This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Dr`avnom ministru sigurnosti SADIKUAHMETOVI]U su prije dva mjesecadostavljeni konkretni dokazi odugogodi{njem kriminalu menad`mentaGRANI^NE POLICIJE BiH, na ~elu s
direktorom VINKOM DUMAN^I]EM, odsklapanja vi{emilijunskih poslovnih ugovo-ra s povla{tenim firmama, do sumnjivogzapo{ljavanja policijskih slu`benika; iako jeministar Ahmetovi} dokumentaciju proslije-dio SIPA-i i zatra`io pokretanje istrage,
na{a novinarka otkriva za{to je profesio-nalna istraga u Grani~noj policiji BiHunaprijed osu|ena na propast
NOVO PODUZETNI^KAKLASAKako se obogatio Selver Oru~
relacije s tri politi~ke stranke; na{ novinarotkriva kako je i u uz ~iju pomo} Oru~izgradio poslovnu imperiju i od predratnogvlasnika samoposluge dogurao do vode}egbo{nja~kog poduzetnika
RADON^I] NJIM SAMIMPoso toranj - toranj poso
Poput svog zemljaka iz Gusinja, nesretnogEkrema Jevri}a, i Fahrudin Radon~i} pokazujezapanjuju}e odsustvo svijesti o vlastitoj tragiko-mi~noj ulozi koju igra na medijskoj,poduzetni~koj i politi~koj sceni BiH
HA[KI SPISAK UBIJENIHRazbijanje mitova o ratu u BiH
Demografi Tribunala za ratne zlo~ine uHaagu krajem januara ove godine okon~alisu vi{egodi{nje istra`ivanje o broju `rtavau ratu u BiH; tim koji je predvodila doktori-ca EWA TABEAU utvrdio je kona~nu brojku
poginulih koja }e se koristiti kao dokaz nasu|enjima u Ha{kom tribunalu
EKSKLUZIVNO ZA “SB“Radomir Anti} srbijanski nogometniselektor
RADOMIR ANTI], selektor nogometnereprezentacije Srbije, tvorac srbijanskognogometnog ~uda, uo~i okupljanja svojihigra~a pred Svjetsko prvenstvo u Ju`nojAfrici dao je ekskluzivni intervju “SlobodnojBosni“
GODINE SU PRO[LEPUNE MUKAIvan Ivanji, Titov prevodilac
Srbijanski knji`evnik IVAN IVANJI je 25godina, do Titovog posljednjeg putovanjana Kubu 1979., bio njegov li~ni prevodilactokom mnogobrojnih susreta sa dr`avnici-
ma i partijskim rukovodiocima sanjema~kog govornog podru~ja. Za na{ listIvanji govori o va`nim historijskimdoga|ajima kojima je prisustvovao i opisu-
je situacije u kojima je Titova uloga bilaodlu~uju}a
“METALLICA” U ZAGREBU“SB” na koncertu doajena heavy metala
Ameri~ka grupa METALLICA, jedan od dvanajve}a heavy metal benda dana{njice,odr`ala je izvrstan koncert nazagreba~kom ”Hipodromu”, 16. maja;postoje skoro trideset godina, objavili sudevet studijskih albuma i jo{ uvijek susvjetska stadionska atrakcija
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
D`emi} umjestoBi~ak~i}a,Bajgori} umjesto^au{evi}aPrema pouzdanim informacijamaSlobodne Bosne , dvije vladaju}ebo{nja~ke partije, SDA i SBiH, uspjelesu posti}i dogovor oko imenovanjanovih ~elnika nadzornih odbora u dvijenajvrednije kompanije u dr`avi -Elektroprivredi BiH i BH Telecomu .Umjesto smijenjenog EdhemaBi~ak~i}a, SDA }e na ~elo NO EPBiH
imenovati Zijada D`emi}a,nekada{njeg ~elnika uprave Federalnihnaftnih terminala, dok }e Stranka zaBiH na ~elo NO BH Telecoma, umjesto“zimzelenog“ Samira ^au{evi}a,imenovati Aldena Bajgori}a, mladogdoktoranta ekonomskih nauka, koji dosada nije obavljao zna~ajnijedru{tvene funkcije.Nakon imenovanja novih ~elnika nad-zornih odbora, uslijedit }e opse`nekadrovske promjene u klju~nim resori-ma oba preduze}a. Nezvani~no dozna- jemo da }e u EPBiH biti zamijenjena tri,
a u BH Telecomu ~ak {est menad`era!(A.M.)
Oktobarski parlamentarni izbori, posvemu sude}i, bit }e najuzbudljiviji inajneizvjesniji u poslijeratnoj historiji BiH,no u sarajevskoj izbornoj jedinici trebao~ekivati izborni rat kakav do sada nije
vi|en i nije vo|en u BiH. To osobito va`i zaizbor zastupnika u dr`avni Parlament. Izsarajevske izborne jedinice tradicionalno seu Parlament BiH uspijeva plasirati najvi{e
pet zastupnika, no ovoga puta trku za osva- janje tih pet pozicija vodit }e sve samistrana~ki prvaci - predsjednici ili pak dopredsjednici najja~ih partija u BiH.
Naime, na prethodnim strana~kimizborima za dr`avni parlament iz Sarajevasu se kandidirala samo dva strana~ka ~elni-ka (Zlatko Lagumd`ija, lider SDP-a, i SeferHalilovi}, lider BPS-a), no ovoga puta
jedan protiv drugog natjecat }e se najmanje pet strana~kih ~elnika i jo{ pedesetak kandi-data iz prvih strana~kih e{alona.
Listu SDA vjerovatno }e predvoditistrana~ki {ef Sulejman Tihi}, koji se ume|uvremenu trajno nastanio u Sarajevu. UzTihi}a, SDA }e vjerovatno kandidirati idopredsjednika Asima Sarajli}a, te jo{ neko-liko istaknutih ~lanova Predsjedni{tva SDA,
poput Bakira Izetbegovi}a i Halida Genjca,koji se tako|er trajno nastanio u Sarajevu.
Sarajevsku listu SDP-a tradicionalno }e predvoditi Zlatko Lagumd`ija, jednako kao{to }e i boje BPS-a ponovo braniti Sefer
Halilovi}.
Kako je izvjesno da }e se lider Strankeza BiH Haris Silajd`i} ponovo kandidiratiza mjesto bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tvaBiH, ova }e stranka za Parlament BiH izSarajeva vjerovatno kandidirati dopredsjed-
nika Beriza Belki}a, koji je na proteklimizborima u Sarajevu osvojio najve}i brojglasova.
I novoformirana partija, Savez za bolju budu}nost BiH, iz Sarajeva }e ponuditinajbolju strana~ku reprezentaciju. Listuove partije najvjerovatnije }e predvoditilider Saveza Fahrudin Radon~i}, a uslu~aju da se Radon~i} ne usudi iza}i naizbore i “izvagati“ vlastiti izborni rejtong,listu ove partije vjerovatno }e nositi AdnanTerzi}, jo{ jedan iz plejade naturaliziranihSarajlija.
I tu se spisak kandidata za ulazak uParlament BiH ne zavr{ava - u igri je jo{nekoliko politi~kih partija (SDU, Na{astranka, Radom za boljitak, A-SDA...) note{ko da }e se ijedna od njih pojedina~no,
pa ~ak ni sve zajedno, u tako `estokojkonkurenciji izboriti za plasman uParlament BiH iz Sarajeva. Uprkos tome,lider SDU Nermin Pe}anac predvodit }elistu svoje partije, {to }e biti prilika dakona~no odmjeri snagu sa svojim ne-kada{njim kolegom iz SDP-a ZlatkomLagumd`ijom, koji ga je porazio na pret-
posljednjem strana~kom kongresu.
(A. Metiljevi})
Za pet mjesta u ParlamentuBiH iz Sarajeva prvi put
će se natjecati šeststranačkih čelnika!
SARAJEVSKA IZBORNA GU@VA
MINI MARKET
EdhemBi~ak}i}
SARAJEVSKI OKR[AJ PRVAKA Za naklonost bira~a u Sarajevu borit }e se Sulejman Tihi}, Beriz Belki}, Sefer Halilovi}, ZlatkoLagumd`ija, Fahrudin Radon~i}, Bakir Izetbegovi}...
najslabija karikafederalne vlastiLider HDZ-a Dragan ^ovi} ponovo jeizbjegao susret s liderom SDASulejmanom Tihi}em, s kojim jeprekinuo sve kontakte jo{ u ljeto pro{legodine. ^etiri vladaju}e federalnepartije zakazale su sastanak najvi{ihstrana~kih reprezentacija u zgradifederalne Vlade, na koji su do{li svistrana~ki {efovi, Tihi}, Silajd`i}, Ljubi},a jedino se nije pojavio {ef HDZ-a
Dragana ^ovi}a, kojeg je na sastankumijenjao ~lan strana~kog rukovodstvaDragan ^avara.Sastanak u federalnoj Vladi protekao jeu dobroj atmosferi koju su, me|utim,povremeno naru{avale varnice izme|upredstavnika SDA i HDZ-a, dvije partije~iji su ~elnici, ne tako davno, odlu~nozagovarali rekonstrukciju federalneVlade i eliminiranje iz vlasti Stranke zaBiH i HDZ-a 1990. No, vremenom seispostavilo da nestabilnost federalneVlade izvire iz neiskrenog saveza SDA iHDZ-a, odnosno njihovih ~elnika Tihi}a
i ^ovi}a. (M.A.)
MINI MARKET
Jedan Džeko pod istim krovom
Edin D`eko kao prvi ambasador UNICEF-a iz BiH posjetio je
nedavno škole u srednjoj Bosni kojefunkcioniraju po principu “dvije škole pod jednim krovom” i pokazao kako, uz puno pozitivne energije, mjesta koja su proteklih godina va`ila kao mjesta razdoramogu postati mjesta zajedništva. D`eko jeobi{ao takve {kole u Fojnici, Bilalovcu,Brestovskom, Ka}unima, Busova~i i
Novom Travniku, i bar za trenutak nije sedalo primijetiti da se radi o podijeljenim{kolama. U svim {kolama do~ekivala suga jednaka - ozarena i nasmijana dje~ijalica, s nadom da }e mu se makar malo
~itao je lekciju prije neku no} na TelevizijiRepublike Srpske vojni analiti~ar Miroslav Laza-
nski zastupnici dr`avnog Parlamenta iz DodikovogSNSD-a Du{anki Majki}. Tema televizijske emisije je
bila, ugrubo re~eno, {ta raditi sa vi{kom oru`ja i munici- je trenutno pohranjenim u Bosni i Hercegovini, da li ihuni{tavati, kako zahtijevaju tutori iz NATO-a, ili ih proda-vati, kako suflira elementarna tr`i{na logika. Gospo|a
parlamentarka Majki} ovo krajnje pragmati~no pitanje`eli politizirati (“ postoje dvije alternative“, veli jedna odnajna~itanijih i naj~itanijih Dodikovih deputatkinja kojane zna da je u tom trenutku rekla da postoje “dvije dru-gosti“).
Miroslava Lazanskog poznajem vi{e od ~etvrt stolje}ai nije mi problem priznati da mi nikada do sada nije biosimpati~an kao u spomenutoj televizijskoj emisiji Radiotelevizije Republike Srpske. Kada se sav normalan ianga`iran novinarski svijet u Zagrebu ‘70-ih i ‘80-tih
godina pro{log stolje}a bavio rock&rollom, stripom,`anrovskim filmovima i alternativnom knji`evno{}u,dakle smi{ljenim, subverzivnim poduhvatima, Laza(nski)
je obilazio vojne baze NATO-a i nepoznate olovne krajo-like u nadle`nosti Var{avskog pakta. Bio sam jednegodine, ~ini mi se 1985., sa Lazanskim u zvani~noj dele-gaciji omladine tada{nje zemlje na festivalu slobodoumne
mlade`i u Moskvi (dodu{e, u toj su samoupravnoj eks- pediciji bili i Goran Bregovi}, Mom~ilo Bajagi}, FeatSejdi}, pokojni Davor Pjeva~). Lazanski, tada novinar zagreba~kog Vjesnika, najprije me fascinirao, a potomzapla{io: zna ~ovjek u glavu svakog sovjetskog vojnika,
podoficira, oficira, poznaje tehni~ke karakteristikesvakog oru`ja kojim su se opasali pripadnici Crvene armi-
je, kalibre, balisti~ke karakteristike, domete, rokove tra- janja i datume remonta.
Lazanski je, nakon {to je njegova najdra`a inajdemokratskija vojska, Jugoslovenska narodna armija,
pohrlila da ga neuspje{no oslobodi iz usta{kog okru`enjau Zagrebu, utekao u Beograd bez vidnih gubitaka; sna`an,
jak, vedar, borben, ~io bio i ostao. Valjda jedini intervju
koji je ovaj militantni, zavodljivi macho analiti~ar dao, a
nije objavljen, odvijao se u Slobodnoj Bosni ; ja sam gaosobno zabranio. Raspri~ao se Laza u tom neobjavljenom
intervjuu kako je Vojska Republike Srpske na Grbavici itakti~ki i strate{ki podbacila - umjesto da za tri i pogodine tavori u defanzivnom gardu, morala je imati
planske, osmi{ljene operacije ofranzivnog tipa.
Elem, treba biti ba{ dobro drzak, bezobrazan (to sedanas zove samouvjeren!?) pa se upustiti u polemikuna vojne teme sa Miroslavom Lazanskim. Zaje-
dni~ki prijatelji iz Zagreba uvjeravali su me da jeLaza(nski) uz neupitno poznavanje vojnih doktrina supe-rioran jo{ samo na jednom va`nom polju: pornografskeindustrije. Kao {to je u glavu znao svakog admirala
NATO saveza i generala Var{avskog pakta, minuciozno je poznavao svaku porno-divu i njenog partnera; umio jeoti}i u ekstremizam analiziraju}i pojedine anatomskeekstreme kod aktera omiljenih filmskih storija.
E, dakle, na takvog se ma~ka, me|unarodno priz-natog i poznatog, zagreba~kog purgera i beogradskogd`ibera namjerila Dodikova legitimna parlamentarna
jezikara, raskopu{a op}e prakse Du{anka Majki}. Ona}e Lazanskom, kao, objasniti da je bolje, u vitalnomnacionalnom interesu, uni{titi zalihe naoru`anja nego ih
prodati teroristi~koj dr`avi Jemen! Lazanski joj
obja{njava, vadi fotografije, predo~ava geopoliti~kemape sve dokazuju}i da je prodaja vi{ka oru`ja i muni-cije Jemenu fenomenalna izvozna {ansa za Bosnu iHercegovinu, da je Jemen atraktivno tr`i{te za svakudrugu zemlju, ali d`aba - gospoji parlamentarkiMajki}ki je neprihvatljivo da se vi{kovi oru`ja prodajumuslimanima, u Jemenu. Zalud apeli potvr|enog za{tit-nika srbijanskih vojno-tehni~kih emocija MiroslavaLazanskog koji papirima dokazuje da je bolje zaraditi200 miliona maraka prodajom oru`ja i municije nego ihuni{titi; to zadrigloj Dodikovoj parlamentarki ni{ta nezna~i: nija ona u Parlamentu BiH za to da bi dr`avi
priskrbljivala pare nego da bi joj ih uzimala, otimala, {to putem poslani~ke pla}e, {to preko stotina bespo-
trebnih/putovanja, dnevnica, toplih obroka, naknada zaSLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Poslanica Parlamenta BiH Dušanka Majkić, “čelična lady“Dodikovog poslaničkog kluba, ni o čemu općenito ništa ne zna, anajmanje zna o pitanjima o kojima se najviše očituje. To joj je oči uoči objasnio Miroslav Lazanski, na navodno osjetljivoj nacionalnojtemi - izvoza naoružanja
odvojen `ivot. To se valjda zove “ekonomsko-financijsko podri-vanje neprijatelja“.
Ali, pustimo to, ostavimo na miru zlosretnu poslanicuMajki}ku, koja ni{ta ni o ~emu va`nom ne zna i to predstavlja kao
politi~ki stav i “nacionalni koncenzus“.
Poslanica Parlamenta BiH Du{anka Majki}, “~eli~na lady“
Dodikovog poslani~kog kluba, ni o ~emu op}enito ni{ta nezna, a najmanje zna o pitanjima o kojima se najvi{e o~ituje.
To joj je o~i u o~i objasnio Miroslav Lazanski, na navodnoosjetljivoj nacionalnoj temi - izvoza naoru`anja. Jedini agresivnijidr`avni poslanik od odurne Majki}ke je kraji{ki siled`ija SadikBahti}. Da podsjetim, njega je u Parlament “unijelo“ bira~ko tijeloStranke za BiH, dakle stranka ~iji se predsjednik Haris Silajd`i}ovih dana kandiduje za jo{ novijeg i nikad svje`ijeg bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH. Pitaju neku ve~er na BHT-u gorostasa izKrajine Bahti}a zna li koje su zemlje posljednje primljene u ~lans-tvo u Evropskoj uniji. Odgovara dr`avni poslanik (Majki}kin kole-ga po gluposti i mnogo ~emu srodnom): “Pa ove na{e zemlje,Slovenija, Hrvatska i tako...“ U toj BHT-ovoj blic anketi, vi{estru-ki povratnik u parlament, provincijski bonvivan [emsudinMehmedovi} ka`e da je sjedi{te Evropskog parlamenta smje{tenou Briselu (a nije, imaju dva sjedi{ta, jedno u Briselu, drugo malodalje u Strazburu, u prijateljskoj Francuskoj), dok jedan drugi par-lamentarni mamlaz (tako|er iz Silajd`i}eve evroatlantske stranke)ko iz topa odgovara da je “himna Evropske unije Oda radosti,nadaleko ~uveno Mozartovo ostvarenje“. Najiskreniji je bio, opet,Dodikov dr`avni poslanik, moj dobar drug Slavko Jovi~i} Slavujkoji je na pitanje zna li koje su dr`ave primljene u “zadnjoj turi“ uEvropsku uniju, selja~ki iskreno odgovorio: “Ne znam, to se
de{avalo prije mog poslani~kog mandata!“
Pitao sam kolegicu sa BHT-a koja je radila anketu me|udr`avnim poslanicima na temu “{ta djeca znaju o /evropskom/sadr`aju“ nije li malo u monta`nom dijelu priloga bilo tenden-cioznih rezova, veli ona da nije: “U sirovoj verziji to je izgledalosto puta sirovije.“ Tako sam i pretpostavljao.
Nije dubinski i su{tinski problem to {to su u zakonodavnojvlasti, fokusiram se na taj dio blasfemi~nih parlamentarnih indivi-
dua, dakle {to su u toj vlasti okupljeni glupani, ignoranti i uljezi.Drama po~inje kad trebaju progovoriti o svemu {to bi morali znati,
a ne namjeravaju ikada i{ta saznati, jer nemaju elementarni intelek-tualni poriv za znati`eljom, udubljivanjem u nepoznato. Seoskaglasnogovornica, parlamentarna {ampionka Du{anka Majki} te{ko
je stradala u zafrkanom, ozbiljnom, konkretnom, pragmati~nomdijalogu sa Miroslavom Lazanskim. Dr`avni parlamentarci, u ~ijesu vi{emjese~ne turneje, posjete, ekskurzije skr{ene desetine mili-ona maraka, nemaju pojma o efektima svojih “izleta“. Koji se ti~ukonkretnog novca, a ne fiktivnih vitalnih nacionalnih interesa...
Harlovina iz Krajine Sadik Bahti}, pothranjena Dodikovaalapa~a Du{anka Majki}, Tihi}ev razulareni provincijski nasilnik [emso Mehmedovi}, pa nekakav tip koji nema elementarnogsamosa`aljenja (reko{e mi da se zove R emzija Kadri} i da je bitna~injenica za opstojnost Bo{njaka); dakle to je ta zakonodavnavlast!
Taj strana~ki kupleraj odlu~uje o svemu i sva~emu u interesugra|ana i naroda.
E pa, neka, fino. Seriozan komentar i da imam, a nemam, bio bi potpuno vi{ka. Na gra|anima je da prihvate ili odgovore prezirom prema dr`avnim poslanicima koji po{tuju “Mozartovu Oduradosti“, koji smatraju da je nacionalna izdaja prodati vi{ak oru`jamuslimanima, koji vele da su za “ovu dr`avu dali dvojicu {ura izeta“. Sve je na gra|anima.
^ETVRTAK, 13. MAJHladno danas, ba{ hladno. Po brdima se
formirao “snje`ni pokriva~“. Ve~eras sammislio oti}i na knji`evnu ve~er NED@ADAIBRI[IMOVI]A, ali mi se ispostavi{e nekiva`niji, neodlo`niji poslovi. A ba{ sam se
bio nao{trio da akademika Ned`ada pitamko je, ako nije on, napisao, odnosno smislionajgenijalniji bosanski rimovani haiku: “Uaprilu snijeg je pao, ljubi~ice zajebao.“
PETAK, 14. MAJPita me prijatelj iz Rijeke ho}u li
slu~ajno i}i na koncert “Metallice“ uZagreb. Ne}u. Pa mu za utjehu ispri~am vico hrvatskom gastarbajteru koji je do{aotra`iti posao u Njema~koj. “Odakle ste?“,
pita ga gazda firme. “Iz Hrvatske, izRijeke.“ “[ta ima u Rijeci?“, raspituje segazda. “Ma nema ni{ta, ima samo kurvi inogometa{a“, iskreno }e gastarbajter.“Nemojte tako, moja `ena je iz Rijeke“,ljutnu se gazda. “Ma nemojte?! A {ta jeigrala?“, pita ga “bombarder sa Kvarnera“.
SUBOTA, 15. MAJStra{an, jeziv, zlo~in u Visokom po~inio
je sino} psihopata NEDIM FEJZI]. Na`a-lost, to nije jedini kreten koji u rukama dr`iklju~eve `ivota i smrti u ovoj zemlji.
NEDJELJA, 16. MAJPrekidam oko 17.00 sve inozemne
sportske kanale (furiozan, pasolinijevskikraj italijanske nogometne lige, teniskiturnir u Madridu, zavr{nicu gr~kog nogo-metnog play-offa...) i gledam prenosmanje-vi{e predvidive uzvratne odbojka{keutakmice BiH - Gruzija odigrane u Br~kom.Opet je bila glatka pobjeda u tri seta na{ihmomaka. Koliko ta pobjeda objektivno vri-
jedi, trebalo bi provjeriti kada ustanovimosnagu Gruzije, odnosno kada se na{i odboj -ka{i ove nedjelje su~ele sa ozbiljnimreprezentacijama na turniru u Slova~koj.“Kakva je ovo reprezentacija BiH, pa u njoj‘turskog uha’ nema“, zabrinut je jedan moj
Kako je jadno, kako je bezo~no unositivansportske elemente u ne{to {to je emi-nentno sportski, dakle ljudski plemenito;15-20 odbojka{a i ~lanova stru~nog tima se
nesebi~no, nesputano raduju pobjedi.
Kasnije ~ujem da su Bo{njaci u tojreprezentaciji u manjini; nisam primjetio,valjda zbog toga jer me nije zanimalo,va`no je bilo da su se svi na parketu zajed-no podjednako radovali zajedni~kom tri-
jumfu! I {ta }emo sad upasti u zamku da sedokazuje kako su najbolji bh. odbojka{i -srpske nacionalnosti a nogometa{i -
bo{nja~ke?! Mo`e i to, nema problema. I
pri tom da se zna da bi sa HercegovcimaZoranom Planini}em i Stankom Bara}em,Sarajlijom Sutonom, uz Ivana Opa~ka iBari{u Krasi}a, plus Mirza Teletovi} i“Slovenac“ iz @ep~a Emir Preld`i}, BiHimala najja~u ko{arka{ku ekipu, barem uregiji?!
Ko ne bi navijao za bh. tenisa~kureprezentaciju u kojoj bi igrali Kraji{nik Ivan Ljubi~i} i Hercegovac Marin ili}?!O~ito da se to nikada ne}e desiti, jer, ovakvikakvi smo, to nismo zaslu`ili!
