Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]

8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 1/68

ALEKSANDAR HEMON: OZBILJNA SMO REPREZENTACIJ

www.slobodna-bosna.b





ÊTVRTA REKONSTRUKCIJAVIJE]A MINISTARAHO]E LI PRE@IVJETI SDP-ovi

MINISTRI?Zastupnici Parlamenta BiH najkasnije dosredine juna izjasnit }e se o zahtjevuKluba SBB-a da se glasa o povjerenjudvojici ministara - Zlatku Lagumdìji iZekerijahu Osmi}u; “Slobodna Bosna”istraìla je koji razlozi stoje u pozadini oveinicijative i koje bi stranke mogle podràtismjenu Lagumdìje i Osmi}a

DARIO KORDI] NA SLOBODIZA DOM SPREMANOsu|eni ratni zlo~inac DARIO KORDI]od pro{log se tjedna nalazi naprijevremenoj slobodi, kao posljednji ~lan„vite{ke skupine“, koju su tada{nji hrvatskipredsjednik FRANJO TU\MAN i njegoviobavje{tajci i generali u jesen 1997.isporu~ili Ha{kom tribunalu; nakon gotovo17 godina provedenih iza zatvorskih zidinaKordi} tvrdi da vi{e nema politi~kihambicija, da ne}e dozvoliti da se njegovoime koristi u predizbornoj kampanji i da se

posve}uje Bogu i obitelji

HRONIKA NAJAVLJENEPROPASTIBANKROT HOTELA HOLIDAY

Op}inski sud u Sarajevu {estog junaotvorio je ste~ajni postupak hotela„Holiday“, a desetog juna za ste~ajnogupravnika imenovao je Nijaza Dervi{i}a.Me|utim, otvaranju ste~aja prethodila jeprava drama jer je tre}eg juna predste~ajniupravnik „Holidaya“ Nedim Memi}napadnut i brutalno pretu~en, a prije}eno

je njemu i njegovoj porodici

RATNI ZLOÎN SILOVANJE@ENE - @RTVE RATAPravomo}nom presudom Suda BiH koja jeobjavljena prije mjesec dana potvr|ene sukazne MUHIDINU BA[I]U i MIRSADU[IJKU, osu|enim na po sedam godinazatvora zbog ratnog silovanja ènehrvatske nacionalnosti u Vare{u: iako su i

Ba{i}, ranije dugogodi{nji {ef Odjela zaborbu protiv organiziranog kriminala uOSA-i, i [ijak, nastavnik muzi~ke kulture,progla{eni krivim, u kontroverznomsudskom postupku nije utvr|eno za{to jeza{ti}ena svjedokinja petnaest godinaskrivala mra~nu tajnu, niti je bilo drugihsvjedoka tog zlo~ina

AKADEMSKI FALSIFIKATORIKAKO DO BRZE DIPLOME U BiHKupovina diploma s privatnih i dràvnihfakulteta u Bosni i Hercegovini je u toj mjeriuzela maha da je prosvjetna inspekcijautvrdila kako je svaka deseta diploma una{oj zemlji la`na; na{a novinarka istraìla

je koji visoki funkcioneri u RS-u i FBiH suvlasnici “sumnjivih” diploma

PAZI, SNIMA SEGANI]EVA ANATOMIJA USPJEHA (II)U oktobru 2010. u okviru privatnog UniverzitetaSSST u vlasni{tvu porodice GANI] osnovana

je Sarajevska filmska akademija, koja je punedvije godine radila ilegalno, bez vaè}egrje{enja nadle`nog Ministarstva; pored~injenice da im je studij po zakonskimpropisima bio nevaè}i, menad`ment SSST-avi{estruko je obmanuo prvu generacijustudenata SFA: od praznih obe}anja o„uvaènim“ profesorima i predava~ima, pa donepostoje}e „najsavremenije“ opreme zasnimanje filmova...

VESNA TER[ELI^NU@NOST SUOÂVANJA SA

PRO[LO[]U:VESNA TER[ELI^, direktorica„Documenta“, Centra za suo~avanje spro{lo{}u u Zagrebu, jedna je odnajzna~ajnijih borkinja za ljudska prava iprotiv negiranja zlo~ina po~injenih u

pro{losti na Balkanu; u razgovoru za“Slobodnu Bosnu” govori o va`nostirazgovora o onom {to se desilo u ratu,prihvatanju i osu|ivanju zlo~ina, te koliko u procesu suo~avanja sa pro{lo{}u va`nauloga pojedinca

12.6.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

3622

26

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 4/68SLOBODN BOSN I 12.6.204

STRUKA NE DA AHMEDA

Advokatskekomore FBiH iRS-a o{tro

prosvjedovalezbog podizanjaoptu`nice protivodvjetnikaAhmeda @ili}aNakon Advokatske komore FederacijeBiH, ~iji su predstavnici o{troprosvjedovali zbog podizanja optu`niceprotiv sarajevskog odvjetnika Ahmeda@ili}a, istovjetan je stav stigao i izRepublike Srpske. U pismu koje jefederalnim kolegama 4. juna uputiopredsjednik Advokatske komore RS-aJovan izmovi} podràno je mi{ljenjeda odvjetnici ne mogu biti pozvani nakaznenu odgovornost zbog pravnogmi{ljenja izraènog u pruànju pravnepomo}i. U tom su smislu advokati izRS-a suglasni da je optu`nica protiv@ili}a ~in usmjeren protiv advokaturekao samostalne i nezavisne profesije.Federalna je Advokatska komora okaznenom progonu Ahmeda @ili}a usudskom predmetu „Energopetrol“obavijestila i Vije}e advokatskih komorai pravnih dru{tava Europe (CCBE),najva`niju europsku odvjetni~kuasocijaciju, ~ija se reakcija jo{ ~eka.

(S.M.)

Iako je Milorad Dodik, predsjednik RS-a, nakon sastanka sa premijerom SrbijeAleksandrom Vu~i}em, nastojao stvoriti

privid da su odnosi izme|u zvani~ne BanjeLuke i Vlade Srbije ~vrsti, a saradnje dvijevlade na najvi{em nivou, stvari iza kamerastoje sasvim druga~ije.

To se moglo vidjeti na pro{lonedjeljnim parlamentarnim izborima na Kosovuodrànim 8. juna. Dodikov Saveznezavisnih socijaldemokrata za Kosovoiza{ao je na izbore u okviru Pokreta zademokratski prosperitet, ~iji je nosilac liste

bio Milan Stojanovi}.I ne samo da je na izborima na Kosovu

SNSD Milorada Dodika u~estvovao u koali-ciji koju nije podrào zvani~ni Beograd, ve} je kandidat ove liste èstoko kritikovao~lanove vlade na ~ijem ~elu se nalazi Vu~i}.

Naime, Stojanovi} je posljednjeg danakampanje, gostuju}i na TV RTK, svoje

protivkandidate sa Srpske liste, koje jeimenovala Vu~i}eva Vlada, nazvao

prevarantima koji su Srbe na Kosovuko{tali vi{e nego NATO bombardovanje.“Oni su sada ti koji se zalaù za kosovskunezavisnost”, kazao je Stojanovi}.

Gradona~elnika Gra~anice BranimiraStojanovi}a, koji je bio prvi na Srpskoj listi,

nazvao je obi~nim folirantom, kao i ostale

gradona~elnike iz srpskih op{tina jer su, kak je rekao Stojanovi}, potpisali dokument ko potvr|uje nezavisnost Kosova.

Stojanovi}, Dodikov kandidat nKosovu, pozvao je Tomislava Nikoli}

predsjednika Srbije, kao vrhovnog komadanta da uhapsi Aleksandra Vulina, minitra za rad i socijalna pitanja, koji je pnjemu na Kopaoniku uzeo mito oSlobodana Petrovi}a, lidera Samostalliberalne stranke, ~ija je stranka nastupilakoaliciji Srpska lista.

“Ovo je ~ista prevara, zbog togpozivam predsjednika Tomu, neka uvedeSrbiji vanredno stanje”, kazao

Stojanovi}. On je optuìo i Ivicu Da~i}ministra inostranih poslova Srbije, da uzeo 120 miliona eura ke{a i prodKosovo.

Ina~e, prije sastanka sa Dodikom, Vu~se u Beogradu sastao sa {efom turske diplmatije Ahmetom Davutogluom. Ve}i dsastanka Vu~i} je Dodiku prepri~avao svoimpresije s ovog susreta. Govorio mu jenajve}em aerodromu na svijetu koji gradi u Turskoj, uspjehu turske vlade zna~ajno smanje stopu nezaposlenosMe|utim, Dodik je bio nezainteresovan komentari{e uspjeh turske dràve.

(M. Dedi

DODIK NA KOSOVU PROTIV VUČIĆA

MINI MARKET

PRIVIDNO PRIJATELJSTVODodik nastoji u javnosti stvoriti utisak o dobrim odnosima s Vu~i}em, no istina je druga~ija

Dodikov kandidat na kosovskimizborima optužio Ivicu Dačića i

Aleksandra Vulina da su uzelimilionski mito

Ahmed @ili}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


NE DAO BOG DA TEMERHAMET HRANI ACERI] BRANI

Radon~i}podràoCeri}evukandidaturu„zbog demisti-fikacije uticajaIZ-a na rezultateizbora“Kandidatura Mustafe Ceri}a je dobraza Bo{njake i on je njome u~inio uslugubo{nja~kom politi~kom faktoru, izjavio

je Fahrudin Radon~i}, predsjednikSaveza za bolju budu}nost, obra}aju}ise studentima Fakulteta politi~kih naukau Sarajevu.”Kandidatura Ceri}a je dobra iz pros-tog razloga {to }e do}i do demisti-fikacije uticaja Islamske zajednice narezultate izbora”, rekao jer Radon~i},o~ito zaboravljaju}i ~injenicu da se mito utjecaju Islamske zajednice i reisa naizbore nepovratno raspr{io jo{ prije

~etiri godine. Na izborima 2010. godinetada{nji reis Ceri} preko dàmijskihhutbi i naslovnih strana Dnevnog avazaotvoreno je pozivao muslimane daglasaju za Radon~i}a i njegov SBB.Uprkos Ceri}evoj agitaciji, Radon~i} jeporaèn na predsjedni~kim izborima anjegova partija, SBB, dobila je dva putamanje glasova od SDA, koju je biv{ireis Ceri} redovno kritikovao u svojimhutbama i javnim istupima. (S.B.)

MINI MARKET

Sporazum o saradnjipolicijskih agencija

MustafaCeri}



ČETVRTAK,5. JUNI

Jednoga sam se tu`nog novembra 1991.godine zatrefio u Br~kom - morao bih sedobro potruditi da se sjetim povoda, ali ne dami se - bila je neka tribina, mislim da jeorganizirao lokalni SDP BiH, sje}am se dasmo sudjelovali tada{nji ~lan Predsjedni{tva

SDP-a, filmski reìser i urednik va`nogfilmskog ~asopisa Sineasta NIKOLASTOJANOVI], ~elnik lokalnog SDP-a BiHMIRSAD \APO i jo{ neko, vi{e njih. Poslijetribine zasjelo se na nekom splavu,doma}inski nas pripazio gazda. (Ovih dana odtradicionalnog vojnog analiti~ara, kolegesveznalca MIROSLAVA LAZANSKOGsaznajem da su gazde br~anskih splavova

pojeftino od JNA kupovali splavove, ~amce, pontonske mostove). Uletio je na taj raskala{nidernek neki ljutit, znojan tip u odori Hrvatskevojske i sve nam po spisku ispsovao: „Sram

vas i stid bilo, dok se vi ovdje zajebajete, nasu Gunji ~etnici zasipaju granatama.“Kada je 1. maja 1992. godine jedan moj

prijatelj sa obitelji bjeào iz Sarajeva, pa pre{ao most na Savi, iz Br~kog prema Gunji,veli mi da je „spasio ìvu glavu“ jerbo jedo~ekan na najljudskiji mogu}i na~in.

Kada je moja mama 41. - 42. bje ala sanezaklanom rodbinom iz Bile}e, uto~i{te suna{li u Gunji. Do kraja ìvota su joj ostaliurezani primjeri rudimentarne ljudskesolidarnosti, plemenitosti. „Ova seka {to jedo meneka, nogom trucka, pomalo prducka“,tako su uspavljivali moju mamu u Slavoniji,

a ona mene nekoliko decenija kasnije.

Nemam teritorijalnih pretenzija, atragediju koja je pogodila malo mjesGunju, doìvljavam kao osobnu kataklzmu...

PETAK,6. JUNI

„Od ovoga povijesnoga dana Busova~a dio Hrvatske i tko to poku{a osporiti morat }se suo~iti sa posljedicama“, urlikao je HDZ-osrednjobosanski dvojac Dario Kordi}-IgnaKo{troman do dugo u no}, „u dugu zimskno}“ (Dragutin Tadijanovi}, pjesnik, hrvatsk15.12.1991. godine nakon {to je Evropskunija priznala Hrvatsku kao neovisncjelovitu, suverenu dràvu. Zbog svirepo

bestijalnog ka`njavanja „neistomi{ljenikaìtelji Ahmi}a, njih oko 120, poklani subijeni su, likvidirani na najsvirepiji na~in. [danas slavi nekoliko stotina ljudi koji do~ekali Darija Kordi}a za zagreba~koaerodromu? Njegovu nevinost? Ne, vjerujem

mislim, zaklju~ujem da slave njegov zlo~ po~injen u ime „najplemenitije“ dr avotvornideje - svi Hrvati u jednoj Busova~i!

SUBOTA,7. JUNI

Jedan strani, evropski diplomata koji skoro desetak godina boravio u Bosni Hercegovini napisao je zanimljivu, temeljiknjigu u kojoj je obradio golem spekt

povijesnih, politi~kih, etni~kih, kulturlo{kfenomena bez kojih je nemogu}e razumjena{u tragediju. Jedno poglavlje uvaè

diplomata je posvetio „bosanskom humoru

SLOBODN BOSN I 12.6.206

„Od ovoga povijesnoga danaBusovača je dio Hrvatske i tkoto pokuša osporiti morat će se

suočiti sa posljedicama“,urlikao je HDZ-ov srednjo-bosanski dvojac DarioKordić-Ignac Koštroman dodugo u noć, „u dugu zimskunoć“ (Dragutin Tadijanović,pjesnik, hrvatski) 15.12.1991.godine nakon što je Evropskaunija priznala Hrvatsku kaoneovisnu, cjelovitu, suverenudržavu. Zbog svirepog,bestijalnog kažnjavanja„neistomišljenika“, žiteljiAhmića, njih oko 120, poklanisu, ubijeni su, likvidirani nanajsvirepiji način. Šta danasslavi nekoliko stotina ljudi koji sudočekali Darija Kordića za zagre-bačkom aerodromu? Njegovunevinost? Ne, vjerujem, mislim,zaključujem da slave njegovzločin počinjen u ime „najple-menitije“ državotvorne ideje - svi

Hrvati u jednoj Busovači!

KRATKI OPIS STANJA NACIJE

Bod ku}i, dva u gostimaDon,t cry for me Argentina



od kojega ga je, priznaje, zbog surovosti, bezdu{nosti, okrutnosti, znala zaboljetiglava. Dovr{avam ~itanje ove knjige i~udom se ne mogu na~uditi kome jemonstrumu na pamet pao vic koji mi jutros„sve iz prve ruke“ ispri~a drug: „Dao frajeroglas: Prodajem ku}u u @eljeznom Polju,145 kvadrata, opremljena. Moè sepogledati svakog radnog dana od 8 do 16 satiu Maglaju“...

NEDJELJA,8. JUNI

Poznajem otprilike 100-200 hiljada ljudi, patriota, domoljuba koji su galamdìjskigalantno signalizirali da }e zapucati u uBrazil, po svaku cijenu, {ta ko{ta da se plati,ako nogometna selekcija BiH izbori plasmanna Svjetsko prvenstvo. Malo-pomalo, osipase broj „BH Fanaticosa“, turisti~ke agencijekoje organiziraju putovanja u Brazil baratajusa ciframa od nekoliko stotina aran`mana.

Lako }emo mi za Brazil - ve~eras rukometnareprezentacija BiH igra u Sarajevusudbonosnu utakmicu protiv Islanda za

bara` na Svjetskom prvenstvu. Ljudi koji serazumiju u rukometnu hijerarhiju vele da jeIsland u rukometu vaàn kao Argentina unogometu. Stid me je, nije mi problem to

priznati, {to utakmicu BiH protiv Islandagledam kod ku}e, a ne tamo gdje mi jemjesto - u „Skenderiji“. Nikola Prce,dobrodu{ni dìn iz Ljubu{kog, od jedanaestudaraca svaki je potrefio, metnuo u gol.Pri~ao mi je prije godinu i pol hercegova~kimajstor rukometa ZVONIMIR NOKA

SERDARU[I] kako je, kada je treniraonjema~ki Kiel , ohrabrivao skandinavskogrukometnog kilera, desnog beka K imaAnderssona: “Pucaj iz svake pozicije, nepla{i se, od trideset lopti deset }e zavr{iti ugolu.“ [ta ho}u re}i? Da me je danas zvaodrug, stari jedan gospodin, da pita koliko }e

bodova dobiti tenisa~ DAMIR D@UMHUR ako pobijedi na nekom turniru u Rumuniji.Sportska kultura je integralna, sveo buhvat-na, ili nije uop}e kultura!

PONEDJELJAK,9. JUNI

U dana{njm dnevnim novinamasrbijanski glumac ALJO[A VU^KOVI]kaè da je najbolje godine svog ìvota

proveo u Sarajevu. „Bila su to divnadruènja u kafani ‘Brodac’ u vlasni{tvuFerida Sultanovi}a Sultana.“ Nisam, u todoba, kasnih ‘70-ih i ranih ‘80-ih , poha|ao,obilazio tu kultnu kafanu, imao sam nekedruge prioritete. Malo prije nepravedne,okrutne, prerane smrti MIRZA DELIBA[I]mi je u svom domu na Ciglanama

prepri~avao fascinantnu, jezivu ìvotnudramu - nakon te{kog mo`danog udara,

Mirza je izgubio mo} govora, pa je

taksistima morao na papiri}ima crtati kakoda ga odvezu „kod Sultana.“ „Kaèmtaksisti“, govorio je Kin|e, „kad ti budenajgore, najteè, sjedni u ovu kafanu, barem}e ti pola patnje biti ‘ko rukom odneseno‘.“

êkam ve~eras utakmicu NBA play offaSan Antonio Spurs - Miami Heat i slu{amnovi album AMIRE MEDUNJANIN koji jearanèrski raspisao BOJAN ZULFIKAR-PA[I] „Ako eli{ budan do~ekati zoru“,slu{aj album „Silk and Stone“ AmireMedunjanin.

UTORAK,10. JUNIALEKSANDAR VUÎ], premijer i

ve}inski vlasnik Srbije, pred odlazak u Berlinna susret s njema~kom kancelarkom ANGE-LOM MERKEL poru~uje: „Srbija za

Nema~ku moè u~initi jednu stvar - da budefaktor stabilnosti na Balkanu.“ Ne razumijem.Za{to bi „ta stvar“, „stabilnost Balkana“ bilavi{e u interesu Njema~ke nego Srbije!? Je li„konstruktivna uloga“ Srbije u pacifiziranju,upristojenju regionalnog geo-politi~kog

prostora iznu|ena spoljnim pritiscima io~ekivanjima, ili je posrijedi iskrena, promi{ljena, odgovorna unutarnja potreba?

Vu~i}ev strana~ki i politi~ki tata, }aleTOMISLAV NIKOLI], predsjednik Srbije,obja{njava kako se desio ~udan tajming,koincidencija, da dok je premijer Srbije u

Njema~koj on u Beogradu ugo{}ujeALEKSANDRA LUKA[ENKA, diktatoraiz Bjelorusije. „Do te posete trebalo je do}imnogo ranije, krajem pro{le godine,me|utim je visoka evropska predstavnicaCatherine Ashton dva puta insistirala da seprolongira dolazak predsednika Luka{enkau Beograd.“

U nedjelju su odràni vanred parlamentarni izbori na Kosovu, a vlasti Beograda su u posljednji ~as poslale novokomesara za Kosovo Marka \uri}donedavnog savjetnika predsjednik

Nikoli}a, jednog beznade`no dosadnoiritantnog {trebera-demagoga da mobiliziSrbe za izlazak na izbore. Desilo se to, o~i

je, pod sna`nim pritiskom me|unarodnzajednice (OSCE-a), priznaju nevoljko vlas

u Beogradu. Srbijanska, odnosno srpskdiplomacija je u poziciji, statusu, kako se nekada hladnoratovskim jezikom zva„ograni~enog suvereniteta“: Vu~i} svoregionalnu politiku ne provjerava u Skup{tiSrbije, nego traì podr{ku njema~kkancelarke Angele Merkel. Nikoli} se sastasa kolegama suverenima tek nakon {to mu odobre zvani~nici iz Brisela, Srbi na Kosov

po naredbi iz Beograda na izbore izlaze (z„privremene vlasti“!?) kada Vu~i}

Nikoli}a, Da~i}a pritisnu i prisi„me|unarodni mo}nici“. Srbija se koprcizme|u Zapada (Brisela, Washingtona)Moskve, podr`va suverenitet Ukrajine, aopet, zlu ne trebalo, ne bi da se zamjehazjajinu iz Kremlja Vladimiru Putinu, neodustati od izgradnje „Ju`nog toka“ sve doto prva na u~ini Bugarska.

Spoljna politika Srbije je pod potpunime|unarodnim nadzorom, sigurnosniki{obranim, pacifizirana dakle - jedivanjskopoliti~ki prostor u kojem eventualno moè nesmetano kretati srpskdiplomacija jeste Bosna i Hercegovina,

jeste Republika Srpska. Ne}e, ne è predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} do}i

Sarajevo jerbo na nekom mjestu, zgraobnovljene Vije}nice pi{e kako je tkapitalni kulturno-prosvjetni objekat ljeto 1992. godine sprèn sa „agresoskih/srpskih poloàja“.

A pri~ao mi svjedok sa Pala kako s potpredsjednik RS-a Nikola Koljevnasla|ivao gledaju}i kako gori Vije}nic„Eto, sada smo im ubili i pam}enje.“

Bojim se da nisu.

SRIJEDA,11. JUNI

Federalna televizija, neki inokosni orgaho}e kazniti svoje uposlenike, JASMINK[IPKU, ARIJANU SARAÊVI]BAKIRA HAD@IOMEROVI]A, {to sneovla{teno, na svoju ruku, sudjelovali humanitarnoj akciji na konkurentskoj „ Bteleviziji“. Na stranu to {to je Jasmink[ipka moja prijateljica, {to je ArijanSara~evi} i vi{e od toga, ali je nedopustivda Bakira Hadìomerovi}a, koji dvije godinni{ta pod miliom Bogom ne radi a primuredno pla}u, ka`njavaju za to se (napokonnegdje pojavio, a ne iz razloga {to se nikanigdje, pogotovo na radnom mjestu ni

pojavio!


TO MI RADI TOMO

Nas i Bjelorusa...


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 8/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh



SLOBODN BOSN I 12.6.2014.

Nakon niza neutemeljnih ineistinitih optu`bi koje se odnose nanajve}u i najzna~ajniju zdravstvenuustanovu u Bosni i Hercegovini,Klini~ki centar Univerziteta uSarajevu (KCUS) javnost èliinformirati o slu~aju dr. KemalaDizdarevi}a.

Sve sudske odluke koje se odnosena radno-pravni status dr. Kemala

Dizdarevi}a su ispo{tovane. Otkazugovora o radu imenovanom doktoruupu}en je na osnovu velikog brojadisciplinskih prijava, koje se ti~unepropisnog pona{anja dr. KemalaDizdarevi}a.

Pravna slu`ba je postupaju}i poodredbama Zakona o radu FBiH,Pravilnika KCUS-a o radu i OdredbamaKrivi~nog Zakona FBiH, kao i poOdredbama Statuta lije~ni~ke (ljekar-ske) komore Kantona poduzelaslijede}e aktivnosti:

Odluku o izricanju jedinstvene

disciplinske mjere - otkaz ugovora oradu bez otkaznog roka izre~ena je28.05.2014. godine, a na osnovuaktuelne ~etiri disciplinske prijavekoje su podnesene od straneStru~nog tima za neurohirurgiju. Naosnovu tih prijava provedeni sudisciplinski postupci na osnovukojih je donesena navedena odluka.

Tako|er, KCUS raspolaè sdokumentacijom i dokazima koji jasnoukazuju da je dr. Kemal Dizdarevi} duìperiod svojim radnjama i postupcima~inio vi{e krivi~nih djela koja se odnosena falsificiranje otpusnih pisama,zloupotreba slu`bene du`nosti, kao islu~aj nesavjesnog lije~enja, a o ~emuje upoznato i Tuìla{tvo KantonaSarajevo.

Svojim neta~nim istupima u javnosti,kao i svim de{avanjima od ranije dr.Kemal Dizdarevi} obmanjuje javnost,~ini nesagledivu {tetu KCUS-u, kao isvojim kolegama doktorima, kojesasvim neutemeljeno optuùje za smrtpacijenata. U ovome mu svesrdnopomaù i pojedini mediji, objavljuju}i

informacije bez po{tivanja osnovnihnovinarskih i eti~kih pravila i normi.

Smatraju}i da KCUS mora pravednoi istinito da obavijesti javnost o ovimdoga|ajima, koji se de{avaju uposljednje vrijeme, du`ni smo objavitikratak opis svih de{avanja u perioduod 2004. do 2014.godine.

Napominjemo da su gore navedenemjere otkaza posljedica pona{anja dr.Kemala Dizdarevi}a punih desetgodina, za vrijeme mandata svih

generalnih direktora KCUS-a (prof. dr.Faruk Konjihod i}, prof. dr. FarisGavrankapetanovi} i prof. dr. DamirAganovi}), kao i za vrijeme tada{njeg{efa Klinike za neurohirurgiju doc. dr.Naima Kadi}a (tako|er biv{eggeneralnog direktora KCUS-a).

Nije ta~no, a kako se objavljuje upojedinim medijima, da sada{njimenad`ment i prof.dr. Damir Aganovi}postupaju na ovakav na~in iz privatnihrazloga i li~nog „obra~una“. KCUS je uposjedu obimne dokumentacije, kojasvjedo~i o tome kako su svi predhodni

direktori ovog Klini~kog centra jo{ od2004. godine podnosili disciplinskeprijave, provodili disciplinske postupke idonosili odluke o disciplinskomka`njavanju protiv imenovanog doktora,vi{e puta.

Tako|er, napominjemo da saradnici idoktori sa Klinike za neurohirurgiju ve}duì niz godina trpe torturu, samovolju ineprofesionalno pona{anje doktoraKemala Dizdarevi}a, koji na sve na~ineonemogu}ava nesmetano odvijanjeprocesa rada na ovoj Klinici.

Od 2012. godine doktori sa oveKlinike, me|u kojima su prim. dr.Nermina Iblizovi}, prim. mr. sci. med.Haso Sefo, prim. dr. AvdulahHasanagi}, prim.dr. Eldin Burazerovi},prim.dr. Alija êljo, mr. sci. med. dr.Ibrahim Omerhod i} i dr. MersadBaru~ija, su jednoglasno podnijelizahtjev da se protiv dr. KemalaDizdarevi}a poduzmu odre|ene mjere,kako bi im se omogu}io nesmetan radna ovoj izuzetno va`noj Klinici KCUS-a.

Tako|er, èlimo da javnost zna da unavedenom periodu protiv dr. Kemala

Dizdarevi}a postoji niz izvje{taja odstrane upravnih odbora, komisija,

direktora, pacijenata, kao i to da KCUposjeduje i veliki broj prijava, koje sizre~ene, kao npr. Disciplinska odlukkoja je 22.02.2008.godine, kojom mu izre~ena nov~ana kazna, a iz razlognemarnog i neprofesionalnog odnosprema radnoj du`nosti, odbijanja dpreuzme du`nost neurohirurgkonsultanta na KUM-u, ka{njenja n

jutarnje vizite i radni sastanak stru~no

kolegija Klinike, dolazak i odlazak sKlinike prema li~nom naho|enju itd., {tsve izaziva i teè posljedice tretmanima pacijenata.

03.02.2009.godine Stru~ni kolegKlinike za neurohirurgiju podnosi disciplisku prijavu sa zahtjevom za suspenziimenovanog doktora iz razloga samovoljnog preuzimanja pacijenata.

