DANI SLOVENAČKOG FILMA T reći put za redom, krajem novembra, otvaramo prozore za pogled na novu slovenačku filmsku produkciju. Zahva- ljujući optimalnim uslovima u dvoranama i salama obe zgrade Kinoteke i kulturnih centara, te razumevanju i stručnoj pomoći Filmskih centara Slovenije i Srbije, pružamo na uvid beogradskom, pančevačkom, niškom i, sa malim zakašnjenjem, novosadskom gledalištu izbor filmskih stvaralačkih poduhvata ubranih na netom završenom Festivalu slovenačkog filma u Portorožu. U želji da predstavimo širinu dijapazona ovogodišnje produkcije, izabrali smo četiri celovečernja igrana filma, četiri dugometražna doku- mentarca, pet kratkih igranih i po jedan eksperimentalni i kratki dokumentarni film. Pritom smo se više usredsredili na žanrov- sku i sadržajnu različitost nego na umetničke domete i estetska savršenstva, sa ciljem da prikažemo socijalne i etničke slike ove sredine i nacije u celini, onako kako je vide slovenački autori. Tako Dane slovenačkog filma otvaramo dramskom satirom Slovenija, Australija i sutra ceo svet, jednim ogoljenim i humornim uvidom u tipičnu periferijsku naseobinu napadnutu od strane grabljivih marketinških mešetara, prelazimo sa Ksanom, zajedno sa dva po- novo pronađena brata, preko gorja i reka Slovenije, te upadamo u apokaliptički haos Future na otvorenom, da bismo krug zatvorili sa Besnim lisicama i likom rokera luzera, angažovanog u odbrani svog poseda od sprege korumpirane vlasti i tajkunskog opljačkanog novca. Kodeli i Šarlatan Manjifiko, dugometražni dokumentarci, obrađuju dve ličnosti u različitim vremenskim dimenzijama: Baro- na Kodelija, starosedeoca Emone, avanturistu i inovatora, pionira afričkog filma na početku prošlog veka, i još jednog Ljubljančani- na, muzičara Manjifika, koji je svojim stvaralačkim opusom obe- ležio estradnu scenu bivših Ju-regija krajem prošlog i početkom 21. veka. Pomenuo bih i inovativno rešen ekološki dokumentarac Grad svetlosti , kao i izvanredan dugometražni esej na temu ljudske pohlepe i sujete, 7 grehova i vrlina. Tu su i dve izvanredne metafo- re na temu umetnosti, Fontana i Moderne kunst, kao i mladalačka ostvarenja Pokradena duša i Anja Ganja. Plesni ritam filma Kada sam pogledala na dole i traktorska poema Trahere, čine ovaj iz- bor još pikantnijim i koloritnijim. Počast da obeleži sam početak DSF-a filmom Istim putem se ne vraćaj ukazana je Jožetu Babiču, filmskom stvaraocu sa dubokim tragom ostavljenim u slovenačkoj i jugoslovenskoj kinematografiji. Dragomir Zupanc Jože Babič – čovek filma 2017. godine obeležavamo 100-godiš- njicu rođenja pozorišnog, filmskog i televizijskog reditelja, glumca i peda- goga Jožeta Babiča. Brojne pozorišne i filmske institucije iz cele Slovenije pridružile su se slavlju, kao i Slovenač- ka kinoteka koja je u jubilarnoj godini pripremila retrospektivu majstorovih filmova, izložbu posvećenu njegovom filmskom stvaralaštvu i Zbornik origi- nalnih tekstova Filmska ustvarjalnost Jožeta Babiča (Filmsko stvaralaštvo J. B.), koji svedoči o njegovom malom ali inspirativnom filmskom opusu. Že- limo da delić slavlja prenesemo i na ovogodišnju ediciju Dana slovenačkog filma – posetioci će biti u mogućnosti da pogledaju izložbu Jože Babič – čo- vek filma, kao i da prisustvuju projek- ciji remek-dela Po isti poti se ne vračaj (1965), prvog slovenačkog filma koji beskompromisno i realistički prikazu- je probleme sa kojima se u Sloveniji suočavaju sezonski radnici iz drugih republika, i u kojem je glavnu ulogu odigrao nedavno preminuli