PONEDJELJAK, 17. MAJ Na hrvatskim televizijama gledam
snimke sa uli~nih/gra|anskih prosvjeda uZagrebu povodom neke urbanisti~ke svinjarijei vidim u prvim redovima svog kuma, piscaEDU POPOVI]A, me|u prosvjednicima,klincima, mirno povaljanim po asfaltu koji{tite urbanu ~ednost najzagreba~kijeg dijela
Zagreba. I, opali me to, pokajem se iskreno:nisam jo{ pro~itao knjigu Edinog i mognajdra`eg pisca iz Modri~e VELIBORA^OLI]A (izdala izdava~ka ku}a Ljevak ,urednik Edo Popovi}) trajno raseljenog uFrancusku,. Knjiga se zove Mather Funker i {tampana je prije skoro deset godina uFrancuskoj. Ne treba se niko brinuti nitistrepiti: nikom od balkanskih pisaca ^oli}ne}e uzeti hljeb iz usta, ne zanimaju ga
balkanske knji`evne nagrade ivanknji`evne lovorike. ^oli} i danas uFrancuskoj, kao i prije 20 godina uModri~i, pi{e i pri~a o rock&rollu, jazzu,
bluesu i ponekad napi{e poneki sjajanroman. Kao ovaj kojeg sam dokasno no}asi{~itavao. Jednom sam neukrotivog modri-~kog partybrakera, prije 20 godina, pripito-mio i doveo u biv{i Klub knji`evnika BiH.“Moja knji`evna tradicija nije DesankaMaksimovi}; ja sam dijete Sylvije Plath,
Joan Baez, Joni Mitchel, Edit Piaf...“, derao
se polupijani omladinac iz Modri~e ^oli}.U to se neko od nacionalno osjetljivihknji`evnika podigao na noge i prijete}iupozorio Velibora: “Slu{aj ti, deri{te, zna{li ti ko je uop{te Desanka Maksimovi}?““Nemam pojma, valjda je to ona babetina{to je pisala predgovor Milo{evi}evimGodinama raspleta“.
^udom se ~udim kako su nacionalni
knji`evnici koji su vladali cehom a potomidejno koordinirali pokoljem i egzodusom uModri~i, propustili da na liste lokalnih d`e -lata u tom dijelu Bosne, “Crvenih beretki“,“Mi}a“, stave i muzi~kog urednika RadioModri~e Velibora ^oli}a.
“Ovog momka bi svaka knji`evnostslavila, a dr`ava pazila ko najro|enijeg“,rekao mi je za Velibora, prije tri-~etirigodine, VIDOSAV STEVANOVI], srbi-
janski knji`evni azilant u Francuskoj. Tesmo ve~eri, Velibor i ja, u to ime, popili sve{to je bilo dostupno na pono}nom sara-
jevskom liberalnom tr`i{tu alkohola!
Ujutro se uljudno ispario i od tada od njegani pisma ni razglednice. Tek ostale na stoludvije-tri krasne, furiozne, uzbudljiveknjige...
UTORAK, 18. MAJ“^itati Ivankovi}a u Sarajevu“, tako, ni
manje ni vi{e, glasi naslov nove knjige pisca @ELJKA IVANKOVI]A koja se ovihdana najavljuje {to po medijima, a {to po
promocijama. [ta je to, od ~ega to do|e dametne{ vlastito ime u naslov osobneknjige? Vi{ak ta{tine, manjak ukusa ili pot-
puno odsustvo dara?! “^itati Ivankovi}a u
Sarajevu“?! Ne pada mi na pamet; ~itam pjesni~ki opus najve}eg `ivog hrvatskog pjesnika PETRA GUDELJA ispisan, poredostalog, 90-ih u Beogradu!
SRIJEDA, 19. MAJEJUP GANI] je, saznajemo, “uz odo-
brenje Suda promijenio adresu stanovanja uLondonu“, dakle preselio sa porodicom iz
jednog stana u drugi. @alosna mu majkakome se Gani}i uvale u stan: taj nesretnik }e kad-tad zavr{iti u ludnici, kao nesretniSlobo Kova~evi} kojem su oteli ku}u uSarajevu. A potom }e Gani}i na}i legalan
na~in da mu stan otkupe certifikatima za100-200 funti. Onih para.
pobjedu SDP-aAko je vjerovati rezultatima najnovijegistra`ivanja javnog mnijenja koje jeproveo NDI, Savez za bolju budu}nostBiH osjetno je, ~ak za 10 posto,popravio svoj izborni rejting. Kakotrenutno stvari stoje, SBBBiH sigurno}e presko~iti izborni prag i dobit }epodr{ku blizu 4 posto bira~a. Premaistra`ivanju NDI-ja, najve}i broj glasovau Federaciji BiH osvojit }e SDP - ~akosam puta vi{e od glasova koje }edobiti Radon~i}eva partija.
Nasuprot NDI-ju, ~elni{tvo SBBBiH tvrdida stvari stoje dijametralno suprotno -da je SBBBiH trenutno vode}a politi~kapartija u Federaciji BiH, s ubjedljivonajve}im brojem (105.000) registriranih~lanova!No, iskustvo nam govori da ne trebavjerovati ni NDI-ju, koji je pred svakeparlamentarne izbore izlazio sa sli~nimprognozama koje su se pokazalepogre{nim, a pogotovo ne trebavjerovati taboru Fahrudina Radon~i}a,~ije se izborne prognoze ne temelje narealnim pokazateljima nego na vlastitim
`eljama. Uostalom, kao i prognoze NDI-jakoji izravno sudjeluje u izbornoj kam-panji SDP-a i SNSD-a. (M. A.)
Nikola [piri}, predsjedavaju}i Vije}aministara BiH, posjetio je po~etkom mjese-ca paviljon BiH na izlo`bi EXPO u [anga-
ju. Nakon posjete na{em paviljonu, [piri}se sastao i sa kineskim premijerom, odkojeg je izmolio milion i devet hiljadamaraka bespovratne kineske pomo}i Bosnii Hercegovini. Kako bi [piri}eva posjeta
bila {to uspje{nija, a ~ek sa pomo}i bio sa{to vi{e nula, predsjedavaju}i Vije}a mini-stara u [angaj je sa sobom kao ~lanovedelegacije poveo i sina Aleksandra i k}erkuJovanu. [piri}eva delegacija bila je {aroli-ka, pored familije u njoj je bio i LjuboGrkovi}, {ef Odsjeka za Aziju i Afriku uMinistarstvu vanjskih poslova BiH, prvi {ef kabineta R adovana Karad`i}a, koji se nazvani~nim dokumentima MVP-a BiH znao
potpisivati kao “efendija grkovi}“. [piri}uovo, ina~e, nije prvi put da svoje potomstvovodi na slu`bena putovanja. Tako je 2005.godine sa sinom putovao na Filipine kao~lan Interparlamentarne unije.
(N. H.)
NIKOLICA I PRIKOLICA
Špirić u Kinu poveo
sina i kćerku
MINI MARKET
Dok ~lanovi obitelji nestalogZeni~anina Marija Toli}a jo{ uvijek sazebnjom i{~ekuju bilo kakvu informaci-
ju o njegovoj sudbini, nepoznati su
lopovi, prije nekoliko dana, provalili uToli}evu ku}u u Puli. Iako je luksuznavi{ekatnica opremljena najsuvremeni-
jim sustavom za{tite, o~ito dobroupu}eni provalnici uspjeli su vje{toonesposobiti alarme i neprimjetno se
prikrasti u ku}u. No, na iznena|enje iToli}eve rodbine, ali i policijskihinspektora, lopovi iz ku}e nisu odnijelini novac, ni skupocjeni nakit, nego sutemeljito pretresli fascikle u kojima jeMario Toli} ~uvao dokumente. I madanije poznato {to su provalnici tra`ili a{to su na{li, upad u ku}u Marija Toli}a
dodatno je zakomplicirao istragu o nje-govom misterioznom nestanku. (S. M.)
isklju~eni fiksnitelefoniIako ministar policije Republike SrpskeStanislav ^a|o koristi svaku priliku dase pohvali uspjesima svojih policajaca iistakne da je MUP RS me|u najboljeopremljenim u regionu, pravo stanje naterenu je, dakako, bitno druga~ije. Ukakvim uvjetima rade ^a|ini policajci,najbolje pokazuje primjer inspektora izOdjela za narkotike u Centru slu`bibezbjednosti Isto~no Sarajevo, kojima
su nedavno u uredima isklju~eni svi fik-sni telefoni, jer su prekora~ili dozvoljenilimit. Nakon {to su zbog navodno previ-sokih telefonskih ra~una ostali bez fik-snih telefona, inspektorima iz CSB-aIsto~no Sarajevo nije preostalo ni{tadrugo osim da poslove na otkrivanjunarko-dilera obavljaju koriste}i se osob-nim mobilnim telefonima. (S.M.)
MINI MARKET
SLOBODAN LOGApsihijatar
NETo je vrlo kompleksan posao koji iziskujedobru pripremu, utemeljenu u propisima koji
jo{ uvijek negdje ~ekaju na usvajanje. Teknakon toga, uz saradnju svih institucija zaza{titu mentalnog zdravlja i naravno uz dostanovca, taj bi posao bilo mogu}e uraditi.
MLADEN JELI^I] TROKA
glumac
NEDa se stravi~no iskustvo desilo nekom odljudi koji odlu~uju u ovoj dr`avi, mo`da bi sene{to i promijenilo. Ovako, sumnjam. U ovojzemlji ni{ta ne funkcionira normalno. Sve jepo “odokativnoj” metodi i sistemu jedannaprema otprilike. Nekompetencija je navlasti, pa se to odr`ava i na zdravstveni sis-tem koji ne brine dovoljno o zdravlju ljudi.
ALEKSANDAR HR[UMurednik “Zabranjenogforuma” na TV Pink BiH
NESlu~ajeva poput onog u Visokom }e, mislim,biti sve vi{e i vi{e. Na ulicama je sve vi{etipova poput Fejzi}a i priznajem da se i sampla{im ponekad da }e me neko od njihnapasti na ulici. Ni nakon stravi~nog masakrau Visokom, me|utim, ne}e se ni{ta rije{iti jer
je u na{oj zemlji svaki problem postao indi-vidulalni. Bojim se da nadle`ne institucije nisutoliko zabriinute za sigurnost gra|ana da biradile preventivno.
DUNJA JELOVACurednica na Radiju
Federacije BiH
NEFejzi} nije prvi slu~aj i apsolutno ne vjerujemni da je posljednji. U na{em dru{tvu nema nitrunke socijalnog senzibiliteta, brige za ljude.Ne vjerujem da }e slu~aj Fejzi} i{ta zna~ajnopokrenuti u smislu da se nadle`ni pobrinu i zasli~ne slu~ajeve. Voljela bih da grije{im uprognozama.
VESNA ANDRE-ZAIMOVI]urednica portala
Sarajevo.ba
NENadle`ne instutucije jo{ uvijek nemajudovoljno svijesti o potrebama gra|ana nalokalnoj razini. Jo{ uvijek su optere}eni samisobom i uspostavljanjem sistema u kojem }eosigurati vlastite pozicije.
MIRJANA MALI]zastupnica uParlamentu BiH
NEPrije svega je potrebna dobra volja, paodgovornost, organizacija i naravno mnogonovca. Kad govorim o odgovornosti, mislimna odgovornost vlasti prema gra|anima. Kadgovorim o novcu, mislim da bi trebalo renovi-rati i kapacitete na Sokocu za smje{tajpsihi~kih bolesnika, jer i o njima moramobrinuti. Na`alost, slu~aj Fejzi} nije prvi pa neznam kada bi se moglo dogoditi da na ulica-ma vi{e nemamo tipova poput Fejzi}a.
Vjerujete li da će nakon
slučaja Fejzić nadležneinstitucije skloniti s uliceduševne bolesnike,
redinom marta ove godine, ne-dugo nakon {to je Slobodna Bosna razotkrila da se direktor Grani~ne policije BiH Vinko
Duman~i} nalazi u vi{emilijun-skom sukobu interesa, dr`avnom ministrusigurnosti Sadiku Ahmetovi}u pristigla je
podeblja koverta s konkretnim dokazimakoji zorno potvr|uju sve navode iz na{egteksta. Ranije smo, podsjetimo, objavili da
je direktor Grani~ne policije BiH s tvrtkomUnitrade iz Ljubu{kog, u kojoj je jedna oddirektorica njegova supruga MirjanaDuman~i}, u posljednje ~etiri godine sklo-
pio ugovore vrijedne vi{e od {est milijunaKM. Pored nabavke automobilskih gumaza koje je Grani~na policija BiH poduze}uiz Ljubu{kog do sada isplatila 940.000 KM,dugogodi{nja je poslovna suradnja podra-zumijevala i servisiranje vozila, za {to jesvake godine izdvojeno izme|u 800 i 900tisu}a maraka, te kupovinu 25 luksuznihterenaca, pla}enih 1,8 milijuna KM. Kakonezvani~no doznajemo, po{iljka koju suministru sigurnosti Sadiku Ahmetovi}u, posvoj prilici, poslali upravo slu`beniciGrani~ne policije BiH, sadr`i i brojne drugedokumente o kriminalu i korupcijimenad`menta te policijske agencije.Budu}i da se radi o ozbiljnim optu`bama,ministar Ahmetovi} je dokumentacijuodmah proslijedio Dr`avnoj agenciji za
12
GRANI^NA POLICIJA BiH
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILI^I]
Državnom ministru sigurnosti SADIKU AHMETOVIĆU su prije dva mjesecadostavljeni konkretni dokazi o dugogodišnjem kriminalu menadžmenta
GRANIČNE POLICIJE BiH, na čelu s direktorom VINKOM DUMANČIĆEM, od skla-panja višemilijunskih poslovnih ugovora s povlaštenim firmama, do sumnjivogzapošljavanja policijskih službenika; iako je ministar Ahmetović dokumentaciju
proslijedio SIPA-i i zatražio pokretanje istrage, naša novinarka otkriva zašto jeprofesionalna istraga u Graničnoj policiji BiH unaprijed osuđena na propast
BLISKI PRIJATELJI I SURADNICIDirektori Grani~ne policije BiH i SIPA-e VinkoDuman~i} i Mirko Luji} stavili su pod punu kontroludvije najva`nije policijske agencije u BiH
njega ranije pokrenut disciplinski postupak zbog malverzacija s putnim dnevnicama).
Nijaz Spahi} je, opet, u me|uvremenuimenovan za na~elnika Terenskog uredaGrani~ne policije BiH na AerodromuSarajevo, nakon suspenzije Fadila Jaganjca.Prethodno je Vinko Duman~i}, tako|er bez
javnog natje~aja, nezakonito produljiomandat svom najpovjerljivijem pomo}niku@arku Laketi, demonstiraju}i tako, ba{ kaoi njegov kolega Mirko Luji} u SIPA-i,
posve novi obrazac pona{anja u dr`avnim
policijskim agencijama koje su, nakon {tosu oslobo|ene stege me|unarodne kontrole, postale nezavisne od svihzakona.
ZAPO[LJAVANJERO\AKA,
PRIJATELJA, ZEMLJAKA@arko Laketa, neka-
da{nji policajac u Centruslu`bi bezbjednos-ti u Trebinju,ina~e rodom izLjubinja, za
kojeg smove} pisali danije pro{aos i gu r nosnu
p r o v j e r uObavje{tajno-s i g u r n o s n eagencije BiH
jer je svojedob-no osu|ivan zakazneno djelof a l s i f i c i r a n j aslu`benih doku-menata, za po-
mo}nika direktora Grani~ne policijeizabran je u isto vrijeme kada i VinkoDuman~i}, u septembru 2005. Ubrzo potomDuman~i} ga imenuje za predsjedavaju}egTenderske komisije Grani~ne policije BiH,koja u istom sastavu, radi gotovo pet godi-na (a njezini ~lanovi redovito primajumjese~ne naknade od 400 KM, bez obziraimaju li ili nemaju posla)?! Drugi ~lanTenderske komisije je Mustafa Ov~ina,
biv{i policajac u MUP-u Zeni~ko-dobojs-kog kantona, koji je kao na~elnik Uprave za
administraciju postao glavni kadrovik u
Grani~noj policiji BiH. Tre}i klju~niDuman~i}ev ~ovjek u Tenderskoj komisiji
je njegov {ef kabineta R adi{a Samard`ija.Znakovito je, tako|er, da su svi ~lanoviTenderske komisije Grani~ne policije BiH
posljednjih godina zna~ajno popravili svojeimovinsko stanje. Po~ev od VinkaDuman~i}a koji je pored ku}e u [irokomBrijegu za direktorskog mandata u
Grani~noj policiji BiH obnovio obiteljskuku}u u rodnom selu Rakitno kod Posu{ja isinu kupio stan u Zagrebu, do @arka Laketekoji je kupio novi stan u Isto~nom Sarajevu,a navodno i u Beogradu.
I dok je rashodovani trebinjski policajac@arko Laketa posljednjih godina u Gra-ni~noj policiju zapo{ljavao svoje ro|ake,zemljake i biv{e kolege (od Milana Kruljado umirovljenog policajca Jove \urice koji
je na mjesto na~elnika Uprave za operacijedoveden ravno iz Beograda), MustafaOv~ina i Ismet Taslaman, {ef Odsjeka zanabavke, najzaslu`niji su {to barem tre}ina
uposlenika najbrojnije policijske agencije uBiH dolazi iz Zeni~ko-dobojskog kantona.I Ov~ina i Taslaman su, naime, porijeklomiz isto~ne Hercegovine ({to je bilo presud-no da se po zemlja~koj liniji pove`u sLaketom), ali `ive u Zenici. Iz Zenice je iraniji {ef Terenskog ureda na AerodromuSarajevo Fadil Jaganjac koji je potkraj apri-la na Sudu BiH progla{en krivim za
produ`eno kazneno djelo zlouporabeslu`benog polo`aja ili ovlasti i osu|en na
pet mjeseci zatvora. No, prema tvrdnjamanjihovih radnih kolega, osim {to na SuduBiH nije {tedio rije~i hvale na ra~un
Jaganjca, direktor Duman~i} je zaslu`an i{to je Fadilu Jaganjcu izre~ena simboli~na presuda. Da je, naime, dobio samo mjesecdana stro`iju zatvorsku kaznu, Jaganjac biostao bez sada{njeg posla.
I dok menad`ment Grani~ne policijeBiH zapo{ljava policajce po hitnoj proce-duri, bez javnog natje~aja i uz brojnakr{enja konkursne procedure, otvoreno
prote`iraju}i odabrane kandidate (ve} jegodinama javna tajna da radno mjesto za
policajce bez ro|a~kih i politi~kih veza uovoj policijskoj agenciji “ko{ta“ 5.000KM), od 150 kadeta iz prve generacije poli-
cijskih slu`benika koji su pro{li najstro`ijuobuku, gotovo pedeset posto njih je ume|uvremenu potra`ilo drugi posao.Posrijedi su, uglavnom, visokoobrazovanislu`benici koji su iz Grani~ne policije BiH
pre{li u druge policijske agencije, dok jenemali broj odlu~io svoja prava potra`itisudskim putem, zbog nepravde koju sutrpili u slu`bi. Ra~una se da bi Grani~nu
policiju BiH sudski sporovi koje su pokrenuli biv{i i sada{nji slu`benici moglistajati vi{e desetaka tisu}a maraka, nood{tetni }e zahtjevi biti ispla}eni izdr`avnog prora~una.
15
KORUPCIJA, NEPOTIZAM, [VALERANCIJA
Po nalogu direktora Vinka Duman~i}a,bez javnog natje~aja, na posve neva`noradno mjesto referentice za materijalno-tehni~ka sredstva u Centralnom istra`nomuredu Grani~ne policije na odre|eno je vri- jeme, po hitnoj proceduri, zaposlenaSabinaBujak iz Zenice. No, budu}i da se radi omladoj i iznimnoj atraktivnoj `eni, direktorDuman~i} je, kako se ~ini, procjenio da jojnije mjesto u kakvom skrovitom magacinu,pa je odmah premje{tena na recepciju uGlavnom uredu Grani~ne policije, gdje
do~ekuje i ispra}a goste. Nakon {to sepokazala kao vrijedna i predana recepcionar-ka, direktor Duman~i} je mladu Sabinu ubrzo“nagradio“ slu`benim paso{em na koji,ina~e, nije imala zakonsko pravo, budu}i dase radi o beneficiji koju u`ivaju vi{erangiranipolicijski slu`benici. Kako god, Sabina Bujak je nedavno sa slu`benim paso{em, dakako upratnji Vinka Duman~i}a, i{la na slu`beni putu Ma|arsku, premda nije jasno u kojemsvojstvu; kao policajka, recepcionarka ilidirektorova dru`benica?!
DIREKTOR NA SLU@BENOM PUTU
Vinka Dumančića na putovanjimaprati atraktivna recepcionarkaSabina Bujak
20.5.2010. I SLO-
BODNA BOSNA
KOGA [TITI ODBOR ZA @ALBESvevlad Hoffmann i Nijaz Spahi}produ`ena su ruka direktora VinkaDuman~i}a
bo{nja~kih strana~kih elita goto-vo je bez ostatka podijelila i
bo{nja~ku poduzetni~ku sce-nu. Skoro da nema ni jednog
zna~ajnijeg poduzetnika koji ve} nije
izabrao politi~ku stranu i manje-vi{e otvoreno stao uz bok nekog od strana~kihtabora. Primjerice,
16
NOVA PODUZETNI^KA KLASA
Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Vlasnik “Robot Commerca“ Selver Oruč uspješno izbjegava zamke jednostranačkog svrstavanja i paralelno gradi relacije s tri političke stranke; naš
novinar otkriva kako je i u uz čiju pomoć Oruč izgradio poslovnu imperiju i odpredratnog vlasnika samoposluge dogurao do vodećeg bošnjačkog poduzetnika
SELVER ORU^, TAJKUNS MEDIJSKO-POLITI^KOMZA[TITOM
Samo je Oru~u po{lo za rukom da istovremenosura|uje i sa Tihi}em i sa Lagumd ijom i sa Radon~i}em
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.
F o t o : M a r i o I l i ~ i }
BIZNIS SPOLITI^KOMPODR[KOM
Golemo poslovno carstvo SelverOru~ izgradio je uz obilatu politi~ku
Faruk [irbegovi} i Sanela ]ati}-Jenkins~vrsto stoje uz bok Silajd`i}a; Alija Budnjo
i Nihad Imamovi} ostaju vjerni Tihi}u;Mujo Selimovi} i Mirko [krbi} ve} tradi-cionalno podr`avaju lijevu opciju ZlatkaLagumd`ije. Svi najkrupniji bo{nja~ki
biznismeni okupljeni su oko najkrupnijihstranaka a rijetki izuzetak je samo SelverOru~, vlasnik kompanije Robot Commerce ,koji u isto vrijeme s jednakim uspjehomigra na tri strana~ka terena: podjednako je
blizak i Tihi}u i Lagumd`iji, ali i njihovomnajve}em “krvniku“ Fahrudinu Radon~i}u!
USPON S POLITI^KIM PE^ATOMVlasnik Robota na distanci je samo s
Harisom Silajd`i}em, {to uop}e nije te{koobjasniti. Silajd`i}eva Stranka za BiH, naime,
nije zna~ajan igra~ na lokalnom, op}in-skom nivou, a upravo taj nivo
vlasti za Oru~a je najva-`niji. Svoju golemu mre-`u maloprodajnih obje-kata Oru~ je skoro is-klju~ivo izgradio u op-}inama ~iji su ne~elni-ci iz SDP-a ili SDA.
Iako “Robot Co-mmerce” spada ured vode}ih trgo-
vinskih kompanija u BiH, o vlasniku kom- panije Selveru Oru~u zna se jako malo.
Dr`i se po strani, izbjegava javnost, dru`ise s uskim krugom poslovnih partnera i tek nekoliko politi~kih prvaka me|u kojima suna prvom mjestu lider SDA Sulejman Tihi}i lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija. Od prijedvije-tri godine u taj povla{teni krugOru~evih prijatelja u{ao je i vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i}, s kojim }e Oru~ uskorou Tuzli zapo~eti gradnju golemog stam-
beno-poslovnog centra. Ovaj je objekatRadon~i} namjeravao graditi sa srbijanskimtajkunom Miroslavom Mi{kovi}em, nonakon {to je procijenio da bi mu partnerst-vo s nekada{njiim najbli`im suradnikom
Slobodana Milo{evi}a moglo na{tetiti poli-ti~koj karijeri, Radon~i} je brzopotezno uigru uvukao “robotiziranog“ bo{nja~kogtajkuna Selvera Oru~a.