Posjedujemo i disciplinske prijavkoje se odnose na nezakonito sticanmaterijalne koristi, i mnoga drugkr{enja kao i veliki broj nov~anih kazkoje su imenovanom izre~ene

predhodnom periodu.U posljednja dva mjeseca ovakvpona{anje KCUS vi{e nije mogatolerisati, jer je sve to dovelo dnemogu}nosti normalnog funkcio nianja rada na Klinici za neurohirurgiju, tako|er smo do{li u posjed obimnmedicinske dokumentacije u vezi sslu~ajevima nesavjesnog lije~enja ostrane imenovanog doktora, kao i izjavo{te}enih pacijenata i njihovih porodic

Sve gore navedeno biti }e predmerazmatranja mnogih sudskih postupaka u narednom periodu, uklju~ujui krivi~ne postupke. U cilju pravilnoobavje{tavanja javnosti detaljniinformacije ne}emo iznositi, unapomenu da su jednoglasne saglasnosti za ovako poduzete mjerdobivene od svih instanci KCUS-Odnosno, svih direktora disciplinsvih {efova klinika i sektora KCUS-te predsjednika i svih ~lanovpredsjedni{tva Sindikata KCUS-a.

Napominjemo da govorimo kolektivu od 3.600 uposlenika.

SLU@BA ZA ODNOSE JAVNO[]U KCUS

SAOP]ENJE ZA JAVNOSTPOVODOM POSLJEDNJIH ISTUPANJA DR.KEMALA DIZDAREVI]A– BIV[EG UPOSLENIKA KCUS-a



„PRODAJEM KU]U.PRE[LA SAMO DESETAKMETARA...“

Klizi{te zaprijetiloi velebnojku}i ZlatkaLagumdìjena PoljinamaMinistar vanjskih poslova BiH ZlatkoLagumdìja sve je diplomatskeaktivnosti u posljednjih dvadesetakdana podredio traènju me|unarodnefinancijske pomo}i za `rtvepro{lomjese~nih poplava. Tako se ovogtjedna ministar Lagumdìja, izme|uostalih, sastao s glavnim tajnikomUjedinjenih naroda Ban Ki-moonom ipoklonio mu kratki film grupe volonteraiz BiH, koji pokazuje razmjere {tetanastale poplavama i klizi{tima. Iako ufilmu zasigurno nije zabiljeèno,nezvani~no doznajemo da se zemljapokrenula i u neposrednoj bliziniLagumdìjine luksuzne ku}e usarajevskom naselju Poljine, ugroziv{icijelo njegovo imanje. Na teren su,me|utim, odmah iza{li stru~njaci izgra|evinskog poduze}a Butmir , uvlasni{tvu Huseina Seje Hasibovi}a,dugogodi{njeg prijatelja ZlatkaLagumdìje, kako bi opasnost odklizi{ta bila na vrijeme otklonjena. (S.M.)

MINI MARKET

Krajem marta ove godine, pukom

sre}om, izbjegnuta je te{ka katastrofa uTermoelektrani „Ugljevik“. Preciznije,Termoelektrana je bila na korak odeksplozije, koja bi nanijela nemjerljive{tete Ugljeviku, a vijest o tome objavila jeBN televizija.

No, vijest o problemima u radu Te“Ugljevik” za divno ~udo potvrdio je idirektor kompanije @iko Kruni}, kojidodu{e nije rekao ni{ta o izbjegnutojeksploziji nego je BN televiziji daostru~no obja{njenje onoga {to se“kriti~nog dana” desilo s postojenjima.

“Tokom eksploatacije do{lo je do

slabljenja vija~nog spoja, jer je popustila

fiksaciona masa. Usljed vibracijanamotaja u duèm periodu, do{lo je doo{te}enja oba navoja u vija~nom spoju, te

je vijak ispao iz upornog valjka na kapurotora. Udarcima kape rotora u vijakdo{lo je do njegovog loma na oslabljenommjestu osigura~a. Odlomljeni komaddvostranog vijka, dimenzije 16x10 mm,upao je u me|ugvo`|e, uzrokuju}io{te}enje statora i rotora generatora. Kao

posljedica toga pojavili su se otkinutikomadi silumina koji su uzrokovali daljao{te}enja statora i rotora”, objasnio jesituaciju direktor Kruni}. (M.A.)

GEFUFNA BREZENKOVALA FERŠTUCNU

Direktor TE Ugljevik Žiko Krunićsvojim riječima objasnio zašto jezaustavljen rad termoelektrane

N a k o nteksta u pro-{lom brojuS l o b o d n e Bosne u koj-em smo ob-

javili rezu-ltate najnov-ijeg istraì-vanja jav-nog mnije-

nja i rejtingavode}ih stra-naka, u roku od nekoliko dana pojavila suse jo{ dva istraìvanja s dijemetralnorazli~itim rezultatima. U Dnevnom avazu objavljeni su rezultati ankete fantomskogCentra za izbore i javno mnijenje, premakojima SBB Fahrudina Radon~i}a imauvjerljivu, skoro nedosti`nu prednost, dok

je u nekoliko medija pod Dodikovomkontrolom, samo dan kasnije, osvanuloistraìvanja agencije Ipsos Strategic Marketing prema ~ijim rezultatima Dodik ima toliku prednost da bi ujedinjenoj opozi-ciji RS-a bilo najbolje da se uop}e i ne poja-

vljuje nizborima.

Za raliku od fat o m s kagencije koju se pziva Avamediji poDodikovm kontr

lom barat ju podacimetablirane marketin{ke agencije iz Beograd

poznate po tome {to je rijetko kada uspje pogoditi izborne rezultate. Na primjer, posl jednjim predsjedni~kim izborima Srbiji uvjerljivu pobjedu odnio je tada{n

predsjednik SNS-a Tomislav Nikoli}, kojiistraìvanjima Ipsosa nije imao nikakv{anse: Ipsos je naime tvrdio da Tomislav Nikoli} dobiti 42 posto a BorTadi} 56 posto glasova. Kona~ni rezult

bio je upravo suprotan Ipsosovim pronozama!

(M.A

ISTRAŽIVANJE KROZ GUSTO GRANJE

Radončić i Dodik tješe serezultatima naručenih

istraživanja javnog mnijenja

ZlatkoLagumdìja



PRO ET CONTRA


@IKINO KOLO

Predsjednik Nezavisnogodbora @iko

Kruni} otvoreno{titi direktoraSIPA-e GoranaZupcaIako je Tuìteljstvo BiH optu`nicu protivdirektora Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA) podiglo prije sedamdana, ~lanovi se Nezavisnog odboraParlamentarne skup{tine BiH jo{ nisu

izjasnili o suspenziji Gorana Zupca.Sude}i, me|utim, prema najavamapredsjedavaju}eg Nezavisnog odbora@ike Kruni}a, smjena Gorana Zupca

jo{ }e neko vrijeme biti prolongirana,~ime su opstrukcije sasvim izglednogkaznenog progona direktora SIPA-esamo nastavljene. I dok se ~eka da senavodno Nezavisni odbor o~ituje ote{kim optu`bama na ra~un prvog~ovjeka najva`nije dràvne policijskeagencije, predsjedavaju}i Kruni} idirektor Zubac ~esto se mogu vidjetizajedno, u restoranu Knez u Isto~nom

Sarajevu.(S.M.)

MINI MARKET

[A]IR FILANDRA

Dekan naFPN-u

NEMi{ljenja sam da dràvatreba na drugi na~in daregulira teret ovogproblema. Postoji drugina~in da se problemugroènih u poplavama

rije{i, a to rje{enje nemora biti preko le|agra|ana.

BORKA RUDI]GeneralnasekretarkaUdruènja BHnovinari

NENe slaèm se da gra|aniizdvajaju 1,5 % zato {to

ja ve} godinamaizdvajam 0,5% od netoplate za ugroèna

podru~ja. Pozivam svegra|ane da umjesto togaiza|u na proteste i traèod Vlada FBiH i RS-a dakaù gdje su potro{ilipare koje su godinamaizdvajane za elementarnenepogode.

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

NEMi{ljenja sam da sesolidarnost ne propisujezakonom i to je jo{ samo

jedno optere}enje gra|anau ovakvoj situaciji. Postojedrugi na~ini na koji se

mogu isfinansirati {tete odpoplava.

DARKO BRKANPredsjednik Udruènjagra|ana“Za{to ne”

DA/NESmatram da novac odtakvih rje{enja nikako nesmije i}i u ruke institucija,dok ne pokaù gdje jenovac koji je godinama sku-

pljan za te namjene. Dakle,gra|ani treba da pomognu,ali samo ako }e novac i}ina ra~une organizacija kojetransparentno rade naterenu. Na kraju, mislim dabi svi oni koji se pla}aju izdràvnog budèta trebali

sve iznadprosje~ne platedavati za ugroène dok sesituacija ne sanira.

IGOR GAVRAN

Ekonomskianaliti~ar

DA/NESmatram da se solidarnostne smije nametati dekretom

ve} svaki gra|anin trebadobrovoljno odlu~ivati osvom eventualnomizdvajanju. Ova ideja vlasti

je bezobrazno prebacivanjetereta gra|anima koji bimorala prije svega snositisama vlast, odnosno vlade, isredstva prona}i redukcijomsvojih previsokih rashoda.

EMIR KADRI]Direktor JUStudentskicentarSarajevo

DASmatram da bi svi gra|anitrebali da imajurazumijevanja, a da oni kojiimaju stalno zaposlenjeizdvajaju od plate zaugroène u poplavama.

Slažete li se da građaniizdvajaju 1,5% od neto plateza ugrožene u poplavama?

Priredila: Ma{a ]osi}

Goran Zubac

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O

V

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I



Bez obzira na samorazaraju}imentalitet vladaju}e koalicije,koja drì aposlutni rekord u brojusmijenjenih ministara u jednommandatu, nove, ~etvrte rekons-

trukcije Vije}a ministara BiH najvjero-vatnije ne}e biti do oktobarskih

parlamentarnih izbora. Bilo bi to previ{e,~ak i za aktuelnu vlast na dràvnoj razini,koja je ina~e konstituirana s rekordnimzaka{njenjem od 17 mjeseci i koja je ve}idio vremena efektivne vlasti potro{ila urje{avanju problema koje je sama kreirala.U samo dvije godine efektivne vlasti,zamijenjeno je sedam ministara i zamjenikaministara iz tri partije koje su svako malootvarale me|usobne frontove i formiralenovu parlamentarnu ve}inu.

êtvrtu rekonstrukciju Vije}a ministaraBiH slu`beno je inicirao klub zastupnikaSBB-a sredinom maja, samo nekoliko dana

nakon {to je na zahtjev SDA smijenjendràvni ministar sigurnosti FahrudinRadon~i}. Osvetoljubivi lider SBB-a te{ko

se pomirio s izgubljenom ministarskom pozicijom, ali kako se nije mogao osvetiti partiji koja je inicirala njegovu smjenu, jer je SDA jo{ prije dvije godine eliminirana izvlasti na dràvnoj razini, okomio se naSDP, ~iji zastupnici nisu inicirali, ali jesuglasali za smjenu ministra Radon~i}a.

Inicijativa SBB-a za smjenu ministaraLagumdìje i Osmi}a, mada blijedo ineuvjerljivo argumentirana, slu`beno jeupu}ena u parlamentarnu proceduru i

dràvni zastupnici u skladu s poslovni~kimobavezama o njoj se moraju izjasniti u rokuod trideset dana, dakle najkasnije do 15.

juna.

SDA ZA SMJENU LAGUMD@IJESude}i prema dosada{njim istupima

strana~kih ~elnika i {efova poslani~kihklubova, inicijativa SBB-a da se u paketusmijene ministri Lagumdìja i Osmi}ne}e dobiti podr{ku parlamentarneve}ine, ali nije isklju~ena mogu}nost dase SBB-ov „paket“ raspakuje na taj na~in{to bi Osmi} zadrào ministarsku fotelju

do isteka mandata, dok bi njegovstrana~ki {ef Zlatko Lagumdìja nepuna~etiri mjeseca pred istek mandata postao


ÊTVRTA REKONSTRUKCIJA VIJE]A MINISTARA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Zastupnici Parlamenta BiH najkasnije do sredine junaizjasnit će se o zahtjevu Kluba SBB-a da se glasa opovjerenju dvojici ministara - Zlatku Lagumdžiji i

Zekerijahu Osmiću; “Slobodna Bosna” istražila je kojirazlozi stoje u pozadini ove inicijative i koje bi

stranke mogle podržati smjenu Lagumdžije i Osmića

OSMIĆ OSTAJE,LAGUMDŽIJA

LETI!?

Zastupnici SBB-a i SDA glasat }e zasmjenu Lagumd ije, pa je njegova

sudbina u rukama Dodikovog

SNSD-a i ôvi}evog HDZ-a


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 13/6812.6.2014. I SLOBODN BOSN

HO]E LI PRE@IVJETI SDP-ovi MINISTRI

KRUG SE ZATVARA Lider SDP-a Zlatko Lagumdìjaizgubio je naklonost koalicionih

partnera i doveo u pitanje opstanak u vlasti SDP-a na dràvnoj razini

NACIONALNA KVOTA Ministar odbrane Zekerijah Osmi}

ne}e biti smijenjen kako Vije}eministara ne bi ostalo bez ijednog

bo{nja~kog ministra



biv{i {ef bh. diplomatije.Takav scenarij razmatra se u nekoliko

parlamentarnih stranaka, me|u ostalim i uSDA, ~iji je najuì vrh po~etkom sedmice,iza zatvorenih vrata, slu`beno zauzeo stavda zastupnici SDA u Parlamentu BiHglasaju protiv smjene ministra Osmi}a, alida podrè smjenu ministra Lagumdìje!

Ovaj razli~it odnos prema dvojiciministara iz iste partije obrazloèn jedvojakim argumentima. Smjena obaministra, i Osmi}a i Lagumdìje, ne dolaziu obzir iz prostog razloga {to bi u tomslu~aju bio blokiran rad i odlu~ivanjeVije}a ministara BiH, budu}i da unjegovom sastavu ne bi bilo ni jednogministra iz reda Bo{njaka. Jer, i ustavna i

poslovni~ka odredba nalaè da ni jednuodluku Vije}e ministara ne moè usvojitiako za nju nije glasao makar jedan ministar iz reda sva tri konstitutivna naroda.

Osim toga, ministar Osmi} posve jekorektno obavljao du`nost i na postoji niti

jedan krupniji razlog za njegovu smjenu.U slu~aju Lagumdìje, stvari stoje bitno

druk~ije. Ne samo u SDA, nego i u ve}iniostalih parlamentarnih stranaka, Lagum-dìja se ozna~ava kao glavni uzro~nik

permanentne krize vlasti koja traje jo{ od parlamentarnih izbora 2010. godine, kada

je tvrdoglavo insistirao na preuzimanju~elne pozicije u Vije}u ministara BiH koja

je po principu nacionalne rotacije pripadaHrvatima. Tek 17 mjeseci nakon izbor

pod èstokim pritiskom doma}e javnostime|unarodne zajednice, odustao je o

premijerske pozicije i deblokira

konstituiranje Vije}a ministara BiH.IZ KRIZE U KRIZU

Nekoliko mjeseci nakon toga, izazva je novu politi~ku krizu zahtjevom da se tek konstituirane vlasti na svim razinameliminira vode}a stranka bo{nja~konaroda SDA i da se u vlast uvede do tadopoziciona stranka SBB FahrudinRadon~i}a. Akcija smjene SDA trajala skoro godinu dana a rezultirala j

polovi~nim „uspjehom“: SDA eliminirana iz vlasti na dràvnoj razini, nuspjela je zadràti skoro sve pozicije n

razini kantonalne i federalne vlasti. Na koncu, nakon neuspjelog obra~un

sa SDA, Lagumdìja se zavadio i sa svojinovim koalicionim saveznikom Fahrudinom Radon~i}em, koji je, posvrazumljivo, bio nezadovoljan ponu|enimrvicama vlasti na dràvnoj razinO~ekivao je cijeli izborni plijen koji mu Lagumdìja ~vrsto obe}ao nakoeliminacije SDA. No, kako se to nidesilo, razo~arani Radon~i} okrenuo svom snagom protiv aktuelne vlasti u koj

je i sam djelimi~no participirao. Otvoren

je bodrio martovske proteste gra|ana, ~aku trenutku kada su izmakli kontroli prerasli u uli~no nasilje, usmjeravajugra|anski bunt prema koalicionoj vlasSDP-a i SDA, zbog ~ega je na koncRadon~i} i smijenjen s pozicije dràvnoministra sigurnosti.

To su glavni razlozi zbog kojih }zastupnici SDA glasati za smjenu ministLagumdìje. Pri tome, uop}e nisu uvjereda }e za smjenu Lagumdìje biti dovoljnruku iz ostalih partija, ali ni najmanje im n

bi smetalo da Lagumdìja poli ti~„preìvi“ uz podr{ku Dodikovog SNSD-a

ôvi}evog HDZ-a! Dapa~e!


ÊTVRTA REKONSTRUKCIJA VIJE]A MINISTARA

Osim navedenih, manje-vi{eprincipijelnih primjedbi na „lik i djelo“ Zlatka

Lagumdìje, SDA ima i jedan dodatni,uskostrana~ki motiv da se obra~una sLagumdìjom. U vrhu SDA vlada op}euvjerenje da je Lagumdìja uloìo silan trudi energiju poku{avaju}i potaknuti frakcijskeborbe i produbiti podjele izme|u kadrovaodanih Izetbegovi}u i kadrova lojalnih

Tihi}u. Vjeruje se da je lider SDP-a tajnopodupirao „pobunu“ Bakira Alispahi}a,

nakon {to je smijenjen iz Kadrovskekomsije SDA, a navodno je bodrio ibiv{eg reisa Mustafu Ceri}a da sekandidira za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH, ra~unaju}i da biupravo SDP mogao profitirati na podjelibo{nja~kih glasa~a.

ZAVADI PA VLADAJ

Lagumdžija podupire frakcijskuborbu u SDA

Inicijativa SBB-a za smjenu ministaraLagumdìje i Osmi}a obrazloèna je naprili~no neuvjerljiv na~in: Osmi}u se stavljana teret ~injenica da je na proslavi DanaTre}eg pje{adijskog puka u Banjoj Luciintonirana himna Republike Srpske, dok sesmjena Lagumdìje obrazlaè navodnimzahtjevima demonstranata koji su izrazito

„nezadovoljni radom ministra Lagumdìje“!Za sada je izvjesno da }e za smjenu

Lagumdìje glasati svi zastupnici iz SBB-ai SDA, i da }e ve}ina zastupnika izopozicije biti suzdràna. To prakti~nozna~i da }e Lagumdìjinu sudbinu odlu~itizastupnici iz Dodikovog SNSD-a iôvi}evog HDZ-a.

NEUVJERLJIVI ARGUMENTI SBB-a

„Građani nezadovoljni radomLagumdžije“!?

OD LJUBAVI DO MR@NJESavez izme|u Radon~i}a i Lagumdìjetrajao je svega desetak mjeseci





Nepunih sedamnaest godina, nakon{to je 6. oktobra 1997. sasplitskog aerodroma ispra}en uDen Haag, jedan od osniva~a iratnih potpredsjednika „Herceg-

Bosne“ Dario Kordi} vratio se u petak uHrvatsku, kao posljednji iz skupine oddeset Hrvata iz Viteza i Busova~e,optuènih za ratne zlo~ine nad Bo{njacima

u srednjoj Bosni. Osu|enog je ratnog

zlo~inca u Zagrebu do~ekala ista druìnakoja ga je prije 16 godina i osam mjeseciotpremila u pritvorsku jedinicu u Scheve-ningenu, predvo|ena danas politi~kim ivojnim umirovljenicima Ivi}em Pa{ali}em iLjubom ]esi}em Rojsom. Na{li su se tu igenerali @eljko Glasnovi} i Stanko SoptaBaja, nekada{nji hrvatski ministar pravdeZvonimir [eparovi}, biv{i saborskizastupnici Zdravko Tomac i AntoKova~evi}, te cijela galerija gotovo posvezaboravljenih desni~ara, koji se posljednjihgodina prigodno okupljaju samo nado~ecima „ha{kih uznika“. No, osim

njegovih sugra|ana Lidije BradareMarinka âvare (~ija je obitelj kumsvezana s Darijem Kordi}em), te oko dvistotine pristalica iz Posu{ja, Tomislavgradi [irokog Brijega, ratnog lidera HDZ-a ni

pozdravio nitko od strana~kih kolega BiH.

KORDI]U JE TREBAO SLOBODANPROLAZ KROZ AHMI]E

Prvostupanjskom presudom Ha{kosuda Dario Kordi} je 26. februara 200

progla{en krivim za protupravno zatvarancivila i ne~ovje~no postupanje, napade n


DARIO KORDI] NA SLOBODI

Osuđeni ratni zločinac DARIO KORDIĆ od prošlog se tjedna nalazi na prijevre-menoj slobodi, kao posljednji član „viteške skupine“, koju su tadašnji hrvatski

predsjednik FRANJO TUÐMAN i njegovi obavještajci i generali u jesen 1997.isporučili Haškom tribunalu; nakon gotovo 17 godina provedenih iza zatvorskih

zidina Kordić tvrdi da više nema političkih ambicija, da neće dozvoliti da senjegovo ime koristi u predizbornoj kampanji i da se posvećuje Bogu i obitelji

EVAN\ELJE PO DARIJU KORDI]U

U B I J S V E I V R A T I S E S A M

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

POVRATAK BOBANOVOG ITU\MANOVOG JASTREBA Biv{i potpredsjednik “Herceg-Bosne”Dario Kordi} oslobo|en je pro{log tjedna,nakon dugogodi{nje robije



civilno stanovni{tvo i bezobzirno razarannjihove imovine, progone na politi~korasnoj i vjerskoj osnovi, ubojstva i drugnehumana djela, i osu|en na 25 godinzatvora. U istom je sudskom proces

presu|en i ratni zapovjednik Vite{k brigade HVO-a Mario êrkez, kojem izre~ena petnaestogodi{nja zatvorskkazna. Pravomo}nom presudom Me|unrodnog tribunala za ratne zlo~ine, koja objavljena u decembru 2004., potvr|ena

prva sudska odluka u Kordi}evom slu~ajdok je njegovom ratnom suborcu êrkezzatvorska kazna smanjena na {est godinKlju~ni su dokazi u tom sudskom procesme|utim, u ha{koj sudnici pokazani godindana ranije, pred @albenim vije}em koje odlu~ivalo o pravomo}noj presudi ratnozapovjedniku HVO-a u srednjoj Bosgeneralu Tihomiru Bla{ki}u, raniosu|enom na 45 godina zatvora.

Nakon {to su, podsjetimo, Bla{ki}eodvjetnici Ante Nobilo i R asell Hayma

do{li do vojne dokumentacije, koja je ranij


ZA DOM SPREMA

Dario Kordi} se u Zagreb vratio glume}i katoli~kog

isposnika, dolazak u Busova~u najavio zapetnaestak dana

DOBRODO[LICA ZA RATNOG ZLOÎNCA Umirovljeni hrvatski generali @eljko Glasnovi} i Stanko Sopta Baja

OD HA[KOG UZNIKA DO KRISTOVOG SVJEDOKA Kordi}eva supruga i prijatelji tvrde da se on potpuno posvetio vjeri



bila skrivena u arhivama HVO-a i hrvatsketajne slu`be u Zagrebu, Sudu su

prezentirani posve novi dokazi ozapovjednom lancu odgovornih zastravi~an zlo~in nad 116 bo{nja~kihstanovnika Ahmi}a.

Pored povjerljivih izvje{}a koje je 1994.tada{njem hrvatskom predsjedniku FranjiTu|manu slao njegov sin Miroslav, u tovrijeme {ef krovne obavje{tajne slu`beHIS-a, Bla{ki}evi su branitelji prona{li iizravne svjedoke, spremne govoriti o

pravom odnosu politi~kih i vojnih snaga usrednjoj Bosni u vrijeme sukoba ArmijeBiH i HVO-a. Jedan od najva`nijihsvjedoka bio je i Vladimir [anti}, u ratuzapovjednik Prve satnije 4. bojne Vojne

policije HVO-a u Vitezu, koji je poslijeizricanja prvostupanjske presude priznaokrivnju i izrazio spremnost na suradnju, uzamjenu za blaù zatvorsku kaznu. [anti}

je svjedo~io da su napad na bo{nja~ko seloAhmi}e kod Viteza izveli pripadnici Vojne

policije HVO-a, odnosno postrojbe zaspecijalne namjene Jokeri , u ~etiri skupinekojima su, pored njega, komandovali Pa{koLjubi~i}, Tomislav Vlaji} i Miroslav Bralo.Svjedok-insider je tako|er priznao da jeodluka o zauzimanju Ahmi}a donesena 15.aprila 1993. (dan prije napada), na sastankuhrvatskog politi~kog rukovodstva srednjeBosne. Vojnim je policajcima tada re~enoda Dariju Kordi}u i njegovom najblièmsuradniku Ignacu Ko{tromanu morajuosigurati slobodan prolaz kroz Ahmi}e, na

putu od Viteza do Busova~e. „Dario Kordi}i Ignac Ko{troman odgovorni su za zlo~in u

Ahmi}ima. Pukovnik Bla{ki} nema ve}egutjecaja na planiranje vojnih akcija, {to ~ineisklju~ivo Kordi} i Ko{troman“, navodi seu tajnom izvje{}u koje je MiroslavTu|man, godinu dana poslije masakra,

poslao svom ocu. Dodajmo tome da jenakon otkri}a novih dokaza i iskaza vi{esvjedoka Tihomiru Bla{ki}u kaznadrasti~no smanjena - osu|en je na devetgodina zatvora, da su na slobodu pu{teni

bra}a Zoran i Mirjan Kupre{ki}, kao injihov ro|ak Vlatko Kupre{ki}, ali i da suubrzo poslije otpe~a}ene nove optu`nice

protiv Pa{ke Ljubi~i}a i Miroslava Brale(obojica su kasnije priznali krivnju).Istodobno su naknadno prona|eni dokazisamo dodatno uvjerili ~lanove @albenogvije}a da je prvostupanjska presuda DarijuKordi}u bila pravi~na.

HA[KI OSU\ENIK,BORAC PROTIV ABORTUSA

Posljednjih osam godina ìvota Kordi} je proveo u zatvoru Karlaua, u austrijskomgradu Grazu, gdje su ga uz ~lanove najblièfamilije i pokojeg ratnog suborca i

politi~kog istomi{ljenika, posje}ivali jo{

samo sve}enici. Njegova supruga Venera

Kordi} u me|uvremenu je sa troje njihovedjece iz Busova~e trajno preselila u Zagreb,gdje je Kordi}eva obitelj dobila stan. Iakose narednih godina oku{ala i u politici, kaokandidatkinja Hrvatskog bloka (politi~kegrupacije sastavljene od biv{ih HDZ-ovacau Hrvatskoj, koje je iz te strankesvojedobno „pomeo“ Ivo Sanader),Venera

Kordi} ~ak ni zahvaljuju}i suprugovoj„slavi“, nije uspjela izboriti mjesto uHrvatskom saboru. Vremenom zaboravlje-na od svih, predratna {kolska pedagogica uBusova~i Venera Kordi} je u Zagrebuizdràvala djecu prodaju}i knjige. Tek naknadno je sina Vladimira zaposlila uhrvatskim Oruànim snagama, dok suk}erke Marija i Elizabeta jo{ uvijek studentice. „Moj je mu` od dolaska u Graz

iz Haaga osje}ao da je dobio poslanje bisvjedok Isusa Krista, ìvjeti porukevan|elja unutar zatvorskih zidinaobja{njavala je Venera Kordi} nagvjersko preobra}enje svoga suprugnavode}i kako ha{ki osu|enik svakodnevnmoli za nero|enu djecu i `rtve poba~aja?

Kordi} se, uistinu, po dolasku n

zagreba~ki Aerodrom, sude}i premizgledu, stylingu i porukama, doimao popkakvog katoli~kog isposnika. Na prigovoi àlbe prijatelja odgovarao je porukam„Sve Bog pamti“ i „Sve }e to Boproviditi“, ali i dalje ustrajavaju}i da nevin u zatvoru proveo vi{e od 16 godinVe} je najavio kako }e, poslije konzultacisa svojim odvjetni~kim timom, traìnaknadnu pravnu ekspertizu sudsko

procesa.Premda ne treba sumnjati da b

novoprido{li „ha{ki uznik“ bio rado vi|egost na predizbornim skupovima, DarKordi} je, barem prema tvrdnjama njem

bliskih prijatelja, kazao da trenuta~no nem politi~kih ambicija. Rekao je i kako ne}dozvoliti nikome, pa i nekada{njistrana~kim kolegama iz HDZ-a, da njegovime koriste u dnevnopoliti~ke svrhe, i da }se narednih mjeseci posvetiti isklju~ivsvojoj obitelji. No, nije isklju~io mogu}noda }e, ~im u Hrvatskoj izvadi osobndokumenta, do}i u posjetu familiji

prijateljima u Busova~i. Navodno da DarKordi} dolazak u BiH planira ve} kraje

juna, ali i da strahuje od reakcija njegov

mnogobrojnih `rtava.