gigant ju- goslovenske i srpske kinematografije Ljubiša Samardžić. Jože Babič je bio nezaustavljiva krea- tivna sila, iskren i nepopustljiv u svom radu – na žalost, njegove neposredno- sti se uplašila i tadašnja kulturna po- litika, što je i razlog tome da je Babič svekupno snimio tek šest dugome- tražnih filmova. Kada obeležavamo njegovu godišnjicu ne treba zaboraviti kako su Babičeva oštra misao, supti- lan izraz, rediteljsko majstorstvo, nje- gov rad sa glumcima i opšte vladanje filmskim kazivanjem, dovoljan razlog da život i rad ovog Diva slavimo iz dana u dan, svaki dan. Varja Močnik, Kinoteka Slovenije U V O D Drage prijateljice i prijatelji filmske umetnosti! Ove godine po treći put želimo da okupimo i predstavimo slovenačke i domaće filmske autore, filmske radnike, kritičare, istoričare i stručnjake koji se bave filmom kao kulturnim dobrom, zabavom i uzbudljivom profesijom. Verujemo da je filmska umetnost, kao vizuelno pripovedanje i audiovizuelni sadržaj, važan most za sporazumevanje i saradnju u današn- jem regionu bivše Jugoslavije. U fokusu filmskih razgovora ovogodišnjih Dana slovenačkog filma nalaze se srpska i slove- načka kinematografija – njihova prošlost, sadašnjost i budućnost. Slovenački film danas os- tvaruje visoke standarde u drami, filmskoj fotografiji, društvenoj angažovanosti i prenošen- ju kulturnih specifičnosti svoga podneblja. Srpski film okrenut je pitanjima uzdrmanog identiteta, zaborava i sećanja, koja preispituje ponajviše kreativnom primenom žanrovskih obrazaca unutar autorskog filma. Prošlost ovih kinematografija počiva na bogatom nasleđu jugoslovenskog filma, koji u periodu nakon drugog svetskog rata razvija realistične obrasce i autorske modernističke poetike kako bi odgovorio na složenu stvarnost istočnoevropske i jugoslovenske svakodnevice, obeležene i tada i sada sudbinama domaćeg čoveka na poluperiferiji Zapada i u središtu posledica globalnih promena na planu politike, ekonomi- je i kulture. Neka od ovih pitanja otvorićemo na Okruglom stolu na temu: Sudbina čoveka u jugoslovenskom i postjugoslovenskom filmu, koji se održava u četvrtak, 23. novembra, u multisali na 2. spratu Jugoslovenske kinoteke u Uzun Mirkovoj 1, sa početkom u 13 časova. U petak, 24. novembra, Tribina Filmska muzika u sali Dinko Tucaković Jugoslovenske kinote- ke u Kosovskoj 11, sa početkom u 17 časova, biće prava poslastica za sve one kojima su nezaboravne muzičke teme iz velikih filmskih dela trajna inspiracija. Domaćoj publici ovde se predstavljaju istaknuti slovenački kompozitor i teoretičar filmske i scenske muzike, prof. Mitja Reichenberg, kao i srpska teoretičarka muzike u jugoslovenskom filmu, mr Maja Vasi ljević. Naši gosti ukazaće na značaj i značenje muzike na filmu tokom njegove istorije i danas, uz filmske inserte koji sadrže izvanredne primere muzike na filmu. Pozivamo vas da se i ove godine družite sa nama na filmskim razgovorima i projekcijama u okviru Dana slovenačkog filma 2017.! dr Ivana Kronja FILMSKI RAZGOVORI NA DANIMA SLOVENAČKOG FILMA 2017. Izložba Jože Babič – čovek filma Dokumentarna izložba Jože Babič – čovek filma osvetljava Jože- ta Babiča kao filmskog stvaraoca – reditelja i glumca. Izložba predstavlja fotografsku građu iz arhive Slovenačke kinoteke, iz privatnih arhiva njegovih supruga, iz arhiva Jugoslovenske kinoteke, Hrvatskog filmskog arhiva i arhiva RTV Slovenija, i na taj način ilustruje Babičev filmski i obiman televizijski opus. Špela Čižman, Kinoteka Slovenije Prevela Tanja Tomazin