Oru~ev munjeviti poslovni usponzapo~inje sredinom ratne 1993. godinekada je u sarajevskom predgra|u Butmiruotvorio improviziranu prodavnicu pre-hrambenih proizvoda koja je poslovala uokviru njegovog tada{njeg preduze}aSalamender . Radnja se nalazila nanajprometnijem mjestu ratnog Sarajeva -tik uz tran{eju koja je vodila ravno dotunela prokopanog ispod piste Sarajev-
17
KAKO SE OBOGATIO SELVER ORU^
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA
POLITI^KO-TAJKUNSKI SAVEZNa~elnik op}ine Novi Grad Damir
Had`i} i vlasnik “Robota” Selver Oru~dugogodi{nji su partneri
POLITI^KO-TAJKUNSKI SAVEZNa~elnik op}ine Novi Grad Damir
Had`i} i vlasnik “Robota” Selver Oru~dugogodi{nji su partneri
skom aerodroma. Ne{to kasnije, kada je prvi put otvoren “plavi put“, kada se robamogla na mjesec-dva nesmetano uvoziti uSarajevo, Oru~evi konvoji bili su najbroj-niji i u pravilu su se kretali u pratnji poli-cije - vojne ili civilne - koja je {titita trans-
port od usputne hajdu~ije. Oru~ se vozioispred konvoja, u sivom Mercedesovomd`ipu, i kroz prozor dijelio darove na bro-
jnim vojnim i policijskim “puktovima“ postavljenim na “putu spasa“ na potezu odKre{eva, Igmana do Butmira. “Salaman-der“ se u kratkom roku nametnuo kaoglavni i najkrupniji igra~ na sivom ratnomtr`i{tu prehrambenih proizvoda s malopro-dajnim cijenama koje su u pravilu biledeset puta vi{e od nabavnih. Biznis s hra-nom u ratnom Sarajevu bio je vi{estrukounosniji ~ak i od poratnog narko-biznisa.
BRISANJE BIOGRAFIJE Nekoliko mjeseci nakon sklapanja mira
u Dejtonu, Oru~ je uklonio sve poslovne
tragove preduze}a “Salamander“. Umjesto“Salamandera“ osnovao je novo preduze}e, bez kreditne historije i ratne hipoteke, podnazivom “Robot Commerce”.
Prvi ve}i prodajni objekat u SarajevuOru~ je izgradio u op}ini Novo Sarajevo(naselje Hrasno), u vrijeme prvog na-~elni~kog mandata SDP-ovca @eljkaKom{i}a, aktuelnog ~lana Predsjedni{tvaBiH. Prema nezvani~nim informacijama,Oru~ se SDP-u pribli`io po~etkom 2000.godine, kada je SDP zabilje`io izvanredanuspjeh na lokalnim op}inskim izborima.Pored ostalog, SDP-ovi na~elnici nalazili
su se na ~elu op}ina Novi Grad (DamirHad`i}), Novo Sarajevo (@eljko Kom{i}),Centar (Ljubi{a Markovi}), a u partner-stvu s drugim partijama dr`ali su vlast u
prakti~no svim sarajevskim op}inama idesetak najve}ih gradova u FederacijiBiH - Tuzli, Zenici, Grada~cu, Te{nju,Biha}u...
Vrata SDP-a Oru~u je navodno {iromotvorio Damir Had`i}, SDP-ova politi~kazvijezda na lokalnim izborima 2000.godine. Nakon provedene ~istke u vrhuSDP-a, Had`i} se nametnuo kao jedan odnajbli`ih suradnika autoritarnog SDP-ovog
lidera Zlatka Lagumd`ije. Had`i} jenavodno Oru~ev daljnji ro|ak, barem setako Had`i} “pravdao“ pred prijateljimakoji su sumnji~avo vrtilo glavom zbog nje-gove pretjerane bliskosti s tajkunomOru~em. Pored ostalog, Had`i} je godina-ma ljetovao u Oru~evom stanu Makarskoj,a na ve}inu duljih tura neizostavno putujeu Oru~evom luksuznom d`ipu markeMercedes. Oru~ je neko vrijeme i Kom{i}una raspolaganje stavio egzoti~ni Me-rcedesov dvosjed, no Kom{i} je pod pri-tiskom javnosti vratio dar. U naju`em vrhuaktuelnog vodstva SDP-a Oru~ u`iva status
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.18
NOVA PODUZETNI^KA KLASA
Vlasnik “Robota” Selver Oru~ svelikim uspjehom kopira predratni“patent“ Alije Delimustafi}a, ~ija je kom-panija Cenex na prvim vi{estrana~kim
izborima 1990. godine obilato finansiralatri politi~ka projekta: Reformiste AnteMarkovi}a, SDP Nijaza Durakovi}a iSDA Alije Izetbegovi}a. Investicija muse isplatila: u prvoj postkoministi~koj vladi
BiH, Delimustafi}u je povjeren jedan odklju~nih resora - ministarstvo policije.
Oru~, sasvim izvjesno, nema sli~neambicije, njegova paralelna igra na tri
terena isklju~ivo je povezana s o~eki-vanim poslovnim probitkom i povlasti-cama, koje uklju~uju i punu politi~kuza{titu od eventualnog krivi~nog pro-gona.
VEZE TAJKUNA S POLITIKOM
Zaštita od progona
TAJKUNSKA PROMJENA URBANISTI^KOG PLANA
Novi stambeno-poslovnikompleks Selver Oru~
namjerava graditi na Otoci
I CARUJE HEDIJA DRAGA Selver Oru~ galantnonagra|uje svoje politi~ke pokrovitelje
povla{tenog biznismena kome su vrataSDP-ovih funkcionera uvijek {iromotvorena. Zauzvrat, Oru~ u ve} nekolikoizbornih ciklusa sudjeluje u pokrivanjutro{kova SDP-ove predizborne kampanje.
GALANTNOVRA]ANJE DUGOVA
No, prije primicanja SDP-u Oru~ se
uspio pribli`iti i vrhu SDA, osobito aktuel-nom strana~kom {efu Sulejmanu Tihi}u,koji je neko vrijeme stanovao u Oru~evojvikendici kod Kiseljaka. Oru~ se Tihi}u pri-makao prije skoro {est godina u vrijeme
privatizacije biha}ke tvornice Bira , neka-da{njeg pogona slovena~ke kompanijeGorenje . “Bira“ je za Oru~a imala va`nu,mo`da presudnu ulogu za razvoj trgovinskedjelatnosti “Robot Commerca“. Preko“Bire“ Oru~ je postao najve}i bescarinskiuvoznik ku}anskih aparata u BiH, budu}ida su svi aparati sklopljeni u “Biri“ imali
povla{teni carinski tretman “doma}eg
proizvoda“. Oru~eva poratna “{rafciger industrija“ donosila je basnoslovnu zaradu i bila je temelj Oru~eve trgovinske ekpanzijekoja traje do danas.
Galantni vlasnik “Robot Commerca“Tihi}u nije ostao du`an: poklonio mu jestan u najelitnijem dijelu Sarajeva, uAlipa{inoj ulici, gdje se Tihi} nastanionekoliko mjeseci nakon uspje{no prove-dene privatizacije biha}ke “Bire“.
Trenutno je Oru~ vrlo blizak liderunovoformiranog Saveza za bolju budu}nostBiH Fahrudinu Radon~i}u, no veza ova dvatajkuna isklju~ivo je poslovne prirode. Prije
dvije godine Radon~i} je sa srbijanskimtajkunom Miroslavom Mi{kovi}em osno-vao zajedni~ko preduze}e Prezident nekret- nine, preko kojeg su kupili atraktivnulokaciju u centru Tuzle. Kredit za ovutransakciju Radon~i} i Mi{kovi} dobili suod Komercijalne banke u ve}inskom vlas-ni{tvu Vlade Srbija, koja ima svoju bankuk}erku u Republici Srpskoj, a bankarskegarancije obezbijedio im je M:tel . Radon~i}
je, naravno, kao zmija noge krio svoju poslovnu beogradsko-banjalu~ku relaciju,no nakon {to su javno publicirani dokumen-ti koji to dokazuju, naprasno je ugasio
zajedni~ko preduze}e s Mi{kovi}em“Prezident nekretnine“ a kredit Komer -cijalnoj banci Srbije vratio novim kreditnimzadu`ivanjem kod Unicredit banke Mostar .Tako je Oru~, posve nenadano, uletio u
prazan partnerski prostor s Radon~i}emkoji je nastao povla~enjem Mi{kovi}a izigre.
Tajkunu Oru~u po{lo je za rukom ne{tou ~emu ni reis Ceri} nije imao uspjeha: dainteresno pomiri tri na krv zava|ene poli-ti~ke partije - SDA, SDP i SBBBiH - i daistovremeno sura|uje i s Tihi}em i sLagumd`ijom i s Radon~i}em!
19
KAKO SE OBOGATIO SELVER ORU^
U susjednoj Hrvatskoj, u Splitu, postojif irma s identi~nim nazivom “RobotCommerce“, koja pri tom koristi i jednakvizuelni identitet. Nije rije~ o slu~ajnosti,obje su firme nastale istovremeno, i u tijes-noj koordinaciji Selvera Oru~a i njegovihhrvatskih poslovnih partnera, me|u kojima
se neizostavno spominje ime BruneStoji}a, nekada{njeg pomo}nika ministraMUP-a u Vladi RBiH, i kasnijeg ministraodbrane u Vladi Herceg-Bosne. Sredinomrata Oru~ je sa Stoji}em uspostavio tijesnuposlovnu relaciju, {to je bio va`an preduvjetza nesmetani trasfer robe iz Splita uopkoljeno Sarajevo. Oru~ je sa Stoji}emtijesno sura|ivao sve do Stoji}evog odlaskau Haag, gdje mu se sudi zbog sumnje da jesudjelovao u ratnim zlo~inima, i do danas jeostalo nejasno kako su i jesu li Oru~ i Stoji}ra{~istili me|usobne ra~une.
SPLITSKA VEZA SELVERA ORU^A
Iza Oručevog uspona stojiBruno Stojić
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA
PRVI MILION: Oručev munjeviti poslovni usponzapočinje sredinom ratne 1993. godine kada je usarajevskom predgrađu Butmiru otvorio improviziranuprodavnicu prehrambenih proizvoda
RAT DO ISTREBLJENJA Lider SBBBiH Fahrudin Radon~i} ilider SDA Sulejman Tihi} jedino sesla`u oko podr{ke Selveru Oru~u
F o t o : M a r i o I l i ~ i }
ORU^EV (PO)RATNI PARTNERPrivatni biznis Selvera Oru~atijesno je vezan za Brunu Stoji}a
ORU^EV (PO)RATNI PARTNERPrivatni biznis Selvera Oru~atijesno je vezan za Brunu Stoji}a
Utemeljitelj Avaza i osniva~Saveza za bolju budu}nost BiH(SBBBiH), Fahrudin Radon~i}
pro{le nedelje gostovao je uTeleringu Mate \akovi}a. Osim
{to je \akovi}u obe}ao da }e se pobrinutiza dijete njegovog prijatelja iz Zenice koje
je zavr{ilo studije me|unarodnih odnosa uBe~u, a sada je bez posla, Radon~i}u je u
poznatom ja-pa-ja stilu uglavnom govorio osebi i svom politi~kom projektu za kojitvrdi da je zapravo jedina alternativa svemudo sada vi|enom na politi~koj sceni BiH.
TI ME LA@E[ NAJBOLJE No krenimo od po~etka, zapravo od
kraja Radon~i}evog tv nastupa. Upitan {tamisli o Bakiru Izetbegovi}u, Radon~i} je
doslovno odgovorio: “Bakir Izetbegovi} jemoj prijatelj. ^ovjek koji nije iskoristio{ansu na svom Kongresu (Kongresu SDA,op.a.) i moram re}i da je Bakir Izetbegovi}u nekom smislu kriv da se ja danas nalazimu ovoj poziciji. Da je Bakir Izetbegovi}pobijedio na Kongresu, vjerovatno bi seoko njega okupila nova ekipa, nove ideje ine bi bilo potrebe tra`iti alternativu”, rekao
je Fahrudin Radon~i} ne ostavljaju}inikakve sumnje da se vidio u novoj ekipiljudi koja se trebala okupiti okoIzetbegovi}a juniora. Kako Izetbegovi}
junior nije ispunio o~ekivanja “ekipe”,Radon~i} je prakti~no bio prisuljen krenutis vlastitim politi~kim projektom kako bispasio {to se jo{ spasiti da.
Za neuspjeh i dalju nekooperativnostRadon~i} je “kaznio” Izetbegovi}adostavljanjem knjigovodstvenih karticaispla}enih autorskih honorara u 2009. i2010. godini Izetbegovi}evoj k}erci
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA21
POSO TORANJ - TORANJ POSO
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
“Bez la`ne skromnosti, ja sam jako
uspje{an ~ovjek. Imam sve. Imamnajja~i novinski sistem u istorijiBo{njaka. Imam najve}e tornjeve. Imamsve. Ali bojim se da sam kao ~ovjek iintelektualac do{ao u situaciju da sav tajmoj uspjeh nema adekvatnu vrijednostako se realizuje u zemlji neuspjelih pro- jekata, siroma{tva, bijede...“
RADON^I] O SEBI
Džaba mi je štoimam sve
Poput svog zemljaka iz Gusinja, nesretnog Ekrema Jevrića, i Fahrudin Radončićpokazuje zapanjujuće odsustvo svijesti o vlastitoj tragikomičnoj ulozi koju igra namedijskoj, poduzetničkoj i političkoj sceni BiH
POKAZIVANJE MI[I]A I VATRENOG ORU@JAFahrudin Radon~i} sa suborcima u dolini Neretve 1993. godinePOKAZIVANJE MI[I]A I VATRENOG ORU@JAFahrudin Radon~i} sa suborcima u dolini Neretve 1993. godine
Jasmini Izetbegovi}, navodnoj vanjskojsuradnici sedmi~nog `enskog ~asopi-sa Azra na desetak pa`ljivo odabranihadresa u BiH. Me|utim, u svom tv istupuRadon~i} je rekao da rado stipendira talen-tovane i nadarene studente, a JasminaIzetbegovi} genijalni je postdiplomacgrafi~kog dizajna koju on stipendira zajed-no s jo{ dvjestotinjak studenata sli~nih njoj.Ali, na knjigovodstvenoj kartici Avaz roto
pressa jasno stoji da su Jasmini Izetbegovi}
ispla}eni honorari Azre, a ne stipendija. Paipak, ako Fahrudin Radon~i} mjese~no“stipendira” dvjestotinjak studenata sa1500 KM, koliko je mjese~no ispla}ivanoJasmini Izetbegovi}, onda mjese~no naisplatu stipendija tro{i 300 hiljada KM!
Navodna suma koju Radon~i} mjese~noispla}uje talentovanim i nadarenim studen-tima, ve}a je od sume koju Radon~i} tro{ida isplati pla}e svojim uposlenicima. Me|ukojim znatan broj njih prima prili~no miz-ernu pla}u, {to je u prili~nom neskladu srenomeom Radon~i}eve firme koja navod-no bilje`i sve same poslovne uspjehe.
A kad smo ve} kod uposlenika,Fahrudin Radon~i} ka`e da niti jedan nje-gov novinar nikada nije dobio otkaz.“Pozivam kolege, imamo zakon o slobodipristupa informacijama. Imamo PIO/MIO,imate istra`iva~ko novinarstvo. Svakomo`e oti}i i provjeriti koliko je ljudizaposleno u Avazovoj grupaciji”, rekao jeRadon~i}, a mi smo ga poslu{ali.Radon~i}eve pri~e o hiljadama sretnih izadovoljnih uposlenika sa kojima sedru`i dva sata svakog dana, demantiralisu podaci PIO/MIO-a. Naime, premadokumentaciji PIO/MIO-a 15. februara
2010. godine u Radon~i}evoj najja~oj kom- paniji Avaz roto pressu bilo je zaposleno273 radnika, a u [tampariji OKO svega 40radnika!
SARAJEVSKI BEGFahrudin Radon~i} ne brine se samo za
svoje, nego i za radnike biv{eg gra|evin-skog giganta Vranice . “Ja ~esto spavam ibudim se radnicima Vranice koji su radili
onaj toranj i koji danas nemaju posla,nemaju hljeba, nemaju novaca da kupedjeci ud`benike”, vidno potresen izjavio jeRadon~i}. S obzirom da su nadle`ne insti-tucija za provo|enje zakona dobile nalog daispitaju vlasni~ku strukturu i poslovnudokumentaciju ove gra|evinske firme,ostaje nejasno da li se Radon~i} budizabrinut za sudbinu radnika Vranice, ili jezabrinut onim {to bi policijski organi mogliotkriti u Vranici, firmi anga`ovanoj na
izgradnji Twist Towera . Radon~i} je naime pre{utio ~injenicu da je i sam svojevremenosudjelovao u mutnoj privatizaciji Vranice iu preprodaji njenih nekretnina.
Uvrnuti toranj jedna je od dvijezadu`bine Fahrudina Radon~i}a kojima jeza sva vremena zadu`io grad Sarajevo. “Jasebe smatram jednim od naj, najro|enijihSarajlija, pa makar iz jednog razloga.Nakon Gazi Husrev-bega, ono {to ostaje izamene ovom gradu kao trajna kategorija, kaonova vrijednost me zaista s razlogom stavl-ja u najro|enije Sarajlije”, ka`e poslovi~no“skromni” Radon~i}. Iza koga }e ostatiRadon Plaza i Twist Tower, dvije sablasno
prazne zgrade izgra|ene na kredit, kojesvjedo~e o krahu rentijerskog kapitalizmanove klase skorojevi}a ~iji je Radon~i}najreprezentativniji izdanak.
Ono {to Radon~i} uporno poku{ava predstaviti kao svoj najve}i izborni adut,dakle poslovni uspjeh, zapravo je njegov“locus minoris“ - njegova najslabija,najranjivija ta~ka. Pust hotel, prazan
poslovni toranj, ogromni krediti, to jestvarni bilans njegovog poslovnog uspjeha istvarni razlog njegovog politi~kog anga-`mana.
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.22
RADON^I] NJIM SAMIM
“Kod Dragana ^ovi}a jako po{tujem jednu stvar. Da je prakti~no u jednommontiranom procesu, koji se fizi~kidogodio u Sarajevu, a iza kojeg ne stoje
Bo{njaci, ipak ostaoveliki Bosanac!“
RADON^I] O ^OVI]U
Čović je ostaoveliki Bosanac
ZVANIČNA STATISTIKA: Prema dokumentaciji PIO/MIO-a 15. februara 2010.godine u Radončićevoj najjačoj kompaniji Avaz roto pressu bilo je zaposleno 273
radnika, a u Štampariji OKO svega 40 radnika!
KRIZNI [TAB ZA BORBU PROTIV KORUPCIJEFahrudin Radon~i}, Naser Ori}, Naser Kelmendi i Senad [ahinpa{i} [ajaKRIZNI [TAB ZA BORBU PROTIV KORUPCIJEFahrudin Radon~i}, Naser Ori}, Naser Kelmendi i Senad [ahinpa{i} [aja
Vlasnik Avaza i novope~eni strana~kilider Fahrudin Radon~i} iskonstruirao
je nevjerovatnu policijsko-udba{kuaferu oko jednog krajnje banalnog doku-menta koji je, igrom slu~aja, otkriven uzaboravljenom mantilu Seada Deli}a,
bliskog suradnika {efa SDA SulejmanaTihi}a. Sporni dokument zbog kojeg jeRadon~i} podigao nevi|enu buku i zbogkojeg je telefonski zaprijetio Deli}u ratom
do uni{tenja, sadr`i podatke o visini nje-govih mjese~nih uplata po osnovu zdravs-tvenog i penzionog osiguranja. Navodno,Radon~i} je prijavio smije{an iznos svoje
pla}e kako bi u zdravstveni i penzioni fondupla}ivao {to manje novca. Sli~nu, mini-malnu pla}u, navodno je prijavio i zave}inu svojih uposlenika, {to ina~ezakonom nije zabranjeno - pod uvjetom dase razlika izme|u prijavljene i stvarne
pla}e ne ispla}uje na “ruke“ iz neprijavl- jenog prihoda.
U komi~nu aferu oko Radon~i}eve pla}e uklju~io se i njegov Savez za bolju
budu}nost BiH, koji je u javnom saop}enjuzatra`io “provo|enje krivi~ne istrage koja}e sankconirati postupke tajne policije isve one koji su te{ko prekr{ili zakon daju}iispis o uplatama za socijalno i penzionoosiguranje“!
Istog dana kada je u mantilu strana~kogfunkcionera SDA Seada Deli}a prona|en“tajni“ dokument o visini Radon~i}eve
pla}e, u Avazu je objavljen iscrpanizvje{taj o privatnoj imovini desetak vode}ih politi~ara u BiH. Me|u ostalim,objavljena je i vrlo detaljna imovinskainventura {efa SDA Sulejmana Tihi}a,
kojem su novinari Avaza prebrojali ku}e istanove, uklju~uju}i i stanove najbli`ihsrodnika, otkrili visinu pla}e, utvrdiliiznos kreditnih obaveza i sve za~inili snekoliko neprovjerenih i kompromiti-raju}ih informacija o Tihi}evom imovin-skom kartonu.
Radon~i} dakle nema nikakvog pravada za sebe tra`i poseban status. Dapa~e,kao politi~ki ~elnik ima i moralnu ali izakonsku obavezu da javnost iscrpnoupozna s vlastitim imovinskim kartonom,{to pored ostalog uklju~uje i podatak ovisini mjese~ne pla}e.
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010. 23
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Uzbuna u dr`avi - SDA otkrila Radon~i}evu pla}u
Kao i svi drugi političari, i Radončić ima imoralnu i zakonsku obavezu da javnost upozna s
Sude}i prema kontradiktornim inf-ormacijama koje su u fini{u istrage
protiv vi{e profesora Pravnogfakulteta iz Sarajeva plasirane u
javnost, ~ini se kako je me|u akter-ima nezapam}enog akademskog skandala,ali i njihovim brojnim za{titnicima, nastupi-
la prava panika. Najprije je, podsjetimo, unedjelju uve~er Federalna televizija objavilavijest da su inspektori Dr`avne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) na adresu Ka-ntonalnog tu`iteljstva u Tuzli dostavilikaznene prijave protiv trojice sarajevskih
profesora i jedne studentice, navode}i kako policijsko izvje{}e nije imao tko da primi, budu}i da je nadle`na tu`iteljica DijanaMili} na bolovanju ve} dulje vrijeme. Potom
je, dan kasnije, zamjenik glavnog kantona-lnog tu`itelja Stjepan ^a~i} demantirao da jena pisarnicu Tu`iteljstva u Tuzli stigloizvje{}e o po~injenom kaznenom djelu,
odnosno, da je tu`iteljica Dijana Mili} posljednju po{iljku iz SIPA-e, s oznakom“strogo povjerljivo“, primila prije desetak dana. Nakon ^a~i}a, oglasio se i glavni kan-tonalni tu`itelj [esenam ]osi} optu`uju}itu`iteljicu Mili} za “nerad i privatiziranjeistrage“, {to je, navodno, i bio glavni razlogda protiv kolegice podnese prijavu Visokomsudskom i tu`iteljskom vije}u (VSTV).