DARIO KORDI] NA SLOBODI

Do~ek ha{kog osu|enika DarijaKordi}a na zagreba~kom Aerodromu

organizirali su i financirali njegove biv{estrana~ke kolege, trenutno okupljeni uudruènju Prijatelji , kojim predsjedavanekada{nji vatreni HDZ-ovac VinkoZori}. ^lanovi te udruge su prije desetakdana u Eko-selu Grabovica kodTomislavgrada sazvali donatorsku ve~eruza Darija Kordi}a, na kojoj su okupili oko450 gostiju i dvije vode}e hrvatskeestradne zvijezde - Mate Buli} i MarkoPerkovi} Thompson. Kako je svakiuzvanik morao donirati po 100 KM, na„humanitarnoj ve~eri“ za osu|enog ratnogzlo~inca prikupljeno je oko 40.000 KM, stim da su Kordi}evi prijatelji najavili jo{sli~nih donatorskih skupova. Novac jeodmah uru~en obitelji Darija Kordi}a jer,

navodno, ha{ki osu|enik nije imao novcani za avionsku kartu od Be~a do

Zagreba.

DONATORSKA VEÊRA

Za Darija Kordića besplatnopjevali Thompson i Mate Bulić

Marko Perkovi} Thompson

HERCEG BOSNOSRCE PONOSNODario Kordi} iz ratnih

dana



Dugoo~ekivani Zakon o medicin-ski potpomognutoj oplodnji uFederaciji BiH, koji je kona~notrebao biti usvojen na sjedniciZastupni~kog doma Parlamenta

FBiH 4. juna, nije dobio dovoljan brojglasova parlamentaraca.

Za dono{enje Zakona bilo je potrebno

najmanje 50 glasova - 43 zastupnika podràla su Zakon, protiv je bilo osamzastupnika, a njih 16 bili su suzdràni.Zakon o medicinski potpomognutojoplodnji pripremljen je i uskla|en sa svimvaè}im evropskim regulativama jo{ prijedvije godine. U javnoj raspravi koja jeodràna u novembru pro{le godine usvojenesu sve sugestije koje se ti~u pomenutogZakona. Zakon je u vi{e navrata dolazio nadnevni red u Parlamentu, ali je glasanjeodga|ano nekoliko puta zbog„prioritetnijih“ pitanja. Vlada FederacijeBiH tako|er je dala jednoglasnu podr{ku

ovom Zakonu, a na pomenutoj sjedniciZastupni~kog doma nije bilo niti jedne

primjedbe ili sugestije na pripremljeniZakon. No, sve to nije sprije~ilo zastupnikeHDZ-a BiH i HDZ 1990 da glasaju protiv,dok su iz SDA i R adon~i}evog Saveza za

bolju budu}nost uglavnom bili suzdràni, amnogi zastupnici su doslovce pobjegli izsale uo~i po~etka glasanja! Zakon su

podràli prisutni zastupnici i zastupniceSDP-a BiH, zatim zastupnici i zastupnice

Narodne stranke Radom za boljitak iStranke za BiH, zastupnica DNZ-a dr.Hafeza Sabljakovi}, zastupnica A-SDA dr.Jasminka Duri}, kao i dr. Hazim Kapi},

biv{i ~lan i zastupnik SBB-a, koji je zajednosa kolegom Nihadom Alikadi}em napustioSBB i njihov strana~ki klub. „Za“ je glasaoi manji broj zastupnika SDA, me|u kojimasu Irfan Ajanovi}, Edin Mu{i}, dr. EnverMujala, Mehdin Selimovi}, Safet Softi},Osman Suljagi} i Edhem Veladì}.

Nekoliko je razloga zbog kojih Zakonnije pro{ao u Parlamentu: prvi se ogleda u~injenici da je aktuelni ministar zdravstvaFederacije dr. R usmir Mesihovi} ~lan SDP-a BiH {to je bio dovoljan argument

pojedinim zastupnicima da ovaj Zakon

proglase „SDP-ovim“, a o ~emu jeslavodobitno izvijestio i Radon~i}evDnevni avaz u tekstu pod naslovom: Pao SDP-ov zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, ministar Mesihovi} povukao sve

prijedloge . Drugi, i vjerovatno jo{ va`nijirazlog treba traìti u tome {to su zbognepostojanja ovakvog Zakona gra|ani igra|anke Federacije ve} godinama

primorani pla}ati desetine hiljadamaraka/eura privatnim klinikama za skupe

postupke vje{ta~ke oplodnje, a mnogi odvlasnika tih klinika sumnjive reputacijeimaju zajedni~ke (~itaj: finansijske)interese sa predstavnicima pojedinih

politi~kih partija - uglavnom onih koje sutokom glasanja bile „suzdràne“.

O poslanicima dva HDZ-a i dijela kluba

SDA koji nas izostankom svoje podr{kZakonu „iz vjerskih razloga“ vra}aju direktnu srednji vijek, suvi{no je i tro{iti rije~i. Ana{e „ène, majke, kraljice“ u politici koje sglasale protiv ovog Zakona, ili su namjernizostale sa sjednice, svakako zavrje|uju da

posebno spomenemo. Ovo su njihova imenAmela Me{i} i Melika Mahmutbegov(SDA), K atica êrkez, Tanja Vu~i}, LjilZovko i Slavica Josipovi} (HDZ BiH). Bosni i Hercegovini svaki {esti par suo~ava sa problemom steriliteta. Pomenuzastupnice i njihove strana~ke kolege, kaosvi ostali koji su glasali protiv Zakona medicinski potpomognutoj oplodnji, jalosu, o~igledno, samo kada je u pitanjdono{enje zakonskih propisa od kojih oni ko

su ih birali mogu imati stvarnu korist.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

KAKO SU „SAHRANJENE“ BEBE IZ EPRUVETE

Zbog osvete SDP-u, privatnih „talova“ i vjerskihrazloga zastupnici Parlamenta FBiH odbili donijeti

Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji!

BH. PARLAMENTARCI U JO[ JEDNOJ BESRAMNOJ EPIZODIPoliti~ke manipulacije na {tetu gra|ana kojima je jedina èlja da osnuju porodicu

Dr. RusmirMesihovi}



O p}inski sud u Sarajevu u petak, 6.

juna, zbog nelikvidnosti hotelaHoliday ve}e od dva i po milionamaraka otvorio je ste~ajni

postupak. Ste~aj je, ina~e, pokrenut na zahtjev radnika, kojima duèod tri godine nije upla}eno penzijsko izdravstveno osiguranje, a od novembra

pro{le godine ne primaju ni pla}e. Svestrane u postupku - radnici, ve}inski vlasnik Austrijanac Jakob Kuess, koji navodno imastatus svjedoka pokajnika u slu~aju Hypo Alpe Adria bank u Austriji, i predste~ajniupravnik Nedim Memi} bili su saglasni sotvaranjem ste~aja. Me|utim, otvaranju

ste~aja prethodila je prava drama. Naime, uutorak, 3. juna, predste~ajni upravnik Holidaya Nedim Memi} napadnut je i

brutalno pretu~en ispred svoga stana uRadni~koj ulici u Sarajevu. Op}inski sud je10. juna imenovao ste~ajnog upravnikaHolidaya Nijaza Dervi{i}a, ina~e direktorai vlasnika Revizije Dervi , pred kojim }e sena}i teàk posao.

MITO, BEKRIJOKako smo ranije pisali, ve}inski vlasnik

Holidaya, Austrijanac Jakob Kuess, dvadana prije progla{enja predste~ajnog

postupka, sa firmom Hrid d.o.o. na ~ijem~elu je Alen êngi}, vlasnik restorana Park

prin~eva , potpisao je ugovor o najmuhotela. Naknada koju firma „Hrid“ treba

platiti Kuessu prema ugovoru iznosi 30 procenata od operativne dobiti, odnosno 30 procenata od dobiti koje nema, obzirom da je Holiday u finansijskoj buli „te{koj“ 2,5miliona KM. Pozivaju}i se na (i)legalni

ugovor, êngi} je u vi{e navrata poku{aou}i u posjed, odnosno „zauzeti“ hotelHoliday. Kako nezvani~no saznajemo,êngi} je predste~ajnom upravnikuMemi}u najprije ponudio mito. Navodno,êngi} je bio spreman Memi}u mjese~no

pla}ati izme|u 15 i 20 hiljada eura, samo dase Memi} ne bavi svojim poslom i za mirina oba oka. Kada je Memi} odbaciovelikodu{nu ponudu, êngi} mu je biospreman isplatiti znatno ve}i iznos samo daMemi} Op}inskom sudu u Sarajevu

podnese ostavku na mjesto predste~ajnogupravnika. Ni tu ponudu Memi} nije

prihvatio, a u me|uvremenu êngi} jenajavio da }e uz pomo} svojih za{titarahotel Holiday zauzeti silom. êngi} nijeispunio dato obe}anje, odnosno hotelHoliday nije zauzeo silom, ali su zatodvojica nepoznatih napada~a sa~ekala i

pretukla Memi}a dok se s posla vra}aoku}i.

NAPADI I PRIJETNJEMemi} je policiji prijavio da su ga

napala dva njemu nepoznata lica te da jenakon napada sa njemu nepoznatogtelefonskog broja primio prijete}i SMS.Dan nakon fizi~kog napada i primanja

prijete}ih SMS-ova Memi} se sastao saAlenom êngi}em, kojeg je obavijestio da}e se povu}i iz Holidaya, odnosno da }e


HRONIKA NAJAVLJENE PROPASTI

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Općinski sud u Sarajevu šestog juna otvorio je stečajni postupak hotela„Holiday“, a desetog juna za stečajnog upravnika imenovao je Nijaza Dervišića.

Međutim, otvaranju stečaja prethodila je prava drama jer je trećeg junapredstečajni upravnik „Holidaya“ Nedim Memić napadnut i brutalno

pretučen, a prijećeno je njemu i njegovoj porodici

IZGUBLJENA BITKA

Sve strane u postupku - radnici,ve}inski vlasnik i predste~ajni

upravnik - bili su saglasni

s otvaranjem ste~aja

H O T E L H O L I D A Y



podnijeti ostavku na mjesto predste~ajnog upravitelja. Nakonzavr{enog razgovora sa êngi}em,

Nedim Memi} navodno je s istogtelefonskog broja dobio SMS ukojem je stajalo - napravio si pravi

potez. Ipak, Memi} nije morao podnijeti ostavku jer je Op}inskisud u Sarajevu otvorio ste~ajni

postupak, a za ste~ajnog upravnika

imenovao je Nijaza Dervi{i}a.Sam Memi} doskora je vjerovao

kako }e on biti imenovan za ste~ajnoupravnika, ali nakon fizi~kog napadi ozbiljnih prijetnji upu}enih njemunjegovoj porodici Memi} je zaklju~da borba za posrnuli Holiday nivrijedna truda. Tu vru}u stolic

prepustio je Nijazu Dervi{i}u koji } po svemu sude}i, morati rasprodaimovinu Holidaya kako bi namirdugove i povjerioce, a tome }e

protiviti êngi} kojemu je jedinèlja da u|e u posjed Hotela. ukoliko êngi} u|e u Holiday,njega }e mo}i biti izba~en samsudskim putem, za {to treba vremena koje }e êngi} iskoristiti dnamakne koju paru.


BANKROT HOTELA HOLIDA

AUSTRIJSKA POSLA Vlasnik Holidaya Jakob Kuessnavodno ima status svjedokapokajnika u slu~aju Hypo Alpe Adriabank u Austriji

STEÂJOp}inski sud u Sarajevu upetak 6. juna pokrenuo jeste~aj Holidaya, a 10. junaza ste~ajnog upravnika

imenovan je Nijaz Dervi{i}



M

irsad [ijak, dugogodi{njinastavnik muzi~ke kulture u

selu Careva ]uprija kodOlova, vjerojatno je jediniosu|enik u BiH koji je dva

puta, u dva odvojena sudska procesa, progla{en krivim za kazneno djelo ratnogzlo~ina. Prvu optu`nicu protiv [ijka, u ratu

pripadnika Vojne policije 122. lake brigadeArmije BiH u Vare{u, podiglo jeKantonalno tuìteljstvo u Zenici, stavljaju}imu na teret premla}ivanje zarobljenogvojnika HVO-a, ali je nepravomo}nomsudskom odlukom (od 5. juna 2007.)oslobo|en krivnje. Me|utim, nakonàlbenog postupka pred Vrhovnim sudom

Federacije BiH, Mirsad [ijak je dvijegodine kasnije ipak osu|en na 12 mjesecizatvora. No, nedugo nakon {to se u prolje}e2011. na{ao na slobodi, [ijka je do~ekalanova optu`nica - zbog ratnog silovanja, okojem na su|enju pred zeni~kim Kanto-nalnim sudom nije bilo ni govora.

PRIZNAJEM, KRIV SAM„Priznajem da sam kriv i da sam u

revoltu nekoliko puta udario tog zaroblje-nika. Svoju sam kaznu izdrào i s tim samse davno pomirio. Ali se ne mogu pomiritida sam progla{en krivim za silovanje ènekoju poznajem cijelog ìvota“, kazao nam

je na po~etku razgovora Mirsad [ijak, pokazuju}i pravomo}nu presudu Suda BiHod 10. aprila, kojom mu je potvr|ena kaznazatvora od sedam godina. „U Kazneno-popravni zavod Zenica se trebam javitinarednog ponedjeljka, ali sam zatraìo

odgodu izdràvanja kazne. Sam brinem ostaroj, nepokretnoj majci, ne znam kome daje ostavim“, obja{njava [ijak, dok nam

pokazuje hrpu dokumenata koje je prikupiodokazuju}i svoju nevinost. Izme|u ostalih,i ratni dnevnik koji je vodio u januaru 1994.

kada je, prema navodima iz sudske presudsilovao svoju susjetku Hrvaticu. Podsjetmo da je zbog silovanja iste ène, odnosnkaznenog djela ratnog zlo~ina protcivilnog stanovni{tva, na sedmogodi{njrobiju osu|en i Muhidin Ba{i}, sada ve

biv{i {ef Odjela za borbu protiv orgaiziranog kriminala u Obavje{tajnsigurnosnoj agenciji BiH (OSA). Ba{i}u jkako nezvani~no doznajemo, nakon {to Sud BiH prije mjesec dana potvrd

prvostupanjsku presudu (iz januara pro{


RATNI ZLOÎN SILOVANJE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Pravomoćnom presudom Suda BiH koja je objavljena prije mjesec dana potvrđenesu kazne MUHIDINU BAŠIĆU i MIRSADU ŠIJKU, osuđenim na po sedam godina

zatvora zbog ratnog silovanja žene hrvatske nacionalnosti u Varešu: iako su iBašić, ranije dugogodišnji šef Odjela za borbu protiv organiziranog kriminala uOSA-i, i Šijak, nastavnik muzičke kulture, proglašeni krivim, u kontroverznom

sudskom postupku nije utvrđeno zašto je zaštićena svjedokinja petnaest godinaskrivala mračnu tajnu, niti je bilo drugih svjedoka tog zločina

PRAVDA ZA @RTVU, ILIPRAVNO NASILJE

Muhidin Ba{i} i Mirsad [ijak su osu|eni nadugogodi{nje robije, jer je Sud BiH povjerovao iskazu

samo jedne za{ti}ene svjedokinje

KRAJ OBAVJE[TAJNE KARIJEREMuhidin Ba{i} godinama je bio najva`nijioperativac OSA-e, ali je nakon pravomo}nepresude ostao bez posla



godine), prije nekoliko dana u OSAuru~en otkaz. Njihova `rtva, koju oboji

poznaju od ro|enja, budu}i da su iz istosela, i danas sa suprugom ìvi u Vare{u, a

je njezin identitet, za trajanja sudsko postupka, ostao za{ti}en.

Svjedokinja je Mirsada [ijka Muhidina Ba{i}a prijavila 2009., petnaegodina nakon {to su je, kako je tvrdilsilovali zajedno sa jo{ dvojicom nepoznat

mu{karaca, koji ni do danas nisotkriveni?! Prema njezinom iskazsilovanje se dogodilo 25. januara 1994kada je do{la u zgradu [umarsk

privrednog dru{tva u Vare{u, gdje se u vrijeme nalazio pritvor za zarobljen

pripadnike HVO-a. Svjedokinja je kazada je krenula u posjetu bratu, koji je raniuhap{en kao pripadnik vojne sigurnosHVO-a u Vare{u (u pritvoru je proveo tmjeseca), ali je nakon kratkog susreta snjim nasilno obljubljena, i to u zajedni~ktrpezariji, gdje su je silovala ~etvoric

mu{karaca. Zlo~in se, navela je svjedkinja, dogodio u jutarnjim satima, ali nsu|enju nitko od biv{ih pripadnika Vojn

policije Armije BiH koji su bili smje{teniistoj zgradi nije mogao potvrditi njeziskaz, iako je trpezarija u to vrijeme obi~n

bila puna vojnika. Jednako tako niti jedasvjedok na su|enju nije izjavio da je 2

januara ‘94. u objektu koji je koristila Vojn policija vidio Muhidina Ba{i}a, tada{njena~elnika Odjeljenja Slu`be dràvn

bezbjednosti RBiH (SDB) u OlovIstodobno se Ba{i} branio kako je istodana bio na posve drugom zadatku u Olov

ali njegove tvrdnje Sud nije prihvatio, kani druge dokaze obrane dvojice optuènikkoji su upu}ivali da je svjedokinja mogimati posve druge motive, prije nego {to s petnaest godina zaka{njenja prijavisilovanje.

ISKAZ MRTVOG SVJEDOKA„Ovo je zahtjev za provo|enje istrag

protiv osam oficira Drugog korpusARBiH koji je u prolje}e 1996. upu}eVi{em javnom tuìteljstvu Travnik, ssjedi{tem u Vitezu. Hrvatski istraìtelji snaveli imena svih Hrvatica koje su silovan

u Vare{u, vrijeme i mjesto zlo~ina, ali sèna koja je mene optuìla nigdje nspominje“, pokazuje nam Mirsad [iljadokumente do kojih je uspio do}spremaju}i svoju obranu. On kaè da je nzahtjev Vije}a Suda BiH izvr{engrafolo{ko vje{ta~enje i njegovog ratnodnevnika, da je vje{tak potvrdio kako [iljani{ta naknadno nije dopisivao, ali da sunisu povjerovali zabilje{kama premkojima je na dan silovanja bio u Kaknj„Svjedok Rifet Alihodì}, koji je navodn`rtvu tog dana dovezao u Vare{, zajednoMustafom Mujezinovi}em, izjavio je da mvidio rano ujutro, izvan zgrade, prije neg

12.6.2014. I SLOBODN BOSN 2

@ENE - @RTVE RAT

MIRSAD [IJAK, DVOSTRUKI RATNI ZLOÎNAC“Svoju sam kaznu izdrào i s tim sam se davno pomirio. Ali se ne mogu pomiritida sam progla{en krivim za silovanje ène koju poznajem cijelog ìvota“

MIRSAD [IJAK, DVOSTRUKI RATNI ZLOÎNAC“Svoju sam kaznu izdrào i s tim sam se davno pomirio. Ali se ne mogu pomiritida sam progla{en krivim za silovanje ène koju poznajem cijelog ìvota“



{to sam sa Sabahudinom Opertom krenuona put“, dodaje [ijak, napominju}i daAlihodì}a dobro poznaje, jer je godinama

bio direktor Osnovne {kole u kojoj je predavao. Svjedo~enje Rifeta Alihodì}a senavodi i u sudskoj presudi, kao i iskazMustafe Mujezinovi}a, iako je druginavodni svjedok Mujezinovi} umro jo{1997. godine?! No, ovdje brojnimkontroverzama u sudskom procesu [ijku iBa{i}u nije kraj.

Medicinska dokumentacija za{ti}enesvjedokinje do koje su do{li braniteljiMuhidina Ba{i}a i Mirsada [ijka,

potvr|uje, naime, da je ona, prije nego {to je prijavila silovanje, poku{ala dobiti prijevremenu, invalidsku mirovinu. No, budu}i da osim tegoba s {titnom `lijezdomnije imala ozbiljnijih zdravstvenih

problema, lije~ni~ka je komisija odbilanjezin zahtjev, uz zaklju~ak da nemanikakve invalidnosti. Potom se svjedokinjaza pomo} obratila svom poznaniku i

zemljaku, psihijatru Goranu Grabovcu,ina~e uposlenom na federalnom Institutu zamedicinska vje{ta~enja zdravstvenog stanjau Sarajevu. Doktor Grabovac }e potom,samo petnaestak dana poslije nalaza

prvostupanjske lije~ni~ke komisije,„ustanoviti“ da je svjedokinja oboljela od

posttraumatskog stresnog poreme}aja(PTSP). Iako je zahvaljuju}i „dijagnozi“doktora Grabovca dobila mirovinu, tijekomsudskog postupka je utvr|eno da jedna odlije~nica, koja je prema slu`benojdokumentaciji bila u Komisiji za ocjenuradne sposobnosti za{ti}ene svjedokinje,

uop}e nije dala svoje mi{ljenje, i da jenjezin potpis falsificiran.

SLU@BENA POTVRDA SILOVANJAKako god, za{ti}ena je svjedokinja

dobila minimalnu mirovinu, ali i „slu`benu potvrdu“ da je silovana iz Udruènja„@ene-`rtva rata“, ~ime je ostvarila pravona mjese~nu nov~anu naknadu u iznosu od560 KM. Znakovito je, me|utim, da uzdravstvenom kartonu svjedokinje pi{e da

je ona, nakon {to je silovana, prvi put oti{lakod lije~nika tek mjesec dana poslije, i to

zbog grlobolje, a da se na probleme s{titnom `lijezdom po~ela àliti deset godinakasnije. Sudskom su vije}u, tako|er,

prezentirani i dokazi da je svjedokinjaantidepresive, koje joj je lije~nik propisaozbog navodnog PTSP-a, uredno podizala uapoteci sve do po~etka 2010., odnosno dok nije po~ela primati mirovinu. îm je njezin

penzionerski status reguliran, naprasno jeozdravila.

Za{ti}ena svjedokinja je dobro pozna-vala Mirsada [ijka i Muhidina Ba{i}a, ali ses obojicom posva|ala u vrijeme rata, upravozbog svog brata, koji je bio raspore|en u

vojnu sigurnost HVO-a. Iako je u vrijeme

hrvatsko-bo{nja~kog sukoba boravila nateritoriju pod kontrolom Armije BiH, svovrijeme bila aktivna u Civilnoj za{titi i uhumanitarnim organizacijama, svjedokinja

je imala razloga da bude kivna na dvojicuobavje{tajaca, jer su i [ijak i Ba{i}islje|ivali njezinog brata oko njegove ulogeu zlo~inu nad bo{nja~kim civilima u

Stupnom Dolu. Svjedokinjin je brat, ina~e,

nakon rata napustio Vare{ i danas ìvi Hrvatskoj. Ona je, pak, samo sedam dannakon {to je, prema vlastitom iskazu bi`rtva mu~kog zlo~ina, nastavila s aktivni

politi~kim i dru{tvenim anga`manomSude}i prema iskazima svjedoka koji su bi{okirani njezinim zaka{njelim otkri}emsamo je jednoj prijateljici kazala da je bi

silovana.


RATNI ZLOÎN SILOVANJE

Za{ti}ena svjedokinja je silovanjenajprije prije pet godina prijavilapredsjednici Udruènja „@ene-`rtve rata“Bakiri Hase~i}, koja je potom postalanjezina najva`nija saveznica. I mada nijepoznato kada je i kako Bakira Hase~i}„certificirana“ da utvr|uje koja je èna bilasilovana, upravo je zahvaljuju}i njojza{ti}ena svjedokinja dobila status ratne`rtve seksualnog nasilja. Na su|enjuMuhidinu Ba{i}u i Mirsadu [ijku su

tako|er svjedo~ile i najbliè suradnice

Bakire Hase~i} - njezina k}erka AmelaMe|useljac (po zanimanju frizerka), koja

je ujedno i tajnica Udruènja „@ene-`rtverata“ i njezina kolegica i ro|aka MelihaMerdì} (po struci trgovac). Iako su tedvije svjedokinje pozvane kako bi govorileo pritiscima Muhidina Ba{i}a na njihovoUdruènje, tijekom ispitivanja su priznalekako ta nevladina organizacija, zapravo,raspolaè velikim financijskim sredstvima.Njihov godi{nji prihod od ~lanarine iznosi

oko 120.000 KM.

MONOPOL NA RATNE @RTVE SILOVANJA

Udruženje „Žene-žrtve rata“vode Bakira Hasečić, njezinakćerka Amela Međuseljac irođaka Meliha Merdžić

OBITELJSKI BIZNISBakira Hase~i}, predsjednicaUdruènja “@ene - `rtve rata”

OBITELJSKI BIZNISBakira Hase~i}, predsjednicaUdruènja “@ene - `rtve rata”





AKADEMSKI FALSIFIKATORI

U BiH DIPLOMEFALSIFIKUJUAKADEMICI, MINISTRI,

DIREKTORI VELIKIH KOMPANIJA...

Prosvjetni inspektori u BiHsvakodnevno se ucjenjuju da }e izgubiti

posao ukoliko objelodane koji visokibh. zvani~nik je vlasnik kupljene diplome

O R I G I N A L - D U P L J A K



Slu~aj ministra MUP-a SrbijeNeboj{e Stefanovi}a, koji je pla-girao doktorat na privatnom

beogradskom univerzitetu “Mega-trend”, poznatom kao “najve}a

prodavnica diploma”, na na{im prostorimanije jedinstven. Studij na “Megatrendu“ suzavr{ile brojne poznate estradne li~nosti odNata{e Bekvalac do Ekstra Nene, zatim

veliki broj voditeljki, manekenki, starleta...To i nije ~udno kada se zna da je izvr{nidirektor fakulteta Milica Gaji}, snaha

pokojnog Slobodana Milo{evi}a, a vlasnik Mi}a Jovanovi}, koji i sam ima plagiranudiplomu.

Uticaj Megatrenda na politi~ku scenuSrbije bio je zna~ajan jer su na njemudiplomirali brojni biv{i i sada{nji ministri.Izuzetak je predsjednik Srbije TomislavNikoli}, koga u narodu, otkako je diplomi-rao na novosadskom Fakultetu zamenad`ment, zovu Toma Diploma. Rektor

pomenutog fakulteta na kojem je Nikoli} postao diplomirani menadèr je profesor Milan Ba~evi}, otac Tomine snahe, odnos-no prijatelj predsjednika Srbije. Nikoodgovoran na tom fakultetu nije mogao

potvrditi da je ikada vidio Tomislava Nikoli}a na ispitu ili nastavi.

[tancanje diploma i doktorata na na{im privatnim, ali i javnim fakultetima odMostara, Trebinja preko Sokoca, Travnika,Kiseljaka, Br~kog, Doboja, Banje Luke,otvara pitanje koliko bh. visokih zvani~nikaima brzo ste~eno diplomu poput Tomislava

Nikoli}a.

Statistika kaè da je svaka deseta diplo-ma u BiH la`na, kaè za na{ list DavorinLesko, glavni prosvjetni inspektor Herce-gova~ko-neretvanskog kantona. On tvrdi da

je inspekcija kojom on rukovodi prona{lalaìrane diplome na gotovo svim fakulteti-ma u Hercegova~ko-nervetanskom kan-tonu.

