanski

Most imenuju se:1. Hajrudin Bo�koviæ, predsjednik 2. Indira Kovaèeviæ, èlan3. Senada Lasiæ, èlan4. Fadila Taliæ, èlan5. �efik Heliæ, èlan










ODBORA ZU ZAVOD ZA JAVNOZDRAVSTVO UNSKO-SANSKOG KANTONA

IZa èlanove Upravnog odbora ZU Zavod za javno

zdravstvo Unsko-sanskog kantona imenuju se:1. Muhamed Kasumoviæ, predsjednik 2. Zarina Mulabdiæ, èlan3. Alma Pehliæ, èlan4. Hajrudin Haliloviæ, èlan5. Sead Had�aliæ, èlan








sanskog kantona ("Sl.list Unsko-Sanskog Kantona",br.2/97 i "Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona",br.3/00 i 5/00), a u vezi sa èlanom 101. Zakona ozdravstvenom osiguranju ("Sl.novine F BiH",br.30/97) i èlanom 1. Odluke o kriterijima za izbor,pravima i obavezama predsjednika i èlanovaUpravnih odbora u privrednim dru�tvima premakojima Vlada Kantona vr�i ovla�tenja i obavezevlasnika dr�avnog kapitala i ustanovama èiji jeosnivaè Skup�tina Unsko-sanskog kantona("Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona", br.11/01)


Vlada Unsko-sanskog kantona na sjednici odr�anojdana 11.10.2002.godine, donosi

RJE�ENJEI

Razrje�ava se du�nosti predsjednika Upravnogodbora Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona Mujaga Æurtoviæ, imenovanRje�enjem Vlade broj:03-017-496/2001 od02.11.2001.godine.

IIZa predsjednika Upravnog odbora Zavod

zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantonaimenuje se Amir Avdiæ.





606.Na osnovu èlana 3. Zakona o uvjetima za

obavljanje poslova vje�taèenja (�Sl. glasnik Unsko-sanskog kantona�, broj 4/98), po zahtjevu ÆehajiæAdnana iz Bihaæa, za postavljanje stalnog sudskogvje�taka, na prijedlog predsjednika Kantonalnogsuda u Bihaæu, ministar Kantonalnog ministarstvapravde donosi

RJE�ENJE

1. Za stalnog sudskog vje�taka iz oblasti za�titeokoline, za podruèje Kantonalnog suda Bihaæ,postavlja se Æehajiæ Adnan diplomiranui i�injerza�tite na radu i za�tite okoline iz Bihaæa.

2. Imenovani je du�an da poslove vje�taèenja usudskom, upravnom i prekr�ajnom postupku,obavlja savjesno i u skladu sa pravilima truke.

Broj: 07-06-11423-3/02Ministar25. septembra 2002. god.

Esmir Brkoviæ, dipl.pravnikB i h a æ


obavljanje poslova vje�taèenja (�Sl. glasnik Unsko-sanskog kantona�, broj 4/98), po zahtjevu PorèiæHasana iz Velike Kladu�e, za postavljanje stalnogsudskog vje�taka, na prijedlog predsjednikaKantonalnog suda u Bihaæu, ministar Kantonalnogministarstva pravde donosi

RJE�ENJE

1. Za stalnog sudskog vje�taka ekonomskestruke, za podruèje Kantonalnog suda Bihaæ,postavlja se Porèiæ Hasan diplomiranui ekonomist izVelike Kladu�e.


Broj: 07-11-4453-UP-1/02Ministar26. septembra 2002. god.



obavljanje poslova vje�taèenja (�Sl. glasnik Unsko-sanskog kantona�, broj 4/98), po zahtjevu SmailaNuhiæa iz Bihaæa, za postavljanje stalnog sudskogvje�taka, na prijedlog predsjednika Kantonalnogsuda u Bihaæu, ministar Kantonalnog ministarstvapravde donosi

RJE�ENJE

1. Za stalnog sudskog vje�taka graðevinskestruke, za podruèje Kantonalnog suda Bihaæ,postavlja se Nuhiæ Smail diplomiranui in�injergraðevinarstva iz Bihaæa.


Broj: 07-11-5030-UP-1/02Ministar21. oktobra 2002. god.




Izdavaè: Vlada Unsko-sanskog kantona, ulica Alije Ðerzeleza br. 2 Bihaæ - Telefon 323-265, Alma Pehliæ (glavni urednik), Redakcija: Alma Pehliæ,Saud Filipoviæ i Zulejha Durakoviæ - Redakcija i pretplata tel. 323-265, lok. 1122, fax 323-002 lok. 264., raèun broj 1650031000446067 .

�tampa: GRAFIÈAR Bihaæ - Za �tampariju Ismet Feliæ - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista.

S A D R � A J

565. Zakon o o prostornom ureðenju 321

566. Uredba o èinovima i obilje�jima u kantonalnomministarstvu unutra�njih poslova 336

567. Uredba o javnom �albenom birou 340

568. Odluka o preuzimanju prava i obaveza suosnivaèa �FAMOS� fabrika spojnica d.o.o.Sanski Most 344

569.-594. Odluke 344

595. Rje�enje o formiranju �taba zimske slu�be 2002/03 godine za regionalne ceste USK 351

596. Rje�enje o imenovanju èlanova upravnogodbora ZU Dom zdravlja Sanski Most 351

597. Rje�enje o imenovanju èlanova upravnogodbora ZU Dom zdravlja Kljuè 351

598. Rje�enje o imenovanju èlanova upravnogodbora ZU Dom zdravlja Velika Kladu�a 352

599. Rje�enje o imenovanju èlanova upravnogodbora ZU Dom zdravlja Bu�im 352

600. Rje�enje o imenovanju èlanova upravnogodbora ZU Dom zdravlja Cazin 353

601. Rje�enje o imenovanju èlanova upravnogodbora ZU Dom zdravlja Bos. Krupa 353

602. Rje�enje o imenovanju èlanova upravnogodbora ZU Apoteka Bu�im 353

603. Rje�enje o imenovanju èlanova upravnogodbora ZU Apoteka Sanski Most 354

604. Rje�enje o imenovanju èlanova upravnogodbora ZU Zavod za Javno zdravstvo USK 354

605.-608. Rje�enja 354

SLU”BENI GLASNIKfmks.gov.ba/stara/kultura/legislativa/kantoni/us/16.pdf · 2019-01-31 · - infrastrukturni sistemi (prometni, energetski, vodoprivredni, telekomunikacijski i dr.),

Documents