NA LISTI OSUMNJI^ENIH 15 OSOBA No, kako vi{egodi{nje istrage u Ka-
ntonalnom tu`iteljstvu u Tuzli, na `alost,nisu iznimka ve} ustaljena praksa ve}ine
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.24
SUDSKI EPILOG SEX SKANDALA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Informacija da je kantonalna tužiteljica iz Tuzle DIJANA MILIĆ, zajedno sinspektorima SIPA-e, nedavno završila istragu protiv profesora sa sarajevskog
PRAVNOG FAKULTETA izazvala je pravu paniku među akterima nezapamćenogakademskog skandala i njihovim zaštitnicima; SLOBODNA BOSNA otkriva zašto
je tužiteljica Milić istragu vodila uz najstrožije mjere diskrecije i tko se sve
našao na podužoj listi osumnjičenika
TU@ITELJICA DIJANA MILI] NAUDARU TUZLANSKOG TU@ITELJSTVAZa{to je glavni kantonalni tu itelj u Tuzli [esenam ]osi}
jedino kolegicu Dijanu Mili} optu`io za neradi privatiziranje istrage!
tamo{njih tu`itelja, jasno je kako su javnekritike [esenama ]osi}a upu}ene na ra~unsamozatajne tu`iteljice motivirane posvedrugim razlozima. Za razliku od nekih svo-
jih kolega koji istrage, ali bez rezultata,vode i po pet godina, tu`iteljica Mili} je uovom predmetu posao privela kraju i usko-ro bi se moglo o~ekivati podizanje prvihoptu`nica. Nezvani~no doznajemo da se usamom vrhu liste osumnji~enih sarajevskih
profesora nalaze Bajro Goli}, Fuad Saltaga,Zdravko Lu~i}, Enes Durmi{evi}, te studen-tica [ejla Ledenko, ali i jo{ desetak osoba,~ija se imena dr`e u strogoj tajnosti.
Navodno da su me|u osumnji~enima glavnikantonalni tu`itelj [esenam ]osi} i njegovkolega Ivo Ivelji}, predsjednica Kanto-nalnog suda u Tuzli Indira Had`imehme-dovi}, sudac Suda BiH Izo Tanki} (tako|er Tuzlak), ministar policije Tuzlanskog kan-tona Sead Omerbegovi}, te profesoriMustafa Omanovi}, Zdravko Grebo, SanjinOmanovi}... I dok korumpiranim profesori-ma prijete optu`be za zlouporabu slu`benog
polo`aja ili ovlasti, tuzlanska bi se pravo-sudna elita na optu`eni~koj klupi moglana}i zbog “slabosti“ prema vlastitoj djecikoja su, svi odreda, zavr{ili Pravni fakultet -
no, pitanje je jesu li akademske titule dobili pod istim uvjetima kao i njihove kolege ~ijiroditelji nisu suci i tu`itelji. Izuzetak je jedi-no ministar policije Omerbegovi} kojeg bikaznene prijave mogao ko{tati doktorat naFakultetu politi~kih nauka u Sarajevu koji jenapisao i obranio pod krajnje sumnjivimokolnostima.
Istragu protiv profesora u tuzlanskoj
ispostavi Pravnog fakulteta iz Sarajevatu`iteljica Dijana Mili} je zapo~ela prijevi{e od godinu dana, nakon {to su detaljisex-afere i sramne prodaje ispita, poslijehap{enja voza~a Jasmina Ma{i}a, procuriliu javnost. U dosada{njoj je istrazi saslu{anovi{e od 300 svjedoka; sveu~ili{nih profeso-ra, studenata, policajaca, sudaca, politi~ara,odvjetnika, novinara i pregledano na tisu}edokumenata. Kako je, me|utim, tu`iteljicaMili} od samog po~etka istrage nailazila naopstrukcije u MUP-u Tuzlanskog kantona(jer su i neki inspektori preko no}i dobijalidiplome Pravnog fakulteta), upravo je na
njezino inzistiranje anga`irana SIPA.
OTVORENE PRIJETNJE[ESENAMA ]OSI]A
Suprotno tvrdnjama glavnog tu`itelja[esenama ]osi}a, koji je po~etkom tjednaizjavio da je on osobno tra`io da se uistragu uklju~e inspektori SIPA-e, prava jeistina da je odobrenje dao glavni dr`avnitu`itelj Milorad Bara{in, svjestan da razmj-ere otkrivenog kriminala uveliko prema{ujugranice Tuzlanskog kantona. Dodajmotome da je tu`iteljica Dijana Mili} imala
problema i s inspektorom SIPA-e Hazimom
Habibovi}em koji je, prema tvrdnjama pojedinih svjedoka, nerijetko istupao izvansvojih ovlasti i zakazivao saslu{anja (naro~ito mladih studentica) bez prisustvatu`iteljice. Istraga je vo|ena uz najstro`ijemjere diskrecije, {to je razumljivo ako sezna da se tu`iteljica Mili} na{la u nimalougodnoj situaciji da istra`uje i svoje kolegeiz Tuzlanskog tu`iteljstva.
“Ovo {to je do sada ra|eno, ova nekavrsta privatne istrage, ne}e se vi{e mo}inastaviti. U predmet je uklju~en direktnoglavni federalni tu`ilac Zdravko Kne`evi}.Sve odluke o eventualnim istragama ili
optu`nicama donosit }e on i KolegijTu`ila{tva, a ne bilo koji pojedinac“,
poru~io je u razgovoru za Dnevni avaz glavni tuzlanski kantonalni tu`itelj [ese-nam ]osi}, potvr|uju}i tako glasine premakojima je on od samog po~etka poku{avaokanalisati istragu u `eljenom smjeru i vr{io
pritisak na tu`iteljicu Dijanu Mili}. Pitanje je, me|utim, ho}e li pred ]osi}evim prijet-njama posustati glavni federalni tu`iteljZdravko Kne`evi} i ~lanovi VSTV-a, ili }etu`iteljica Mili} zavr{iti svoj posao kako bi
pravna dr`ava, kona~no, zakucala i na vrataPravnog fakulteta.
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 25
PRAVNA DR@AVA NA PRAVNOM FAKULTETU
PRAVOSUDNA ELITA: Navodno da su međuosumnjičenima glavni kantonalni tužitelj ŠesenamĆosić i njegov kolega Ivo Iveljić, predsjednicaKantonalnog suda u Tuzli Indira Hadžimehmedović,
sudac Suda BiH Izo Tankić (također Tuzlak), ministarpolicije Tuzlanskog kantona Sead Omerbegović
SAMOZATAJNA TU@ITELJICA Dijana Mili} je istragu protiv“uglednih” sarajevskihprofesora vodila u najve}oj tajnosti
SAMOZATAJNA TU@ITELJICA Dijana Mili} je istragu protiv“uglednih” sarajevskihprofesora vodila u najve}oj tajnosti
PROFESORI NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI
Protiv Zdravke Lu~i}a i Bajre Goli}aoptu`nica }e uskoro biti podignuta
PROFESORI NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI
Protiv Zdravke Lu~i}a i Bajre Goli}aoptu`nica }e uskoro biti podignuta
Petnaest godina po okon~anju ratana prostorima biv{e Jugoslavije,demografski eksperti Ha{kog tri-
bunala do{li su do kona~ne brojkeo broju `rtava rata u na{oj zemlji.
Bosanskohercegova~ka knjiga mrtvih je,ako je suditi po podacima koje su prikupiliEwa Tabeau i njezin suradnik JanZwierzchowski, zaklopljena na brojci od104 hiljade i 732 ubijenih. Ovim seizvje{tajem koji je ra|en za potrebe su|enjaza ratne zlo~ine pred Tribunalom u Haaguhtjelo kona~no stati ukraj {pekulacijama o
broju mrtvih u na{oj zemlji koje su neri- jetko prenapuhivane i kojime su gotovo
svakodnevno manipuliralo u politikantskesvrhe. Eksperti Ujedinjenih naroda zaklju~ili su kako nema govora o 200 ili300 hiljada ubijenih u BiH, a rezultati nji-hovog istra`ivanja, iako je ono provedeno
potpuno odvojeno od onoga {to ve} godina-ma radi Mirsad Toka~a sa svojim timom,gotovo se poklapaju sa brojkama stradalihdo kojih je do{ao njegov Istra`iva~ko- dokumentacioni centar . “Kona~na brojkaod 104.732 `rtve rezultat je dvanaesto-godi{njeg rada na bazama informacija, nagra|enju i obnavljanju tih baza, na izvorimaprovjere, na pobolj{anju metodologije,
u~enju o ratu... Mi smo 2005. godine obja-vili brojku od 106.222 `rtve, ova iz 2010.godine nije mnogo druga~ija, ali jezna~ajno pouzdanija i bolja kao doku-ment“, tvrdi za na{ list Ewa Tabeau.
POLITIZIRANJE BROJA UBIJENIHU projektu ~ija je provedba trajala neko-
liko godina Tabeau i njeni suradnici moralisu se rije{iti nepouzdanih podataka, dupli-ranja imena `rtava, falsificiranih i nepot-
punih podataka. Podatke do kojih sudolazili upore|ivali su sa rezultatima
popisa stanovni{tva iz 1991. godine, voj-
nim i civilnim spiskovima poginulih,izvodima iz knjiga ro|enih, rezultatimaDNK aanaliza posmrtnih ostataka izmasovnih grobnica... Sav taj trud rezultirao
je jedinstvenim i, kako se tvrdi, veoma pouzdanim registrom imena ubijenih u ratu.Izvje{taj Ewe Tabeau sadr`i detaljne
podatke o svakoj `rtvi, od mjesta na kojem je poginula, na~ina na koji je ubijena te dali se radi o vojnim ili civilnim `rtvama.“Postojala su dva glavna metodolo{ka pris-tupa procjeni ratnih `rtava“, ka`e Tabeau.“Prvi je empirijsko ra~unanje broja `rtavakoje smo pravili koriste}i individualneinformacije o `rtvama iz izvora koji su senjima bavili kao {to su zabilje{ke sa ekshu-macija, podaci o nestalim osobama, smr-tovnice `rtava rata, zatim vojni i podaci izmrtva~nica... Isklju~ili smo brojke do kojih
smo do{li dupliranjem podataka i prekla-panjem izvora. Drugi pristup oslanja se napostkonfliktne podatke. U Tribunalu smokoristili empirijski pristup ra~unanju kakobi izveli minimalan broj ratnih `rtava i apli-cirali statisti~ke modele kako bi odredilipribli`an broj onih ~ije smrti nisu pobro-jane. Suma minimalnog broja `rtava bila je89.186 dok smo metodom procijenjenogpodregistra do{li do broja 15.546, {to sve ukona~nici daje brojku od 104.732 `rtverata.“ Njezin je izvje{taj, me|utim, ve}nai{ao na kritike nekih od ovda{njihdu`nosnika koji smatraju kako je brojka od
104 hiljade ubijenih ili premala ili previso-ka. Primjerice, u nekim krugovimau Republici Srpskoj ve}se godinama barata
brojkom od “sa-mo“ 25 hiljadaubijenih u ~e-tverogodi{njemratu, dok pojedi-ni politi~ari izF e d e r a c i j e“ o d g o v o r n o “tvrde da je una{oj zemlji ubi-
jeno vi{e od 200 hiljada ljudi, ali ne poda-stiru nikakve dokaze za takve tvrdnje.“Imala sam mnogo profesionalnih diskusijao rezultatima na{ih nau~nih istra`ivanja.Tako|er sam i prije objavljivala nekezaklju~ke o svom radu. Politi~ki motiviranediskusije o statistikama ratnih rtava kreira-ju konfuziju i haos, a ne potrebnu jasno}u imir. [to je najva`nije, politiziranje argume-nata o statistici ratnih `rtava vrije|aporodice `rtava, spre~ava zarastanje ratnihrana u dru{tvu i ne dozvoljava po~etakbolje budu}nosti koju svi trebate“, tvrdidoktorica Tabeau. U isto vrijeme ona reagi-ra i na tvrdnje kako je u kona~an spisak stradalih u ratu trebalo uklju~iti i imenaonih koji nisu ubijeni, nego umrli od gladi,hladno}e, lo{ih higijenskih uvjeta ilinedostatka lijekova. Tvrde}i kako je takve
procjene gotovo nemogu}e napraviti,Tabeau poja{njava: “Od januara ovegodine, demografi ha{kog Tu`iteljstvakalkuliraju sa brojkom od 104.732 `rvtve uratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Uovoj su brojci uklju~ene `rtve u borbamakao i civilne `rtve uklju~uju}i i ljude ~iji suposmrtni ostaci prona|eni u masovnimgrobnicama. U ovu brojku nisu uklju~enaimena ljudi koji suumrli od indirek-tnih posljedicarata.
26
HA[KI SPISAK UBIJENIH
Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILI^I]
Demografi Tribunala za ratne zločine u Haagu krajem januara ove godine okončalisu višegodišnje istraživanje o broju žrtava u ratu u BiH; tim koji je predvodila
doktorica EWA TABEAU utvrdio je konačnu brojku poginulih koja će se koristitikao dokaz na suđenjima u Haškom tribunalu
BOSANSKA KNJIGA MRTVIHStru~njaci Ha{kog tribunala utvrdili su da je u BiHpoginulo 104 hiljade ljudi
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.
JEZIVA MATEMATIKA Ewa Tabeau, ha{kahroni~arkabosankohercegova~kihzlo~ina
Takvi slu~ajevi su zabilje`eni u nekimizvorima, ali ih je nemogu}e razdvojiti odosoba koje su umirale prirodnom smr}u.“
ATLASRATNIH ZLO^INA
Rezultati istra`ivanja tima doktoriceTabeau gotovo upotpunosti se poklapajusa brojkama do kojih su do{li istra`itelji
Informaciono-dokumentacijskog centra uSarajevu. Rad Mirsada Toka~e i njegovihsuradnika na prikupljanju podataka o
broju poginulih u ratu u BiH rezultirao jeBosanskim atlasom ratnih zlo~ina . Ovajdokument u digitalnoj formi sadr`i~injenice o `rtvama rata, masovnimubistvima, silovanjima i sudskim presu-dama, kao i podatke o uni{tavanju kul-turnog i historijskog naslije|a BiH od1992. do 1995. godine. Bosanski atlas rat- nih zlo~ina sadr`i 50.000 geokodiranihta~aka, a tim IDC-a dosad je posjetio vi{eod 2.500 mjesta na kojima su zlo~ini
po~injeni. “Istra`ivanje i rezultati do kojihje do{la doktorica Tabeau su u neku rukui priznanje nama u IDC-u za na{ rad jer sunam rezultati gotovo komplementarni“,ka`e Toka~a, poja{njavaju}i da je brojkado koje je IDC do{ao neznatno manja odone kojom barataju demografi Tribunala.“Na{a baza podataka sadr`i 97.973 imenai potpuno je pouzdana jer su podaci prov-jereni nekoliko puta. Dakle, radi se oljudima sa imenom i prezimenom i tombrojkom da mi imamo je nemogu}emanipu irati“, tvrdi Toka~a. Direktor IDC-a ka`e da lista nije kona~na, jer je
mogu}e svakoga dana uvrstiti ime neke od`rtava na listu, no da nije optimisti~an u
pretpostavci da bi se ona mogla radikalno pro{iriti. “Ovo je otvoren projekat i svakoeventualno novo ime }e se dodati na listu.[to je vi{e projekata poput na{eg i dok-torice Tabeau, lak{e }emo do}i do istine,do imena i na~ina na koji su ljudi stradali.Ovaj proces se ne smije opstruirati, samona ovakakv konkretan na~in, obznanjivan-jem imena `rtava do kojih se do{lonau~nim putem, mo`emo sprije~itimanipulacije njihovim sudbinama.“Mo`da i najva`nija ~injenica, kada je u
pitanju izvje{taj Ewe Tabeau jeste onakoja ka`e kako }e se rezultati njezinogistra`ivanja koristiti kao zvani~an dokazTu`ila{tva u Haagu. Stoga }e svaka even-tualna manipulacija biti nemogu}a jer je
broj od 104 hiljade mrtvih zvani~an podatak Tribunala koji }e u svojim doku-mentima u budu}nosti koristiti i ostaleinstitucije Ujedinjenih naroda. “Mi smoovom projektu pristupili tako da on nakraju postane sudski dokaz“, zaklju~ujeTabeau. “Kao takav, morao je ispunitinekoliko kriterija potrebnih da bi topostao. Ono {to je najva`nije, da bi bila
prihva}ena kao dokaz, svaka informacijao `rtvama mora biti dobro definirana,transparentna i pouzdana a svaki metod
koji je kori{ten mora biti nau~no priznatkao standardan. U svom sam poslu pot-puno nezavisna u odnosu na bilo kakvepoliti~ke krugove u BiH i van nje.Povremeno sam vi|ala medijskeizvje{taje koji su se ticali mog posla akoji su nekada bili pozitivni, nekada neg-ativni. Zanimljivi su mi jer `elim vidjetikako publika percipira na{e napore.Vjerujem da ljudi u BiH cijene na{enapore jer oni dolaze od grupe profesion-alaca koji nemaju li~ne ili politi~ke vezesa BiH. Na{a mi{ljenja o ovom pitanju sukrajnje nepristrana i nezavisna.“
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.28
HA[KI SPISAK UBIJENIH
Rezultati istra`ivanja Ewe Tabeaugovore kako je u na{oj zemlji od 1992. do1995. godine stradalo ukupno 104.732ljudi, odnosno 42.106 civila te 62.626vojnika. Ako se gleda nacionalna pripad-nost, onda se zna da je stradao 68.101Bo{njak, 22.779 Srba, 8.858 Hrvata te4995 osoba drugih nacionalnosti. Ukupno
gledaju}i, stradalih Bo{njaka je 58 proce-nata, Srba 19, a Hrvata 7,5 procenata. Od62.626 poginulih vojnika, njih 526 bile su`ene a od 42.106 poginulih civila, 9842 su`ene. Ewa Tabeau izra~unala je i da je odseptembra 1992. godine do augusta 1994.godine hicima snajperista sa sarajevskihzgrada ubijeno 3.798 osoba.
DEMOGRAFSKI PODACI O STRADANJU NARODA BiH
Od 1992. do 1995. godine ubijeno je 42 hiljade civila i 62 hiljadevojnika
ZAHTJEVNO I ODGOVORNOUTVR\IVANJE ISTINEPosmrtni ostaci `rtava prvi su korak u
Godinu od osnivanja dr`avneAgencije za lijekove i medicinskasredstva (1. maj 2009.), po svemusude}i, samo je prividno utihnula
bespoštedna bitka farmaceutskihlobija da uz pomo} “svojih ljudi” na ~elnim
pozicijama u Agenciji kontroliraju rad jedinedr`avne institucije za nadzor proizvodnje,
prometa i upotrebe lijekova u BiH. Nakon što je okon~ana prva bitka poli-
ti~ko-interesnih lobija za ~elne pozicije uAgenciji kada je po~injala s radom, ~ekalose još da Vije}e ministara BiH (21. januara
2010.) usvoji Pravilnik o sistematizacijiradnih mjesta. Ne samo zbog 95 uposlenikakoji još uvijek rade po privremenim rješe-njima o radnom mjestu, ve} zato što }e sis-tematizacijom kona~no biti precizirane inadle`nosti u sektorima u Banjoj Luci,Mostaru i Sarajevu, nastalim nakon gašenja
entitetskih Zavoda za kontrolu lijekova.Stvorena je i pretpostavka da u tim sektori-ma kona~no, nakon godinu dana, budu
popunjene ~elne pozicije. Kako je za raz-liku od banjalu~kog sjedišta, gdje stolujeuglavnom administracija, Kontrolna labo-ratorija u Sarajevu klju~na za analize
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 31
BITKA ZA TR@I[TE LIJEKOVIMA
Pi{e: NERMINA [UNJFoto: MILUTIN STOJ^EVI]
Kako i Bosna i Hercegovina tr`ištelijekova mora prilagoditi evropskim stan-dardima, 2008. godine je nakon nekolikoprethodnih neuspjeha, usvojen dr`avniZakon o lijekovima. Me|utim, i pravnoneukima pri prvom ~itanju Zakona o~i bode~lan 83. koji predvi|a da sastavljanje esen-cijalne liste lijekova, posao u nadle`nostidr`avnog Ministarstva civilnih poslova,odnosno Agencije za lijekove BiH, ipak
bude ura|en uz prethodnu saglasnostentitetskih i ministarstva zdravstva Br~koDistrikta?! Uz ovaj pravni nonsens samo uFederaciji to prakti~no podrazumijeva obi-man posao za resorno ministarstvo jernajprije moraju da usaglase prijedloge usvim kantonima. To mo`e da potraje godi-nama. Direktorica Agencije za lijekove BiHNataša Grubiša ka`e da tokom usvajanjaZakona o lijekovima prije dvije godine nikonije imao priliku da pravovremeno reagira.
“Naš Zakon je pun manjkavosti. Vi uzakonu imate dvojnu nadle`nost, a evoi primjera: entitetski ministri utvr|uju iuslove za proizvodnju, veleprodaju,prostor, kadar i opremu te na osnovunjihovih izvještaja mi izdajemo rješenje.Mada, kako nismo vršili kontrolu, neznamo ni šta potpisujemo. Takvih prim-jera nemate ni u jednom pravnom siste-mu. Vi znate da je Zakon o lijekovima
politi~ki kompromis. On je ~etiri, petgodinama stajao negdje u ladicama.Vjerovatno kada je bilo politi~ki ’zrelo’vrijeme da Parlament usvoji zakon, bezdodatnih revizija zakon je usvojenonakav kakav jeste. Mi }emo veoma brzomorati da uradimo izmjene i ve} 30. majau BiH dolazi konsultant Svjetskezdravstvene organizacije da nampomogne”, ka`e direktorica Agencije zalijekove BiH Nataša Grubiša.
FORMALNE NADLE@NOSTI DR@AVE
Nataša Grubiša, direktoricaAgencije za lijekove BiH: “Zakon olijekovima BiH je rezultat političkogkompromisa!”
KONTROLNA LABORATORIJA U
SARAJEVUFarmaceutski lobiji su u
panici jer su evropskenorme u proizvodnji,
kontroli i prodaji lijekovaneminovnost i u BiH
ZAKON NAM JE VEZAO RUKEDirektorica Agencije za lijekove BiH Nata{a Grubi{a pokrenula izmjene Zakona olijekovima BiH
lijekova radi registracije za promet, zbogšefovskog mjesta u ovoj laboratoriji se,
prema našim saznanjima, vodi nevi|ena bitka politi~ko-interesnih lobija. Za razlikuod direktora i zamjenika u banjalu~komsjedištu Agencije koji su imenovani
politi~kim putem, šef laboratorije imat }estatus dr`avnog slu`benika a mjesto bi tre-
balo biti popunjeno konkursom Agencije za
dr`avnu slu`bu.DR@AVNI POSLOVI POD
ENTITETSKOM KONTROLOMVe} se pouzdano zna da }e najprije biti
raspisan interni konkurs, prema obra-zlo`enju menad`menta Agencije, jer uposlenicima, ina~e stru~nim kadrovima
bivšeg Zavoda za kontrolu lijekova FBiH~iji je status neizvjestan od osnivanjaAgencije, `ele dati prednost na konkursu.Mada imenima niko ne `eli javno licitirati,ve} se spekulira kako je sve spremno da uovaj ured zasjedne Šeherzada Had`idedi}.
Had`idedi}ka je nekadašnja direktoricarazvoja u Bosnalijeku zbog koje se, podsje-timo, i tokom prošlogodišnjeg imenovanjamenad`menta i Stru~nog vije}a Agencijenavodno lobiralo iz nekoliko centara, njene
bivše kompanije Bosnalijeka , federalnogMinistarstva zdravstva, pa ~ak i iz vrhaIslamske zajednice u BiH. Sjetimo se,mediji su proljetos brujali o pismu reisaMustafe ef. Ceri}a, u kojem federalnom
ministru zdravstva Safetu Omerovi}u suge-rira da se pobrine za status bivšeg federa-lnog Zavoda za kontrolu lijekova. Navodno
je Ceri} intervenirao nakon što mu setokom polaganja kamena temeljca zazgradu Rijaseta na Kova~ima po~etkom
prošle godine obratio jedan od izdašnjihdonatora za izgradnju, direktor Bosnalijeka Edin Arslanagi}.
Had`idedi}ka se prošle godine našla i ucentru skandala kada je, kako smo pisaliranije, federalni ministar zdravstva Ome-rovi} predlo`io za našu predstavnicu uEvro pskom komitetu farmaceuta za spre-~avanje rizika od krivotvorenja lijekova. UHad`idedi}kinoj aplikaciji je navedenokako je uposlenica Ministarstva zdravstva,iako je tada radila u Bosnalijeku .