“Upravo smo dobili neke diplome naprovjeru za koje u startu znamo da sukupljene kao na tr`nici. Ove diplome kojepolicija traì od nas da ih provjerimo izdatesu navodno na Ekonomskom i Pravnomfakultetu u Mostaru, me|utim, imaju la`ne

potpise. Osobe koje su ih potpisle uop{te

nisu dekani i rektori tih fakulteta. Imendu`nosnika, za koja imamo saznanja dimaju kupljene diplome, ne mogu vam rejer smo zbog toga imali velikih problemMi ni jedno rje{enje nismo napravili, a dneko nije intervenirao. Kada smo otkrineke stvari na Sveu~ili{tu u Mostaru, umanismo ostali bez posla. Da ja nemam nekpoliti~ki postament, ve} odavno bih odlets posla. Zbog toga obi~no ne kaèmo da diploma la`na, ve} da nije evidentirana mati~nim knjigama. Trenutno je aktueln

laìranje diploma na liniji Pula - ZagrebMostar. U praksi smo nailazili na nevjervatne stvari. Recimo, u zgradi blizu na{eministarstva otvoren je fakultet. Na radisam ~uo da upisuju studente, kad sapokrenuo istragu, otkrili smo da se Upravnom vije}u tog fakulteta nalaze ljuiz na{eg ministarstva prosvjete. Evposljednji primjer: u jednoj srednjoj {koliMostaru na{li smo brojne nezakonitosti, dbi me poslije toga jedan politi~ar iz SDAMostaru sreo i rekao mi: ‘~ovjek je ipaisplivao.’ Zamislite, ~ovjek je ‘isplivao’ a

{koli ima milion gre{aka i pronevjerio je nstotinu tisu}a maraka. La`ne diplome smoMostaru pronalazili u bankama, poznat slu~aj i dekanice fakulteta sa la`nom diplmom, ali i u uglednim mostarskim prduze}ima. Sada pred izbore kod nas se s tiimenima ~ak trguje. Recimo, neko potegnime osobe za koju sumnja da ima la`ndiplomu, i onda je drì na ledu. Diplomsrednje {kole pla}a se 500 maraka dok scijena fakultetske diplome kre}e od 10 d15 hiljada maraka. Me|utim, mi svakdiplomu moèmo provjeriti, pa ~ak vje{ta~enjem papira”, kaè na{ inspekt

Lesko.

U SREMSKU KAMENICUKADA PO\EM JA…

Dragan âvi}, predsjednik NDP-a,~esto zna re}i da se u Republici Srpskoj toku dana moè ste}i diploma odre|enofakulteta, i da ukoliko osoba do|e na fakutet ranije, istog dana moè postati i magitar.

Veliki broj funkcionera u RepubliSrpskoj ima sporne diplome privatnfakulteta, a me|u njima prednja~e diplomFakulteta za uslu`ni biznis iz Sremsk

Kamenice (FABUS) koji je d


KAKO DO BRZE DIPLOME U Bi

Pi{e: MIRHA DEDI]

Kupovina diploma s privatnih i državnih fakulteta uBosni i Hercegovini je u toj mjeri uzela maha da jeprosvjetna inspekcija utvrdila kako je svaka deseta

diploma u našoj zemlji lažna; naša novinarka istražila je koji visoki funkcioneri u RS-u i FBiH su vlasnici

“sumnjivih” diploma



Univerziteta Educons iz Novog Sada.Ispostava ovog novosadskog fakulteta

bila je registrovana u Grudama, na adresisvadbenog salona Otoka i u jednom hotelu

na Kupresu. U Republici Srpskoj FABUS je prestao sa radom 2006. godine.

Upravo tih godina na ovom Fakultetu zauslu`ni biznis diplomirao je Zoran Gali},nedavno imenovani direktor Grani~ne poli-cije BiH, a u vrijeme sticanja diplome poli-cijski komesar iz Posu{ja. Gali} jeFABUS-ovu diplomu nostrificirao uRepublici Srpskoj i s njom aplicirao zamjesto prvog ~ovjeka Dràvne grani~ne

policije.Vlasnici FABUS-ove diplome su i

Mladen Mili}, direktor Fonda PIO RS-a, zatimMile Banika, pro{logodi{nji kandidat zaglavnog revizora RS-a i biv{i direktor Porezne uprave RS-a, kao i PredragGluhakovi}, aktualni potpredsjednik

Narodne skup{tine i biv{i ministar trgovinei turizma RS-a.

Banika je diplomirao na Fabusu zasamo godinu dana a Mili} je zavr{iododiplomski studij 2004. godine, pri ~emu

je na istom fakultetu magistarski studijupisao 2003. i okon~ao ga 2007. godine.Gluhakovi} je nakon Vi{e tehni~ke {kole uSubotici tako|er diplomirao i magistriraona Univerzitetu Edukons.

U Banjoj Luci je javna tajna da su pro-teklih godina uglavnom zvani~nici srednjihgodina organizovanim autobuskim prevo-zom i{li u Srbiju i zavr{avali fakultete.Me|utim, do danas niko nije postavio

pitanje njihove stru~nosti i validnosti takoste~enih diploma.

DIVLJI DOKTORATI AKADEMIKARAJKA KUZMANOVI]A

Banjalu~ko Okru`no tuìla{tvo vodilo je istragu u slu~aju nostrifikacije magis-tarskih i doktorskih radova, koje poti~u saSlavjanskog humanitarnog univerziteta u

Moskvi, a njima su se, kao i magistarskim i

doktorskim titulama, okitile mnoge poznatei javne li~nosti u Republici Srpskoj.

Prorektor fantomskog Slavjanskog uni-verziteta u Moskvi, istureno odjeljenje

Novi Sad, bio je biv{i predsjednik RS-a iaktuelni predsjednik Akademije nauka iumjetnosti RS-a R ajko Kuzmanovi}. On je

brojne poli ti~are iz Republike Srpske proizveo u doktore i magistre iz razli~itihnau~nih oblasti. Na nepostoje}emUniverzitetu akademika Kuzmanovi}a dok-torirali su Tihomir Gligori}, biv{i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne

poslove RS-a, Ostoja Kremenovi}, biv{i potpredsjednik Vlade RS-a za prvog man-data Milorada Dodika, Miroslav Mike{,~lan glavnog odbora SNSD-a PericaBundalo, biv{i ministar unutra{njih poslovai jedan od glavnih aktera afere Srpske {umeMile Radi{i}, Dodikov kum, poznat kaoglavni akter nezakonite privatizacije ban-

jalu~ke Medicinske elektronike i izgradnjeobjekta u banjalu~kom “Picinom parku”.

Kuzmanovi} je kao prorektor pomenu-

tog moskovskog univerziteta potpisao nostrifikovao diplome za 24 osobe. Prvo jdobar dio njih sam potpisao kao profesSlavjanskog univerziteta, a potom ih ka

predsjednik Komisije za nostrifikacijdiploma na Fakultetu poslovne ekonomijenostrifikovao, odnosno priznao kaispravne.

Me|utim Prosvjetna inspekcija RSutvrdila je da ovaj fakultet imao neovjerenfotokopiju licence za Me|unarodnakademiju humanitarnih i prirodnih naukiz Moskve, a iz srbijanskog Ministarstv

prosvjete utvr|eno je da “SlavjansHumanitarni Univerzitet MAGEN Moskve nema dozvolu za rad” na teritorove dràve.

Iako je pokrenuta istraga, ovslu~aj nikada nije dobio sudski epilog, a soni koji su s ovog Univerziteta ponijediplome i danas se nazivaju doktorimamagistrima.

Upu}eni izvori tvrdi da pojedini aktueni ministri iz RS-a imaju doktorate



HAMDIJA LIPOVAÂ Za dva semestra u SAD-udobio magistarski u Biha}u

MIDHAT ARIFOVI]Magisterij ste~enu srednjoj Bosni

NED@ADBRANKOVI]Profesorimaostalo nepoznatoko je stvarniautorBrankovi}evedoktorskedisertacije



Univerziteta ~iji je kredibilitet upitan.“Ministar industrije, energetike i rudarstva@eljko Kova~evi} doktor je ekonomskih imagistar pravnih nauka sa dugogodi{njim

radnim iskustvom u privredi i javnojupravi”, stoji u njegovoj biografiji.Me|utim, ~ak je i za njegove strana~kekolege iz SNSD-a nepoznanica gdje jeKova~evi} magistrirao i doktorirao i nakojim temama. Ministar finansija ZoranTegeltija magistrirao je i doktorirao na

beogradskom Univerzitetu “Jani}ije iDanica Kari}”, koji je uga{en prije desetak godina kada je protiv vlasnika BogoljubaKari}a podignuta optu`nica.

Na Univerzitetu Bra}e Kari} diplome sudobili i mnogi zvani~nici iz Unsko-sanskogkantona, posebno iz Ministarstvaunutra{njih poslova USK, ali i politi~ara i

biznismena, koje su ih poslije nostrificiraliu Biha}u. Master diplomu Univerziteta“Bra}e Kari}” posjeduje i biv{i policijskikomesar USK R amo Brki}, koji je nepravo-mo}no osu|en na 11 godina zatvora zbog

proizvodnje i trgovine drogom izloupotrebe poloàja. Za ekspresno dobi-vanje diploma u susjednoj dràvi bio jezaduèn Cari{a Be{i} zvani Car, biv{i

dekan Ekonomskog fakulteta u Biha}u, koji je prije dvije godine pobjegao u Srbiju.

Stevan Mili}, predsjednik Sindikataobrazovanja RS-a, kaè da je trgovinadiplomama izme|u Srbije i RepublikeSrpske toliko uzela maha da prijeti da pot-

puno obesmisli visoko obrazovanje naovim prostorima.

“Prije dvije godine u RS-u smo imali

1.200 nezaposlenih ekonomista, a sada ih 3.000. Da li je na regularan na~in mogdiplomirati toliko u~enika u tako kratkoroku? Najvi{e se trguje diplomama fakult

ta za menad`ment i ekonomiju. Javna tajna da su u ovaj biznis umije{ane privatnustanove iz Srbije, odakle kod nas sti`najve}i broj diploma“, kaè on.

Situacija na privatnim fakultetima Federaciji BiH kada je rije~ o “instandiplomama nije ni{ta bolja u odnosu na RSamo u Srednjobosanskom kantonu postodvocifren broj fakulteta iako u tom kanton

nikada nije usvojen Zakon o visokom obrzovanju. Najpoznatiji fakulteti su Travniku i Kiseljaku.

SARAJEVSKI PLAGIJATIPrije nekoliko godina u Sarajevu

pokrenuta prava lavima otkrivanja plagijtora me|u profesorima, odnosno predstavlanja pod la`nim nau~nim referencamPlagiranje me|u bh. profesorima i nau~niradnicima postalo je gotovo uobi~ajen

pojava. Prvi je otkriven prof. [efkija êkitada{nji dekan Saobra}ajnog fakulteta Sarajevu koji je po|onio djelo dr. R atkZelenike, profesora Ekonomskog fakulteu Rijeci. Profesora êki}a razoktkrila upravo Slobodna Bosna .

Sredinom 2006. godine dok je eki} bdekan Fakulteta za saobra}aj i komunikac

je, Nedàd Brankovi}, biv{i premijer FBiH

stekao je zvanje doktora nauka. Profesori


KAKO DO BRZE DIPLOME U Bi

U SREMSKU KAMENICU PO DIPLOMU: Veliki brojfunkcionera u RS-u ima sporne diplome privatnih

fakulteta, a među njima prednjače diplome Fakultetaza uslužni biznis iz Sremske Kamenice (FABUS). ZoranGalić, nedavno imenovani direktor Granične policijeBiH, posjeduje Fabusovu diplomu

MINISTAR TEGELTIJADoktorat na Univerzitetu „Bra}a Kari}“

DOKTORSKI DUPLJACIRajko Kuzmanovi} potpisao 24 la`na

doktorata, jedan od njih dobioTihomir Gligori}

“TOMA DIPLOMA”Tomislav Nikoli}, koga u naroduzovu Toma Diploma, diplomirao jena Fakultetu za menad`ment, ~iji jerektor otac Tomine snahe



ovog fakulteta su sa podsmijehom komen-tarisali kako je Brankovi}eva doktorskadisertacija napisana na ~istom hrvatskom

jeziku, {to je bilo njegovo ustavno pravo.Me|utim, problem je {to je na odbrani dis-ertacije Brankovi} govorio na ~istom

bosanskom. Profesorima sa ovog fakulteta je ostalo nepoznato ko je stvarni autor Brankovi}eve doktorske disertacije, koju jetada{nji ministar prometa i komunikacija“odradio” u rekordnom roku.

Brzu diplomu magistra nedavno jedobio i Midhat Arifovi}, direktor Porezneuprave Federacije BiH. Arifovi} je zvanjemagistra stekao na jednom od privatnihfakulteta u srednjoj Bosni.

Otkrivanje sumnjivo ste~enih diplomaobi~no je ostajalo bez reakcija istra`nihorgana. âk i u slu~ajevima kada jeFederalna uprava policije vodila istrage

povodom neregularno ste~enih diploma bh. politi~ara, te istrage su uglavnom ostajale bez epiloga.

Takav je slu~aj sa smijenjenim kraji{kim premijerom Hamdijom Lipova~om, koji jena krajnje sumnjiv na~in stekao zvanjemagistra 2003. godine. Sporno uLipova~inoj magistarskoj diplomi je to {to

je on u Americi na postdiplomskom studiju bio samo dva semestra, a za diplomu mag-istra pravnih nauka neophodna su ~etiri.Me|utim, godinu dana nakon povratka izSAD-a, na osnovu dvosemestarskog studi-

ja, Lipova~a je dobio zvanje magistra.Ambiciozni Lipova~a nakon toga je pri-

javio doktorat sa sli~nom temom naPravnom fakultetu u Biha}u. Sumnjivi

magistarski rad o temi diplomatskog imu-niteta i univerzalne jurisdikcije u me|unar-odnom pravu, Lipova~a je za doktorat samomalo dopunio.

Tako je 2009. godine na sjednici SenataLipova~i prvo prihva}ena doktorska teza uformi izvje{taja o podobnosti teme i kandi-data, a odmah zatim formirana je komisijaza odbranu rada!? Ovakav na~in rada nadoktorskoj disertaciji nezamisliv je uakademskim zajednicama, ali Lipova~a jetada ve} bio op{tinski na~elnik i funkcioner SDP-a.

Ipak, slu~aj Petra Jur~i}a, nedavno smi- jenjenog predsjednika Nadzornog odboraRazvojne banke Federacije BiH, nesumnjivo

je najskandalozniji i najnevjerovatniji. Jur~i} je godinama s krivotvorenom diplomomEkonomskog fakulteta iz Beograda biodirektor Hypo banke u Mostaru, da bi ga

prije tri godine Lijanovi}eva stranka kandi-dovala za ~elnog ~ovjeka Razvojne bankeFBiH.

U krivotvorenoj diplomi Jur~i} je naveoda je imao prosjek ocjena 8,25. Me|utim,Ekonomski fakultet iz Beograda tvrdi daJur~i} nikada nije bio njihov student.

Nakon toga Tuìla{tvo BiH podiglo je

optu`nicu protiv ~elnog ~ovjeka Razvojne banke FBiH.

Me|u poznatim vlasnicima la`nihdiploma su Esed Radelja{, BesimDurakovi}, direktor Kantonalne uprave zainspekcijske poslove Tuzlanskog kantona,Avdo Suba{i}, inènjer u Zavodu za trans-fuzijsku medicinu Federacije, Fuad Saltaga,

biv{i profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu.Radelja{ je poslanik Bosanske stranke

u Skup{tini Kantona Sarajevo, delegat uDomu naroda Parlamenta Federacije BiH,

predsjednik Upravnog odbora Zavoda za

zdravstveno osiguranje i upravlja budètom

od 330 miliona maraka. Prije rata radio je Njema~koj kao bau{telac. Zbog krivotvrenja dokumenata, Radelja{ je osu|ivan nzatvor, ali ga nije vidio jer je predmet zatario.

Sifet Kukuruz, pomo}nik ministra zvisoko obrazovanje Kantona Sarajevme|utim za na{ list tvrdi da do sada ovministarstvo, provjeravaju}i ispravnodiploma, ni na jednom fakultetu u Sarajevnije do{lo do potvrde da je neka diplomkrivotvorena. Ministarstvo je, ina~e, prov

jere vr{ilo po zahtjevu raznih ministarstav

ili ambasada.



Iako su zvani~nici Odjeljenja za obra-zovanje Br~ko Distrikta glasno najavili rat

masovnom {tancanju diploma na privat-nim univerzitetima, izostala je svaka akci-

ja kojom bi se uveo red na fakultetima uDistriktu. Evropski univerzitet u Br~kom jesinonim za brzo sticanje diplome. Napomenutom univerzitetu jedan profesor jedrào ~ak 80 posto nastave na dva fakul-teta.

Dozvolu za rad Evropskog univerzitetau Br~kom izdao je Esad Kadri}, tada{nji{ef odjela za obrazovanje, a sadadogradona~elnik Br~kog.

[ef Odjela za obrazovanje DistriktaMom~ilo Polji} nedavno je iznio podatke

o diplomama pet studenataFarmaceutskog fakulteta Evropskog uni-verziteta u Br~kom, koji su diplome dobiliu rekordnom roku. Studije su zavr{ili zagodinu dana i tako postali magistri farma-

cije. I 26 diplomaca matematike i fizike i jedan magistar su ovaj teàk studij zavr{il

za oko godinu dana na ovomUniverzitetu.

Na Evropski univerzitet u Br~kom pobrzu diplomu dolaze studenti iz ~itavogregiona, ali i ovda{nji politi~ari. PremaPolji}evim rije~ima, na trì{tu postoji bar1.000 diploma sa Evropskog iInternacionalnog univerziteta u Br~kom ione su rasute {irom biv{e Jugoslavije.

U vrijeme pisanja ovog teksta, Polji} jeod Ministarstva prosvjete i kulture u RS-udobio paket od skoro {est kilograma „sum-njivih“ fakultetskih diploma iz Br~kog, a zakoje su nadle`ni iz RS-a traìli provjeru.

Diplome su na Evropskom i Interna-cionalnom univerzitetu ste~ene za tri,odnosno 9 mjeseci, a osobe s ovim diplo-mama koje su u{le u obrazovni sistem RS-apokazale su elementarno neznanje.

TU KUPUJEM, TU ME CIJENE

Na Evropskom univerzitetu uBrčkom do diplome za devet mjeseci

EVROPSKI UNIVERZITET U BR^KOMNa provjeri {est kilograma diploma sa Evropskog univerzitetaEVROPSKI UNIVERZITET U BR^KOMNa provjeri {est kilograma diploma sa Evropskog univerziteta





PAZI, SNIMA SE

U oktobru 2010. u okviru privatnog Univerziteta SSST u vlasništvu porodice GANIĆosnovana je Sarajevska filmska akademija, koja je pune dvije godine radila ilegalno

bez važećeg rješenja nadležnog Ministarstva; pored činjenice da im je studij pozakonskim propisima bio nevažeći, menadžment SSST-a višestruko je obmanuoprvu generaciju studenata SFA: od praznih obećanja o „uvaženim“ profesorima i

predavačima, pa do nepostojeće „najsavremenije“ opreme za snimanje filmova...

KAKO POSTATI FILMSKIRE@ISER (BEZ SUVI[NIH ZA[TO)

T O P G A N E

UNIVERZITETSKIRADNICI BEZPOKRI]A Porodica Gani}jednostavno seoglu{ila na svevaè}e zakonskepropise



Uoktobru 2010. godine UniverzitetSarajevska {kola za nauku i tehnologiju (Sarajevo School of Science and Technology ), koji jeosnovala porodica Gani},

pokrenuo je Sarajevsku filmsku akademiju

(SFA), prvu privatnu filmsku {kolu u Bosnii Hercegovini. Ambiciozno zami{ljen

projekat trebao je studentima ponudit isveobuhvatno obrazovanje iz oblastifilmske reìje, odnosno edukovati ih okompletnom procesu nastanka filma: odscenarija i reìje, kamere, rasvjete i zvuka,do montaè i produkcije. Tog oktobra prije~etiri godine na Sarajevsku filmskuakademiju primljena je prva generacija od~etvoro studenata me|u kojima je bila imlada sarajevska glumica Luna Mijovi},

na{oj publici najpoznatija po ulozi u filmuGrbavica Jasmile @bani}.

NEPOSTOJE]I STUDIJ„U oktobru 2010. godine prijavila sam

se na konkurs koji je raspisan u sredstvimajavnog informisanja za upis studenata naprvu godinu studija, na odsjeku koji jeSarajevska {kola za nauku i tehnologiju(SSST) nazvala Sarajevska filmska

akademija - Odsjek filmska reìja.Odlu~uju}i o izboru, prihva}ena je mojaprijava i ja sam na pomenuti Odsjek urednoupisana. @ivotna èlja i opredjeljenje su mibili da studiram filmsku reìju te sam se naSFA upisala sa velikim elanom ientuzijazmom, sretna {to }u ostvariti san dasteknem diplomu filmskog reditelja“, pri~aLuna Mijovi}.

„Prilikom upisa u prvu godinu, platilasam, na ime {kolarine, iznos od 2.685,05eura. Kasnije sam platila i drugi dio{kolarine, u iznosu od 2.556,46 eura. Prvu

godinu studija zavr{ila sam sa visokimprosjekom ocjena te se upisala i na drugugodinu. Me|utim, tokom trajanja{kolovanja na drugoj godini studija, saznalasam da je nadle`ni organ, Ministarstvo zaobrazovanje, nauku i mlade KantonaSarajevo, tek 11. 5. 2012. godine daosaglasnost za po~etak rada ovoga‘fakulteta‘ i da SFA moè da upisujestudente na pomenuti odsjek Sarajevskefilmske akademije. Ali, kako se u tomRje{enju izri~ito navodi - da ih upisuje tekod po~etka {kolske 2012./2013. godine“,kaè Luna.

Nakon {to je shvatila da studira nanelegalnom fakultetu, ~ijim bi zavr{etkomstekla nevaè}u diplomu koja nigdje ne bi

bila priznata, Luna se obratila Prosvjetnojinspekciji Kantona Sarajevo. Na njenzahtjev, inspekcija je izvr{ila nadzor nadSFA i konstatovala da je vlasnik Univerziteta SSST, protivno Zakonu ovisokom obrazovanju, izvr{io samovoljno inelegalno osnivanje organizacione jediniceSarajevo Film Academy! Tada{njikantonalni prosvjetni inspektor SifetKukuruz potpisao je Rje{enje kojim seSSST-u zabranjuje da nastavi izvo|enje

nastave na Sarajevskoj filmskoj akademijiza studente koji su u prvu godinu studijaupisani prije studijske 2012./2013. godine.

Na ovo Rje{enje SSST i SFA su uloìliàlbu, koja je odbijena. Rje{enje Prosvjetneinspekcije, me|utim, nije mnogo

pokolebalo vlasnika i rektora UniverziteEjupa Gani}a i njegovu k}erku, izvr{nmenadèricu SSST-a Eminu Gani}, te sudalje jednostavno nastavili izvoditi nastavna Sarajevskoj filmskoj akademiji.

Da je studij koji poha|a ilegalan, Lun je saznala slu~ajno kada je u dnevninovinama vidjela rje{enje o osnivanju SFod po~etka {kolske 2012./2013. godine.

„Oti{la sam kod dekana Akademij

profesora Nenada Dizdarevi}a, i zahtijevaobja{njenje. U po~etku je poku{ao da mponudi neke izgovore, a onda, kada je vidda ne}u odustati, lupio je {akom o sto ina~e je imao obi~aj da lupi {akom kad mse ne dopada ne{to {to ~uje — i rekao mi j‘Osnuj svoju akademiju ako ho}e{, ali dogod studira{ ovdje, ima da radi{ po mojipravilima “

Ne samo {to odluku nadle`ninstitucija nisu ispo{tovali, nego su kraje2013. Gani}i ~ak izdali nelegalne diplomgeneraciji studenata me|u kojima je bila

Mijovi}eva.„Nije mi preostalo ni{ta drugo nego djo{ 2012. godine, u junu, napustim ov‘studiranje’, jer bi mi eventualno ste~endiploma, po svim pozitivnim propisimbila nelegalna. Dvije godine sam studirana fakultetu koji u to vrijeme pravno zakonski nije ni postojao“, zaklju~uje LunMijovi}, koja je ilegalni studij na SF

platila blizu deset hiljada maraka.Luna i njena porodica mjesecima s

poku{avali sve rije{iti mirnim putem traèneko logi~no obja{njenje od menad`menUniverziteta. Lunin otac Vlastimir Mijov

kaè da je sa Ejupom Gani}em li~nrazgovarao o ovom „slu~aju“. „Rekao mje: ‘Ma Vlasta, pusti to, zna{ kakva je ovdràva, sve }u ja to srediti...’ Odgovorsam mu da meni ne treba da ‘sre|uje’ ni{tNe èlim da se moje dijete za 15 ili 2godina prijavi negdje na konkurs zdirektora pozori{ta pa da joj onda tamkaù: A kako to da si ti upisala fakult2010. kada je on po zakonu po~eo sa radotek od 2012./2013. godine? U ozbiljnidràvama se o tome itekako vodi ra~unsamo se kod nas misli da se takve stvamogu srediti“, govori Vlastimir Mijovi}.

Nakon {to je poku{ala upozoriti i ostastudente iz njene generacije da jAkademija na kojoj su studirali dvijgodine radila nelegalno, Gani}i su Luotvoreno rekli da vi{e nije dobrodo{la nSSST. „Nisu mi dozvolili ~ak ni da uzmem


GANI]EVA ANATOMIJA USPJEHA I


Ejup Gani}, vizionar i rektor: “Mapusti zakon, zna{ kakva je ovo

dràva, sve }u ja to srediti...“



svoje stvari, kao ni studentski film koji samradila zajedno sa snimateljem Almirom\ikolijem“, kaè Luna.

Nepostoje}i studij nije bio jedina

obmana koju je servirao menad`mentSSST-a prilikom osnivanja privatne filmske{kole, ambiciozno nazvane „akademijom“.Kako tvrde sa ovog Univerziteta, SFA je„jedina {kola re ije u Jugoisto~noj Evropisa potpunim planom i programom naengleskom jeziku.“ Luna, me|utim, kaèda su se njene dvije godine studija odvijalegotovo isklju~ivo na bosanskom jeziku,

premda su studenti morali pro}i„usavr{avanja“ iz engleskog. Tako|er, uElaboratu o osnivanju SFA pisalo je da se unastavi koristi najsavremenija oprema za

snimanje. Me|utim, budu}i mladi re iserisu tokom prve dvije godine studija koristilisamo jednu doniranu kameru staru petgodina, i to sa propalog Odsjeka za video-

produkciju koji je ranije postojao na SSST-u.Dva filmska studija povr{ine od po 1.500kvadratnih metara u kojima se trebaoodvijati prakti~ni dio nastave, a koji sutako|er navedeni u Elaboratu, studenti

nikada nisu vidjeli. A nastavni „stru~nkadar pri~a je za sebe.