KRIMINAL PO ZAKONU
Nekadašnja direktorica Zavoda za kontrolu lijekova FBiH AidaMehmedagi} smijenjena je, podsjetimo u augustu 2006. godine, uvrijeme prvih pokušaja dr`avnih parlamentaraca da usvoje Zakono lijekovima. Federalna Vlada je njenu smjenu obrazlo`ila istekommandata. Me|utim, nezvani~na verzija njene smjene glasi da jeMehmedagi}ka zasmetala odre|enim lobijima kada se, izme|u
ostalog, usprotivila ideji komercijalizacije Zavoda, jer bi time postaliovisni od velikih farmaceustskih kompanija. Zavod, odnosnosadašnja Agencija za lijekove mjerodavni su za analize lijekovakoje naravno napla}uju. Mehmedagi}ka ni danas ne `eli davati bilokakve komentare o bivšem Zavodu. Trenutno je na bolovanju, anavodno bolovanje koristi dosta ~esto proteklih ~etiri godine.Poslije Mehmedagi}ke na ~elo Zavoda dolazi Indira Šarki}.Nakon gašenja Zavoda dobila je funkciju jedne od pomo}nicadirektorice Agencije za lijekove u Banjoj Luci i tako|er nije `eljeladavati bilo kakve komentare o sarajevskoj laboratoriji. Kazala nam je samo kako se ne sje}a prošlogodišnjih izjava za medije u koji-ma kritizira unutrašnju organizaciju Agencije za lijekove po kojoj bisarajevski laboratorij, iako klju~ni segment Agencije, imao samo
status sektora. Bezuspješan je bio pokušaj razgovora sa sadaš-njom neformalnom šeficom Kontrolnog laboratorija ŠeherzadomHad`idedi} jer ovih dana, tako su nam kazali u njenom sara- jevskom uredu, boravi u Splitu, na seminaru za farmaceute.
KAZNE ZA NEPO]UDNE
Svaki dosadašnji javni komentar o dešavanjima ubivšem federalnom Zavodu za kontrolu lijekova bio jesankcioniran
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.32
ENTITESKE OVLASTIFederalni ministar zdravstva
Safet Omerovi} i nakonosnivanja dr`avne
Agencije za lijekove imauticaj na tr`i{te lijekova u BiH
PROFITABILNO ZDRAVSTVOPreviranja u Kontrolnom laboratorijuzbog inicijative da se rad dr`avneAgencije za lijekove komercijalizira
PROFITABILNO ZDRAVSTVOPreviranja u Kontrolnom laboratorijuzbog inicijative da se rad dr`avneAgencije za lijekove komercijalizira
Edinu Arslanagi}u je u vrijeme izboradirektora cilj bio da po svaku cijenu nekood “njegovih” ljudi zasjedne u vrh Agencijeza lijekove BiH, zbog straha od dr`avnogZakona o lijekovima koji je, izme|u osta-log, trebao dokinuti bilo ~iju monopolsku
poziciju na tr`ištu. Nije tajna da doma}im
tr`ištem lijekova godinama dominiraBosnalijek .
BOSNALIJEKOV RECEPT ZAMONOPOL NA TR@I[TU LIJEKOVABivša Arslanagi}eva direktorica za
razvoj Šeherzada Had`idedi} se, uprkos brojnim lobistima, na koncu ipak moralazadovoljiti “samo” funkcijom zamjenice
direktorice Agencije jer je na ~elnu pozi-ciju imenovana Nataša Grubiša iz BanjeLuke. Me|utim, Had`idedi}ka bi sada,ukoliko bude šefica u Sarajevu, ipak mogla imati glavne konce u rukama. Iakose formalno radi o jednom od regionalnihsektora Agencije, jasno je kako je rije~ o
jednoj od najva`nijih karika u kontrolilijekova i medicinskih sredstava u BiH. Niti jedan lijek se ne mo`e proizvesti,registrirati niti prodati bez prethodnogodobrenja Kontrolne laboratorije uSarajevu. Njihov pe~at nakon usvajanjadr`avnog Zakona o lijekovima postaje jošva`niji jer }e dr`avna kontrola lijekova,odnosno kad bude sa~injena jedinstvena
dr`avna esencijalna lista lijekova, pouzoru na sve evropske zemlje, u kona~nicidovesti do oštre selekcije i vrlo vjerovat-no gašenja brojnih veledrogerija kojih je uBiH sada ~ak 140 (evropske zemlje u
prosjeku imaju po dvije klju~ne vele-drogerije). Spekulacije da je Had`i-
dedi}ka najizgledniji kandidat za šeficu uSarajevu podgrijava još i ~injenica da,iako je njeno radno mjesto u Banjoj Luci,uredno na posao dolazi u Sarajevo. Uzusmenu saglasnost iz Banje Luke,Had`idedi} ve} neformalno šefuje, navod-no samo privremeno, do okon~anjainternog konkursa koji bi uskoro trebao
biti raspisan.
33
BITKA ZA TR@I[TE LIJEKOVIMA
KAKOSA^UVATIMONOPOLBiv{asaradnicadirektora“Bosnalijeka”EdinaArslanagi}anajizgledniji je
Mo`e li tek stvorena liberalno-konzervativna koalicija uBritaniji opstati, pitanje jekojim se ne prestaju bavitinovinari, analiti~ari, komenta-
tori otkako je prije nekoliko dana, nakonmunjevitih pregovora, ova zemlja dobila
prvu koalicijsku vladu poslije sedamdese-tak godina. Ako je suditi prema izjavama za
javnost i potezima koje je ve} tokom prvesjednice poduzela nova vlast, britanski libe-rali i konzervativci, iako “neprirodnisaveznici”, pokazuju da se znaju izboriti same|usobnim razlikama i da su sposobniraditi za dobrobit svih. Ipak, strah odneuspjeha nije bez osnova, i zbog neslaga-nja oko nekih klju~nih pitanja kao {to jeEvropska unija kojoj su, za razliku od vrloeuroskepti~nih konzervativaca, itekako
privr`eni liberalni demokrati. Strahovalose, naime, da bi upravo potpuno suprotnistavovi ove dvije stranke prema EU mogli
biti najve}i problem za novu britanskukoalicijsku vladu.
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.34
VELIKA BRITANIJA I BiH
Pi{e: DANKA SAVI]
Nakon višednevnihpregovora konzervativno-
liberalne koalicije uVelikoj Britaniji,
postignut je dogovor o
vodećim mjestima u vladina čije je čelo došaoagilni i ambiciozni DavidCameron, dok je njegovblizak saradnik William
Hague imenovan zanovog šefa diplomacije.
Naša novinarka piše o
dogovoru kojeg subritanski koalicionipartneri postigli u vezi sa
Evropskom unijom te oodnosu konzervativacaprema događanjima na
Balkanu i Bosni iHercegovini
KLJU^NE POZICIJE URUKAMA KONZERVATIVACA Prema dogovoru koalicijskih partnera,premijer britanske vlade postao je DavidCameron lider konzervativne partije, a {efbritanske, diplomacije William Hague
KLJU^NE POZICIJE URUKAMA KONZERVATIVACA Prema dogovoru koalicijskih partnera,premijer britanske vlade postao je DavidCameron lider konzervativne partije, a {efbritanske, diplomacije William Hague
Podsjetimo, iako je na izborima po~et-kom maja Konzervativna partija DavidaCamerona osvojila najvi{e mjesta u britan-skom parlamentu, to joj nije bilo dovoljnoda sama formira ve}inu. Nedostajalo joj je20 mandata.
KAKO JE FORMIRANAVLAST U BRITANIJI
U Britaniji va`e pravila prema kojima, uslu~aju da nijedna stranka nema apsolutnuve}inu u parlamentu, kao {to je to bio slu~ajna tek zavr{enim izborima, laburisti prvidobijaju mandat za sastav vlade, jer {ansuza formiranje vlade ne dobija najprije onastranka koja je osvojila najve}i broj
poslani~kih mjesta, ve} ona koja je bila navlasti u trenutku raspisivanja izbora. Nakonvi{ednevnih pregovora britanski konzerva-tivci dobili su premijersko mjesto, liberalnidemokrati uz pet ministarskih mjesta (idruge du`nosti u vladi) dobili su obe}anje o
promjeni izbornog sistema koji bidugoro~no mogao osigurati bolji uspjeh nji-hove stranke na narednim izborima. Naime,sada{nji ve}inski izborni sistem najvi{eodgovara velikim strankama, laburistima i
konzervativcima, dok male stranke dobijumanje mandata nego {to zaista i zaslu`uju.Tako su liberalni demokrati ove godineosvojili 57 mandata a laburisti 207, iako suliberali dobili 23 a ovi 29 posto glasova.Konzervativci su pod pritiskom liberala
pristali na referendum o reformi, koji bi,ako pro|e, trebao rezultirati proporcional-nijom podjelom mandata. Usto, liberaluNick Cleggu pripala je pozicija zamjenika
premijera, {to je u britanskom sistemu pot- puno nova pozicija za koju u ovom trenutkuniko sa sigurno{}u ne zna {to bi trebala
predstavljati. Ali, dvije klju~ne oblasti -vanjski poslovi i ekonomija, ostaju konzer-vativcima.
NOVI DOGOVOR O POLITICI PREMA EUSamo prije nekoliko mjeseci, u najgoremogu}e (predizborno) vrijeme DavidCameron bio je suo~en s pritiscima iz sop-stvenih redova koji su od njega, ukolikoosvoje parlamentarne izbore, o~ekivali daraspi{e referendum o Lisabonskom ugovo-ru, ~ak i u slu~aju da on tada ve} bude nasnazi. Britanska Konzervativna stranka,
poznata po vrlo otvrenim rezervama premaEvropskoj uniji (u Evropi je postojao i strahod njene pobjede na proteklim izborima),ipak je prihvatila proevropski orijentiraneliberalne demokrate kao svoje partnere da
bi oformila ve}inu u donjem domu britan-skog parlamenta, sa kojima je postigladogovor oko budu}e politike prema EU.Prema dokumentu u kojem se to precizira,konzervativci ne}e, kako su to neki tra`ilitokom izborne kampanje, destabiliziratiinstitucije EU-a, ali nema ni naznaka daraditi na njenom ja~anju.
Novi ministar vanjskih poslova, ~etrde-setdevetogodi{nji William Hague, neka-da{nji vo|a Konzervativne stranke, kojiva`i za jednog od najsposobnijih politi~araove stranke, najavio je po~etkom sedmiceda Britanci namjeravaju ponovno pod svojuingerenciju vratiti neke ovlasti koje su u
posljednjih nekoliko godina pripale EU - podru~je pravosu|a, socijalna pitanja te politiku zapo{ljavanja. U kolumni zaEurope’s World magazine, Hague ka`ekako koalicijska vlada namjerava “odlu-~no, strpljivo i uz puno po{tovanje” od EU
partnera dobiti “specifi~na jamstva zaBritaniju”.
Dogovor sadr`i i zahtjev konzervativa-ca da Velika Britanija zadr`i svoju funtu, alise vi{e ne koristi izraz da “nikada” ne}e pri-hvatiti euro, iako eura ne}e biti zasigurnoza mandata nove vlade. Stoji i obe}anje da
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 35
POZIV ZA NOVI EVROPSKI ANGA@MAN U BiH
PORUKA NOVOG BRITANSKOG[EFA DIPLOMACIJEEvropa treba “ukrotiti” politi~are koji podrivaju BiH
DOBAR POČETAK:Ako je suditi premapotezima koje je već
tokom prve sjednicepoduzela nova vlast,britanski liberali ikonzervativci, iako“neprirodni saveznici”,pokazuju da se znajuizboriti sa međusobnimrazlikama i da su sposobni
raditi za dobrobit svih
ZVIJEZDA U USPONUKonzervativac i euroskeptik
William Hague, novoimenovaniministar vanjskih poslova smatra
}e se gra|ani te zemlje na referendumuizja{njavati o budu}im sporazumima EU-akoji bi se odnosili na “prepu{tanje podru~jasuverenosti i ovlasti ~lanica u korist Unije”.
U Evropskom parlamentu stvari stojemalo druga~ije, jedanaest britanskih liber-alnih demokrata sjede s evropskim libera-ima, tre}om po veli~ini politi~koj grupi,
koja se izrazito zala`e za evropsku inte-graciju. S druge strane, dvadeset pet ko-nzervativnih britanskih zastupnika napusti-lo je Evropsku pu~ku stranku, a DavidCameron objasnio je ovu odluku dubokim i
su{tinskim razlikama u vizijama evropske budu}nosti izme|u federalisti~ke pu~kestranke i konzervativnih gledi{ta koja i u
Novoj Evropi vi{e od svega `ele zadr`atisuverenitet njenih dr`ava ~lanica te oja~atiulogu nacionalnih parlamenata. Odlazak izEvropske pu~ke stranke uslijedio je nakon{to su britanski konzervativci proteklih
petnaest godina ~inili va`nu sponu najve}ekoalicije stranaka desnog centra u Evro p-skom parlamentu.
SAVEZNICI U BRITANIJI,PROTIVNICI U EVROPSKOM
PARLAMENTUSada se, me|utim, javljaju procjene da
bi Cameron mogao vratiti konzervativce uEvropsku pu~ku stranku, iz koje su iza{li
prije dvije godine u namjeri da osnuju blok euroskeptika, kojeg je upravo Clegg za vri-
jeme kampanje opisao kao “grupu lu|aka,antisemita, homofoba…” Nije isklju~enoda se ba{ Hague pojavi kao glavni prego-vara~ o povratku konzervativaca u Evro-
pske pu~ane jer te{ko da }e konzervativcisebi mo}i priu{titi da budu izvan najve}eevropske stranke desnog centra, koja,ina~e, okuplja i ~etrnaest {efova dr`ava i
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.36
VELIKA BRITANIJA I BiH
S dolaskom konzervativaca na vlast u Britaniji,aktuelizirano je pitanje ko su ljudi u najbli`emCameronovom okru`enju koji imaju uticaja nakreiranje njegovih stavova. Jedna od njih je i novoi-menovana dr`avana ministrica za sigurnost i pro-tuterorizam Pauline Neville-Jones. Nakon tridesete-godi{nje diplomatske karijere, ona je sredinom 1997.godine imenovana za ministricu u sjeni za sigurnost isavjetnicu za nacionalnu sigurnost Davida Ca-merona. Britanski Guardian ovih dana podsje}a da jePauline Neville-Jones bila klju~ni britanski diplomatau jugoslovenskoj krizi tokom devedesetih pro{log
stolje}a. “Pod Majorovom vladom (biv{eg britan-skog premijera), za kojeg se u Bosni i He-rcegovini vjerovalo da podilazi Milo{evi}u, ona jebila najvi{i britanski zvani~nik u grupi diplomatakoji su pregovorima tra`ili rje{enje za rat u BiH”,navodi Guardian podsje}aju}i da je upravo Pauline Neville-Jones bila
predstavnica Velike Britanije tokom pregovora uDaytonu, a kasnije savjetnica Carla Bildta u OHR-u.Nedugo nakon toga, ona je, zajedno sa svojim {efom,tada{njim britanskim ministrom vanjskih poslovaDouglasom Hurdom, podnijela ostavku da bi potombili anga`irani od strane Natwest Marketsa, posredni-ka u privatizaciji dijela Telecom Srbije. Pregovarali sudirektno sa Milo{evi}em kojem je u to vrijeme, nakongodina rata i sankcija, o~ajni~ki tragao za fondovima.U Beogradu su bili kritizirani {to su tako brzo nakonu~estovavanja u balkanskoj diplomaciji u{li u ovajposao. Istrage koje su kasnije pokrenute oko poslova
sa Telekomom i sumnji u pronevjeru, u Italiji a kasnijei u Srbiji, nisu nagovijestile da su se Hurd ili Neville-Jones uradili ne{to nezakonito. Ipak, spekulira se da je da je dogovor oko Telekoma postignut tokomsramnog radnog doru~ka koji je Hurd imao sa
Milo{evi}em, u ljeto 1996. godine.
ULOGA KONZERVATIVACA NA BALKANU
Pauline Neville-Jones, jedna od najbližih Cameronovihsaradnica, bila je ključni britanski diplomata uvrijeme raspada Jugoslavije
UPOZORENJE NOVOG ŠEFA BRITANSKE DIPLOMACIJE:Bosni je potrebna snažana centralna vlada dovoljnoučinkovita da odgovori zahtjevima za članstvou EU-u i NATO-u
PaulineNeville-JonesPaulineNeville-Jones
EVROPSKI PARLAMENTBritanski liberali i konzervativci pripadaju potupno razli~itim frakcijama u Evropi i imaju opre~nosuprotstvavljene stavove oko EU-a
S imenovanjem nove britanske vladeotvoreno je i pitanje njenog odnosa
prema Balkanu. Podsjetimo da je novi{ef britanske diplomacije pro{le godine
posjetio BiH (Srebrenicu), a nakon {to jeimenovan na ovu du`nost poru~io je da}e nova britanska vlada sna`no
podr`avati daljnje pro{irenje EU-a nazapadni Balkan i Tursku te da }e se zauz-imati za sankcije protiv onih politi~arakoji budu radili na slabljenju Bosne iHercegovine. Eventualni raspad BiH on
je, u autorskom tekstu za Europe’s World magazine, nazvao katastrofom, te poseb-no naglasio koliko je potrebna sna`nija izahtjevnija evropska politika prema BiH,kao i prijetnja “ciljanim sankcijama”
protiv politi~ara koji podrivaju bh.
dr`avu. “Bosanska ekonomija je rasla sastranom pomo}i, ali dr`ava nije rasla idanas ne funkcionira”, dodao je on.Kako je naveo, raspad zemlje u nezav-isne etni~ke dr`avice ne bi bila samonagrada za etni~ko ~i{}enje, {to je moral-na uvreda, nego nosi i rizik stvaranjaneuspjele dr`ave u srcu Evrope. Stoga je
potreban sna`an pristup sa jedinstvenimciljem - centralnom vladom u Bosnidovoljno u~inkovitom da odgovori zaht-
jevima za ~lanstvo u EU-u i NATO-u.Treba podsjetiti da je krajem pro{le
godine Financial Times objavio tekst koji
su potpisali tada{nji ministar vanjskih poslova britanske vlade u sjeni WilliamHague i biv{eg {efa OHR-a PaddyAshdown pod naslovom Europa i Amerika moraju obratiti pa`nju na razbijenu Bosnu .
Bosna, kako su naveli, ne mo`e samarije{iti svoje probleme, niti je europska per-spektiva sama po sebi dovoljna da je vrati sruba ponora, te je potrebno.
Imenovanje specijalnog izaslanika zaregiju, a “bosanskim liderima moramojasno staviti do znanja da se suverenitet nesmije dovoditi u pitanje i da je raspad zemljenezamisliv.” Kako se spekuliralo, Ashdown
je u novoj vlasti tako|er o~ekivao zapa`enufunkciju, {to se nije dogodilo, ali jo{ uvijek nije isklju~eno da }e dobiti jedno od savjet-ni~kih mjesta.
Na jednu od “veza” nove vlasti sa BiH podsjetio je nedavno i britanski ekspert zaBalkan Tim Judah spominju}i dva imena:Arminka Heli} i Ed Luelin. Heli}eva je,naime, bila vo|a izbornog {taba WilliamaHaguea, dok je Ed Luelin, {ef izbornog{taba Davida Camerona, nekoliko godi-na bio {ef kabineta Paddyja Ashdowna, uvrijeme dok je bio visoki predstavnik uBiH.
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA37
POZIV ZA NOVI EVROPSKI ANGA@MAN U BiH
Podsjetimo, rezultati izbora su pokazalida je od 650 mjesta u parlamentuKonzervativna partija osvojila 288,Laburisti~ka partija 241, a Liberalno-demokratska partija Nicka Clegga 51mjesto. Prema rezultatima izbora, u parla-mentu }e (umjesto ranijih 14 mjesta) pripad-nici etni~kih manjina imati 27 zastupnika.^etrdesetosmogodi{nja Helen Grant, izKonzervativne stranke (po majci Britanka, apo ocu Nigerijka), jedna je od njih. Ona je,odrastaju}i u siroma{tvu, nau~ila boriti se za
sebe i kao {esnaestogodi{njakinja postalaprvakinja sjeverne Engleske i [kotske ud`udu. Njeno se ime na{lo na listi strankezahvaljuju}i insistiranju Davida Cameronana 50 posto `ena na listi. Spomenimo da jeu parlament u{la i tridesetosmogodi{njaIndijka Priti Patel, iz Konzervativne stranke.Dvadesetdevetogodi{nja Shabane Mah-mood iz Laburisti~ke stranke, koja je ina~eporijeklom iz Pakistana, postala je prvamuslimanka u povijesti koja je u{la u britan-ski parlament.
BRITANSKI PARLAMENT I ETNI^KE MANJINE
Britanski parlament dobio prvuzastupnicu muslimanku
NEO^EKIVANI IZBORNI USPJEHShabane Mahmood iz Laburisti~ke stranke,porijeklom iz Pakistana, postala je prva muslimankau povijesti koja je u{la u britanski parlament
NEO^EKIVANI IZBORNI USPJEHShabane Mahmood iz Laburisti~ke stranke,porijeklom iz Pakistana, postala je prva muslimankau povijesti koja je u{la u britanski parlament
NOVO IMENOVANJEPaddy Ashdaon, nekada{nji,visoki predstavnik u BiH mogaobi dobiti neku od savjetni~kihpozicija u novoj britanskoj vladi
RADOMIR ANTIĆ, selektor nogometne reprezentacije Srbije, tvorac srbijanskognogometnog čuda, uoči okupljanja svojih igrača pred Svjetsko prvenstvo u Južnoj
Africi dao je ekskluzivni intervju “Slobodnoj Bosni“
RADOMIR ANTI], IMPERATORSRBIJANSKOG NOGOMETA
STRU^NJAK,STRATEG,
MOTIVATORRadomir Anti} uspio jeSrbiju prvi put odvestina Svjetsko prvenstvokao nezavisnu dr`avu
STRU^NJAK,STRATEG,
MOTIVATORRadomir Anti} uspio jeSrbiju prvi put odvestina Svjetsko prvenstvokao nezavisnu dr`avu
Nogometna reprezentacija Srbijeigra}e u finalu Svjetskog prvenst- va ove godine u Ju`noj Africi iizgubi}e finalni me~ od Brazila.Tako barem tvrde novinar Simon
Kuper i nau~nik Stefan Szymanski koji su
napravili formulu po kojoj predvi|ajurezultate utakmica na SP-u. Naime, onitvrde da u ~ak tri od ~etiri utakmice ishodmo`e da se izra~una na formuli zasnovanojna odnosu izme|u broja stanovnika, brutodru{tvenog proizvoda i iskustva. Prema nji-hovom algoritmu, Srbija bi zauzela prvomjesto u grupi D , zatim bi eliminisala SAD,Ju`nu Koreju i [paniju, da bi potom bilazaustavljena u finalu od Brazila. Pokazalase ova formula proro~anskom ili ne, navi-
ja~i Srbije mnogo o~ekuju od svog timakoji se po prvi put pod ovim imenom kvali-ficirao na SP. Do sada su srbijanski igra~i
devet puta nastupali na mundijalima, ali zato {to Srbija prvi put samostalnon igra naSvjetskom prvenstvu najzaslu`niji jeRadomir Anti}, selektor reprezentacije i
jedini nogometni trener na svijetu koji je saklupe vodio tri najtrofejnija {panska kluba,madridske Real i Atletico te Barcelonu .
DOBRO ORGANIZOVANI DEFANZIVACAnti} je reprezentaciju Srbije preuzeo u
augustu 2008. godine. Grupa talentiranih pojedinaca tek je njegovim dolaskom pretvorena u mo}an, dobro ukomponirantim koji je bez problema pro{ao kroz kvali-
fikacije i ostavio drugoplasirane Francuzeda put do SP-a tra`e kroz doigravanje pro-tiv Irske. Iako je u igra~koj karijeruuglavnom bio defanzivac, dolaskom namjesto selektora pokazao je da preferira
napada~ki stil igre, {to mu je donijelovelike simpatije me|u navija~ima u Srbiji.“Pa dobro, nisam ja ba{ uvek bio defanzi-vac, krenuo sam kao napada~ , ali kako samstario, tako su me treneri vra}ali nazad“,ka`e nam Anti} nekoliko dana pred po~etak
priprema za SP koje }e Srbija obaviti uAustriji. “A te analize koje vi spominjete,one su zaista zanimljive i duhovite, ali fud-bal nije takva igra da se formulom mo`epredvideti kako }e se utakmica zavr{iti. Mipred sebe nismo postavili nikakve zahteve,idemo igrati i napraviti {to bolji rezultat.“
Prije no {to }e preuzeti vo|enjeselekcije Srbije, Anti} je pauzirao goto-vo ~etiri godine. No, nije bio vannogometa, radio je kao komentator za{panjolsku televiziju i pisao kolumnu utamo{njim sportskim dnevnicima. “Vo-lim fudbal, volim raditi, ali sam u jed-nom trenutku odlu~io da se maloodmorim od njega. Toliko sam mumnogo dao, marljivo sam radio, tako dasam smatrao da ba{ i ne trebam `uriti saodlukom o preuzimanju nekog tima, bezobzira odakle ti pozivi dolazili.”
Reprezentracija tada{nje dr`ave Srbije iCrna Gore je SP u Njema~koj prije ~etirigodine zaklju~ila blama`om i nakon raz-dru`enja ovih dr`ava, srbijanski NS jeanga`irao Anti}a, vidjev{i u njemu ~ovjekakoji svojim autoritetom mo`e napravitirezultat sa timom u kojem su najve}e zvi-
jezde igra~i poput Nemanje Vidi}a,
Branislava Ivanovi}a, Dejana Stankovi}a,Milo{a Krasi}a ili Nikole @igi}a. “Mnogisu mislili da }u autoritet koji sam stekaovode}i najve}e {panske klubove koristitikao svoj argument u opho|enju premaigra~ima. Ali, ja to nisam nikada htio uradi-ti. Imao sam pred sobom izvanrednu grupufudbalera kojima sam morao vratitisamopouzdanje. Ljudi su bili izgubili pove-renje u ove igra~e, momci su se pogubili,nisu znali da na utakmicama izvuku ononajbolje od sebe i zato su pomalo padali udepresiju nakon utakmica reprezentacije.Kada sam do{ao, kazao sam im kako ova
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 39
RADOMIR ANTI] SRBIJANSKI NOGOMETNI SELEKTOR
Pi{e: NEDIM HASI]
Radomir Anti} ro|en je 22. novembra
1948. godine u srbijanskom mjestu @iti{te.Najve}i dio igra~ke karijere proveo je ubeogradskom Partizanu , a jedini je trenerkoji je u svojoj karijeri vodio madridskeReal i Atletico te Barcelonu . Tako|er je jedan od dvojice trenera koji je sjedio naklupi Barcelone i Reala. Igra~ku karijeru jepo~eo u Slobodi iz U`ica (1967. - 1968.), azatim je pre{ao u Partizan u kom je igraonajve}im dijelom svoje karijere (1968. -1976.). U ljeto 1976. godine Anti} je pot-pisao za Fenerbahce . U tom istanbulskomklubu proveo je dvije sezone, prije nego
{to je pre{ao u Real Zaragozu . Odatle
odlazi u engleski Luton Town, u kojem je
ostao do 1984. godine. U maju 1983.postigao je gol koji je spasio klub odispadanja iz prve lige, ~etiri minuta prijekraja posljednje utakmice u prvenstvu pro-tiv Manchester Cityja koji je tada ispao izlige. Svoj prvi i jedini nastup u dresureprezentacije Jugoslavije imao je 1973.godine u prijateljskoj utakmici protivMa|ara. U igru je u{ao u 80. minutiumjesto povrije|enog Franje Vladi}a.Radomir Anti} o`enjen je Verom, s kojomima dvoje djece, sina Du{ana i k}erkuAnu koja je udata za ko{arka{a Nikolu
Lon~ara. Djed je ~etvero unu~adi.
SPORTSKA BIOGRAFIJA
Tihi, vrijedni nogometaš i trenerkoji je pokorio Španjolsku
“Najvažniji deo posla već samobavio: uspeo sam ubediti igrače dasmo ‘mnogo jaki’ i da se nikoga ne
trebamo plašiti!“
ANTI]EVA LINIJA @IVOTA Iz igra~kih dana u beogradskom Partizanu i trideset pet godina kasnije sa unucima uporodi~noj ku}i u Madridu
Srbija ne sme biti inferiorna. Zato sam insi-stirao na tome da zaborave na emocije, jerone ne smeju da prevladaju. Karakteristikana{eg mentaliteta je da se ljuti{ kada ti neide, da napada{ suigra~e. Vi{e toga u ovojselekciji nema, jer smo uspeli kanalisatisvoje emocije, usredsrediti se na svoju igrui rezultat. Time smo dobili kontinuitet isada samo moramo da tako nastavimo.“
No, zato je Anti}, zahvalju}i karijeri u[paniji, od po~etka imao podr{ku novinara{to je za Srbiju, ali i ostale zemlje biv{eJugoslavije, rijedak fenomen. “Od prvogdana kada sam do{ao videli su da smo naistom putu, da imamo isti cilj. Na{ jezadatak bio zajedni~ki i pokazalo se da smouspeli u tome. Na{a mo`da i najve}a pobe-da le`i u ~injenici da je Zvezdin stadion uBeogradu bio pun svaki put kada je igralareprezentacija, bez obzira protiv koga smoigrali. To su velike stvari na koje sam zaistaponosan.“ Anti} tvrdi kako ne postoji tajnanjegovog uspjeha sa srbijanskom repre-
zentacijom. “Imao sam veoma te`ak za-datak, jer sam pred sobom imao igra~e kojisu osvajali klupske titule gde god da suigrali, u kakvim god klubovima, dok to nisu~inili sa reprezentacijom. Srbija je uvekimala na sebi teret kojeg nije znala kako dase re{i, kako da igra{ najbolje i pobedi{onda kada mora{. Kada sam uspeo u namerida uverim igra~e da veruju u sebe, obaviosam najve}i deo posla. injenica je da nika-da nisam svoje trenerske rezultate potezaokao argument u razgovoru s njima. Samosam stvari stavio na realne osnove, na tosam nadogradio taktiku za koju sam sma-
trao da mo`e delovati kod igra~a koje imami uspeo u svojoj misiji.“
IMAMO PAKLENU GRUPUZa mnoge neo~ekivano, Srbija se pred
odlazak na SP na{la u problemima saigra~ima koji igraju na mjestima u timu nakojima je ova reprezentacija bila najja~a.Prije nekoliko dana, na treningu Seville,
povrijedio se Ivica Dragutinovi}, jedan odklju~nih igra~a Anti}evog tima. Ovaj 34-godi{nji lijevi bek, koji je uz Vidi}a iIvanovi}a bio Anti}ev prvi izbor zaodbrambenu liniju, ve} je operisao povri-
je|eno koljeno, a njegovo }e mjesto najvje-rovatnije zauzeti Aleksandar Lukovi} izitalijanskog Udinesea . U sli~noj se situacijina{ao i njema~ki selektor Joachim Low koji
je ostao bez kapitena Michaela Ballacka.“Morate znati, to je cena koju igra~i pla}ajuzbog napora i duge sezone u svojimklubovima. Kako smo mi ostali bez IviceDragutinovi}a, tako je i Nema~ka bezBallacka, Gana bez Essiena, Australija bezCahilla... naravno da nam to predstavljaproblem, ali ne mislim da }e to tolikoodlu~iti o na{im igrama na SP-u. Fudbal jeigra koju igra kolektiv. Grupa iz pojedinca
izvla~i ono najbolje, svi moji igra~i su klas-ni, imaju kvalitet, tako da nedostatak
jednog igra~a ne mo`e toliko zna~iti zaekipu.” Anti} smatra kako je Srbija u iznim-no te{koj grupi te da }e morati iz sebe datinajbolje kako bi se plasirala u drugi krug.
“Svi koji smo u toj grupi u`asno kompliko-vanoj gupi D na SP smo do{li kao pobedni-
ci kvalifikacija i to govori o na{oj kvaliteti.Ali, to svakako nije, niti sme biti alibi. Minemamo imperativa, ali se nadamo da }emouspeti pro}i grupu i u}i u drugi krug. Tadasve prognoze padaju u vodu i odatle semo`e oti}i jako daleko.“
Va`an klju~ svih Anti}evih trenerskihuspjeha le`i u ~injenici da ve} godinamanajvi{e vjeruje svom prvom saradniku,
pomo}niku R e{adu Kunovcu. Nekadasaigra~i iz Slobode i Partizana , zajedno su
jo{ od prvih Anti}evih trenerskih mandata u[paniji. Kunovac je 2001. godine bio
pomo}nik Milovanu \ori}u, tada{njem
selektoru reprezentacije SR Jugoslavije, akada je preuzimao reprezentaciju Srbije,Anti} je kao jedan od uslova za posao
postavio i anga`man Kunovca kao njegovog pomo}nika. “To je ~ovek koji u`iva mojebezgrani~no poverenje. Re{o je jedan odnajsistemati~nijih ljudi koje sam ikada sreou ovome poslu. Njegove analize protivnika,na~in na koji priprema ekipu za utakmicu,mnogo su nam pomogle da ostvarimoovakve rezultate i da se plasiramo naSvetsko prvenstvo. On je neobi~no va`andeo na{eg tima i ~ovek ~ije su zasluge zaovakve rezulate nemerljive.“
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.40
EKSKLUZIVNO ZA “SB”
Radomir Anti} priznaje da sa rado{}u,ali i s nostalgijom razgovara sa novinarimaiz BiH. “Moja porodica je poreklom saGrme~a, tako da me za Bosnu mnogotoga ve`e, porodica i lepe uspomene.“Iz igra~kih dana sje}a se utakmica koje jeigrao u Sarajevu, protiv Sarajeva i @elje - zni~ara. “Ina~e ne volim mnogo pri~ati opro{losti, ali iz tih dana pamtim duelesa dvojicom igra~a koji su za mene tadabili najbolji u tada{njoj Jugoslaviji. To jeJosip Bukal iz @elje , ~ovek koji je u sebi
ujedinio neverovatnu snagu i talenat, teEdhem [ljivo, igra~ koji je svojomma{tom bio mnogo, mnogo ispredsvoga vremena. Tu su svakako iKatalinski te Vahidin Musemi}, noBukal i [ljivo su mi i danas najdra`i.“Pratio je sve nastupe reprezentacije BiH ukvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo ,ka`e kako je `alostan {to se nismo plasiralia uzroke neuspjeha nalazi u, kako ka`e,
glavama na{ih igra~a. “Oko reprezentaci-je se tada stvorila velika euforija i vide-lo se ve} na poslednjoj utakmici kvali-fikacija, sa [panijom u Zenici, da seigra~i ne mogu nositi sa tolikim pri-tiskom. To se pokazalo i u bara`u saPortugalcima. Mo`da bi te utakmicedruga~ije zavr{ile da su se igra~i nadruga~iji na~in spremili za njih, ali {ta jetu je. Bosna je ekipa sa velikom per-spektivom, ima sjajnog, mladog selek-tora. Ve} po njegovim prvim potezima,
po na~inu razmi{ljanja, vidim {ta ho}e inadam se da }e Su{i} uspeti. Poredtoga, tu je jo{ jedna va`na stvar koja semora naglasiti. Imate Edina D`eku,jednog od najboljih napada~a Evrope uovome trenutku. D`eko je igra~ kojistvara razliku i kada on igra onako kakozna i ume, onda vu~e sve za sobom i nanjemu se mogu graditi ambicije zauspeh.“
ANTI] O BH. NOGOMETU
Fenomenalni Edin Džeko mepodsjeća na mog najtežeg“protivnika“ Josipa Bukala!
ESTONIJA ULAZI UEUROZONU 2011.Estonija je pro{le sedmice dobilazeleno svjetlo Brisela da se priklju~ieurozoni po~etkom 2011. i postane
njezinom 17. ~lanicom u vjerovatnoposljednjem pro{irenju podru~ja jedin-stvene valute u idu}e najmanje ~etirigodine. Iako Evropska centralna banka(ECB) nije sigurna u to koliko }e dugoEstonija mo}i dr`ati inflaciju niskom,Evropska komisija je ocijenila da je tazemlja s 1,4 miliona stanovnika sprem-na za prihva}anje eura, za razliku oddrugih zemalja koje se tome nadaju,kao {to su ^e{ka, Ma|arska iPoljska. Estonija je ispunila sve kriterijevezane za inflaciju, kamatne stope,prora~unski manjak, javni dug i stabil-nost valute. Ako o~ekivano zeleno svjet-lo daju i ministri finansija EU-a, tabalti~ka zemlja }e postati peta dr`avaod zemalja koje su u{le u EU 2004. i ume|uvremenu se pridru`ile eurozoni.Slovenija je u{la u eurozonu 2007.,Cipar i Malta 2008., a Slova~ka 2009.godine.
PROGLASO ZA[TITI
NEMUSLIMANA UTURSKOJPredsjednik turske vlade Recep TayyipErdogan, proglasom objavljenim pro{lesedmice u slu`benom listu, pozvao jesva tijela vlasti u zemlji da {tite i po{tujunemuslimane, posebno kr{}ane i`idove. Proglasom se, kako prenose
EVROPA, ODMAH
Na dan izlaska ovog broja Slobodne Bosne (~etvrtak, 20. maj), Gr~ka }e
ponovo strahovati od izbijanja novog{trajka - dva najja~a sindikata pozvala susvoje ~lanove da na taj dan ponovo stupe ugeneralni {trajk i izi|u na ulice Atene. Prijedvije sedmice, podsjetimo, uli~ne demon-stracije odnijele su tri `ivota. Ali, gr~kevlasti jednostavno nemaju izbora, njima ne
preostaje ni{ta drugo nego da provedudonesene mjere. Pored pove}anja PDV-a s
21 na 23 posto, poreza na gorivo, duhan i
alkohol za deset posto, rezanja prora~unske potro{nje, ove mjere podrazumijevaju,izme|u ostalog, i zamrzavanje pla}a u
javnom sektoru na tri godine. Gr~ka je,ina~e, primila prvi dio paketa pomo}i uiznosu od 110 milijardi eura. Na ra~un tezemlje upla}eno je 20 milijardi. Tri ~etvr-tine tog iznosa osigurala je Evropska unija,a ostalo MMF.
U strahu od ponavljanja gr~kog scena-rija, i ostale evropske zemlje najavljuju
nove mjere {tednje. Kada su u pitanju plate
U strahu od toga da ne dožive sudbinu Grčke, sveviše evropskih zemalja najavljuje nove mjere štednje,smanjenje plaća u državnoj administraciji, povećanje
poreza i zamrzavanje državne potrošnje
Političarima u Španiji, Portugaplaće od pet do petnaest posto
KAKO [TEDI EVROPA Kada su u pitanju platedr`avnim du`nosnicima,najrestriktivnije mjere jezasad najavio {panski premijerJose Luis Rodriguez Zapetero:svakog mjeseca dobivat }e15 posto manje novca
KAKO [TEDI EVROPA Kada su u pitanju platedr`avnim du`nosnicima,najrestriktivnije mjere jezasad najavio {panski premijerJose Luis Rodriguez Zapetero:svakog mjeseca dobivat }e15 posto manje novca
mediji, nare|uje svim dr`avnim tijelimada uva`avaju prava kr{}anske i`idovske manjine, da se prema njihovimsve}enicima odnose s po{tovanjem i dase odlu~no suprotstavljaju hajkama idiskriminiraju}im glasinama. Gra|aninemuslimani predstavljaju nedjeljivi dio
Turske Republike i prema ustavnomna~elu jednakosti mora im bitiomogu}eno da ~uvaju svoju kulturu iidentitet kao i svi ostali gra|ani, navodise u proglasu predsjednika turskevlade, prenose mediji.
EVROPA IKLIMATSKEPROMJENEStanovnici sredozemnih gradova poput
Atene, Rima ili Marseillea vjerovatno }enajvi{e u Evropi patiti od porasta tem-perature uzrokovanog klimatskim prom- jenama u ovom stolje}u, objavili sunau~nici u ~asopisu Nature Geoscience . Ovo je prva studija u kojojse ukazuje na pojedine dijelove Evropegdje }e se porast temperature poklopitis porastom vlage u zraku, porastomno}nih temperatura i dugotrajnimvalovima vru}ine, {to su sve uzroci kojimogu izazivati zdravstvene probleme.Procjene govore da je ~etrdesetakhiljada ljudi umrlo od ekstremnog vala
vru}ine u Evropi 2003. godine.
EVROPSKIPARLAMENTTRA@E NACIONALNEMADE IN ETIKETEZastupnici Evropskog parlamenta sutokom posljednje sjednice uStrasbourgu zatra`ili su da se kao
obavezna uvede etiketa “made in” te dase zabrane etikete koje navode nazaklju~ak da su, recimo, majice iz Kineili Pakistana proizvedene u EU.Zastupnici smatraju da sva odje}a kojase prodaje u EU treba nositi oznakuzemlje proizvodnje kako bi se razjasnilokoji proizvodi dolaze iz zemalja sniskom cijenom radne snage. Italijanskakonzervativna zastupnica Lara Comiustvrdila je da bi oznaka zemljeproizvodnje omogu}ila tako|er da seza{tite mala i srednja poduze}a koja sunastavila proizvoditi odje}u u Evropi.
dr`avnim du`nosnicima najrestriktivnijemjere je zasad najavio {panski premijer Jose Luis Rodriguez Zapetero: svakogmjeseca dobivat }e 15 posto manje novca.Portugalska vlada }e smanjiti pla}e du`nos-
nika za pet posto, a isti model primijenio jei novi britanski premijer David Cameron.Iako njegova zemlja nije ~lanica eurozone iiako je tek preuzeo kabinet, odmah je, s
prve sjednice vlade, naredio da pla}e ~lano-va kabineta budu umanjene za pet posto.Italijanska vlada, prema posljednjimnajavama, planira provesti mjere {tednje uiznosu 27,6 milijardi eura tokom narednedvije godine, po uzoru na mjere koji su
pro{le sedmice objavile [panija i Portugal.Portugal je tada objavio o{tre mjere smanj-enja pla}a i dr`avne potro{nje, te podizanje
poreza kako bi se vi{e nego prepolovio
prora~unski manjak, a {panski premijer
Zapetero tako|er je najavio mjere {tednjevrijedne 15 milijardi eura, uklju~uju}ismanjenje pla}a u javnom sektoru za pet
posto, a razmatra se i mogu}nost podizanja poreza. [to se ti~e Italije, o~ekuje se da }emjere smanjenja deficita, vrijedne 13 mili-
jardi eura u 2011. i vi{e od 14,5 milijardieura u 2012., biti odobrene do 1. juna, auklju~ivale bi smanjenje pla}a u dr`avnomsektoru, poput onih u [paniji i Portugalu, ai zamrzavanje zapo{ljavanja novih djelatni-ka. Osim toga, Rim bi mogao srezati is pla-te iz razvojnih fondova za italijanske ju`neregije i povisiti lokalne poreze.
Pored Britanije, ~ija je nova vlada ve}na prvoj sjednici po~ela razmi{ljati o {ted-nji i donijela prvu takvu mjeru, spomenimoda je i francuski premijer Francois Fillontako|er najavio trogodi{nje zamrzavanjedr`avne potro{nje. (D. Savi})
I ITALIJA STEŽE KAIŠ:Italijanska vlada, premaposljednjim najavama,planira provesti mjereštednje u iznosu 27,6milijardi eura tokomnaredne dvije godine,po uzoru na mjere koji suprošle sedmice objavile
Sve su vidljiviji znaci privrednog oporavka Federacije BiHkoji se prvenstveno ogledaju u osjetnom rastu industrijske
proizvodnje tokom prva ~etiri mjeseca ove godine. Prema podaci-ma federalnog Zavoda za statistiku, industrijska proizvodnjaFederacije tokom aprila porasla je za 3,3 posto u odnosu na pros-
je~nu mjese~nu proizvodnju tokom protekle godine. U odnosu namart ove godine, rast je jo{ izra`eniji - 3,6 posto - {to je ujedno irekordan rast zabilje`en u posljednjih 15 mjeseci.
Najve}i rast zabilje`en je u oblasti rudarstva (6,4 posto), proizvodnje elektri~ne energije (4,1 posto) i osobito trajnih proizvoda za {iroku potro{nju (21 posto). Najmanji rast zabilje`en je u sektoru prera|iva~ke industrije - svega 1,6 posto.
Privredni oporavak Federacije BiH vidljiv je i iz podatka o 26- postotnom rastu `eljezni~kog transporta u posljednja ~etiri mjese-ca, tako da se transportni promet ubrzano pribli`ava rekordnomiznosu registriranom tokom 2008. godine. Najve}i doprinos rastuindustrijske proizvodnje dale su dvije najve}e kompanije uFederaciji BiH - zeni~ki Arcelor Mittal i mostarski Aluminijski kombinat , koje za sobom vuku cijeli niz industrijskih sektora, od
proizvodnje elektri~ne energije, preko transporta i prera|iva~keindustrije, do trgovine i cijele lepeze prate}ih djelatnosti.
U tre}em mjesecu ove godine industrijska proizvodnja uRepublici Srpskoj porasla je za 7 posto, dok je u februaru i janu-aru ove godine bila u osjetnom padu za 8,9, odnosno 9,1 posto.
Počeci privrednog oporavka
Prosje~ne neto pla}e uFederaciji BiH u prva trimjeseca ove godine (januar -mart) porasle su za 11 KM i
prvi put su prema{ile “psiho-lo{ku granicu“ od 800 KM.Trend u Republici Srpskoj jesuprotan - u prva tri mjesecaneto pla}e su smanjene za 7KM, tako da je razlikaizme|u entitetskih neto pla}adostigla 38 KM.
RAST METALSKOG SEKTORA Arcelor Mittal najavljuje pokretanje
Srbijanski književnik IVAN IVANJI je 25 godina, do Titovog posljednjegputovanja na Kubu 1979., bio njegov lični prevodilac tokom mnogobrojnih susreta
sa državnicima i partijskim rukovodiocima sa njemačkog govornog područja. Zanaš list Ivanji govori o važnim historijskim događajima kojima je prisustvovao i
opisuje situacije u kojima je Titova uloga bila odlučujuća
TITOV NAJPOVJERLJIVIJIPREVODILAC EKSKLUZIVNO ZA SBKada god je Josip Broz imao ne{to va`no re}i i poru~iti
stranim dr`avnicima, tjerao je prevodioce i govorio im
Knji`evnik Ivan Ivanji vi{e oddvadeset godina je bio prevodi-lac za njema~ki jezik JosipuBrozu Titu. Ro|en je 1929.godine u Zrenjaninu. Njegovi
roditelji, oboje ljekari, Jevreji, ubijeni su1941. godine, a on se spasio bjekstvom. Trigodine kasnije je uhap{en i zato~en u kon-centracionim logorima Auschwitz iBuchenwald. Studirao je germanistiku iarhitekturu, bavio se novinarstvom iteatrom, bio jugoslovenski diplomata uambasadi u Bonnu. Objavio je jedanaestromana na srpskom, sedam romananapisanih izvorno na njema~kom, kao imnogobrojne prepjeve i prevode. Pro{legodine odlikovan je po~asnim ordenomAustrije za nauku i kulturu prve klase. @iviu Be~u i Beogradu. Pro{le godine objavio je
politi~ki triler Staljinova sablja . U centru pri~e je sablja, koju je svojevremeno
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA47
IVAN IVANJI, TITOV PREVODILAC
Razgovarala: MIRHA DEDI]
SJE]ANJA TITOVOG
PREVODIOCA Dvije decenije
prevodio je JosipuBrozu i pratio ga
na brojnimputovanjima
u zemljenjema~kog
govornogpodru~ja
SJE]ANJA TITOVOG
PREVODIOCA Dvije decenije
prevodio je JosipuBrozu i pratio ga
na brojnimputovanjima
u zemljenjema~kog
govornogpodru~ja
CIJELI SVIJET NA NOGAMA PRED TITOMPredsjednici najmo}niji dr`ava ukazivali su najve}e po~asti Josipu Brozu Titu
Staljin poklonio Titu, koja misteriozno nes-taje, a to je samo povod da se isplete intri-ga oko neobja{njene pogibije gardista uTop~ideru. Trenutno pi{e roman o MustafiGolubi}u, glasovitom {pijunu koji je bioumije{an u smrt Lava Trockog, u kojem
pominje i Selmana Selmanagi}a, studentaarhitekture ~uvenog Bauhausa i vrhunskogagenta i arhitektu rodom iz Srebrenice.