GDJE SU EMINENTNI PREDAVAÎ

„Na{a akademija okuplja neke onajprominentnijih i najiskusnijih reìsera

profesionalaca, zajedno sa svjetski renmiranim autorima koji nam se pridruùjkao glavni kadar ili gostuju}i profesorinavode na Gani}evom Univerzitetu. Me|tim najprominentnijim i najiskusniji

profesorima-predava~ima trebali sizme|u ostalih, biti ameri~ki reditelj


PAZI, SNIMA SE

BIV[A STUDENTICA FILMSKE RE@IJE SSST-aLuna Mijovi} je dvogodi{nji nepostoje}i studij na Gani}evoj akademiji platila blizu 10.000 maraka

U povodu teksta koji ste najavljivali predizlazak izdanja „Slobodna Bosna“ od5.6.2014., a koji ste isto najavili da }eteobjaviti u slijede}em narednom broju,zahtijevamo da u tom istom broju objavitena{ demanti, kako slijedi:- Luna Mijovi} upisana je na SFA kaotalentovana studentica koja je od straneSFA bila stipendirana parcijalnom{kolarinom za I godinu studija, II godinu je

bila 100% stipendirana.- Tokom studiranja o{tetila UniverzitetSSST u iznosu od 10.000,00 KM,izgubiv{i vrijednu kameru pod vrlo ~udnimokolnostima.- Pokrenula tu`bu protiv SSST zanano{enje du{evne boli u iznosu od100.000,00 KM.- Univerzitet SSST ispunio je sve uvjetepropisane Zakonom u pogledu osnivanjaSarajevo Film Academy (SFA) kaoorganizacione jedinice. Vlada KantonaSarajevo u tom periodu promijenila ~etiriministra obrazovanja koji su svojim

administrativnim „}utanjem“ ipropu{tanjem da djeluju u zakonskipropisanim rokovima nanijeli ogromnu{tetu Univerzitetu SSST.- SFA je angaòvala za klasu od ~etiristudenta (Lunina generacija) 12eminentnih profesora i predava~a filmskereìje iz BiH i regiona. SFA je u njihovosnimanje filmova tokom studiranja, koji~ine sastavni dio Nastavnog plana i

programa, uloìla vlastita sredstva kojanadilaze iznos godi{nje {kolarine studija.- Sve Lunine kolegice i kolege su ume|uvremenu diplomirali na SSST-u i vi{enego uspje{no djeluju u profesionalnompolju svoga akademskog obrazovanja, adiplome su im priznate svugdje u svijetu.- Vezano za Medicinski fakultet uosnivanju pri Univerzitetu SSST, a uskladu sa propisima koji reguli{uosnivanje visoko{kolskih ustanova injihovih organizacionih jedinica, u toku jeobjava Konkursa za izbor zvanjaakademskog osoblja koje }e biti

angaòvano na ovom Fakultetu. Ovakavkonkurs, po Zakonu o visokomobrazovanju Kantona Sarajevo, osniva~moè objaviti tek po dobijanju SaglasnostiSkup{tine KS o osnivanju visoko{kolskeustanove odnosno njene organizacione

jedinice. Podsje}amo da je Skup{tinaKantona Sarajevo na svojoj sjedniciodrànoj krajem maja 2014. godine dalasaglasnost za osnivanje na{eg

Medicinskog fakulteta.Ekspertna komisija za osnivanjeMedicinskog fakulteta SSST-a u sastavuod pet ~lanova glasala je sa ~etiri glasa„za“ i jednim glasom „protiv“.Mi{ljenja smo da je sasvim pozitivno da oovako zna~ajnom projektu postoji isuprotno mi{ljenje koje jo{ vi{e isti~efokus i kvalitet ovog projekta. Budu}i dane eksponiramo pozitivna mi{ljenja~lanova Ekspertne komisije, isto tako nepridajemo zna~aj ne~ijem tendencioznonegativnom mi{ljenju.

Menad`ment Univerziteta SSST

DEMANTI UNIVERZITETA SSST

„Univerzitet SSST ispunio je sve uvjete propisaneZakonom pri osnivanju SFA i Medicinskog fakulteta“



scenarist Gus Van Sant, Aki Kaurismaki,Jim Jarmusch, Jonathan Romney, glumicaTilda Swinton te beogradski reditelj GoranMarkovi}, kojeg su iz SSST-a najavljivalikao glavnog profesora reìje. Od svih njih,

jedino su Gus Van Sant i Tilda Swinton uljeto pro{le godine posjetili Sarajevo iodràli radionice, ali isklju~ivo za studentekoji poha|aju tzv. Film.factory - „doktorskistudij filma“ koji je u okviru SSST-autemeljio ma|arski reìser Bela Tarr. Tarr

je ina~e svoj anga`man nastavio u Sarajevunakon {to mu je u Splitu prije dvije godine

propao sli~an projekat studija za mladefilmadìje zbog, kako je rekao,„nerazumijevanja splitskih akademskihstruktura“. Nezvani~no, pravi razlozi zbogkojih Tarrova splitska filmska {kola nikadanije zaìvjela ogledaju se u nepo{tivanju

pravnih propisa Republike Hrvatske oosnivanju doktorskih studijskih programa.Glavninu predavanja prvoj generacijistudenata Sarajevske filmske akademijeSSST-a, uz dekana Dizdarevi}a i snimateljaMustafu Mustafi}a, vodio je AndrijaDimitrijevi}, prodekan Fakulteta dramskihumetnosti iz Beograda, po profesiji

montaèr, koji je pored montaè bio

zaduèn i za podu~avanje studenataosnovama reìje, kamere i scenarija. Me|u

predava~ima je trebao biti i bosansko-hercegova~ki oskarovac Danis Tanovi}.

Premda je bilo planirano da Tanovstudentima prve generacije SFA odrì 4~asa, prema Luninim rije~ima, pojavio na Akademiji samo dva puta: jednom da odrào predavanje, a drugi put je prisstvovao ispitu studenata.

Nakon ispisivanja sa Akademije, LunMijovi} pokrenula je postupak protmenad`menta Univerziteta SSST preOp}inskim sudom u Sarajevu zahtjevom za naknadu {tete koja joj ju~injena.

„Proces je u toku i svi dokazi nadle`n

institucija su na mojoj strani“, kaè Lun„Naàlost, i dràva je, poput mene, trebapokrenuti postupak ka`njavanja SFASSST-a i profesora Ejupa Gani}a. Ona nije u~inila, iako su upravo ti organi utvrdisve nezakonitosti i zabranili rad SFA sstudentima koji su sa mnom upisanDràva je pre}utala i podjelu diploma koje SFA uprili~ila za moju generaciju, a kosu ustvari potpuno bezvrijedni papirinagla{ava Luna Mijovi} i zaklju~uj„Javnim objelodanjivanjem ~itavog slu~aèlim da pokaèm kakve se prljave radnrade kod ‘uglednog’ profesora Gani}

kako drugi ne bi na to nasjedali.“


GANI]EVA ANATOMIJA USPJEHA I

U Rje{enju Ministarstva zaobrazovanje, nauku i mladeKantona Sarajevo izdatom 23.

januara 2013. kojim se odbijaàlba SSST-a protiv nalazaProsvjetne inspekcije, navodise, izme|u ostalog, da jeprosvjetni inspektor zbognezakonitog rada sastudentima SSST-u izrekaoprekr{ajni nalog i nov~anekazne u ukupnom iznosu od6.000 KM. Gani}i su u svojoj

àlbi odgovornost poku{aliprebaciti na biv{e kantonalneministre obrazovanja SafetaKe{u i Emira Suljagi}a kojisu, kako navode iz SSST-a,prihvatili njihovu uplatu nara~un Ministarstva od 20.000KM za provedbu postupkaosnivanja SFA, te „nijednogmomenta nisu osporilidjelovanje Akademije“. OdKe{e i Suljagi}a imali su, kako

kaù, „usmenu saglasnost“ zapo~etak rada Akademije.Pozivanje na usmenesaglasnosti i obe}anja biv{ihministara Suljagi}ev nasljednikprof. dr. Damir Marjanovi} je

u Rje{enju kojim se odbijaàlba SSST-a proglasioneosnovanim, isti~u}i danikakve saglasnosti nisu moglebiti date bez formalnogzakonskog rje{enjaMinistarstva. Gani}i su u svojojàlbi zaigrali i na kartu patetikenavode}i potencijale i uspjehenjihovih „mladih i talentiranih“studenata zbog ~ega bi im,valjda, sve trebalo bitiopro{teno.

„Neosnovan je navodàlitelja da dodatna upravnamjera direktno ugroàvakredibilitet i dignitet studenataSFA, upisanih u studijskoj2010./2011. godini, jer jeneosporno da visoko{kolskaustanova ne moè kredibilitet idignitet studenta zasnivati napostupcima koji predstavljajunepo{tivanje vaè}ih pravnihpropisa“, pi{e u Rje{enju biv{i

kantonalni ministarobrazovanja Marjanovi}.

Komentar o cijelom slu~ajuzatraìli smo od SifetaKukuruza, koji je kao prosvjetninspektor utvrdio svepomenute „nepravilnosti“ uradu SFA. Kukuruz nam jesamo kratko kazao da je svudokumentaciju predaonadle`nim sudskiminstancama, te da dodono{enja sudske presude ne

èli iznositi bilo kakve detalje.Zanimljivo je da je upravo biv{iprosvjetni inspektor, a sada{njipomo}nik ministra za visokoobrazovanje KS Sifet Kukuruzbio predsjednik Ekspertnekomisije koja je nedavnoGani}ima dala saglasnost zaosnivanje Medicinskogfakulteta u okviru SSST-a, o~emu smo pisali u pro{lombroju.

PROSVJETNA INSPEKCIJA PREDALA DOKUMENTACIJU SUDU

Ganići pokušali odgovornost prebaciti na bivšeministre Kešu i Suljagića, tvrdeći da su od njih dobili„usmene saglasnosti“

SVE PO PRAVILIMA Nenad Dizdarevi},dekan SFA

NEOSNOVANA @ALBA Biv{i ministar obrazovanja KSDamir Marjanovi}



V

esna Ter{eli~ stigla je u Sarajevodan nakon {to se ratni zlo~inacDario Kordi} vratio u Zagrebnakon 18 godina sluènja uzatvoru. Kordi}a je u Zagrebu

do~ekala grupa od oko 300 Vesninihneistomi{ljenika, ali je bilo i dvoje onih kojidijele njene stavove o nu`nosti prihvatanjautvr|enih ~injenica o proteklim ratovima.în Zorana Ivan~i}a, Zagrep~anina sastalnom adresom u Sarajevu, koji je naaerodromu uzviknuo “ubico, sotono” kada

je vidio Kordi}a, Vesna vidi kao zna~ajankorak u procesu suo~avanja sa pro{lo{}u zacijelo postjugoslovensko dru{tvo.

“Kada pojedinac reagira u pravomtrenutku, napravi jako puno. Jer svaki dan,

svako od nas se po savjesti odlu~uje ili zaosudu nasilja, nepravde, kr{enja zakona ilida {uti. A ovo je bila prilika i mislim daitekako djeluje na hrvatsko dru{tvo koje,kao i dru{tva u svim postjugoslovenskimzemljama, ima ozbiljne probleme usuo~avanju sa pro{lo{}u. Te problemeimamo kao osobe, a imaju ih i institucije.Dakle, svi smo svaki dan na testiranju.“,obja{njava Vesna Ter{ali~.

DOBA REVIZIONIZMA Za{to nam je tako te{ko pre}i taj prag

i po~eti misliti svojom glavom i izre}i

javnu osudu? Ne ide nam osuda zlo~ina. Te{ko je pogledati se u ogledalo i prihvatiti ono {tose ~inilo u na{e ime, konkretne zlo~ine.Imamo pote{ko}a prihvatiti ~injenica kojesu ru`ne, neprihvatljive i te{ko se nosimo sanegativnim naslije|em. Ne samo izdevedesetih, nego i iz Drugog svjetskograta, ili politi~kog nasilja u vrijeme

jugoslavenskog socijalizma. Zauzimanje jasnog stava o pro{lom nasilju ima veze sa

uzimanjem jasnog negativnog stava premaisklju~ivosti, povezanosti sa nacionaliz-mom, ksonofobijom, rasizmom... Dakle,nije tu rije~ samo o kontempliranju

pro{losti nego o aktivnom gra|enjuuklju~ivih odnosa u dru{tvu. A to nam svete{ko ide.

Te{ko je shvatiti da se uz tolikonevladinih organizacija koje se time bave,uz brojna udruènja `rtava, spomenike kojisu podignuti, mi i dalje sporo kre}emo upravcu suo~avanja sa pro{lo}u?

Svuda u svijetu svjedo~imo valurevizionizma. Pogledajmo Ma|arsku ina~in kako se tamo govori o pitanjuholokausta i genocida. Ili {to se doga|aizme|u Japana i Koreje gdje se dovode u

pitanje davno prihva}ene ~injenice ozlo~inima koje su po~inili japanski vojnici,

pozicije koje su ve} zauzete i to stvara

nesigurnost oko toga {to }e biti slu`benaverzija povijesti.U na{im krajevima smo uveliko

obiljeèni jednoumljem u interpretacijama povijesti u vrijeme socijalizam. Recimo,nije se smjelo govoriti o zlo~inima

po~injenim na Kri`nom putu, godinama se{utjelo o Golom otoku… To naslije|e uovoj tranziciji iz socijalizma u kapitalizamu kojem smo sada - rekla bih brutalnikapitalizam - nismo uspjeli pretvoriti u

prihva}anje vi{eglasja u interpretacijama.Jo{ uvijek se kao dru{tvo nismo navikli dakada se jednom utvrde ~injenice - a

~injenice treba stalno istraìvati - postojerazli~ite interpretacije. Trebalo bi postatinepristojno dovoditi ~injenice u pitanje.Primjerice, ~injenice o tome tko je i kada,

pod kojim okolnostima i gdje ubijen.Drugo, treba po~eti prihva}ati, kao diodemokracije, postojanje razli~itihinterpretacija. Sanjati da }e u Hrvatskojdo}i do jedne interpretacije o vojno-redarstvenoj akciji Oluja i nakon nje, i da }e

biti ista kao u Srbiji, nije realisti~no. One

mogu i postojati jedna uz drugu, ali je bitnda su utemeljene na istraìvanjim~injenica.

Koliko su sudovi, prije svega Haauspjeli pomo}i da utvr|ene ~injenice u|u javni diskurs?

Ne bih rekla da je primarni utjecTribunala zato jer je obaveza doma}institucija bila istraìti zlo~ine. Sada smofazi da se ljudi u Hrvatskoj, ali i svim na{izemljama, koji su svjesni koliko je civiubijeno i prognano, pitaju - a {ta }e u~na{a djeca u {kolama? Moèmo se nadada se interpretacije pribliè barem na razi~injeni~nog opisa. Ali, tendencija je o~ida se govori iz svoje perspektive, a ne ondruge. Kada }e sazrijeti vrijeme zmultiperspektivnost, ne znam.

OBAVEZA POJEDINCIMA

Da li }e se ikada svi sloìti barem okkaraktera ratova?

Poslije sloènih ratnih sukoba odredkarakter ratova u pravilu je sloèno. Hrvatskoj ne moèmo govoriti samo agresiji nego i domenu gra|anskog rata. Bosni i Hercegovini isto ne moèmgovoriti samo o agresiji, koje je nedvojben

bilo iz Srbije i Hrvatske, nego i elementima gra|anskog, mo`da i vjerskorata, a to dru{tva te{ko prihva}aju. Naljudska, psiholo{ka tendencija, je da prisvega suosje}amo sa najbliìma iz na

grupe. Kada se kao racionalna bi}a dobrzamislimo, sagledamo da su i stradanljudi sa druge strane rata bila te{ka i dmoèmo izgraditi pristup u koje

pokazujemo pijetet prema svima. Ali ka pogledamo koja su na{a ograni~enjznamo da se ta psihologija nekako ipak n

prepisuje direktno, ali se upisuje u ono {rade institucije i {to se kao trauma prenoiz generacije u generaciju. îni mi stra{no va`nim da nove generacije imaj


VESNA TER[ELI^

Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

VESNA TERŠELIČ, direktorica „Documenta“, Centra za suočavanje s prošlošću uZagrebu, jedna je od najznačajnijih borkinja za ljudska prava i protiv negiranja

zločina počinjenih u prošlosti na Balkanu; u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” govoro važnosti razgovora o onom što se desilo u ratu, prihvatanju i osuđivanju zločina

te koliko je u procesu suočavanja sa prošlošću važna uloga pojedinca

PAMTI PA NE VRATI

“U na{im krajevima smo uveliko obiljeèni jednoumljem

“



NU@NOST SUOÂVANJA SA PRO[LO[]

VESNA TER[ELI^

în pojedinca je prilika za sve da se zamislimo



pravo u~it i povijest utemeljenu na~injenicama, da su institucije, a ako onenisu voljne, organizacije za ljudska prava,du`ne dodatno istraìvati kako bi se u

najmanu ruku u dru{tvima prestali sporitioko ~injenica. Nema tu ne~eg {to za nasmoè savr{eno odraditi pravosu|e.Zapravo, obaveza je na svima nama kao

osobama. Treba voditi dijalog kako }emo sje}ati. Na globalnoj razini trebamuniverzalizaciju prava na istinu, pravi~asudski postupak, reparaciju, garancijneponavljanja zlo~ina. Ti standardi su nagovje{tajima upisani u neke konvencijnisu obavezuju}i, ali nam mogu dasmjernice. Jer bi trebala biti obaveza dgdje god je ubijen ~ovjek, oni koji su ostatreba da pamte.

Koliko su na{a dru{tva spremna na tsljede}i korak?Istina je da pravosu|e ima velik

obvezu da sve procesuira. Kada pogledaevidenciju hrvatskog odvjetni{tva, oko 2

posto postupaka do sada, vi{e od 19 godinnakon kraja rata, u potpunosti zaokruèno. Taj postotak }e jo{ porassigurno. Ali, taj broj je nama kao ljudimmali. Mali je i `rtvama. Ipak, u svjetskirazmjerama to je mo`da najbolji rezultat dsada. No, brojke su varljive jer ne govorekvaliteti, kako su provedeni ti postupci,devedesetih su sudovi bili vrlo pristran

Dodatne {anse vidim u eventualnoj suradn


VESNA TER[ELI^

Zanimljivo pitanje koje jeakademska zajednica tek otvorila ti~ese reintegracije osoba koje suodsluìle kazne i vratile se u sredine ukojima su po~inili zlo~ine, i ìve pored`rtava i svjedoka. Ne postoji nekapolitika o tome kakav odnos imatiprema njima. Da li postoje neke prakseiz kojih moèmo nau~iti kako i {taraditi?

Mislim da moramo priznati daprethodna iskustva skoro ne postoje. To je

praksa koju mi gradimo i to je vrlo va`nopitanje koje treba postaviti. Na prvommjestu bi trebala biti osuda zlo~ina koje supo~inili pojedinci, a koja dolazi odinstitucija i dru{tva, a to sada izostaje.Neki osu|uju a neki ne, i pitanje je koliko ikakvu medijsku pa`nju }e dobiti koji potezi {to }e izvu}i kao pouku nove generacije.Jer sve {to se de{ava u javnom prostoruostavlja traga na mladim generacijama.Treba raditi na ovim pitanjima jer }e nekidrugi mo}i od nas u~iti.

RATNI ZLOÎNCI ME\U NAMA

“U našim društvima izostaje osuda

zločina”

PRIHVATANJE ODGOVORNOSTI: „Hrvatska mora naći snage, građani Hrvatske inaše institucije, da se maknu od Deklaracije o domovinskom ratu i suoče sačinjenicom da je Hrvatska podržavala rat u BiH i Herceg-Bosnu, i za to trebapreuzeti dio odgovornosti. Apsolutno je vrijeme da se institucije u Hrvatskoj

prestanu ponašati kao da Hrvatska nije imala ništa sa zločinima u BiH



dràvnih tuìla{tava Srbije, BiH i Hrvatske,o ~emu postoje sporazumi. Ali, i to imalimit. Isto tako je ograni~eno ono {to jeTribunal uradio, a to je 161 optuèna osoba,za {to ja mislim da je malo jer s druge jestrane vi{e od 130.000 ubijenih i nestalih,da ne spominjem sve koji su preìvjelilogore, ène i mu{karce koji su preìvjelisilovanja. Ne moèmo sve o~ekivati od

pravosu|a. Ostaje veliki posao za nas.Treba traìti na~in da postjugoslovenskezemlje dobiju povijesne muzeje. Potrebnasu mjesta gdje se moè razgovarati o

onom {to se dogodilo. Njema~ka ima vi{eod 50 institucija koje se na dnevnoj bazi bave pro{lo{}u, plus vi{e desetakainstitucija koje se bave naslije|em DDR-a.Vrlo je va`no traìti na~ina da se ulaè ukulturu sje}anja jer ona nam dajereferencu, to je to~ka u kojoj po~injemoraspravu. Zanimljivo je pri~ati o tome utrenutku kada u Europskom parlamentusjedi veliki broj ljudi iz ekstremno desnihstranaka…

Ho}e li to ohrabriti ekstremnudesnicu u regionu?

Oni imaju puno svog goriva iinspiracije. Ali, ovo je trenutak, prilika zazamisliti se jer mi, naravno, uti~emo jednina druge, mi kao susjedi, Europa na nas.Europska unija nam tu ne pomaè jer se nisama nije suo~ila sa pitanjima iz pro{losti.

PRIHVATANJE KRIVICE Je li inicijativa za REKOM,

regionalnu komisiju koja bi se bavilaistraìvanjima o ratnim de{avanjimadevedesetih, model koji moè pomo}iregionu?

Rekom bi mogao puno pomo}i. To jeìva inicijativa. Sada o~ekujemo slu`benu

reakciju predsjednika svih zemalja regionu. To je inicijativa civilnog dru{tvkoja podrazumijeva proces. Rije~ o tome dse ne moè ostaviti tako puno ubijenljudi. Naprosto bi se trebali priviknuti normalizirati odnose sa na{im i njihovimrtvima, dakle prona}i na~ine da zauzimanju jasnog stava osude premnasilju humaniziramo odnose me|u namMo`da je jednostavno re}i - trebamo

sje}ati svih `rtava - ali nije to jednostavn provesti u djelo.

Koliko je uloga Hrvatske u ratu BiH ne{to o ~emu se razgovara u Hrvatski ~ega su gra|ani svjesni?

Neka su istraìvanja neprihvatljivzaka{njela i o~ito je da nije postoja

polit i~ka volja nego je interes bzata{kivati kako bi se moglo manipuliratZapravo, vjerujem da je jedini racionalana~in istraìti sve zlo~ine. No, kao {to jrazvidno iz Deklaracije o domovinskoratu, politi~ki se uloga RH u ratu u BiH n

priznaje. Kada se politi~ki promi{lja BiH, ne bi se smjelo dogoditi da reakcina pravomo}nu presudu za Prli}a i drug

bude obojana kao {to je bila pro{reakcija premijera. Hrvatska mora nasnage, gra|ani Hrvatske i na{e institucijda se maknu od Deklaracije i suo~e s~injenicom da je Hrvatska podràvala ru BiH i Herceg-Bosnu, i za to treb

preuzeti dio odgovornosti. Apsolutno vrijeme da se institucije u Hrvatsk

prestanu pona{ati kao da Hrvatska niimala ni{ta sa zlo~inima u BiH. Z

razvijanje odnosa povjerenja me|susjedima apsolutno je neophodno jasn preuzeti odgovornost za pogre{nu politikFranje Tu|mana, Gojka [u{ka i MaBobana.


NU@NOST SUOÂVANJA SA PRO[LO[]

SUOČAVANJE:Kada se kaoracionalna bića dobrozamislimo sagledamo dasu i stradanja ljudi sadruge strane rata bilateška i da možemo

izgraditi pristup ukojem pokazujemopijetet prema svima



ûdno je to sa gluma~kim licima ilikovima koje pamtimo - moète, recimo, biti sjajan glumac poput Vlade Jokanovi}a iodigrati na desetine velikih uloga u teatru, ada vas hiljade gledalaca ipak prepoznaju i

pamte po ne~emu {to nema veze sa pozori{tem.

Na vijest o smrti Vlade Jokanovi}a, koji je sa ovog svijeta oti{ao 11. juna, u 85.godini, u komentarima na web portalima~itaoci su pisali: „Kom{ija Milorad iz suterena. Po~ivaj u miru; Milorad koji nam

je bio drag... Po~ivaj u miru ljudino; Nadamse da je ponio mobitel na onaj svijet da koji

put trzne Izeta :-)“ ...

GLUMA^KA PRIJATELJSTVA„Kom{ija Milorad“ je Vladin lik iz

popularne serije Lud, zbunjen, normalan,za Izeta (Mustafu Nadarevi}a) svi znaju ko

je, a ako postoji i{ta {to vrijedi danas udramskim programima na{ih televizija,onda je to pomenuta serija, kroz koju je

pro{la ~itava plejada gluma~kih veli~ina saovih prostora. Nedostaja}e toj publiciVlado, kao {to nam nedostaju i „kom{ijaEnes“ - @an Marolt, ili „doktor

\i|imilovi}“, jo{ jedna gluma~ka legenda,Vanja Drach.Vlado Jokanovi} ro|en je 1929. godine

u Doboju. U Sarajevu je zavr{io Filozofskifakultet, a premda je ostvario uloge u svim

bosanskohercegova~kim pozori{tima, u Narodnom pozori{tu Sarajevo bio je ustalnom anga`manu jo{ od davne 1957.godine.

Jokanovi}ev ìvotni i profesionalni putispunjen je nizom zna~ajnih uloga nascenama bh. pozori{ta, filmu, utelevizijskim i radijskim dramskim

programima i poetskim recitalima. Sofokle,

Shakespeare, Moliere, Tolstoj, Gogolj,

êhov, Dima, Miller, Brecht, Kafka,Adamov, Osborne, Shaw, Ibsen, Strind-berg, O’Neill, Bulgakov, Bond, Drì},Krleà, Ko~i}, Nu{i}, Selimovi}, Sterija,

Ki{, ôlakovi}, Sidran, Ve{ovi} i mnogidrugi pisci uplovljavali su u scenski ìvotVladimira Jokanovi}a, a iz njihoveliterature ra|ale su se uloge za pam}enje:Hamlet, Horacije, Dorante, Dr. Stockman,James Tyrone, Stari violinist, Polonije,Smith, Avdaga, [ehaga, Alonso, Starac,Macduff, Mrgud, Gospodin...

„Strast se ne moè odvojiti od teatarskeumjetnosti... Teatra bez strasti ne moè bitiAli, nije strast jedina bitna u teatru. Teatranema bez profesionalnosti...“, govorio jeVlado, glumac, prijatelj, kolega bez kojegteatar na Obali vi{e nikada ne}e biti isti.

Sa Jokanovi}em je pune ~etiri decenije u pozori{tu radio i prijateljevao solistaSarajevske opere Du{ko Bugarin. Bugarin jesa Vladom proveo i posljednjih nekolikomjeseci njegovog ìvota, nakon {to je glumacte{ko obolio. Posje}ivao ga je svakodnevno inastojao da mu olak{a bolesni~ke dane.

„Vladu sam upoznao jo{ tih prvih danakada sam tek do{ao u Sarajevo, ali istinskismo se zbliìli i sprijateljili nakon smrtinjegove supruge Seke i moje Jasne. Svakidan smo i{li na groblje zajedno“, pri~aBugarin. „Te{ko mi je, jako mi je te{ko...Bio je veliki ~ovjek i umjetnik, i mislim damu svi dugujemo veliko po{tovanje. Umom srcu je tuga, ali tje{im se jer nijemnogo patio, brzo je oti{ao... Ponosan sam{to sam mu bio prijatelj“, kaè Du{ko.

U svojoj dugoj gluma~koj karijeriJokanovi} je ubiljeìo i brojna priznanja inagrade. Izme|u ostalog, dobitnik je i[estoaprilske nagrade grada Sarajeva ,mnogobrojnih teatarskih nagrada i vi{e puta

je progla{avan najboljim glumcem pozori{nih festivala.

A od 1971. godine sa Jokanovi}em sedruìo i glumac i direktor sarajevskog

Pozori{ta mladih Nermin Tuli}. „Ova


ODLAZAK VELIKANA BH. GLUMI[TA


Doajen bosanskohercegovačkog glumišta VLADOJOKANOVIĆ preminuo je u 85. godini života u

Sarajevu; bio je jedan od posljednjih istinskih bardovanašeg teatra, a jednu od posljednjih uloga odigrao je u spotu grupe DUBIOZA KOLEKTIV i u odijelu

Supermena svima poručio: vratiće se Walter...

POČIVAJ U MIRU,KOMŠIJA VLADO...



zemlja nije bila svjesna koliki je VladJokanovi} bio glumac. Radili smo doszajedni~kih predstava, emisija, radijskdrama... Jedino {to mogu re}i jeste da umro glumac koji je toliki da kada je bsam na sceni Narodnog pozori{ta, scena bila puna, kako mi glumci kaèmo. Tuàsam, umro je veliki glumac, dobar ~ovjekne samo u teatru, ~ovjek s kojim sam popstotine pi}a, pri~ao o teatru, glum

obi~nom ìvotu, o svemu. Zadugo Bine}e imati glumca kao {to je VladJokanovi}“, rekao je Tuli}.

FASCINANTNA ENERGIJAZa sarajevskog glumca Adnan

Haskovi}a saradnja sa Jokanovi}em predstavi Legenda o Ali-pa{i 2005. godinu reìji Sulejmana Kupusovi}a, ujedno

bila i njegov teatarski debi i prva velik pozori{na uloga.

„Kao mladi glumac, bio sam fasciniraposmatraju}i Vladu kako radi. Imao

posve}enost i energiju koja je za njegov

godine zaista bila nevjerovatna. Mi mlabismo ponekad na probama osjetili umor,

onda te prosto bude stid kad vidi{ Vladkako s onakvim zanosom i energijom igna sceni, kao da leti...“, sje}a se Adna„Poslije Legende o Ali-pa{i radili smzajedno jo{ mnogo puta: u predstavamTvr|ava, @enidba, raznim televizijskiprojektima... êsto smo putovali nfestivale i gostovanja, druìli se... Vlado uvijek imao pravilo: na putovanja je i{aisklju~ivo sa svojim automobilom, Yugo45. Sjedne za volan, pusti neku klasi~nmuziku i krene tako sa svojim Yugom dBiha}a, Zagreba, Beograda... Bio je jedaod posljednjih istinskih bardov

bosanskohercegova~kog pozori{ta i svim}e nam neizmjerno nedostajati“, zaklju~ujAdnan Haskovi}.