Me|utim, njegova sje}anja na Titovovrijeme razlikuju se od sje}anja ve}ine nje-govih savremenika. Titovo vrijeme, {tavi{e,ne `eli nazvati vremenom komunizma, ve}vremenom tre}eg puta zbog ~ega su Titacijenili i {irom svijeta. Najupe~atljiviji
primjer tog po{tovanja desio se u Helsi-nkiju 1975. na konferenciji za sigurnost i
saradnju u Evropi, prisje}a se Ivan Ivanji:“Kada je ceo svet ustao pred Titom i kadasu drugi predsednici, mnogo mo}nijihzemalja, njemu ukazali po~ast. Onda samznao da sam iz zemlje koja ne{to vredi.“
TITO NIJE BIO DOBAR GOVORNIK, ALIJE BIO [ARMANTAN
Vi ste bili u Titovoj pratnji prilikomnjegovih odlazaka u posjete velikim dr`av-nicima sa njema~kog govornog podru~ja.Ti susreti su historijski vrlo zanimljivi jersu se na njima donosile povijesne odluke.Zbog ~ega Vas je odu{evila posjeta
Helsinkiju?U julu 1975. godine, u Helsinkiju seskupilo trideset {efova dr`ava ili vlada — 15~lanica NATO-a, 7 ~lanica isto~noevrop-skog pandana te organizacije, Var{avskog
pakta. Konferencija za me|unarodnu bezbednost i saradnju, KEBS, pretvara se uorganizaciju, donosi se zajedni~ki zavr{nidokument. Time se ukida “hladni rat”,dolazi do uzajamnog popu{tanja napetosti,
pre svega SAD-a i SSSR-a. U toku dvogo-di{njih pregovora izme|u Istoka i Zapada,koji su tome prethodili, Tito je odigraova`nu ulogu, ali ne}u da se vra}am na
dokumenta, nego da opi{em ~emu sam
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.48
GODINE SU PRO[LE PUNE MUKA
Vi ste u vrijeme re`ima SlobodanaMilo{evi}a za austrijske medije veomakriti~ki pisali o njemu?
Poznavao sam Milo{evi}a, a sticajemokolnosti, odnosno posla poznavao sam iFranju Tu|mana. U vreme kada jeSlobodan Milo{evi} bio na vrhuncu svoje
mo}i ~esto sam veoma negativno pisao igovorio o njegovom re`imu. Poznavao kaodirektora banke, posle kao predsednikaSaveza komunista Beograda, preko njegovogstarijeg brata, Bore, koji je bio Titov prevodi-lac za ruski jezik. U mojim razgovorima saBorom on je bio “mali Sloba”, prosto zbogtoga {to je bio toliko mla|i od nas, osim toga
je i stasom za glavu ni`i od svog brata.Posle Slobinog dolaska na vlast, Bora i jasmo se sreli samo jo{ jedanput. Me|utim, jo{ na fakultetu Milo{evi} se pravio va`an,i{ao je visoko uzdignute glave, zakop~an dogrla, zbog ~ega su ga zvali – Du~e.Tu|mana sam upoznao 1960. godine kao
glavni urednik Izdava~kog odeljenja Mla- dosti . Pripremali smo zbornik povodomdvadestogodi{njice po~etka borbe protivokupatora, jedan od spoljnih saradnika bio jegeneral-major Franjo Tu|man. U to vremebio je zakleti Jugosloven i titoista, ~inio mise sme{nim kad bi poku{avao da svojimuniformama i kapama imitira Tita.
TITO, MILO[EVI], TU\MAN
Milošević je oponašao Titauzdignutom bradom, a Tuđmangarderobom!
NEUSPJE[NIPLAGIJATORI
Slobodan Milo{evi}i Franjo Tu|man
JOHNKENNEDY I TITOKennedy jevisoko cijenioTita i biodubokoprivr`enrazvijanjuprijateljstva
izme|uSAD-a iJugoslavije
CASTRO I TITOOdlazak u Havanu na [estukonferencijunesvrstanih biloje posljednjeTitovo putovanje
prisustvovao. KEBS }e se dvadeset godinakasnije pretvoriti u OEBS — jednu od velik-ih multilateralnih organizacija.
Prostorije, a pogotovu saloni kompleksazvanog “Finlandija” nisu bile dovoljnovelike za takav skup. Kad bi se kroz tugomilu kretali Bre`njev ili Ford, tada{njevo|e SAD-a i SSSR-a, njihovi telohranitelji
bi nemilosrdno i neu~tivo gurali u stranu
sve prisutne, pa i druge {efove dr`ava, da binjihove gazde pro{le. Ali kada bi se Titosam kretao kroz tu gu`vu i koristio prilikuda poka`e da ume da razgovora na ruskom,nema~kom, engleskom i francuskom, ostali
politi~ari su se pred njim mahinalnosklanjali u stranu i u~tivo mu otvarali put.Bilo je tako, a nije se radilo o u~enicima
{kola ili radnicima, koje su kod nas na siluizvodili da bi ga pozdravljali.
Koliko je, zapravo, jezika govorioTito?
Pristojno je govorio nema~ki i ruski jezik, mogao je da se slu`i engleskim i fran-cuskim i razumeo je ma|arski. Naravno, pomajci Slovenki znao je slovena~ki i otuda
njegov karakteristi~ni akcanat i na~in govo-ra. Ja sam ga u sebi nazivao “najboljimlo{im govornikom na svetu”. Zaista nije biodobar govornik, ali je bio izuzetno duhovit.Uvek je imao napisan govor, ali je umeo~esto da se naljuti jer su to sve bile fraze,odbacio bi ga u stranu i pri~ao spontano, izglave. Se}am se kada je Tito bio na ru~kukoji je u njegovu ~ast priredio predsednik vlade Severne Rajne — Heinz Kühn uDizeldorfu. Prisutni su bili direktori, boga-ta{i i vlasnici ~eli~ana i velikih fabrika iz teoblasti.
Kühn dr`i zdravicu i ka`e: “^uli smo,
dru`e predsedni~e, da ste vi bili jedan od prvih gastarbajtera iz va{e zemlje u Nema~koj i da ste se kolebali da li da emi-grirate u Ameriku... [ta bi bilo s Vama,Va{om zemljom, {ta bi bilo s Evropom daste zaista “oti{li preko okeana?“ Tito mi jedo{apnuo: Sad ne mogu da ~itam ove glu-
posti koje su mi napisali, mora}emo daimproviziramo!”
Tito je potom rekao: “Ta~no je, ja samradio kao probni voza~ za firmu Daimler-Benz u Manheimu. Zaista sam razmi{ljaoda odem u Ameriku i da izbegnem daslu`im vojsku u Austro-Ugarskoj. Ne znam
{ta bi bilo sa Jugoslavijom, ili ~ak Evro- pom, ali znam {ta bi bilo sa mnom — sad bih bio milioner u Americi!“ Svi su se slatkonasmejali.
Ako je Tito dobro govorio njema~ki,zbog ~ega je onda imao prevodioca?
Kad su zvani~ni razgovori, onda posto- je tri varijante. Bivalo je da sam prisutan dasamo vodim zapisnik, druga varijanta jekada je govorio da prevodim da bi dobio navremenu i razmislio, tako|e je bilo sastana-ka kada je govorio u ~etiri oka. To je ~iniosa Schmidtom, Brandtom, uglavnom sazapadnim Nemcima. Sa njima bi {etao,meni bi dao znak da zaostanem da ne ~ujem{ta pri~aju. Tako je razgovarao, recimo, saBrandtom o njegovoj ostavci. Brandt jetada poverio Titu za{to vi{e nije hteo davodi zapadnonema~ki evropski brod. Tito ikancelar Brandt su razgovarali veoma lju -
bazno. Mislim da je Titu taj Nemac biodrag. Dosta su razgovarali i o svojim psima.
Ali su razgovarali i o isplati ratne(od){tete Jugoslaviji?
O tome ne bih da govorim, postoji
istorijski arhiv i u njemu je sve dokumento-
49
IVAN IVANJI, TITOV PREVODILAC
Prisustvovali ste brojnim Titovimsusretima sa stranim dr`avnicima. Je liVam u sje}anju ostala neka anegdota oTitovim visokim gostima?
Do Tita su retko stizali neva`ni proble-mi, ali prilikom prve posete predsednikaIndonezije Ahmeta Sukarna Jugoslaviji,morao se konsultovati Tito li~no. Naime,Tito je dao uputstvo da se iza|e u susretsvim `eljama visokog gosta. Me|utim,
Sukarno je izrazio `elju da u Beogradubude okru`en “peva~icama i igra~icama”.@elja je bila za na{e prilike prili~no neuo-
bi~ajena. Niko se nije usudio da se sa-glasi, ali ni da odbije. Tako je zabele{ka otome ipak stigla na Titov sto. Tito je svo- jeru~no napisao: “Sla`em se, ali poduslovom da peva~ice i igra~ice budu istoggodi{ta kao predsednik Sukarno!” Rezultat je bio da je Sukarno bio prvi {ef dr`ave kojikao rezidenciju nije koristio dvor naDedinju, ve} sprat hotela “Metropol”.Di rektor hotela imao je iskustvo u
udovoljavanju svim `eljama, jer su pod nje-govim rukovodstvom poslovale damevi~ne najstarijem zanatu.
TITOVI NESTA[LUCI
Ostarjelom predsjedniku IndonezijeSukarnu Tito je predložio da mu sedovedu plesačice iz njegovegeneracije
PRISNOST IPOVJERENJE:Brandt je povjerioTito zbog čega nećeviše da vodi
zapadnonjemačkievropski brod. Često sunasamo razgovarali ipovjerenje međunjima bilo je veliko
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA
^EST GOST U NJEMA^KOJTito i njema~ki kancelar WillyBrandt rije{ili su pitanjeratne {tete izme|u SFRJi SR Njema~ke
vano. U to vrijeme je D`emal Bijedi} bio predsednik Saveznog izvr{nog vije}a.
Zanimljiva je epizoda kada je kance-lar Helmut Schmidt tra`io od Tita da gauvede u tajne vo|enja dr`avne politike?
U toku prve Titove posete SaveznojRepublici Nema~koj u junu 1974. godineHelmut Schmidt, nema~ki kancelar, pred-
lo`io je Titu razgovor u ~etiri oka, {to je onrado prihvatio. Tito mi je ipak mahnuo dado|em. Tom prilikom nema~ki predsednik vlade, koji je upravo bio izabran na tufunkciju, Tita je pitao kako se vlada.U~inilo mi se kao da neki kalfa starogmajstora pita o zanatu. Pitao ga je: [taujutru prvo ~itate? Ko Vam prvi referi{e?Koliko se oslanjate na ministre i svojesavetnike? Tito je u Bonn do{ao skepti~an
prema Schmidtu, nije mu se svi|alo kako jeBrandt morao da odstupi, ali svojim
pona{anjem Schmidt je uspeo da ga pot- puno pridobije.
CASTRO JE PO[TOVAO TITAVI[E NEGO SSSR
Sna`an utisak na Vas je ostavio sas-tanak Pokreta nesvrstanih u Havani 1979.godine, to je ujedno bila i posljednja Titovadr`avna posjeta?
Na sastanku na vrhu Pokreta nes-vrstanih zemalja u Havani septembra 1979.godine Tito je, van svake sumnje, bioli~nost broj jedan, najstariji po godinama,
poslednji `ivi osniva~. Doma}in, predsed-nik Kube Fidel Castro nije se slagao s njim.Imao sam utisak da Castro u Titu vidi pre-
vazi|eni relikt pro{losti, koji se gr~evitohvata starih, prevazi|enih ideja. Castro je bio zastupnik ideje da je SSSR “prirodnisaveznik Nesvrstanih”, a to bi zna~ilo da }e
Nesvrstani postati prirepak Isto~nog bloka.Zbog toga je u to vreme bolesni Tito i kren-uo na to putovanje u tropske predele, iako
su mu lekari savetovali da to nikako ne ~ini.I pobedio je. Nesvrstani su tada jo{ ostali to{to im je ime kazivalo, izvan blokova, asposobni za samostalno odlu~ivanje
povodom svake me|unarodne teme. Ja tom prilikom nisam bio prevodilac, nego samsvake no}i za Tita pravio zapisnik svega {tose u toku dana zbilo, o ~emu su razgovaralii do ~ega su do{li na{i dr`avnici i diplomate
na nebrojenim sastancima. Znao sam da }esve to {to do zore pi{em, biti njegova prvalektira za doru~kom.
Jedna mala anegdota, koja to nije bila uto vreme. Kubi se pribli`avao uragan zvaniFerdinand. Dan posle zavr{etka [este kon-ferencije nesvrstanih Tito je sve nas pozvaona ru~ak. Savetovali su mu da odleti {to
pre, ali on je ostao tvrdoglav, kao uvek: “Ko je sa mnom bdeo, taj }e sa mnom i ru~ati!”Tada sam ga video poslednji put.
Kako je rukovodstvo Bosne iHercegovine kotiralo kod Josipa Broza
Tita?D`emal Bijedi} je tako glupo i nesre}no poginuo. Bio je jako drag ~ovjek. Se}am seda je smeo Titu da skre{e, {to se mnogidrugi nisu usu|ivali. Se}am se kada su seTito i Stane Dolanc, obojica strastvenilovci, dogovarali kako da ugoste visoku
dr`avnu delegaciju iz Isto~ne Nema~ke.Bili su tu Honecker, predsednik VladeStoph i ministar unutra{njih poslova Milke,koji je Dolanc trebao da povede u Belje ulov. D`emo Bijedi}, koji je tu bio prisutan,kazao je Titu: “Mo`da jesam gre{an {to
jedem meso, ali nije mi jasno kako mo`etesa ovim svojim gostima da ubijate takolijepe `ivotinje...” Obi~no, kada se Titu
ka`e ne{to {to mu ne odgovara, on okrenerazgovor na drugu temu. Slede}e zimeBijedi} je poginuo u avionskoj nesre}i.
Nikakve zavere tu nije bilo. Pred Novugodinu hteo je po{to-poto da odleti uSarajevo i da je proslavi sa decom i unuci-ma. Iako je pilot specijalnog aviona upozo-ravao da meteorolo{ki uslovi ne dozvolja-vaju let, on je insistirao. Pilot je, na`alost,na kraju popustio.
Sve ovo {to ste ispri~ali pobija famukoja prati Tita po kojoj je bio pravi autokra-ta?
Nije ta~no da Titu niko ni{ta nije smiore}i. Visoki funkcioneri su ga oslovljavalisa - dru`e Stari i ti, bli`i saradnici sa - Starii ti, Kardelj i ljudi koji su ga poznavali izvremena pre rata oslovljavali su ga sa Jo`a.Meni se ~ini da je uvek dozvoljavao dadrugi govore, a on je }utao i ~ekao.
Nekoliko puta sam se ~udio i pitao za{todozvoljava da njegovi sagovornici tolikolupetaju. On bi progovorio tek na kraju, alitakvim re~ima, intonacijom, gestovima da
bi to zvu~alo kao definitivno.
AKO JE TITO“PREVESLAO
“CARLOSA,PACIFIZIRAO BI I BIN LADENA
Kako biste u nekoliko re~enicaopisali Tita?
Privatno je bio duhovit, rado se smejao, bio je ljubazniji prema onima koji su se prema njemu pona{ali normalno nego prema ulizicama. Kad su jednom omladincina ve~eri posle zavr{etka radova na auto-
putu Zagreb - Ljubljana 1958. godine po~eli da pevaju “Dru`e Tito, ljubi~ice bela...” , obrecnuo se na njih: “Ako ne znateni{ta drugo, prestanite, ali mene izostaviteiz toga.” Voleo je da razgovara o psima i
drugim `ivotinjama, o dobrom jelu i pi}u. Njegov “kult”, koji, naravno, ne pori~em,njemu nije bio potreban, nego drugima, kojisu se hvatali za njega, a njegova je gre{ka{to pod starost vi{e nije imao snage, volje istrpljenja da se od njega odbrani.
Patio je zbog gubitka slobode. Prilikom prve posete Egiptu uspelo mu je da se otmekontroli i da se u Aleksandriji okupa na
javnoj pla`i. Njegova pratnja se stra{nozabrinula a on im je {eretski kazao danemaju pojma o ilegalnom radu. “Ko bi metra`io na javnoj pla`i? Tamo sam sigurnijinego {to mislite.” Drugi put je pobegao iz
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.50
GODINE SU PRO[LE PUNE MUKA
BROZ PRVIGASTARBAJTER: Tito jeradio kao probni vozač za
firmu “Daimler-Benz” uManheimu. Razmišljao je ida ode u Ameriku iizbjegne da služi vojsku uAustro-Ugarskoj
DO@IVOTNI TITOISTA “Onome ko ne zna kako jedobro `iveo pod Titom, jane mogu da pomognem”
rezidencije u U`i~koj ulici, seo za auto parkiran ispred ku}e, spustio se doTop~idera i po{ao u restoran. Tek tamo jeshvatio da nije poneo nova~nik, pa su mu`elezni~ari platili pivo.
Bili ste prijatelj sa knji`evnikomGünterom Grassom, preveli ste njegoveromane “Pse}e godine” i “Lokalna aneste-zija”, ujedno vas je njema~ki nobelovacgodinama podsticao da zabilje`ite svoje
do`ivljaje dr`avnog prevodioca i napi{eteknjigu koju ste nazvali “Titov prevodilac”?Sa Grassom sam se upoznao sticajem
okolnosti pre nego {to je postao slavan i to uvreme kada sam bio sekretar sekretarijata
Saveza knji`evnika Jugoslavije, ~iji je predsednik bio Ivo Andri}. Kada bi dolazio uBeograd, obavezno bi dolazio kod nas. Mi u{ali ka`emo da na{ sin Andrej dobro govorinema~ki jer mu je prva guvernanta bioGünter Grass, koji ga je zaista ~uvao kadasmo supruga i ja imali obaveze. Grass meupoznao s Egonom Barom, bliskim sarad-nikom Willyja Brandta, koji je tada biogradona~elnik zapadnog Berlina i pomogaomi da do|em do Brandta. Kod prevo|enja
Grassa svaka re~ predstavlja novi, nesavladiv problem. Pre trideset godina Grass mi je ponudio da napi{em ~lanak povodom Titovesmrti za ~asopis “L-76”, koji su 1976. godine
pokrenuli on, Heinrich Böll i K arola Stern. U
ono vreme to je bio najugledniji knji`evni~asopis nema~kog jezi~kog podru~ja. Mu~iosam se nedelju dana, ali nisam uspeo dasro~im ni prvu re~enicu. Na kraju samnapisao Grassu: ”Veoma mi je `ao, ne mogu.[ta god bih napisao, ispao bi nekakav hval-ospev Titu, a ti to ne}e{.” On je odgovorio:”Shvatam. Ni ja ne bih umeo da napi{emne{to povodom smrti Willyja Brandta...”
Bili ste diplomata u jugoslovenskojambasadi u Njema~koj u vrijeme kada jeambasador bio Budimir Lon~ar. Ba{ u tovrijeme dobili ste depe{u da je u Beograduuhap{en terorista Carlos?
Ta~no je u to vreme, sredinomsedamdesetih godina, najtra`eniji teroristaCarlos, koji je bio “strah i trepet” kao danasBin Laden, na na{ u`as iznenada stigao uBeograd i tra`io nekakvu pomo}. Priveo ga
je tada mladi udba{ Jovica Stani{i}. Carlos je umoljen da hitno nestane, pa je odleteou pravcu jedne arapske zemlje. Depe{a da
je u Beogradu stigla je u moje ruke, ainteresovanje nema~kih novinara koji suzvali na{u ambasadu za informaciju vi{e,
bilo je izuzetno veliko.
Vi i danas sebe smatrate titoistom,zbog ~ega?
Ja u to vreme nisam dobio nijedanorden, nijednu dr`avnu nagradu, za razlikuod mnogih koji su “oduvek hrabro bili pro-tiv Tita i komunizma”. Me|utim, nestanak Jugoslavije i dalje me boli fantomski, kaoizgubljeni ud, za koji zna{ da ne}e ponovoda izraste, kao {to se delovi negda{nje
Jugoslavije ne}e ponovo ujediniti i Titone}e vaskrsnuti? Da citiram AbdulahaSidrana: “^ak i da je danas sto puta boljenego {to jeste, jo{ uvijek bi bilo sto putagore nego {to je bilo pod Titom!”
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 51
IVAN IVANJI, TITOV PREVODILAC
[ARM I HARIZMA Tito s britanskom kraljicom
Elizabetom prilikom posjeteJugoslaviji 1972. godine
[ARM I HARIZMA Tito s britanskom kraljicom
Elizabetom prilikom posjeteJugoslaviji 1972. godine
Festival jo{ nije bio ni po~eo a ve} jedo{lo do skandala. Ministar kulture ItalijeSandro Bondi rije{io je da se ne pojavi naFestivalu u znak protesta {to je u selekcijuuvr{ten dokumentarni film Sabine GuzzantiDraquilla - Italija koja se trese , o zemljotre-su u Akvili, u kom je `ivot izgubilo 308ljudi, a 80.000 ostalo bez krova nadglavom. Po ministrovom mi{ljenju, to je“nedopustiva gre{ka” kanskih selektora,
budu}i da se radi o “propagandi kojavrije|a istinu i cjelokupan italijanskinarod”.
NJENO IME JE GUZANTI,SABINA GUZANTI
Autorka filma, Sabina Guzzanti, pozna-ta italijanska imitatorka, ~ija je specijalnost
politi~ka satira, izjavila je da je njen film“refleksija o ostacima autoritarnosti uItaliji”. U maniru Michaela Moora, ona se usvom filmu bavi politi~kom elitom i tvrdida je Berlusconi sistematski iskori{tavao`rtve zemljotresa kako bi uve}ao svoju
popularnost.Reaguju}i na odluku ministra Bondija,
evropski poslanik (iz opozicije) Luigi deMagistris izjavio je da oni “koji ugro`avajuslobodu i italijanski narod, nisu ni umjetni-ci ni mediji, ve} jedan ministar koji,umjesto da ispunjava svoje institucionalneobaveze, igra ulogu odanog sluge premi-jera”, dok je Jack Lang, biv{i ministar kul-ture Francuske i specijalni izaslanik pred-sjednika Sarkozyja, jasno stavio do znanja{ta o svemu tome misli Pariz, izjaviv{i da jeodluka italijanskog ministra “apsurdna” ida on ima “~udan koncept o tome {ta jeumjetni~ka sloboda”. “Njegova pozicija jeopasna, infantilna, kapriciozna i neshvatlji-
va za ministra kulture”, rekao je Lang.
Da nije bilo ovog bojkota italijanskogministra kulture, dokumentarac Guzzantijeve
pro{ao bi gotovo nezapa`eno u masi filmovakoji su se ove godine slili na 63. kanski festi- val . A njih je oko 10.000, {to na “mar{eu”, {tou takmi~arskim i paralelnim programima, {toCannes Festival , kao ~udesni koktel trgovine,glamura i visoke umjetnosti, ~ini vrhunskimfilmskim doga|ajem godine.
Sve je po~elo jo{ 12. maja, kada je ~astda prvi dotaknu crveni tepih i uz svu pompuu{etaju u veliki Théâtre Lumiere pripalazvijezdama Universalovog potencijalnoghita Robin Hood Ridleya Scotta - R usselluCroweu i Cate Blanchett. U ve~eri sve-~anog otvaranja malo ko je razmi{ljao o
velikoj drami, samo koji dan ranije, kada je
d`inovski talas preplavio i uni{tio pla`e,kafee ali i festivalske instalacije du`Kroazete i festivalske palate, uzrokuju}imilionsku (eura) {tetu, {to je znatno o{teti-lo i gradski i festivalski bud`et. Veliki {ou
je zapo~eo uz osmijeh na licima organizato-ra, kao da se ni{ta nije desilo i kao da ih nimalo ne brinu nagomilani oblaci iznadAzurne obale i vijesti o stalnim vulkanskimaktivnostima i zatvaranju pojedinih evrop-skih aerodroma. Kao da ih ne brinu ni
posljedice svjetske ekonomske krize kojase i u glamuroznom Cannesu itekakoosje}a, ne samo zbog znatno skromnijih
partyja ve} i zbog niza (ameri~kih) filmovakoji se bave temom propasti berze, bankro-
ta i njegovih posljedica.20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 53
NEPODNO[LJIVA LAKO]A OPSTJANJA
Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Cannes)Foto: REUTERS
Naša saradnica i ove je godine u CANNESU, na najprestižnijoj filmskoj smotri usvijetu; piše o filmovima koje je odgledala u prvih sedam dana i skandalu na
samom početku “Cannes Film Festivala”, o francuskom reditelju alžirskogporijekla Rachidu Boucharebu, zbog čijeg su filma “Outside of the Law” pripadnici
francuske desnice najavili proteste ispred “Théâtre Lumierea”, majstorstvu
počasnog Sarajlije Mikea Leigha...