Nije red a da ne spomenemo i jednu o posljednjih Vladinih uloga - u muzi~kospotu popularne grupe Dubioza kolektJokanovi} je utjelovio modernu verzinarodnog heroja Vladimira Peri}a ValterU odijelu Supermena (samo je umjesonog „S“ na grudima stajalo ispisano „Whodao je ulicama Sarajeva, presreta

poznate i nepoznate, ka~io se za tramva posmatrao svoj grad sa vidikovca i svim

poru~io: Vrati}e se Walter ...


VLADO JOKANOVI] 1929 - 2014

ZLATNO PRAVILO:

„Strast se ne moè

odvojiti od teatarske

umjetnosti... Teatra bez

strasti ne moè biti!

VELIKI GLUMAC ZA VELIKE ULOGEVladimir Vlado Jokanovi} (1929 - 2014)



„Jednom, sa nekom novom generacijom,postojat }e dovoljna kriti~na masa koja }eshvatiti da ovo vi{e ne moè i po~et }erazli~ite procese - koji su mo`da ve} i po~eli- a koji }e vr{iti pritisak da se ne{topromijeni. Do}i }e do promjene u svijesti i tudijaspora moè igrati va`nu ulogu, ta djecekoja su bila u oba prostora, kao na{ireprezetativci; mladi ljudi koji su obu~eni uinostranstvu da budu odgovorni iprofesionalni. I do}i }e do pozitivnihpromjena sa kojima bi ovo pomjeranjeudesno u neko doba moglo po~eti i}i barem

prema centru, a mo`da i ulijevo. I nakon {toodraste par generacija, a ako bude dovoljnouzornih modela, do}i }e do promjena, stvorit}e se kriti~na grupa ljudi koji }e mo}i dazamisle kako }e sve izgledati kada jednogdana bude lijepo“, govori AleksandarHemon dok zami{lja kako }e jednog dana

biti lijepo u Bosni i Hercegovini.

ELMINACIJA INTELIGENCIJE„Znam da }e nas Argentina ‘oderati’, ali

mislim da su u stanju pobijediti Nigeriju i

Iran“, predvi|a pisac koji za sebe kaè da jeopsjednut fudbalom, ali i na{om reprezen-tacijom koju smatra modelom za uspjeh. „Reprezentacija BiH je imala cilj i dovoljnopovjerenja da misli da je taj cilj mogu}eposti}i. Onda su skontali {ta treba raditi dado|u do cilja. Ba{ to u ovom dru{tvu nepostoji - zajedni~ki cilj, kako bi izgledalaBiH koju bismo voljeli. Mo`da to moèzamisliti neka mala grupa ljudi, ali izvantoga, ne moè{ da otvori{ novine da ti nekopri~a o tome. Nijedan politi~ar nije u stanjuto formulisati, ~ak ni da laè o tome.Reprezentacija to ima. Ne mislim da jestvar nesposobnosti to {to nema toga nadrugom nivou, nego je problem ufragmentaciji dru{tva koja je planska i

sistematska. Politi~ki sistem je ovdjeeliminisao mogu}nost inteligentnog poli i-~ara.“

Opsjednutost uspjehom reprezentacijeipak ga ne ~ini nerealnim i zna da je te{ko izamisliti da }emo pro}i dalje od drugogkruga, {to je za prvi put dovoljno velikastvar. No, reprezentacija je ve} pobijedila

jer je uspjela izbaciti modele za uzor nekimnovim generacijama. „Pjani}, Dèko iostali se trude i uspje{ni su, i to ih ~iniuzorima. Moèmo se zanositi da su Bosanci


ALEKSANDAR HEMON

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Foto: MARIO ILIÎ]

Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu, na kojem prvi put učestvujereprezentacija Bosne i Hercegovine, za pisca ALEKSANDRA HEMONA, koji

godinama živi i radi u Americi, znači obavezan dolazak kući gdje će saprijateljima pratiti utakmice. Uoči početka prvenstva, sa Hemonom smo pričali o

fudbalu, književnosti, politici, protestima, te o tome kako će jednog dana

biti lijepo u Bosni i Hercegovini

BRAZIL, BRAZIL,PORED OSTALOG“Vjerovatno }e nas Argentina

,oderati, ,ali }emo se sigurno i{~upati

protiv Nigerije i Irana“

H E M O N

ALEKSANDARHEMONJedan od najzna~ajnijihsuvremenih pisaca usvijetu i veliki ljubiteljfudbala



pa su specijalni, ali to mi ide na ivce, tapri~a da mi kao od muke imamo specijalnikvalitet. Ne, oni su uspje{ni jer su radom,zalaganjem i odgovorno{}u obu~ili sebe dapruè najvi{e {to mogu, a sve drugo jeneodgovorno. I zbog toga su uzor. Dodatnamotivacija zatim je ta patriotska dimenzijajer igraju svjesni {ta to zna~i ovoj zajedniciovdje. I to je uzor“, kaè Hemon.

Ne kaè za sebe, ali istina je da i on

pripada grupi ljudi koji su po mnogo ~emuuzor za nas druge. Sticajem okolnosti,neposredno prije po~etka rata je oti{ao, nakratko, iz Sarajeva, te tokom godina, radomi trudom, postao jedna od najzna~ajnijihsuvremenih pisaca u svijetu, ~ovjek kojegnazivaju genijem i koji je do sada dobio kozna koliko nagrada za svoj rad, ali koji usvemu {to radi uvijek ima svijest i o tome{ta to zna~i za zajednicu iz koje poti~e. Da

postoji takav, mo`da bi Hemon mogao bna ~elu nekog fudbalsko-knjièvnog timBiH?

Odgovornost prema zajednici Hemon pokazao i priklju~iv{i se prol jetni protestima i pokretu za promjene („Bio sa jatak.“) Kako u to vrijeme nije bio u BiHnije fizi~ki prisustvovao protestima

plenumima, ali je davao podr{ku promovirao ideje na svaki na~in. Mad


PISAC OPSJEDNUT FUDBALOM



ìve}i udoban ìvot poznatog pisca uîkagu, nije se morao uklju~ivati se na bilo

koji na~in, no: „Ima nekih ~inova koji noseposljedice. Jedan od razloga {to sampodrào su moji prijatelji, saveznici,saradnici, rodbina... koji me veù za ovajprostor. Druga veza je vi{e moralna jer kao~ovjek i pisac koji smatra da je odgovornostprema nekoj zajednici va`na stavka usistemu razmi{ljanja i uop}e ljudskomìvotu, osje}am odgovorost prema ovojzajednici. Me|utim, postoji i taj logi~kiargument koji sebi ponavljam - ako se sad

predam, izgubio sam rat I mnogi mojiprijatelji sli~no osje}aju. Rat protiv nekihsnaga - a znamo koje su - koji je po~eo prije

oruànih sukoba i koji se nastavlja. Drugirije~ima, ne mogu da se predam. Svaoblik borbe, otpora, me motivi{e u svakosmislu.“

KONSTANTNA KONFUZIJAPromjena kojoj se Aleksandar nada j promjena u na~inu razmi{ljanja, izlazak nacionalnih okvira i ulazak u gra|ansk„Protesti su bili izraz te potrebe da se dru{tvu u~estvuje sa stanovi{ta gra|anstvkao gra|ani neke potencijalne dràve kosu zahtijevali svoja prava i sa razumijvanjem za prava koja kao gra|anominalno imamo u ne~em {to se nazivdemokratija. Meni je bilo jako va`no da sgra|ani suo~e sa dràvom koja iobespravljuje i vrije|a. To je pomak i to ono za {to navijam.“

Hemon smatra kako je jedan o


ALEKSANDAR HEMON

Aleksandar Hemon kaè da je izlaz zaBiH u onom {to je uradila na{a fudbalskareprezentacija – potraga i pronalazakzajedni~kog cilja i predan i odgovoran radda se to i postigne. Za sada, jedinozajedni~ko za sve gra|ane BiH se moèdefinisati kao preìvljavanje:

„Ovdje je nepojmljiva promjenavlasti. Lagumdìja i SDP su uni{tili tualternativu. Ne postoji alternativadejtonskom sustavu i to je dijelom

posljedica politike o~aja kojareprodukuje ovaj sistem. Polazna ta~kaje ~esto - ovo ne valja, a moglo bibiti gore. Sje}am se nekog starogHDZ izbornog slogana – „O~uvajmopostignuto i ne dajmo svoje“. To jeta platforma. To su svi oni. Teritorijaje okupirana i ne dajmo svoje.Dakle, izdeverajmo nekako dapreìvimo, a bez nas }e biti mnogogore.“

POTRAGA ZA ZAJEDNI^KIM CILJEM

Posljedica politike očaja

PROMJENE: „Svaka ozbiljnija promjena bi zahtijevala

od svakoga da se nečega odrekne. U Sarajevu su toprije svega rutine – ne bi se moglo na kafu svaki dan,nešto bi se moralo raditi, ne bi bilo udobno, znalo bi seko je na kojoj strani... Postoji ta izvjesna udobnost ukatastrofi u Sarajevu“

KADA NAM JEDNOM BUDE LIJEPOKada nove generacije shvate da ovo vi{e ne moè ovako



uspje{nih poduhvata ovda{nje vladaju}estrukture da „konstantno reprodukujuzabunu i konfuziju u kojoj se oni snalaze,ali niko drugi“, te u tome vidi razlog zbogkojeg izvan granica ove zemlje postoji svemanje interesa za ono {to se de{ava.Istovremeno, kaè, „ovo je mala ibezna~ajna zemlja osim ako je katastrofalnirat, ako ne ide talas izbjeglica, i osim akoZapad ili Istok ne moraju da se moralno

prelamaju nad odlukama. Ono {to Zapadizbjegava je donositi bilo kakve odluke. Ato odgovara svim zainteresovanim strana-ma.“

Zadnju knjigu - Knjiga mojih ìvota — Hemon je promovirao u Sarajevu pro{legodine u septembru. Nakon ne{to vi{e od

pola godine, kaè, ne primje}uje neke promjene u BiH. „Kada sam bio zadnji put,primijetio sam ulice pune pasa lutalica.Sada ih ima manje, ali ima ih i dalje i boljesu organizovani nego dràva, kod njih sezna ko {ta radi.“ Primje}uje da je Sarajevo

i dalje u nekom balonu od sapunice, kao dase sve {to se de{ava u ovoj zemlji,uklju~uju}i devasatiraju}e posljedice

poplava, ni ne de{ava. „Kada sam krenuoovamo, o~ekivao sam da }e zbog poplava ikontinuirane krize na mene „sko~iti“pogor{anje. Me|utim, Sarajevo je ~udno uodnosu na ostatak Bosne. Mo`da zato {tovidim iste ljude na istim mjestima, {to moèzata{kati to kontinuirano propadanje. Gradese zgrade, ljudi sjede po kafanama, kada ihpogleda{ niko nije o~ajan. To je s jednestrane ~udno, ali isto tako i ja volim tajinstinktivni otpor kontinuiranom propada-

nju. Mada, to o~igledno zata{kava ono {toje ispod svega toga - trule`.“Hemon, koji Sarajevo uvijek provla~i u

svojim pri~ama, kaè da ovaj grad ìvi neki

~udan izdvojeni ìvot. „Ne samo iz ostatkaBosne nego meni se ~ini i iz vlastitogìvota. Jer postoji taj kvalitet ìvota koji jerelativno privilegovan. Nekada davno samovdje sreo prijatelja koji mi je rekao - ovdjeje super, samo se na{i ljudi vole àliti.Dakle, postoji jedna kategorija ljudi koji se

protive ure|enju onako retori~ki, a s druge

strane postoje privilegije koje je te{kpustiti. Svaka ozbiljnija promjena zahtijevala od svakoga da se ne~egodrekne. U Sarajevu su to prije svega rutin— ne bi se moglo na kafu svaki dan, ne{to bse moralo raditi, ne bi bilo udobno, znalo se ko je na kojoj strani... Postoji ta izvjesn

udobnost u katastrofi u Sarajevu. S jednstrane je to otpor, s druge na|e{ sebi mjeskao psi lutalice koji se parkiraju ntravnjacima i snalaze se.“

NORMALAN @IVOTOvo i ovakvo dru{tvo, kaè Aleksanda

na izvjestan na~in ne dozvoljava da izraze ljudski potencijali „ono {to zovemnormalnim ìvotom“. No, ba{ takv„zaglavljenost“ dozvoli da na povr{innekada iza|u veliki talenti. Kao {to je slu~sa fudbalerima, ali i knjièvnicima sa ov

prostora koji ~ine pravu snagu u svije

knjièvnosti sada, a me|u kojima je Hemon. No, svjestan je da je knjièvnost nneki na~in marginalna stvar i da te{ko dmoè dovesti do velikih promjena. „Msmo najbolji u tim marginalnim stvarimMarginalnim u smislu da ova zemlja nikadnije dala velike politi~are, oprativni princje mediokriterstvo i sebi~nost.“

Hemon je u Sarajevu u~estvovao i nkonferenciji o identitetu i religiji koju organizovalo uredni{tvo ~asopisa Conciliumgdje je on govorio o identitetu i naracspomenuv{i termin „demokrati~nknjièvnost“. „To po~inje od jezika koji demokrati~na kategorija. Svi imaju pristujeziku, ali postoje razli~iti nivoi pristupa, ali gje generalno te{ko kontrolisati. Totalitarreìmi, ili autoritarni, kroz propagandpoku{avaju organizovati jezik na osnovu nekhijerarhija. Ali, i to je relativno. Pretpostavka da je jezik svima dostupan“, kaè te dodakako je knjièvnost, koja je stvar jezika, pdefiniciji dostupna svakome - teoretsk„Dakle, pristup jeziku koji je demokrati~azahtijeva razvijanje sposobnosti pri~anja pri~U dru{tvu postoje pojedinci koji imaju tnarativni suverenitet jer imaju svoj koma

jezika koji je organizovan oko njihovih pri~a


PISAC OPSJEDNUT FUDBALOM

Hemon je u do{ao u Sarajevo da saprijateljima gleda Svjetsko prvenstvo i bh.reprezentaciju za koju kaè da uspijevana}i zajedni~ki cilj i na~in kako i}i premanjemu, i koja je uzor novim generacijama.To {to ne postoji ne{to zajedni~ko oko

~ega se okupljamo i u drugim granama je„mo`da najve}a ratna {teta. A nepostoji zbog ustavnog ure|enja ientiteta koji imaju razli~ite interese,osim na nivou op{te plja~ke gdje suinteresi sli~ni, ali nisu zajedni~ki“

REPREZENTACIJA BiH

Najveća ratna šteta je što smoizgubili ono što nam je zajedničko

BORBA: „Postoji i tajlogički argument koji sebiponavljam - ako se sadpredam, izgubio sam rat! Imnogi moji prijatelji sličnoosjećaju. Drugim riječima,ne mogu da se predam.

Svaki oblik borbe, otpora,me motiviše u svakomsmislu“



Sretno Zmajevi! Federacija Bosna i HercegovinaMinistarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{aKanton Sarajevo

onda se postavlja pitanje ko i pod kojimuslovima osim mene moè da pri~a mojupri~u. Ako je pri~a nacionalna, onda ono {to semeni desilo u ivotu i {to bih ja interpretirao najedan na~in, biva interpretirano druga~ije.Knjièvnost za koju ja navijam pretpostavljaindividualni suverenitet. Takva knjièvnost jedemokrati~na, drugim rije~ima nikada pri~anije kona~na. Ja ispri~am svoje pri~e unutarkojih ljudi pri~aju svoje, a implicitno ieksplicitno se podrazumijeva da postoje sve tedruge pri~e koje bi se mogle ispri~ati, dapostoje svi ti drugi pisci bez kojih ne postojimkao pisac, dakle potrebno je da svi u tomeu~estvuju, a da bi to uspjelo, treba da se

elimini{u hijerarhije. Kontraprimjer postojanje nacionalne knjièvnosti. Zna ko pri~a nacionalne pri~e - ~lanoakademija koji kada ne pi{u romane o nacipi{u memorandume. U tom smislu knjièvnost vidim kao praktivkovanje li~nosuvereniteta unutar jezika i takvknjièvnost je demokrati~na. I to se nikadne zavr{ava i u tom polju ja djelujemzaklju~uje Aleksandar Hemon, ameri~k

bosanski pisac koji navija za reprezentciBiH na Svjetskom prvenstvu.


ALEKSANDAR HEMON

ODGOVORNOSTUspjeh dolazi sa radom,zalaganjem i odgovorno{}u

U Sarajevu je Aleksandar Hemonpromovisao novu knjigu Ismeta Prci}a„Krhotine“. Iako kaè da ~ita sa pargodina zaka{njenja, na listama uvijek ima

i doma}e autore. „Volim da ~itam Faruka[ehi}a, njegovu poeziju i prozu. Ima ionih starijih koji se uvijek na|u tunegdje kao Miljenko Jergovi}.“

ALEKSANDAR HEMON PREPORUÛJE

Faruk Šehić i Ismet Prcićliteratura za ljeto





U

agencijskoj vijesti, koju smo prenijeli i mi na na{em portalu,~itamo: “Na Humcu kod

Ljubu{kog otkriveno je novo arheolo{ko nalazi{te iz doba

antike. Rije~ je o vrijednom nalazu kerami~kih i staklenih predmeta iz 1.stolje}a poslije Krista.” Polako ali sigurno,govorimo vi{e ironi~no no ozbiljno,otkrivaju se arheolo{ka nalazi{ta uHercegovini. Stru~njaci vele da je “tlo

prebogato”, ali rijetko slu{amo o novimotkri}ima. Je li uvijek i za sve kod nas

posljednjih godina kriv novac, ili, zapravo,imamo malo stru~njaka-arheologa, pitamoMirka Ra{i}a, arheologa iz Ljubu{kog,

glavnog operativca u najnovijimarheolo{kim istraìvanjima u Hercegovini:“Novac nije problem, novca nema. A sadaozbiljno... Moj cjelokupan doprinosarheologiji ljubu{kog kraja, od lokaliteta uBorasima-Docima (revizijska iskopavanjastarokr{}anskog oratorija kod Ljubu{kog) iorganizacije Me|unarodnog kongresa uLjubu{kom, sre|ivanje numizmati~kezbirke te obrada materijala Muzeja naHumcu i, naposljetku, iskopavanje naBa{~inama jeste, zapravo, plod volonti-ranja, po~ev{i od mene, pa do mojih kolega,

profesora i studenata. Jasno, kad je rije~ o

iskopavanjima elementarne potrebe u vidu jednog obroka, ona su svakako podràna,od strane Op}ine Ljubu{ki, ili u ovomslu~aju od Samostana na Humcu. Za nekedugotrajne projekte jasno je da je novac

prijeko potreban. Kada govorimo o studijuarheologije i diplomiranim studentima,moram istaknuti zadovoljstvo dosada{njimradom, obzirom na trenutnu situaciju, kao idoprinos mojih kolega u promocijiarheologije.”

PRIÂ I KONTEKSTA, koliko je hercegova~kog tla do sada

arheolo{ki istraèno? “U ovom trenutku,


NI[TA NIJE SLUÂJNO

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ],

PRIVATNI ARHIV MIRKA RA[I]A

U Hercegovini, malo-pomalo, nažalost doista sporo s obzirom na bogatu istorijuovog područja, stručnjaci dolaze do novih arheoloških “spoznaja”; a o najvažnijem

antičkom nalazištu u našoj državi govori arheolog mr. MIRKO RAŠIĆ

“VOLIM ŠTO SAN ERO,OD KAMENA STINA...”

Mirko Ra{i}:“Rezultatiarheolo{kih istraìvanja u

Hercegovini su minorni, pa ~ak iako ih uspore|ujemo sa arheolo{kii gospodarski znatno siroma{nijim

dràvama“



iako se radi o svakako zastarjeloj literaturi,ona je zapravo jedino pravo mjerilo, agovorimo o Arheolo{kom leksikonu BiH .Tu su, pak, rezultati pora avaju}i, postoci okojima govorimo minorni su uspore|uju}iih, ~ak, sa znatno arheolo{ki te gospodarskisiroma{nijim dràvama. Na prostoru op}ineLjubu{ki, imali smo svega jedno sustavnoarheolo{ko iskopavanje, ako se izuzme

pro{la godina, kada smo zapo~eli

istraìvanja na lokalitetu u Docima”,odgovara na na{e pitanje mladi arheolog:“A nalazi{te koje je tema na{eg razgovora,otkriveno je mehani~kim radovima, tj.

odvozom zemlje sa jedne parcele na drugu.Prilikom tih radova uo~eni su njima stranikerami~ki i stakleni predmeti, odnosno, nadojavu iz Franjeva~kog samostana naHumcu, iza{ao sam na teren provjeritimogu}nost postojanja novog arheolo{koglokaliteta. Takve indicije su naposljetku

probne sonde i potvr|ene. To jeste,ubicirano je jo{ jedno arheolo{ko nalazi{tena prostoru op}ine Ljubu{ki. Dakako da je

ovo vrlo vaàn doga|aj, ne samo {to ovim pro{irujemo roster anti~kih nalazi{ta, potvr|ujemo tako|er i ~injenicu da jeljubu{ki kraj u antici bio poprili~no gusto

naseljen, uzev{i u obzir postojanveteranskog naselja te augzilijarnog vojnologora u Ljubu{kom.”

Opet su, razmi{ljamo, za sve “krivfranjevci iz Franjeva~kog samostana sAnte na Humcu kod Ljubu{kog. Jer i fMilan Juki}, kustos Muzeja Franjeva~kosamostana sv. Ante, re~e nam da nalazi{te Gra~ine u neposrednoj bliziSamostana... “Franjevci su bili ti koji s

prvi do{li na ideju za osnivanje jedne takvustanove, koja se bavila sakupljanjemza{titom te promocijom kulturno-povijesn

ba{tine BiH. Nalazi{te na Gra~inama potpuno u privatnom posjedu i nemnikakve veze sa Franjeva~kim samostanona Humcu, osim {to je materijal sustavnog arheolo{kog iskopavanja jo{ o1977. - 1980. pohranjen u depo Muzeja nHumcu. A ovaj lokalitet nije u sklopvojnog logora, ili rimskih termi nGra~inama”, veli Mirko Ra{i}.

Franjevcima }emo se vratiti ne{

kasnije... A u razgovoru nas interesujekako opisati to {to je prona|eno, iskopanistraèno..., a da se svi zajedno uvjerimo d

je to ne{to zaista vrijedno. Dobro, niko nne treba ubje|ivati, ve} iznije

osnovne podatke o arheolo{ko bogatstvu prona|enog. “Pri

svega, imao sam ~ast zadovoljstvo biti studeizvanrednih profesora, znastvenika i ljudi, prije svegShodno tome, u~en sam d

predmet kao takav zapravnije primaran, ve} njegov

pri~a i kontekst. Obzirom da jekarakteru spomenutog nalazi{ prerano govoriti u ovoj faiskopavanja, pa tako i o konteks

pronalaska, dopustit }u svojevrstan izlet, da tako kaèm

te istaknuti va`nost ovo predmeta. Radi se o rimskgemi sa prikazom gr~koPana, ili autohtonoromaniziranog boànstvSilvana, koje je zaprav

pandan gr~kom bogu. T boànstvo se zasigurno {tova

kao primarno boànstvo n podru~ju Duvanjskog, LivanjskoGlamo~kog pa djelomice i Ljubu{ko

polja, obzirom na njegov ogroma‘doprinos‘, kao boga {um pa{njaka, voda i sl., jasno ak

se uzme broj prona|enkamenih spomenika u ~atom boànstvu. Ov

predmet potpuno je nepoznu arheolo{koj literaturi BiH

regije. Izra|en je od dragokamena, a prikazan u plesno

poloàju na jednom kra}e

postamentu sa pripadaju}i


MO@DA JE I ARHEOLOGIJA VA@N

TRA@ILI STE - GLEDAJTEUlaz u Muzej Franjeva~kog samostanana Humcu kod Ljubu{kog, u kojem }e

uskoro biti izloèni novi arheolo{ki“nalazi” (desno)



atributima, poput kozjih rogova i nogu,siringe (frula) te peduma ({tap). Jako maledimenzije govore o minucioznom radu teumije}u majstora koji je izradio ovaj

predmet. Ovakav nalaz su mogli imati samo pripadnici visokog staleà. A kad je rije~ oslu~ajnosti, ni{ta nije slu~ajno, prethodnosam spomenuo da je na prostoru op}ineLjubu{ki boravilo rimsko veteranskonaselje jo{ od 14. god. po Kr. Ako uzmemo

u obzir da se radi o jako bogatom slojustanovni{tva (rimski vojni veterani), jasno,

po zavr{etku vojnog roka, onda nijenikakvo ~udo {to smo jedan takav nalaz

prona{li ba{ ovdje. Pored toga, prona|ena je jedna cjelovita kerami~ka lucerna(svjetiljka) sa potpisom proizvo|a~a, kao iniz fragmenata keramike i stakla. Lokalitetdatiramo relativno kronolo{ki, prema pe-~atu proizvo|a~a lucerne, a on je sa kraja 1.st. po Kr.”, obja{njava na{ sagovornik.

NOVOVJEKOVNI VANDALI“Na iskopavanjima je sudjelovalo {est

mojih kolega, studenata arheologije, kao ikustos Muzeja na Humcu fra Milan Juki}.Kao {to sam prethodno spomenuo, ovo je

bila samo jedna probna sonda na povr{iniod 5x5m. Jasno je da su potrebna daljnjaiskopavanja, no u ovom trenutku samograni~en vremenski, obzirom da radim sakolegama, studentima arheologije, kojiimaju svoje obaveze prema studiju uMostaru. Gra~ine su jedna sasvim drugatema, u ovom trenutku i u ovom stanju, datako kaèm, nemogu}e ih je iskoristiti za

bilo {to, po~ev{i od znanstvenog,turisti~kog, ili bilo kojeg drugog pojma.Svaki puta kad pri~am na ovu temu, neosje}am se dobro. Naime, radi se,zasigurno, o najva`nijem anti~komnalazi{tu u Bosni i Hercegovini! A mogu}ina~ini iskori{tavanja ovog kulturno-

povijesnog blaga su beskona~ni, no, oni susada u potpunosti izloèni novovjekovnim

vandalima”, kaè Mirko Ra{i}.Muzej je sastavni dio Franjeva~ko

samostana sv. Ante na Humcu. Taj muzstariji je od Zemaljskog muzeja BiH Sarajevu ~etiri godine, a ove godine

proslavljena stotinu i trideseta godi{njicnjegovog osnivanja. Tim povodoorganizovan je, u martu, znanstveni me|unarodni skup koji je trajao dva dan“Kao {to ste i sami rekli, u spomen na 13

godina Muzeja na Humcu, realizirao sa projekt I Me|unarodni kongres na temKulturno povijesna ba{tina op}inLjubu{ki . Obzirom na te{ko stankulturno-povijesne ba{tine, kako Ljubu{kom tako i u cijeloj Bosni Hercegovini, mi{ljenja sam da je ovo biidealna prilika za podizanje svijesti na{sugra|ana, s ciljem za{tite kulturn

povijesne ba{tine. Cilj ovog kongresa, prisvega, bilo je educiranje {ire javnosti

problemima prepoznavanja, za{tite promocije kulturnog blaga. Na Kongresu svoja predavanja odràli ugled

znanstvenici u polju arheologije, povijes povijesti umjetnosti i etnologije. Rezultovakvog jednog skupa je svaki zbornradova koji bi trebao biti objavljen krajeove godine. A, novi arheolo{ki predmeve} su prona{li svoje mjesto u muzejskzbirci na Humcu”, isti~e Ra{i}.

E, da li }emo opet ~ekati n“slu~ajnost”, ili ve} sada na{ sagovornzna novo odredi{te, novu lokaciju Hercegovini koju }e on i njegove kolegistraìti: “Kao {to sam prethodnspomenuo, nastaviti }emo sa istraìvanjeovog te lokaliteta u Borasima-Docima koLjubu{kog.”


NI[TA NIJE SLUÂJNO

Mirko Ra{i} je ro|en 19. aprila 1990. uâpljini. Osnovnu i srednju {kolu zavr{io

je u Ljubu{kom, a 2008. upisuje Studij arheologije na Filozofskom fakultetu uMostaru, gdje je 2013. i diplomirao, natemu Rimska vojska u dolini Trebiàta.Iste godine upisuje postdiplomski studij naOdjelu za arheologiju Sveu~ili{ta u Zadru.Kao referent, sudjelovao je na nekolikome|unarodnih nau~nih skupova, te kaostudent sudjelovao na iskopavanjima nizaarheolo{kih lokaliteta. Voditelj je nau~nogprojekta Revizijska iskapanja ’oratorija’ uBorasima i organizator I Me|unarodnog kongresa u spomen na 130 godinaosnivanja Muzeja na Humcu, a na temu:

Kulturno-povijesna ba{tina op}ine Ljubu{ki .

PORTRET SAGOVORNIKA

Referent, voditelj, organizator,magistar...

ÛVAR BLAGA

Fra Milan Juki}, kustos Muzeja

USKORO DOKTORMirko Ra{i}, mladi arheolog iz Ljubu{kog





Me|unarodni teolo{ki ~asopisConcilium je pedeset godinasvog izlaènja obiljeìo veli-kom Me|unarodnom konfere-ncijom Teologija u postkon-

fliktnom dru{tvu - Religija i identitet , koja je odràna u Sarajevu od 9. do 12. juna.Povodom konferencije u Sarajevu su bili

neki od najzna~ajnijih ìvu}ih teologa, poput Jona Sabrina, vode}eg predstavnikateologije oslobo|enja koja je vezana zakr{}anski socijalizam, Jurgena Moltmanna,za~etnika teologije nade i teologije krià,sociologa religije iz Sarajeva DineAbazovi}a, profesora sa Yale univerzitetaMiroslava Wolfa, te pisaca DèvadaKarahasana i Aleksandra Hemona. Konfer- encija je progla{ena za najzna~ajnijiteolo{ki doga|aj u ovom dijelu Europe.

ZABORAVLJENI NAUKJedan od ~lanova uredni~kog kolegija

Conciliuma , fra Mile Babi}, podsje}a kako je na hrvatskom jeziku ~asopis pokrenut prije pet godina. Pored hrvatskog, izlazi na jo{ pet jezika, te je naj~itaniji ~asopis ukatoli~koj crkvi. Na hrvatskom jeziku gaizdaju Ex libris iz Rijeke i Synopsis izSarajeva. âsopis je zna~ajan jer je tokomsvog postojanja okupio najva`nije teologe usvijetu, me|u koje su u{li i neki autori sana{ih prostora. Zanimljivo je da uuredni{tvu ~asopisa sjede dvojica Sarajlija -Alen Kristi} i Entoni [epari}, te fra MileBabi}, bosanski franjevac.

“Concilium je osnovan 1965., kadazavr{ava drugi Vatikanski sabor, koji jepo~eo 1962. godine. Taj Sabor je pokrenuoveliki Papa Ivan XXIII, koji je otvorioprozore i vrata suvremenom svijetu,poru~iv{i da je do{lo vrijeme da mi vi{e nesudimo svijetu nego da radimo za svijet.Veliki teolozi tog vremena su doveli doVatikanskog sabora {to je ozna~ilo da seteologija mijenja. Oni su kasnije osnovaliConcilium, {to zna~i sabor”, poja{njava fraMile. On kaè i da su teolozi koji suosnovali ~asopis èljeli poru~iti da crkva ireligija postoje “da sluè svijetu a ne da mu

sude”, te da je to pravac koji i danas njeguju

i ideja koju {ire u svom radu.U prvom broju ~asopisa, izme|u ostalih,

tekst je pisao i Joseph Ratzinger, koji jekasnije postao papa Benedikt XVI. “On jetada napisao odli~an tekst o tome kakoèlimo novo nebo i novu zemlju, i da nam jeprimat budu}nost. Na{e tri religije upravoimaju to, samo je potreba to i istaknuti. Miu~imo da sve {to je Bog stvorio trebausavr{iti i obnoviti da ni{ta ne propadne, nesamo ljudi nego ni trava, ni voda, ni{ta. Idese prema usavr{avanju stvarnosti. A vidite

danas koliko smo upla{eni zbog zla i nikone misli da je mogu}e da se usavr{avamo.Okreni se prema budu}nosti, jer mogu} jebolji svijet. Treba nam primat budu}nosti ane pro{losti. Ali mi danas ìvimo u vrijemekada je samo - daj sada{njosti i daj ovdje.Treba ljude razumjeti i za{to. Jer, mi smo ihlagali, govore}i da }e pravi ivot imatiposlije smrti. I danas ljudi vi{e ne vjerujutim ideologijama nego samo u ovdje i sada.Na{e religije se slaù u najva`nijem - ljubavprema Bogu i bli`njemu, a bli`nji je svakokoga sre}e{“, kaè fra Mile, koji dodaje da

je filozofija ~asopisa da u kritikama trebauvijek prvo krenuti od sebe, svoga, pa tek onda gledati u druge i druga~ije.

RELIGIJA ZA ÔVJEKAFra Mile podsje}e na ideje Conciliuma

te obja{njava razloge zbog kojih je temakonferencije kojom se obiljeàva ovajveliki jubilej ~asopisa upravo religija iidentitet: “Bit religije je ljubav. Oni koji toshvataju i ìve u skladu s tim su ‘pravivjernici‘. Teolozi su nas uvjerili da religija

kod nas kr{}ana mora biti utemeljena Bibliji, Novom zavjetu, dakle na IsusKristu. On je ljubio i svoje neprijatelje i njegovo ime ne moè{ {iriti mr`nju i zlAli, mi u praksi vidimo da se to doga|Kod nas imamo neku kolektivnu mr`nj

52

POLA STOLJE]A POSLIJE

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Najznačajniji katolički časopis u svijetu CONCILIUM ove godine obilježava polastoljeća postojanja; o značaju ovog časopisa, njegovoj povijesti i porukama, za

“Slobodnu Bosnu” govori fra MILE BABIĆ, jedan od urednika izdanja nahrvatskom jeziku

RELIGIJA SLUŽI ČOVJEKU

Fra Mile Babi}“

Bit religije jeljubav, a onikoji to shvatajui ive u skladus tim su ,pravivjernici,“




mi, vi, oni... me|u religijama, nacijama,politikama. To je bolesno stanje.”

Kako je 2014. godina kada se obiljeàvastotinu godina od po~etka Prvog svjetskog rata , {to je Sarajevo ponovo stavilo u centar svjetske pa`nje, uredni{tvo Conciliuma jeodlu~ilo da ovdje organizuje Konferenciju .Uz to, kaè fra Mile, glavni grad BiH i daljese smatra europskim Jerusalemom, “ukojem uz sve nevolje ìvimo vi{e skupa

nego {to se mrzimo, a mr`nja nam dolazi odideologija odozgo”. Govore u~esnikaKonferencije fra Mile sumira u jedno, a to

je da su na{i identiteti postalikolektivisti~ki, ne kolektivni. “Zna~i,normalno je da imam taj kolektivniidentitet, {to zna~i da sam pripadnik neke

nacije, religije... Ali je kod nas toliko tozao{treno da govorimo o kolektivisti~komidentitetu - pojedinac kao slobodan ~ovjekje zanijekan i sveden na pukog ~lana svogakolektiva. Bilo nacionalnog, religijskog,klasnog... I to je najgore, kolektivizam kojikaè da ne smije{ druga~ije misliti. Kod nassu otu|eni oni koji promijene vjeru i naciju,i smatraju ih vrijednim prezira. To ne valja.Svaka je religija radi spasenja ~ovjeka, a

tako je i nacija. A kod nas mora{ biti uslu`bi kolektiva. Ne smije{ druga~ijemisliti. To nastaje iz straha, to je bolesnistrah koji tjera uvijek u geto, u stado. Zatoovi na{i vladari uvijek proizvode strah.Svaka vlast ìvi od proizvodnje straha, kojipojedinca tjera u kolektiv koji slu{a svoga

{efa. Mi kaèmo, vjera te osloba|a strahOnaj ko me voli on me osloba|a strahBezuvjetna ljubav je ono {to religije u~eisti~e jedan od urednika Conciliuma .

Filozofija iza Conciliuma je povrataistinskoj vjeri, izvornim tekstovimreligiji, koja ne sluì “ni dràvi ni nacini kapitalu, nego ~ovjeku”. “Na{a porukje da ~ovjek treba raditi na sebi, da smijenja na bolje. Tako mijenjam

svijet”, kaè fra Mile na kraju. Sv predavanja koja su odràna tokotrodnevne Konferencije u Sarajevu bit }objavljena u sljede}em brojConciliuma , koji izlazi na jesen, i to }

biti izuzetno vrijedna zbirka radova koj je nastala u Sarajevu.


ÂSOPIS KOJI VRA]A VJER

FRA MILE BABI]Jedan od trojice urednika najzna~ajnijegkatoli~kog ~asopisa na svijetu



MISTI^NI SEVDAH

LIRSKI KONTRATENOROdavno neko od doma}ih izvo|a~a nijetako odu{evio bosanskohercegova~kujavnost kao Boò Vre}o pro{le godine



Malo pomalo i karijera BoèVre}e se razgranala, ba{ kaograne od bora. Trenutno se ovajizvrsni bosanskohercegova~kiinterpretator sevdalinki, pjeva~

grupe Halka , priprema za snimanje svog prvog samostalnog studijskog albuma, paonda za snimanje drugog studijskog albumagrupe Halka , zakazan je i koncert tog bendaza 27. juni u Bosanskom kulturnom centru uSarajevu, a dobio je i u ulogu u prvomdugometra`nom igranom filmu bosansko-hercegova~ke rediteljice Ines Tanovi}.Vjerovatno mu je pri ruci neka podeblja teka,u koju biljeì sve svoje obaveze. “HvalaBogu na divnom toku karijere, ljudima kojisu sa mnom na tom putu i ljubavi premasevdalinci, koja me vodi da budem bolji i danajzad dam i ne{to svoje toj ~udesnosti kojusevdah nosi. A, skoro sve zapisujem, arhivar sam i te{ko je nekom drugom sna}i se usvemu tome, ali zato ja uvijek znam gdje sene{to nalazi u sveskama, i pi{em i s jedne i sdruge strane, kao Hazarski rje~nik ispunjen

novim sevdalinkama i datumima”, kaèBoò Vre}o na po~etku na{eg razgovora.

NADA I PRA[TANJE No, haj’mo od po~etka svega

nabrojanog. Kazao nam je u pripremi ovograzgovora da }e njegov prvi samostalnistudijski album biti snimljen u a capella varijanti. To bi moglo zna~iti da ga vi{e odsevdaha u modernim aran`manima privla~ionaj organski, suhi, misti~ni sevdah... “Tome i jeste privuklo sevdahu, upravo tamisti~nost, tuga i ~ekanje, ta djevoja~kanostalgi~nost za prisustvom dragog, u

bespomo}noj ~e`nji da joj se vrati pod

pendèr i bude njen. Ovim a capella albumom èlim se vratiti pranastankusevdalinke, ali i èlim da to bude neka vrstamonologa du{e, gdje }e se puno njih

prona}i, prepoznati sebe u toj pri~i, opetiznova se zaljubiti, propatiti za nekomstarom ljubavi i uzdahnuti, zaplakati i u tomglasu koji ~uju prona}i i neku vrstu mira,

~ak i onda kada ne razumiju niti jednu jedinu rije~. Za iskrenu emociju nije potreban prevod. Snimanje tog albuma je uovom mjesecu, dakle u junu, a uvrsti}u nato izdanje, osim moje tri autorskesevdalinke, i nekoliko njih otetih odzaborava, kao i nekoliko onih koje se uvijek rado pjevaju u na{im domovima, a koje svidobro znamo”, veli interpretator ~udesnogglasa... Glasa koji je u operskom ìvotu“blizak” kontratenoru. Hm, ne da je te{ko,ve} je prete{ko komponovati sevdalinke unovije vrijeme, kao da su sve ve} odavnonapisane... Zapravo, vrlo se rijetko kousu|uje upu{tati u takvu avanturu: “U{ao

sam u divnu stvarala~ku fazu, ide mi jakdobro, stvaram melodije i tekstove, pnastaju pjesme koje su druga~ije i tematsi po senzibilitetu, i nadam se da }e bivoljene. Jedna od njih se zove Biser Nazanapisana je po uzoru na epsku pjesmu

banjalu~koj utopljenici. To je, dakle, istiniljubavna tragedija.”

Pro{le godine je Halka objavila pralbum i privukla veliku pa`nju javnosti regionu. [ta je bio “klju~” njihovog uspjehu tako kratkom periodu, pitamo Boù, obzirom da su pripreme za snimanje toalbuma bile ekspresne, tek {est mjesec“Ljudi osje}aju iskrenost, ljubav, predanoi kvalitet, i ispjevavanja i muziciranja,

produkcije i postprodukcije na koncsvega. Sve je podjednako bitno, i sve t

proèto emocijom, predano{}u i ljubavljotvara vrata. To kratko vrijeme stvarandalo je i puno kreativne improvizacije, kouvijek vodi ka ne~emu apstraktnom

Naravno, ni{ta od svega toga ne bi bilo d


FOÂ JE MOJA KU]A, @IVIO SAM T

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Foto: MARIO ILIÎ],ARHIV AGENCIJE “GRAMOFON”

BOŽO VREĆO, interpretator sevdalinki, pjevač sarajevske grupe “Halka”,oduševio je muzičku javnost prošle godine, kada je spomenuti bend objavio svojprvi studijski album; za naš magazin ovaj rođeni Fočak govori o sevdalinkama,

pjesmama koje su i više od - pjesme

SENZACIJA IZ FOČEVREĆA SEVDAHABoò Vre}o: “@elim da dam i ne{to svoje toj ~udesnosti

koju sevdah nosi“PONOVO NA SCENI 27. JUNA

Ansambl Halka na jednom odprethodnih koncerata



nije Agencije Gramofon iz Sarajeva i prvog~ovjeka ove firme Edina Zub~evi}a:“Svakako, velike zasluge za predanost,strpljenje, trud i volju pripadaju AgencijiGramofon i na{em producentu Edinu

Zub~evi}u, kome se uvijek svesrdnozahvaljujemo. Jo{ uvijek nije utvr|endatum po~etka snimanja novog albumaHalke , no to }e, vjerujem, biti juli iliavgust, dok se cijeli repertoar fino posloì.”Boò Vre}o najavljuje i novi, veliki koncertHalke , 27. juna u sarajevskom BKC-u.îsto da mu ne postavljamo ono glupo

pitanje - kako se pripremaju: “Najavljujemtaj koncert kao da{ak novog, nagovje{tajlijepog i tananog, sa puno emotivnosti u tadva magi~na sata Ansambla Halka .Potpuno prepu{tanje sevdahu, bez zadr{ke ikontrole, a takav }e i na{ drugi album biti.”Reditelji su vrlo osjetljivi kada se onjihovom filmu pi{e jo{ dok je u fazi

predprodukcije. Ipak, pitamo Vre}u {ta nammoè re}i o filmu Ines Tanovi}? “Ne mogu

jo{ ni{ta re}i o filmu, no sretan sam i po~astvovan {to sam dio te lijepe pri~e,gdje moja umjetnost biva proèta kroz film.Ta pri~a, tako|er, prenosi jaku poruku koja

je vezana za volju, nadu, pra{tanje iljubav”, isti~e Boò Vre}o.

TOPLO, NJE@NO, TANANOOn je jedan od najboljih primjera da

muzi~ar sve moè ostvariti kada to uistinièli. Ali, prije svega, od kada datira njegovaljubav prema izvornoj bosanskoj muzici,interesuje nas: “Tradicionalnu muzikuoduvijek volim. Moja mama je voljela i jo{

uvijek voli slu{ati radio. To su bile emisijekoje su njegovale sevdalinke i starogradske pjesme, tako da mi je jo{ kao malomdje~aku to uvijek zvu~alo toplo, nje`no,tanano, poput maj~inog zagrljaja. Tek kasnije, kad sam iskusio ljubavne boli,razo~arenja, i postao akter koji ~ezne i nezna kako da preboli a i dalje voli - ovo se~ak i rimuje - po~eo sam dublje istraìvati i

prikupljati sve o sevdalinkama. I {to sami{ao dublje, arhivski, i moja ljubav je posta-

jala ve}a. Tada sam znao da je to mojìvotni poziv. Prepustiti se sevdahu i prona-}i lijek za svoju du{u.”

Studirao je glavni junak na{e pri~e jedno vrijeme u Beogradu. “O Beograduuvijek sve najljep{e, to je pri~a ispunjena

ljubavlju i predano{}u u oba slu~aja”. Ave} je dvije i po godine, pak, stanovnik glavnog grada Bosne i Hercegovine. Kao,uglavnom, svaki po~etak, ni njegov nije bionimalo lak ni razigran. Zbog ~ega dolazi uSarajevo, kako je ìvio u po~etku, gdje jespavao, kao i gdje biljeì svoje prvenastupe, zanimaju nas i ti segmenti u

nastavku na{eg razgovora. “@elio sanastupati u Velikim Dairama , jer je to lijehistorijski prostor i tu sam pjevao nekolikmjeseci. @ivio sam po hostelima, n

pro~ulo se za moj glas za to kratko vrijemBilo je trenutaka koji su me podsje}ali ndijalog Ko{tane i Mitketa iz istoimen

predstave, gdje pjesma vrijedi suha zlatagdje ljudi sve proìve dok im pjevam. Bi

je to vrijeme isku{enja, u~enja o ljudimaod ljudi”, prisje}a se Boò.

U zaista izvanrednom intervjuu koji jenjim u decembru pro{le godine, za port

Sarajevo.ba , uradila Vesna AndreZaimovi}, rekao je, izme|u ostalo“Sevdah mi daje slobodu da budem i ènaDaje li Vam Sarajevo tu slobodu, po{to ovo jedan poprili~no konzervativan grad“Sve je stvar koliko si mentalno jak da nekstvari izignorira{. Na neke stvari da navikne{, neke stvari da nametne{, u nekistvarima da ostane{ principijelan i uvijeali uvijek mudar, osobito u odabiru ljudi zvlastito okruènje”, obja{njava on. A, jesumu ènski sevdah vokali upe~atljiviji omu{kih i ko su, generalno, njegovi uzori, ai koja mu je najdraà pjesma, evnaprimjer, sa prvog albuma Halke , upitasmga za kraj. “Oj Zumreto, du{o moja definitivno pjesma koja mi je me|najdraìm, i ne samo sa na{eg prvoalbuma. To je pjesma u koju se svaki piznova zaljubim. Uzori su mi svi dovoljnoriginalni umjetnici, koji su puno tog

prikupili, napisali, iznijeli na pravi na~idali svoj osoben pe~at. Me|u njima, HimzPolovina, Nada Mamula, K senija CicvariZaim Imamovi}, Safet Isovi}, MuhameMe{anovi}, Ma{ura, Ha{im MuharemoviSelim Salihovi}, Carevac i jo{ puno njih

iskren je Boò Vre}o. Nek’ mu je sa sre}om


MISTI^NI SEVDAH

Boò Vre}o ro|en je 1983. u Fo~i. Na{ta prvo pomislite kada se sjetiteodrastanja u Fo~i, koje su to prveasocijacije? “Sje}am se kujundìja i starekaldrme uz Jevrejsku ulicu , starog grada

sa puno du}ana i poziva na molitvu saCareve dàmije, bezbri`nosti, uvijek punoljubavi i podr{ke od strane mojih najbliìhi divnih prijateljstava, od kojih neka i daljetraju.”

ODRASTANJE U FOÎ

Kujundžije i stara kaldrma

56

NOVO IZDANJE:“Želim da na mom prvomsamostalnom albumu ljudiprepoznaju sebe, opetiznova se zaljube, propateza nekom starom ljubavi iuzdahnu, zaplaču i u tomglasu koji čuju pronađu ineku vrstu mira, čak ionda kada ne razumijuniti jednu jedinu riječ;za iskrenu emociju nijepotreban prevod”

BO@INA LJUBAV Sevdalinke je zavoliojo{ kao dje~ak



Svugdje u svijetu se ne{to svirasamo kod nas nitko vaàn nedolazi. Shvatio sam to, opet,

po~etkom sije~nja ove godine,kada sam {etao ulicama Be~a. Od

Pratera i Mariahilfestrasse pa sve do

Schonbrunna “sijevali” su plakati, na javlju- ju}i predstoje}e nastupe glazbenihvelikana. Iako je bio tek po~etak godine ve}su najavljivani nastupi The Rolling Stonesa na stadionu Ernst Happel , Erica Claptona iameri~kih rockera Pearl Jam u gradskojdvorani. No, jedan plakat u sporednoj uliciu novom dijelu grada posebno je zna~ajan.Kratko je pisalo Projekt Wienner Sevdah - humanitarni koncert Amire Medunjanin.

KORAK DALJE Naàlost, termin se poklapao sa krajem

posjeta glavnom gradu Austrije, ali samzato toplo preporu~io poznanicima i rodbinida obavezno poslu{aju Amiru, EdvinaHadì}a i Bo{ka Jovi}a. Reakcije na tajkoncert bile su apsolutno pozitivne, {tovi{e,Amira je ponovno odu{evila. Posljednjihnekoliko godina, kada najavljujem dolaskeu hrvatsku prijestolnicu, rodbina i prijateljiobi~no traè da im se ponese ne{tosarajevsko. Pored nezaobilazne pite, u

posljednje vrijeme du`nost, a ujedno iobaveza je ponijeti novi CD AmireMedunjanin. Stvari su se u posljednjevrijeme, barem kada je Amira u pitanju,

promijenile iz korijena. Sada njezini novialbumi stiù sa zapada, a koncertriranja uinozemstvu su postala normalna pojava.Amira je nedavno promovirala novi album

pod nazivom Silk & Stone , na kojem senalaze neke od antologijskih tradicijskih

pjesama sa prostora biv{e zajedni~kedràve.

Svila i kamen snimljeni su za svega dvadana, u studiju male koncertne dvoraneVatroslav Lisinski u Zagrebu. No, ovoga

puta, “kraljica sevdaha” oti{la je korak dalje. Preslu{avaju}i i analiziraju}i albumSilk & Stone , da se zaklju~iti kako je Amira

Medunjanin napravila iskorak iz lokalnih

okvira. Iza{la je iz Bosne i Hercegovine, nesamo fizi~ki, nastupaju}i po brojnimfestivalima jazz i etno predznaka, nego jenagovijestila iskorak iz zadanog glazbenogànra - sevdalinke. Njezine inventivne,iskrene, napose meditativne interpretacije,uz nezaobilaznu sevdalinku, albumomSvila i kamen hrabro su stavljene na

pladanj ljubiteljima i poznavateljima pjesme potekle iz naroda iz regije. Nije lakoi jednostavno otpjevati tradicionalnu Eleno

kerko , pogotovu ako se zna da suMakedonci najve}i majstori glazbe na brdovitom Balkanu. Tamo svako dijete

ne{to svira, broji neparne ritmove i udara tarabuk, a tradicijska pjesma se cijeni ~uva, makar i u rock obradama kakve radio Vlatko Stefanovski. No, AmirinElena je u isto vijeme dostojanstvenaveli~anstvena, a aran`mani i klavirsk

dionice velikog Bojana Zulfikarpa{i}naprosto maestralne.

OSJE]AJ ZA MOLSKE FRAZEAmira se okruìla sjajnim glazbenic

ma. Pored Bojana, na albumu skontrabas, svirali Nenad Vasi} i StjepaHorvat, Hakan Gungon je svirao kanun, u

je svirao Yurdal Osman Tokcan, dok je zgitare bio zaduèn Bo{ko Jovi}. Aleksadar Draga{, jedan od vode}ih glazbenkriti~ara u Hrvatskoj, napisao je kaknikad u ìvotu nije ~uo bolju verzijtradicijske pjesme iz koprivni~kog kraûla jesam da se dragi èni. Jedinstvena emocija koju Amira unosi u sve svojizvedbe. Dinamika njezine izvedbe osje}aj za molske fraze kod nje je uro|enu genima zapisana, to se jednostavno nmoè nau~iti i uvje`bati. Tradicijsk

pjesme iz BiH Kradem ti se u ve~eri raneTelal vi~e , kojom Amira i zatvara albuSilk & Stone , su izvedbe koje je otpjevane posebno emotivno, reklo bi se zsvoju du{u.

A jedan od najva`nijih mostarsk pjesnika Aleksa [anti} bio bi ponosan n

Amirinu izvedbu pjesme [to te nemJadranka Stojakovi} prije tridesetak godinudahnula je ìvot veli~anstvenim stihovimKamenog pjesnika , a Amira je pjesmdodatno produìla ìvot. Novim albumosarajevska glazbenica otvorila je i nov

poglavlje u svojoj karijeri, dokazav{i da na “ti” i sa starogradskim vojvo|anski

pjesmama, izvrsno otpjevav{i antologijskkompoziciju Ima dana . Kombinacijo

pjesama iz kr{a Hercegovine i Crne Goretradicijskih, klasi~nih ènskih pjesamnastalih u vremenu svile i kadife rodio salbum Silk & Stone , jedinstveno glazben

djelo koje }e se dugo slu{ati.


Pi{e: MARIO ILIÎ]Foto: MILUTUN STOJÊVI]

AMIRA MEDUNJANIN ima novi album, “Silk & Stone”se zove; za kupovinu njenog CD-a ne treba

preporuka, ali ipak pročitajte osvrt našeg novinara

OZBILJAN ISKORAK KRALJICE SEVDAHA

BRILJANTNO, U GENIMA ZAPISAN

SLAVUJ IZ SARAJEVSKOG SOKAKA Svojim novim albumom Amira Medunjanin

ponovo je odu{evila bh. javnost



KULT MARKETRAGE

The SoundchaserArchives: 30thAnniversary

[to re}i, kojuporuku poslati?Speed metalbend Rage obiljeàva 30.obljetnicu odosnutka,dvostrukim CDizdanjem pod

nazivom The Soundchaser Archives: 30th Anniversary . Prije to~no tridesetgodina osnovan je bend Avanger , koji

je dvije godine kasnije promijenio ime

u Rage . Dvostruki CD sadr i tridesetkompozicija.

DBAUDoctor Red

Elektronskaglazba, ilibarem njezinebrojne ina~icesve su rje|e usvijetu, akamoli kod nas.

Stoga vrijedispomenuti electro-rock sastav Dbau ,koji ìve i rade u Prijedoru. Njihovtre}i studijski album nosi nazivDoctor Red , a na albumu se nalazidvanaest kompozicija. Prijedorskatrojka ve} neko vrijeme nosi epitetnajboljih electro-punkera u regiji.

ANETTE OLZON

ShineNekadapjeva~ica

uspje{nogfinskog powermetal bendaNightwish ,Anette Olzon,oku{ala jesre}u i u

samostalnoj karijeri. [vedskapjeva~ica objavila je tre}isamostalni album pod nazivomShine , na kojem se nalazi desetkompozicija. Pomalo jeneo~ekivano i ~udno kada powermetal pjeva~ica pjeva pop pjesme,ali ~uda se doga|aju...

Prije dvije godine na Ekonomskomfakultetu u Sarajevu predavanje je imao jedanod najuspje{nijih poduzetnika u susjednojHrvatskoj, Emil Tedeschi. Elokventan,obrazovan, na~itan i nao~it poslovni ~ovjek dobar dio predavanja sveo je na projekcijuvideospota njegove omiljene grupe Coldplay i tuma~enju sinergije i zajedni{tva koje onosobno svaki put proìvljava slu{aju}i taj

bend. Istina, do tada mi Coldplay nije ne{to pretjerano dopirao do u{iju, valjda zbog~injenice kako nisam nikada bio neki

pretjerani poklonik stadionskog rocka, kao ni predvodnika tog pokreta, irskog benda U2. No, ~injenice govore kako je upravoColdplay nasljednik U2-a, odnosno glaz be-nog pravca koji je u posljednje vrijeme

postao previ{e komercijalan i definitivnotreba “svjeù krv”.

Coldplay su britanski rockeri osnovali uLondonu 1997. godine. Do danas su

objavili {est albuma, a pretposljednji, Mylo Xyloto , najprodavaniji je rock album uVelikoj Britaniji u 2011. godini. Nedavno jeobjavljen i videospot za pjesmu Oceans ,koji je snimljen uìvo u studiju BBC 1.

Njime je najavljen izlazak dugo o~ekivanogalbuma Ghost Stories , kojim su ChrisMartin i dru{tvo obiljeìli sedamnaestgodina rada. Na albumu je devet pjesama, aotvara ga kompozicija Always in my Head .Ono {to je zna~ajno za cjelokupan album

jeste svojevrstan odmak od uobi~ajenih{ablona stadionskog rocka koje je bend dosada slijedio.

Dakle, Ghost Stories je ponajprije

album atmosfere, vi{e okrenut porefrenima i nesvakida{njim Martinovivokalnim vratolomijama, ba{ poput onih

pjesmi Oceans . Poklonici Coldplaya ranijeg razdoblja bit }e zadovoljni pjesmoA Sky Full of Stars , potencijalnim hitom

jedinoj pjesmi koja se koncepcijski mo povezati s uspje{nim albumom MyXyloto . No, to bi uglavnom bilo svrijedno spomena. Za razliku od njambijentalna kompozicija Another‘s Armneuvjerljiva je i plitka ba{ poput ostat

bljedunjavog ostvarenja Coldplaya .Album Ghost Stories zatvara dosadn

klavirska nabrajalica O . Novi albuColdplaya miljama je daleko od njihovranijih glazbenih radova i kao takav bi

brzo zaboravljen. (M. Ili~i

MUZIKA

Album “Ghost Stories”, grupe “Coldplay”

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Michael Jackson:Love never felt so good

2. Until The Ribbon Breaks ft.Homeboy Sandman: Perspective

3. Dan Croll: From Nowhere 4. Usher: Good Kisser 5. The Strypes: Hard to say no 6. Kasabian: Eez-eh 7. Big Data: Dangerous 8. Metronomy: Love letters 9. ZAZ: Gamine 10. Parov Stelar: Clap your hands

POLAKO STAREColdplay nije vi{e u formi

Dosadne priče o duhovima



David Bowie - Five Years intimni jeportret pet klju~nih godina u karijeri DavidaBowieja. Ovaj dugometra`ni dokumentarnifilm reìrao je Framcos Whately. U filmukoji traje sat i pol gledatelji mogu vidjetineke arhivske snimke koje do sada nikadanisu imali priliku.

Kroz materijal saznajemo na koji na~inje David Bowie napredovao, kako se kretalaevolucija od Ziggy Stardust , preko Young Americans , Thin White Duge , Heroes , svedo njegovog trijumfa Scary Monsters iogromnog hita Let’s Dance . Uz arhivskematerijale tu su i intervjui sa njegovimnajbliìm suradnicima. Ovaj film nampokazuje kako je to David Bowie postaoikona na{eg vremena.

Ina~e, Five Years je pjesma koju jenapisao David Bowie, a bila je prva pjesmana albumu The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars . Miriam

Walsh je bila zaduèna za obezbje|ivanjearhive, a Francis Whately je produciraofilm. David Bowie, uz sve {to je napraviona glazbenom planu, progla{en je i najboljeobu~enim Britancem svih vremena.

Ro|en je kao David Robert Jones 1947.godine. Glazbeno je aktivan vi{e od petdesetlje}a, izrazito sklon mijenjanju imije{anju glazbenih stilova kao i imidà.Osim {to je glazbenik, on je i skladatelj,glumac, producent, aranèr, reìser,vizualni umjetnik... Po~etni interes zaglazbu za~et je kad je imao devet godina.Otac mu je skupljao plo~e pa je David tada

po~eo slu{ati Fatsa Dominoa, Chucka

Berryja, te Little Richarda. Za ovog posljednjeg znao je re}i: “Ovo mora ~uti Bog!”

Polubrat Terry uveo ga je u suvremeni jazz. Tu su ga odu{evili Charles Mingus iJohn Coltrane. Majka mu je na Boì} 1959.

poklonila plasti~ni saksofon. Sve ostalonapravio je David. Nije dopustio da seograni~i ne~im, jednim. Uvijek jezapo~injao, vje~ni, apsolutni po~etnik.@ivio, dragi Davide.

(D.Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “David Bowie - Five Years” (Velika Britanija, 2013.),reditelja Francisa Whatelyja


KULT MARKETBOG JE BRAZILAC

Carlos DieguesBog je Brazilac igrani je filmCarlosa

Dieguesa iz2003.godine.

Scenarij za film napisali su JoaoEmanuel Carneiro, RenataAlmeida Magalhaes, Joao UbaldoRibeiro i reditelj, a prema pri~iJoaoa Ubalda Ribeire. Bog poèlida se odmori, silazi na Zemlju inada se da }e na}i nekog dobrog~ovjeka da ga zamijeni. Dolazi usjeveroisto~ni Brazil. Sre}e sitnog

prevaranta Taocu, koji s njim ide upotragu. Tu su jo{ neki... Ocjena: 4

CIGULI MIGULI

Branko M.Marjanovi}

Ciguli miguli igrani je crno-bijeli filmBrankaMarjanovi}a iz1952. godine.

Scenarij za film napisao je JoàHorvat. Provincijski politi~ki aktivistu malom gradu zamijenio jeodsutnog referenta za kulturu. Ovo

je, kaù, prvi i jedini poku{aj satirena tada{nji socijalizam, pa je biozabranjen. Tek 1977. dobio jeodobrenje za prikazivanje.Ocjena: 4

DANI NOGOMETA

David SerranoZa dugometra`niigrani film Dani nogometascenarij sunapisali MischaAlexander,

David Serrano i Jean van deVelde. Film je, pak, reìrao DavidSerrano. Pri izlasku s robije Antonioponovno èli okupiti nogometnuekipu njegovih prijatelja. Talenta zanogomet ba{ i nemaju. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Fault in Our Stars (Josh Boone)2. Zlurada (Robert Stromberg)3. Na rubu budu}nosti (Doug Liman)4. X-Men: Dani budu}e pro{losti

(Bryan Singer)5. Tko preìvi pri~at }e

(Seth MacFariane)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Riddick (David Twohy, One RaceProductions, Blitz film i video)

2. Obitelj Miller (Rawson MarshallThurber, New Line Cinema)

3. Turbo (David Soren, DreamWorksAnimation)

4. Ovo je kraj (Evan Goldberg & SethRogen, Columbia Pictures)

5. Misija: Bijela ku}a (RolandEmmerich, Mythology Entertainment)

APSOLUTNI POČETNIK

RADIO KAMELEONVje~ni i genijalniDavid Bowie



U ÊTIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU Vogo{}i je 8. juna po~elo snimanje prvogbosanskohercegova~kog dje~ijeg mjuziklaLjubav . Ovaj film za snimanje su pripremilipolaznici radionica Malog MagacinKabarea iz Sarajeva, zajedno saedukatorima: Sanelom Krsmanovi},

Sa{om Pe{evskim, EnsaromSulejmanagi}em, Irhadom Kuduzom iHarisom Sara~evi}em.

Naredni dan je u Umjetni~koj galeriji BiH ,povodom obiljeàvanja Me|unarodnog dana arhiva, otvorena izlo`ba Historijskog arhiva Sarajevo koja se zove Slavenski glavni gradovi u 2D - Historija slavenskih glavnih gradova kroz arhivske dokumente .Ako èlite na Izlo`bu , imate «fore» do 19.

juna.

Novinarka Federalne televizije iz TravnikaNa|a Ridì} nova je, a i stara,predsjednica Dru{tva novinara BiH .Povjerenje joj je ponovo ukazano naSkup{tini Dru{tva novinara BiH , koja jeodràna 10. juna u Sarajevu. Zapredsjednika Skup{tine Dru{tva izabran jeLjubu{ak Mladen Bo{njak , dok je napoziciji generalnog sekretara MirzaBuljuba{i} iz Sarajeva.

Od 10. juna odràva se Aleksandrijsko bijenale . U Egiptu, normalno. Moto Bijenala

je: Snaga promjene , a poziv za u~e{}edobio je i na{ veliki umjetnik iz TuzleNesim Tahirovi}. «U okviru Bijenala, 11. i12. juna, bi}e organizovan internacionalnisimpozij, na kojem }e u~estvovati velikibroj eminentnih profesora i umjetnika».

U Me|unarodnoj galeriji portreta Tuzla 12. juna }e biti otvorena izlo`ba @ena u znaku ùdnje , akademske slikarice Sonje Radan,Sarajke nastanjene u Londonu. «Izlo`baslika je humanitarnog karaktera. Polovinuiznosa od prodatih slika umjetnica }e

donirati u humanitarne svrhe za potrebepoplavljenih podru~ja u Bosni iHercegovini».

U ponedjeljak, 16. juna, u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu bi}e otvorenaizlo`ba: Tragom lucidnih simbola. Ovaizlo`ba, Grupe Lucido , ima ~etiri autora -Alma Telibe~irevi}, Marijana Hrvi},Branislav Luki} Luka i Goran Hrvi} - i~etiri razli~ita ciklusa. Izlo`ba }e bitiotvorena u 19 sati i bi}e postavljena do 26.

juna.

U produkciji Instituta za muziku,teatar i multimediju (iMTM) Sarajevo,a u saradnji sa sarajevskim visokoobra-zovnim institucijama: Muzi~komakademijom, Akademijom scenskih

umjetnosti i Akademijom likovnihumjetnosti, 13. juna u 20 sati u Narodnom pozori{tu Sarajevo premijerno }e biti izveden mjuziklFootloose .

«Oko ~etrdeset aktera na scenizaplesat }e na koreografiju profesorice ibaletnog pedagoga Samre Mlinar-Mandi}, uz hitove poput Holding Outfor aHero, Never, Almost Paradise iFootloose . Probe uveliko traju iatmosfera je predivna. Jedva ~ekamo dasve objedinimo i stanemo na scenuNPS-a, sa koje }emo, obe}avamo,

osvojiti publiku sjajnom energijom italentom svih aktera», najavljujedirektorica iMTM-a Alma Ferovi}-Fazli}, koja potpisuje i muzi~ku reìjumjuzikla. Reditelji su Irfan Avdi} iEmin Hajri}, ar an`mane je uradio AdnanMu{anovi}, a uloge su ostvarili Leonardo[ari}, Melisa Hajrulahovi} Tomi}, TarikMulaomerovi}, Nikolina Vuji}, AidaMu{anovi}, Alen Hadì}...

A za sve one koji ne stignu na premijeru, prva repriza zakazana je za3. juli u 20 sati u NP Sarajevo.

ALMA FEROVI -FAZLI , direktorica iMTM-a

«Footloose»u Narodnom pozori{tu

ALEKSANDRA SAVI ,idejni tvorac koncepta “Club Aleksa” u Mostaru

ALEKSANDRA SAVI]“Club Aleksa je vrlo sloèn projekat, ~iji je glavni zadatak bioda napravi platformu za etabliranje nezavisne kulturne scene”



Veliki doga|ajo~ekuje nas u nedjelju, 15.

juna: prvi put u Sarajevugostuje ~uveni britanskiShakespeare’s Globe Thea-tre sa predstavom Hamlet, akarte su, ako se ne varamo,ve} rasprodane?

Karte su “planule” prekono}i, a slobodno mogu re}ida se radi o jedinstvenom

pozori{nom doga|aju, koji je organizovan u partnerstvuBritish Councila u Bosni iHercegovini, Internacion-alnog teatarskog festivala

MESS i Narodnog pozori{taSarajevo. Ansambl Shake- speare’s Globe Theatrea dolazi nam u okviru njihove turneje Globe to Globe , organizovane

povodom 450. godi{njice ro|enja Williama Shakespearea, u reìjiumjetni~kog direktora SGT-a Dominica Dromgoolea. Turneja trajedvije godine i na svom putovanju glumci Shakespeare’s Globe Theatrea posjeti}e gotovo sve dràve svijeta. Njihov Hamlet donosi savremenu, svjeù verziju Shakes peareove klasi~netragedije u kojoj se isprepli}u politika, nasilje i filozofska

promi{ljanja, uz diskretni humor. Ovo je kolosalna predstava kojaslavi engleski jezik i Shakespeareovu genijalnost, a samo dvanaest

glumaca nastupa u vi{e oddvadeset uloga, u ùstroj

izvedbi koja traje skoro trisata.

Gosti iz Britanijepokazali su i svoju humanustranu - odlu~ili su da savprihod od ulaznica sasarajevske predstave ide zanastradale u poplavama...

Tako je, a zahvaljuju}iBritish Councilu , u Sarajevo}e do}i autobus sa djecom imladima iz @ep~a, iz {kolakoje su pogo|ene popla-

vama, i oni }e tako|er imati priliku gledati Hamleta . Bilisu angaìrani kao volonteri

u zbrinjavanju izbjeglica, a ve}ina ih je iz Top~i} Polja i@eljeznog Polja. Prije nekoliko dana, kompletan ansambl

predstave se fotografirao sa natpisima, kojima su pruìli podr{kustanovni{tvu pogo|enom poplavama u cijelom regionu. Zbogvelikog interesovanja publike, pored predstave koja }e bitiodràna 15. juna u 20 sati, istog dana u 15 sati dogovorili smo jo{

jednu izvedbu. @eljeli smo da ovu uistinu vrhunsku predstavuvidi {to ve}i broj ljudi, pogotovo mladih, iz Sarajeva ali i drugih

bosanskohercegova~kih gradova.

UNA BEJTOVIĆ, PR menadžerica Festivala MESS

U subotu, 21. juna, bi}eobiljeèno pet godina mostarskogCluba Aleksa . “Meni se ~ini da je 100godina Club Aleksa je vrlo sloènprojekat, ~iji je glavni zadatak bio danapravi platformu za etabliranjenezavisne kulturne scene i da osnaìturisti~ku ponudu grada kojeg jenajbolje opisao jo{ kroz naslov

dokumentarnog filmaStudio Uno

,pokojni Kemal Hrustanovi}, sceno-graf, tvrde}i da su cijeli grad injegova okolica - studio. Zbog svojeljepote, ali i svih specifi~nosti. ClubAleksa jo{ od prvog dana postojanja nosi te{ko breme novogvremena, koje sistematski uni{tava vrijednosti i tradiciju, a beztoga te{ko da se moè i razmi{ljati o kvalitetnoj budu}nosti. Takoda sam, u su{tini, najvi{e ponosna na to {to smo istrajali usvakom zadatom cilju i podcilju, {to smo prepoznavali stvari i uhodu ih rje{avali stoje}ki, a samo oni koji se bave sli~nimmisijama mogu znati koliko je, prije svega, potrebnosamoodricanja u borbi za vi{e ciljeve, bez obzira na sve sa ~im sesusre}emo i borimo svaki dan, ìvimo i radimo i [anti}evom

duhu”, ka e idejni tvorac konceptaClub Aleksa Aleksandra Savi}.

Njihov partner iz projekta Srce Hercegovine , Fondacija Mak Dizdar ,

bi}e doma}in tog malog jubileja, nakojem }e biti odràna manifestacijaSlovo Makovo . «Mi ve} sada imamo iprevi{e vrlo zahtjevnih projekata nakojima radimo, kontinuirano,

godinama. Problem je {to su ti na{iprojekti prepoznati i u svijetu, a iovdje kod ljudi koji nisu izgubiliinteresovanja za kvalitet, ali ispadakao da su gre{ka u sistemu, jer se

finansiraju minimalno, ili nikako. Dakle, ekstremno puno rada nakontinuitetu ve} postoje}ih programa. Novi projektni prijedlozi~ekaju prekograni~nu saradnju sa Crnom Gorom i Hrvatskom.To mi je velika èlja i na njoj radim ve} nekoliko godina, alimoju èlju za razvojem Mostara i Hercegovine u kulturnomturizmu ne dijele oni koji su jako dobro pla}eni za to, a da apsurdbude ve}i, pla}amo ih mi, kroz Club Aleksa, porezima idoprinosima», veli Aleksandra Savi}.

[ta }emo, porez moramo pla}ati.

U [anti}evom duhu

«Hamlet» velikog srca iz Shakespeare,s Globe Theatrea

PRESS U “ALEKSI”Ekipa filma Obrana i za{tita



21. Poruka~itaocima na{egmagazina?Gledajte slike, jer ~itali, ne ~itali - isto vam se pi{e!

Narod glasa kako glasa, nema nam

spasa!

noga Sejdi}a i Fincija, i ostavio ih da tamoe`baju promjene Ustava. [to rekla Hanka:

Moj Dino, {ta nam ovo rade...»

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Ko da gledam - stolar! Oboàvam drvo.

3 Kako se osje}ate u Sarajevu?

K ‘o u ~e k ao nici. Sa mo k ad bi

~o v je k z nao { ta ~e k a!

Je li Vam draà vodena bojica ili tempera?em per a je jef t ini ja, a bo( jic)a je. A i v od ena je!

4. [ta ne morate imati u friìderu?Struju. Haman je vazda prazan!

ba vjerovat‘ na{em nepismenom alidrom narodu. Slika po slika - hiljadu rije~i,rekosmo li.

20. A begova ili{kembe ~orba?Te smo ~orbeodavno pokusali,valja nam se

privikavat’ na

klin-~orbu.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Ga}e, bezbeli. Dok ih jo{ imam na dupetu...

ta ste bili u pro{lom ìvotu? li n

ek i san jar , k ‘o i u ov om.ni su z a jebana st v ar .

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata? Nisam, ali zagovaram da se smjeni onajMajstorovi}! Otkako on prognozira, ha susnje`ne me}ave, ha poàri, ha poplave...Dosta ga vi{e!

14. Da imate 15 minvlasti, {ta ne biste u~inilIsto {to nisu u~inili i koji je imaju i vi{e odgodina - ni{ta!

ije, ali ko umije {utit‘ moè imat zlatnuudu}nost - ubio se za BH Parlament!

13. Da li je boljebiti lijep i pame-tan ili ruàn iglup?

Stara narodnakaè da je receptza uspjeh lijep(a)a glup(a). Narodutreba vjerovati.

15. Opi{ite direktora Festivala animiranog filma u Neumu Jurinka Raji~a u tri rije~i...

Stari, ra{timani {armer.

17. Je li politika kurva?Politi~ari nam jesu, a kako su listomsvi profesionalci... samo ti se kaè!

[ta obla~ite kada èlite izgledati m

oderno?

aca Si r a no u s vi m va ri ja n ta ma! Po’ g rada se

mo o b la~i, pa i ma li Mirza.

MIRZA IBRAHIMPAŠI , akademski slikar:

“Narod glasa kako glasa,

nema nam spasa!”

1. Da li jedna slika govori vi{e od hiljadu rije~i? Naro~ito nepismenima, mada i oni ostali ni{ta ne

~itaju. Slika je „zakon“!

16 S kim biste voljeli

otplesati tango?

Mirsad Kebo,

de f i n i t i v no!!!

O t k ida m na p la v u {e.

19. Tange ili badi}? Ne nosim ni jedno odtoga. One starinske ga}e‘puhe’ su aktuelne u

mojim godinama.

18. Osobakoja Vam idena ganglije?Da}e{ mi

posebnurubriku zaovo pitanje.Takav izbor,~ovje~e...



KLIN ÔRBA

Itako, kaè Dèmila, ne ona sarajevska super vidovita,nego jedna obi~na dozlaboga naivna i totalnonevidovita Dèmila kojoj se ponesre}ilo da ìvi na

entitetskoj granici nekada{njeg najve}eg saobra}ajnog~vora u Bosni i Hercegovini - sada trodimenzionalnogDoboja; u jednoj od njegovih dimenzija zvanoj DobojIstok, na samoj liniji zapra{uju}eg apsurda, kaè taDèmila Humi}: Eto, ako oni mogu na{e komarce injihove odvajati, nek‘ ih odvajaju. Po{teno, rekao bi na todrug Bure. [armantna reporterka Al Jazeerae ArduanaKuri}, me|utim, ne kaè ni{ta, samo se samozatajnosmje{ka i pu{ta Dèmilu da u kameru izgovori hipoteti~ko

pitanje: Gdje vi tu vidite granicu? Potom naivna Dèmila jednom rukom pokazuje plastenik koji se k‘o biva nalazi

u Republici Srpskoj a drugom svoju, i ujedno federalnu,ku}u pred kojom i u kojoj je izjedo{e komarci. âk i utrenutku {okantne vijesti da je dvoentitetska dràva ne}eza{tititi od krvolo~nih i opasnih prijenosnika zaraznih

bolesti, jedna sasvim obi~na Dèmila ima korektnu(po{tenu) reakciju, a ja u poziciji obi~ne gledateljicesigurnost da bi me, kao i ve}inu obi~nog svijeta, jednakouzbudilo, uzbunilo, uzjogunilo i, u krajnjem, razjarilo i da

je posve istu reakciju imala neka obi~na Marica izDoboja.

No, ovdje je rije~ o akciji a ne reakciji. Vijest kojom

je reporterka izmamila kazanu reakciju glasi:“Op}ine Doboj Istok, Gra~anica i Lukavac danas

nisu tretirane protiv komaraca zapra{ivanjem iz zrakazbog blizine me|uentitetske linije. Naime, rije~ je o propisima o tretiranju hemijskim sredstvima, kojima seodre|ena sredstva ne dozvoljavaju u bh. entitetu (~udonije rekla manjem!, op.a.) Republika Srpska. Za sve jekriv neopitroid premium, sredstvo za zapra{ivanjekomaraca koje ispu{taju hrvatski avioni. Dozvoljeno je uEvropskoj uniji, ali zabranjeno u Republici Srpskoj.”

Sre}om, danas je svaka vijest provjerljiva. Klikne{ namedijske novosti pod kontrolom Glavnog Baje, po

bombasti~nim verbalnim akcijama u Federacijiozlogla{enog Milenceta, i, pod broj jedan, ustanovi{ daspomenuti insekticid uop}e nije zabranjen u RS-u. To tedodatno razjari jer si utreniran da iz svoje federalne busijesvaku vijest ~ita{ kroz prizmu politikanstva anamo

njihovih poglavnika i doglavnika, pa se u takvom, gadnnabrijanom stanju upusti{ u internetsku pretragu uvjerenjem da }e{ ondje prona}i dokaz kako se Ba

jednako igra sa zapra{ivanjem komaraca i Krivi~nizakonom BiH, uporno i predvidivo povla~e}i izlizankartu prijenosa nadle`nosti. Onda naleti{ na informaci

pod brojem dva koja te kvalitetno vrati u materinu. poraznom {oku kojim te je na koncu dotukla tu`na i la`n pri~a na{a, vidi{ vorholovski multiplicirani Arduansmije{ak i u njemu beskona~ni niz zlosretnih dèmila, svaka li~i na tebe.

Bulji{ u raspored polijetanja hrvatskih aviona koji istim insekticidima zapra{iti gradove u Republi

Srpskoj kao {to su to u~inili i u Federaciji, ~im zavr{i dezinfekcija poplavljenih gradova u RS-u, kako se izbjeglo mije{anje i visoka koncentracija opasnhemijskih sredstava. Neko je, ne ba{ Glavni Baja, ali nek

pametan i stru~an vodio je ra~una o tome da koliko-toliksmanji {tetne utjecaje otrovnih supstanci na zdravlje ljudìvotinja i njihove ìvotne sredine. No, naàlost, na{Arduani istina da u Republici Srpskoj postoje pametnstru~ni i savjesni ljudi koji brinu o dobrobiti gra|ana nijdovoljno atraktivna kao tema reportaè. Niti joj je ciuznemirenog poplavljenog ~ovjeka s ovu stranu nevidljivme|uentitetske granice umiriti najobi~nijom istinom.

P

roblem, izgleda, i jeste u tome {to Dèmila nikak

ne vidi granicu izme|u svog plastenika i ku}unato~ silnim spin reportaàma u kojima su godinama uvjeravali da se oko njenog plastenika i dandanas {unjaju krivci za svaku nevolju koja je spopadnTo je neverbalna poruka Arduaninog zagonetnosmije{ka: Strefi li vas kakva gadna zaraza, kao i za svgadno {to vas je dosad strefilo, krivac vam je isklju~ivRepublika Srpska. Ipak, kad se mutne medijske vodrazbistre, ~ovjek se sjeti kako je Dèmila nehajnodmahnula rukom dok je izgovarala: Eto, ako oni mogna{e komarce i njihove odvajati, nek’ ih odvajaju. Ljusa me|uentitetske linije odli~no znaju da od te pri~e nemni{ta. Tome ih je nau~io ìvot, pa se ne obaziru mnogo ncrta~e granica. Njima je ìvjeti tu i dijeliti i dobro i zlo onima do sebe.

Buljiš u raspored polijetanja hrvatskih aviona koji će istim

insekticidima zaprašiti gradove u Republici Srpskoj kao što su to

učinili i u Federaciji, čim se završi dezinfekcija poplavljenih gradova

u RS-u, kako bi se izbjeglo miješanje i visoka koncentracija

opasnih hemijskih sredstava

ARDUANINO ZAPRA[IVANJE

Pi{e: FADILA NURA HAVER




VOLVO XC90: Glazba za sva~ije u{i!”Inteligentna rje{enja iz [vedske” vi{e

nisu nikakva novost. Pametni Nordijci ve}dugo plijene pozornost inovativno{}u umnogim oblastima, pa tako i uautoindustriji. Volvo je u suradnji sbritanskom kompanijom Bowers & Wilkins stvorio specifi~an i izuzetan audio sustavza novi model Volvo XC90. Potpuno noviVolvo XC90 bit }e predstavljen koncem2014., a budu}im }e vlasnicima ponuditi

jedan od najboljih audio sustava ikadaproizvedenih. Produkt je to dugogodi{njeuspje{ne suradnje {vedske automobilsketvrtke sa uglednom kompanijom Bowers &Wilkins , koja proizvodi neke odnajkvalitetnijih glazbenih sustava. Bowers &Wilkins sustav za model Volvo XC90 koristiposebnu aktusti~nu tehnologiju, razvijanu uvi{e od pedeset godina pionirskog istraìvanja i rada na dizajnu zvu~nika.Sustav koji se koristi u novom {vedskom

SUV modelu izravni je derivat akusti~netehnologije, razvijene za zvu~nike koji sekoriste u nekim od najpoznatijih muzi~kihstudija, poput legendardnog londonskogAbbey Roada, u kojem su nekada snimaliThe Beatlesi . Rezultat suradnje [ve|anai Britanaca je kombinacijavisokoperforiranih zvu~nika niskedistorzije, koji uklju~uju

elemente od aluminija i kevlara. U novomVolvu XC 90 po prvi puta bit }e ugra|en inovi sredi{nji zvu~nik, koji se nalazi usredi{njem dijelu kokpita, sa inovativnomtweeter-on-top tehnologijom, a omogu}avat}e umnogome otvoreniji i prostraniji zvuk.“XC90 koristi na{u tweeter-on-top tehnologiju, koja donosi brojne prednosti u automobilskom okruènju. Prvenstveno pove}ava omjer izravnih i odbijaju}ih zvukova, odnosno ve}ina zvuka dolazi izravno od zvu~nika, a ne odbijeno od vjetrobranskog stakla. Sve to zna~i daBowers & Wilkins audio sustav u VolvuXC90 zvu~i izuzetno ~isto i realno” , rije~i suStuarta Nevilla, direktora inènjeringa ukompaniji Bowers & Wilkins . Sustav sesastoji od dvanaest-kanalnog Harman poja~ala klase D, snage 1.400 watta iukupno 19 Bowers & Wilkins zvu~nika, odkojih je sedam Nautilusovih visokotonaca

promjera 25 milimetara. Sedam je izvu~nika srednjeg dometa, skarakteristi~nim ùtim Bowers & Wilkins konusom od

kevlara, a tu su jo{ i ~etiri zvu~nikazaduèna za duboke tonove, kao iinovativno zrakom hla|eno, poja~alo.Stru~njaci iz Volvo audio odjela i tvrtkeBowers & Wilkins jasno su dali do znanjakako im je ambicija napraviti najbolji audiosustav za automobile na svijetu. Vidljivo jeto i iz dizajnerskog, ali i iz svih ostalihaspekata gledanja, jer zvu~nici ni~im nenaru{avaju eleganciju enterijera. Da se rao ponajboljem audio sustavu ugra|enom uautomobil, potvrdio je i Michael Adenauenekada glazbeni producent, a sadastru~njak za audio sustave u Volvu , rekavkako je Premium Sound , koji je ugra|en unovi Volvo XC 90, jedan od tri najbolja nasvijetu. U novi XC 90 ugra|en je softwarekoji imitira gotovo identi~no akusti~nookru`je koje ima koncertna dvoranaGotenburg , dom Simfonijskog orkestra i[vedskog nacionalnog orkestra, a sve to

kako bi se voza~u i putnicima osiguraomaksimalan uìtak prilikom dugihputovanja.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]









Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]

Documents