Amerikanci se u Cannesu bave “otkrivanjem” mahinacija“Wall Streeta”, banaka i vlasnika krupnog kapitala
KRATKE PRI^E SA “KROAZETE”
SKANDAL NA PO^ETKU “FESTIVALA”Zbog filma Sabine Guzzanti u Cannesu se nije pojavio italijanski ministar kulture Sandro Bondi
O ovoj temi poslije ne{to vi{e od dvijedecenije, ponovo je progovorio i OliverStone sa filmom Wall Street: Money Never Sleeps , u kojem je Michael Douglas pono-vo berzanski me{etar Gordon Gekko, tvo-rac ~uvene izreke “pohlepa je dobra”. UzDouglasa u filmu igra i Josh Brolin i ShiaLaBeouf.
I dok se Amerikanci bave “otkriva-
njem” mahinacija Wall Streeta , banaka ivlasnika krupnog kapitala, ostatak svijetamu~e neke sasvim druge brige. Naprimjer,ugro`avanje umjetni~kih sloboda, prava nadruga~ije mi{ljenje i vi|enje pojedinihistorijskih doga|aja. Takve muke zadesilesu i francuskog reditelja al`irskog porijeklaRachida Bouchareba, zbog ~ijeg su filmaOutside of the Law , koji govori o kolonijal-noj pro{losti Francuske u Al`iru, pripadnicifrancuske desnice najavili proteste ispredThéâtre Lumierea , pred sve~anu projekcijuu glavnom takmi~arskom programu predsam kraj festivala.
Ogor~en ovakvim reakcijama i najava-ma nevolja, Bouchareb je Festivalu i inter-nacionalnoj filmskoj javnosti uputiozvani~no pismo sljede}e sadr`ine: “Uposljednje tri sedmice do{lo je do `u~nihrasprava vezanih za prikazivanje mog filmaiako ga ljudi, koji u tim raspravamau~estvuju, nisu jo{ gledali. Suo~en saovakvom stra{}u strasti, ali i da bih dodaoizvjestan stepen mira u pregrijani kontekstrasprava, smatram da je va`no naglasitidvije stvari. Prvo, film Izvan zakona jedjelo fikcije, porodi~na saga koja pri~apri~u o tri al`irska brata i njihovoj majci u
periodu od vi{e od trideset godina, od sre-dine 30-ih do progla{enja nezavisnostiAl`ira 1962. godine. Drugo, film mora bitiu poziciji da se bavi svim temama, pa iovom. Ja sam tome pristupio kao filmskistvaralac, sa svojim senzibilitetom. Dubokovjerujem u slobodu izra`avanja i ~ini mi sesasvim prirodnim da se neki ljudi mo`dane}e slo`iti sa mojim filmom, ali se janadam da se sva neslaganja mogu izraziti umirnoj atmosferi uz mirnu razmjenuideja...” Bouchareb jo{ u pismu dodaje i datreba imati u vidu da “cijeli svijet Fra-ncusku vidi kao zemlju slobode” i da je on
sam ponosan {to je njen `itelj i {to }e prikazati film u Francuskoj, na najpre-sti`nijem festivalu, izra`avaju}i na kraju
pisma i nadu da }e se projekcija odr`ati “uduhu uzajamnog po{tovanja i u mirnojatmosferi”...
PRVI REDITELJ IZ ^ADA U CANNESUJo{ od prvih takmi~arskih dana 63.
Cannes festivala , na kriti~arskim listamaubjedljivo vodi film Another Year MikeaLeigha, misaoni film male pri~e i jednos-tavne strukture a delikatne re`ije. Samo na
prvi pogled ovo je “film nio~emu” (o sre-
dovje~nom bra~nom paru i njihovim pri- jateljima), jer slavni britanski reditelj bara-ta jednostavnom i malenom formom da bi,zapravo, iznio veliku ideju i ponudiogledaocima va`nu su{tinu svakodnevnog`ivota, hvataju}i ih u mre`u tananih i kon-troverznih emocija koje se kre}u od nadedo o~aja, od ro|enja do smrti. Leighovomajstorstvo da od ordinarnih `ivotnih pri~a
napravi ekstraordinarni film i ovog puta jedo{lo do potpunog izra`aja.
Filmsko majstorstvo nije strano ni kult-nom japanskom reditelju TakeshijuKitanou (ovo mu je tek drugo takmi~enje uCannesu), koji se sa filmom Outrage nijesada ba{ proslavio, ali se poslije dugo godi -na vratio temama iz svojih ranih filmova -
jakuzama, borbama kriminalnih klanova,igrama mo}i i nadmo}i. Francuski veteranBertrand Tavernier ostavio je solidan utisak sa romanti~nim filmom epohe, kostimira-nom dramom La princesse de Montpensier ,dok je kineski takmi~ar Wang Xiaoshuai sasvojim filmom Chongqing Blues ponudio
pesimisti~ku pri~u o `ivotu mladih ljudi u provincijskom radni~kom megalopolisu,
iza svjetala kineskog privrednog ~uda. Na samom po~etku festivala vi|ena je iTurneja , slavnog francuskog glumca i redi-telja Mathieua Amalrica, {armantan inepretenciozan film koji prati grupukabaretskih izvo|a~ica koje u pratnji svogimpresarija (Amalric), putuju lu~kimgradovima. Amalric na filmsku scenudovodi zapravo umjetnice, takozvane nove
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.54
KANSKA STORIJA
U glavnim programima, ali vankonkurencije, vi|ena su i najnovija djelafilmskih veterana: Manoela de Oliveire,Jeana-Luca Godarda i Woodyja Allena.Najve}e ovacije do`ivio je Woody Allen sakomedijom Sre{}e{ visokog crnog stran- ca, novim filmom na stare “alenovske”teme - ljubavne i bra~ne veze, prevare ipreljube. Ovo je jo{ jedna visprena,inteligentna i nadasve duhovita komedija ukojoj igraju: Gemma Jones, AntonioBanderas, Josh Brolin, Naomi Watts,
Freida Pinto (nova Allenova muza), LucyPunch i sir Anthony Hopkins.
U samoj zavr{nici Festivala bi}eprikazana i dva biografska filma - dugome-tra`ni dokumentarac AutobiografijaNikolae ^au{eskua i uzbudljiva storija ovenecuelanskom revolucionaru RamirezuSanchezu, koji je u jednom periodu pred-vodio svjetsku teroristi~ku organizaciju.Film Carlos re`irao je Olivier Assayas.Kuriozitet je {to traje ~itavih 333 minutabez pauze.
DJELA FILMSKIH VETERANA
De Oliveira, Godard, Allen...
POTENCIJALNI HIT: Sve je počelo još 12. maja,
kada je čast da prvidotaknu crveni tepih i uzsvu pompu ušetaju uveliki Théâtre Lumiere pripala zvijezdamaUniversalovog potencijalnog hitaRobin Hood
MAJSTOR FILMA, KULTNIJAPANSKI REDITELJTakeshi Kitano
MAJSTOR FILMA, KULTNIJAPANSKI REDITELJTakeshi Kitano
koji je ponikao na kalifornijskoj lezbijskojsceni tokom sredine 90-ih godina dvadese-tog vijeka.
Prvi od dva ju`nokorejska filma kojise ove godine takmi~e za Zlatnu palmu - The Housemaid Im Sangsooa, zapravo
je remake istoimenog korejskog klasikaiz 1960., tada sa rediteljskim potpisomKim Ki Junga. U filmove velikih ideja
smje{tenih u male, intimisti~ke pri~e,
spada i A Screaming Man Mahamata-Saleha Harouna, prvog reditelja iz ^adakoji se ikada pojavio na Kanskom festi- valu i prvog Afrikanca koji se poslijetrinaest godina takmi~i za Zlatnu
palmu .Kultni meksi~ki reditelj i kanski laureat
Alejandro González Inárritu (Pasja ljubav ,21 gram, Babel ), za film Lijepo , prvi koji je
snimio bez sna`ne scenaristi~ke podr{ke pisca Guillerma Arriage, nije osvojio previ-soke ocjene kriti~ara. Inárritu je mnogerazo~arao svojim mra~nim filmom, ovog
puta linearne naracije, snimljenim uBarceloni, koja izgleda kao neki odmeksi~kih slamova.
MAESTRALNI
JAVIER BARDEMOvo je pri~a o kriminalcu Uxbalu(Javier Bardem) ~iji su poslovi vezani zaeksploataciju imigranata - Kineza iAfrikanaca {to su preplavili ulice evropskihgradova. On je spiritualno senzitivan~ovjek, koji komunicira sa du{ama mrtvih,svakodnevno odgovoran za poslove i
pona{anje velikog broja ljudi, za svoju biv{u, manijakalno-depresivnu `enunezrelog starijeg brata, za svoje dvoje djecekoja `ive s njim, a uz sve to ima i rak
prostate, koji rapidno progresira. Iako jeJavier Bardem zaista maestralan, njegov lik
je prenatrpan sadr`ajem, {to je prije svega problem scenarija. Sam Inárritu je ve}dobro poznat po svom rediteljskom stilu i
pra{tavoj energiji, osje}aju za prostor igradnju atmosfere i tu se nema {ta zamjeri-ti. I ovaj njegov film je vizuelno fascinan-tan, ali kao cjelina ostaje negdje zaglavljenu ~udnoj, sumornoj brazdi.
Vi|en je i Certified Copy , novi filmslavnog iranskog reditelja, kanskog pob-
jednika Abbasa Kiarostamija. Ovo jeujedno prvi Kiarostamijev film snimljenizvan Irana, u Italiji, uz u~e{}e fran-cuskog novca i izvanredne multilingvalne
glumice Juliette Binoche. Certified Copy ,ljubavna pri~a izme|u britanskog pisca ivlasnice galerije ina~e Francuskinje,smje{tena u Toskani, po mnogo ~emu jefilmski autoportret samog autora (oma`ifilmovima Deset i Vjetar }e nas ponijeti ),velikog intelektualca, poete i poznavaocaumjetnosti. Ovo je i rasprava o umjetnos-ti, o kulturolo{kim i jezi~kim razlikama,ali i o skrivenim nivoima odnosa izme|umu{karca i `ene. Ono {to ovom filmunedostaje jeste Kiarostamijeva vizuel-nost.
Film Of Gods And Men Xaviera
Beauvoisa, baziranom na istinitom do-ga|aju iz 1996., kada su islamski ekstrem-isti u Al`iru kidnapovali, a potom i ubilisedam francuskih monaha iz jednoghri{}anskog manastira, sigurno }e izazvativeliku pa`nju francuske publike. Ovo je i
pri~a o me|ureligijskim odnosima, hri -{}anstvu i islamu, unutra{njem preispiti-vanju i savjesti Evrope.
U trenutku dok {aljemo ovu kanskustoriju, ostalo je jo{ da se vidi osamtakmi~arskih filmova, me|u kojima su i fil-movi Lee Chang-donga, Nikite Mihalkova iDouga Limana.
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 55
NEPODNO[LJIVA LAKO]A OPSTJANJA
Sve~ana ceremonija dodjele nagrada i
zvani~ni kraj Festivala je u nedjelju, 23.maja. Ko }e osvojiti Zlatnu palmu u ovomtrenutku se jo{ i ne sluti. O tome }e brinuti`iri na ~elu sa ma{tovitim TimomBurtonom i sa ~lanovima: Benicio del
Toro, glumice Giovanna Mezzogiorno i
Kate Beckinsale, reditelji Victor Erice iShekhar Kapur, kao i pisac EmmanuelCarrere, kompozitor Alexandre Desplat iAlberto Barbera, direktor Muzeja italijan- skog filma.
[UTI, NE SLUTI
Dobitinik ovogodišnje “Zlatnepalme” još se ni ne sluti
MORATE SE ODLU^ITIPredsjednik irija ovogodi{njeg Filmskog festivala u Cannesu Tim Burton, u dru{tvu ~lanica`irija Giovanne Mezzogiorno i Kate Beckinsale
Mo`da se neko, na zagreba~komHipodromu u nedjelju, 16.
maja, i prisjetio Pametnih i knji{kih ljudi , pa parafraziraoJohnnyja [tuli}a: “Vani ki{a i
dalje sipi, ni{ta novo pod najlonom...” A,vani ki{a nije sipila nego - plju{tala, dok suogrnuti kabanicama, njih 39.000 posjetila-ca, jo{ mnogo prije te no}i do{li dozaklju~ka da je Metallica jedan od najve}ih
bendova ikad, a te ve~eri shvatili su i da je jo{ uvijek me|u pet, {est stadionskih atrak-cija u svijetu rock and rolla. Dakle, ni{tanovo, ~ista klasika. Samo ovaj put podnajlonom, kabanicama koje ste mogli kupi-ti za 30 kuna, ali samo ako ste nai{li na pro-
56
“METALLICA” U ZAGREBU
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] (Zagreb)
Američka grupa METALLICA, jedan od dva najveća heavy metal bendadanašnjice, održala je izvrstan koncert na zagrebačkom “Hipodromu”, 16. maja;
postoje skoro trideset godina, objavili su devet studijskih albuma i jošuvijek su svjetska stadionska atrakcija
^ETIRI SEKRETARA ROCKAČlanovi “Metallice” nisu razmaženezvijezde već gospoda!
dava~a koji je do tada zaradio 3.000 istihnov~anih jedinica. Ina~e, istresi pedeset i ne
boj se ni{ta! Jo{ su samo trebali ispredHipodroma prodavati ~izme za `ivo blato!
^EKAJTE IH, ONI - U BiH - SIGURNONE]E DO]I
Na podru~ju biv{e Jugoslavije Metallica je do maja ove godine svirala dva puta: na
stadionu Be`igrad u Ljubljani u junu 1999.,i pet godina kasnije na stadionu Partizana uBeogradu. Zagrep~ani su ih ~ekali od1991., kada su iz opravdanih, svima dobroznanih, razloga otkazali koncert, mada suvrlo brzo prodali vi{e od 10.000 ulaznica,dok su zakazani nastup 2004. odgodili do“ne znamo ni mi kad”. Evo, do 16. maja2010. godine.
Aktuelna svjetska turneja ovog bendazove se World Magnetic , a njihov posljed-nji studijski album Death Magnetic . Dobro,
to znate. Ali, mo`da niste znali da ~lanovigrupe nisu imali velikih i neobi~nih
prohtjeva, poput mnogih razma`enih zvi-
jezda koje su nastupale u Zagrebu. Da sadne nabrajamo, svi zajedno }emo se iznervi-rati. Recimo tek da su The Rolling Stonesi ,
prije koncerta na istom mjestu u augustu1998., tra`ili tonu leda!? Metallica je samotra`ila doma}u hranu i doma}e pivo. Bilo{ta i bilo koje, po slobodnom izboru. Pravagospoda! Kod nas bi sigurno dobro pro{li
po tom, ili tim uvijek bitnim pitanjima. Ali,ne o~ekujte ih u BiH, sigurno nikada ne}edo}i. Jer, nismo mi te sre}e. Ali, sre}a jesteda ni Zagreb nije daleko.
Organizatori su, kada je prije nekolikomjeseci ovaj koncert tek najavljen, na
Hipodromu o~ekivali 20.000, prije dvade-setak dana cifra je bila ve}a za deset hilja-da, dok je u ponedjeljak, 17. maja, objavlje-no da je Metallicu prije svega slu{alo, aonda i gledalo, 39.000 posjetilaca. I, jo{ne{to, vrlo va`no: na Metallicu se ne mo`ezalutati, oti}i zato {to vam je neko pokloniokartu, na njihov koncert se ne ide tek zatoda bi vam se ne{to interesantno desilo u
`ivotu. Na Metallicu se ide zato {to se volii po{tuje taj bend. Metalurgija , poznato jeto, ima najvjernije fanove, a ~lanovi bendo-va koji pripadaju ovom muzi~kom `anrumogu biti apsolutno sigurni da ih voli svakoonaj ko ih do|e vidjeti.
IZNAD TE[NJA ZORA SVI]EMetalurga ima i u Te{nju. U jednom
trenutku se, u vrijeme odr`avanja koncerta,na tri screena iznad pozornice mogao vid-
jeti transparent: Metallica Te{anj . Valjda je
to ista raja koju je ekipa Slobodne Bosne upoznala i fotografisala 10. augusta 2008.,na koncertu Iron Maidena u Splitu. Svaka
~ast i veliki pozdrav! ^ak je i jedan, realno, pedesetogodi{nji fan Metallice , koju znasve rije~i svake pjesme, a vjerovatno zna ina kojim su mjestima zarezi u njihovimkompozicijama, zapjevao: “Iznad Te{njazora svi}e...” Jedan Sarajlija, pak, htio je
presko~iti ogradu na Hipodromu , ne zato{to nije imao kartu ve} zato {to mu je bilomrsko ~ekati u redu ispred ulaza, pa je,na`alost, ostao bez dva prsta na ruci.
I tek sada dolazimo do onoga {to sede{avalo u dva sata, koliko je trajao kon-cert. Prva pjesma bila je Creeping Death, sadrugog studijskog albuma Metallice koji se
zove Ride the Lightning . Taman kako treba,da ve} u startu osjetite - tahikardiju. U nas-tavku, ostali smo na drugom albumu,slu{aju}i pjesmu For Whom the Bell Tolls .Pa smo onda “sko~ili” na sedmu plo~uReLoad i pjesmu Fuel , da bi se potom opetvratili na Ride the Lightning i istoimenuskladbu.
Stejd` je, horizontalno, bio podijeljen u
dva dijela. Taj drugi dio bio je vi{i za otpri-like dva metra i poslu`io je da trojicagitarista ponekad posmatraju raju “savisine”, ali i da K irk Hammett, sam i bezikog svog u neposrednoj blizini, odsvirauvod u balade zbog kojih su ih po~elislu{ati i oni kojima njihov, hajde da takoka`emo, tradicionalni zvuk ba{ i ne ulaziuvijek u u{i. Znate da je rije~ o, ne{to kas-nije odsviranim, One i Nothing Else Matters . Jo{ uvijek smo na drugom albumui slu{amo Fade to Black , pa tek onda jednu
od pjesama sa Death Magnetica : That Was Just Your Life . Sve u svemu, kao da smo,do tada, bili na retroaktivnoj koncertnoj
promociji Ride the Lightninga . A potom jo{ jedna sa aktuelnog albuma - The End of The Line . E, sad ba{ i ne}emo nabrajati sve
pjesme, osamnaest ukupno odsviranih nakoncertu. Samo za kraj ono {to je i odsvira-no na bisu: Am I Evil? , Hit the Lights iSeek & Destroy . I sve tri pjesme sa nji-hovog prvijenca Kill ‘Em All , objavljenog1983. godine. Najpo{tenije mogu}e. Nakraju su zafrljacili sa stejd`a u publiku svetrzalice i palice koje su imali na raspolaganju,kazali: “Vidimo se”, i ujutro odletjeli uLisabon. A zovu se James Hetfield, LarsUlrich, Kirk Hammett i R obert Trujillo.
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 57
“SB” NA KONCERTU DOAJENA HEAVY METALA
ŠTA NAM MOGU GROMOVI I MUNJE: Hiljade fanova iz regiona došli su gledatiprvi koncert Metallice u glavnom gradu Hrvatske (lijevo); bubnjar Lars Ulrich igitarista Kirk Hammett su zajedno sa Hetfieldom i bas gitaristom RobertomTrujillom oduševili publiku tokom dvosatnog nastupa na zagrebačkom Hipodromu
je prije nekih 470 godina, svije{}u pametnog ~ovjeka {to zna da sevlasti i politike brzo mijenjaju, agra|evine ostaju generacijama,
sagradio znameniti namjesnik Bosne GaziHusrev-beg, savr{en je prostor za izlo`bukojom Edin Numankadi}, jedan od najzna-~ajnijih bosanskohercegova~kih likovnihumjetnika, obilje`ava ~etiri decenije svogumjetni~kog anga`mana.
VRIJEME POBUNE“Te{ko mi je bilo izabrati radove, a one
najbolje ~uvao sam za ovu izlo`bu. Ja sam dosada postavio 300 izlo`bi... I onda, kakoizabrati ‘samo’ dvjesto radova? Odlu~io samda to prepustim mom prijatelju, istori~aruumjetnosti i pjesniku Zvonki Makovi}u, jer on je znalac i ve} dugo prati moj rad. I poklo-
pilo se nekako, uz ovaj jubilej, da je IrfanHo{i} iz Biha}a na Katedri za povijest umjet-nosti u Zagrebu odbranio magistarski rad ~ija
je tema bila moje stvarala{tvo, a mentor mu je bio Zvonko“, ka`e na po~etku na{eg raz-
govora Numankadi}.
U `ivotu Ede Numankadi}a umjetnost je bila, takore}i, prirodna pojava. Jo{ odonog dana kada ga je majka, kao dje~aka od
pet-{est godina, odvela u Dubrovnik, uBukov~evu galeriju.
“I tamo vidi{ sva ta ~uda, koja je nekostvorio sa svojih deset prstiju, i ne mo`e{ dashvati{ da je to mogu}e! A pogotovo tamimeti~ka dimenzija, da neko stvara novurealnost i svojim srcem, mozgom natopi tumateriju koja zra~i. E, upravo to je ono {tome je ‘povuklo’ ka umjetnosti“, obja{njava
Numankadi}. “Kasnije, {ezdesetih godina,kao gimnazijalac sam sa svojim dru{tvom
po~eo odlaziti u stari paviljon u Titovojulici, koji se nalazio stotinjak metara odmoje ku}e. Tamo smo zavirivali, gledali {ta
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.58
EDIN NUMANKADI]
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Izložbom “ALHEMIJA“ u sarajevskoj Kuršumlimedresi, koja će biti otvorena 26. maja, jedan odnajznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika
EDIN NUMANKADIĆ obilježit će 40 GODINAlikovnog angažmana; za naš magazin Numankadić
govori o svojim umjetničkim počecima i o tome šta jeznačilo biti “avangardan“ u Sarajevu 70-ih godinaprošlog stoljeća, vezi između slikarstva i književnosti,
moralnost, eti~nost, prvo biti ~ovjek, paonda sve ostalo.’ U tom svom profesional-nom gr~u ponekad nema{ vremena da
razmi{lja{ o takvim stvarima, ali eto, tuAndri}evu re~enicu pamtim i dan danas. U prvom momentu mo`da i nisam do krajashvatio {ta mi je rekao. Poslije, kad godine
pro|u i odmota{ film, sve ti bude jasno“, pri~a Numankadi}.
Sedamdeset i prve godine, u maju, Numankadi} je prvi put oti{ao u Pariz. To putovanje bilo je, ka`e, svojevrsna prekret-nica u samom njegovom poimanju umjet-nosti i umjetni~kog anga`mana: “Kada samvidio Louvre i sve te galerije, slike, bilo je
potpuno nevjerovatno! To je bilo vrijemeduha ‘68., pobune, savremenosti, potrebe
da bude{ u duhu vremena, da ne bude{
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.60
EDIN NUMANKADI]
“@ivimo u vremenu u kojem su srozani ikriteriji i autoriteti, sve se progla{ava geni- jalnim, revolucionarnim... Iz moje vizure iiskustva, to je smije{no. Sve se mo`e anali-zirati sa sociolo{kog, kulturolo{kog aspektai sve je to ok, ali na}i onu dimenziju uumjetnosti koja je sveobuhvatna, mislim damo`e samo poezija. To najbolje osje}aju
pisci i pjesnici. I nije bez razloga {to su iA.B. [imi}, i Krle`a, i Andri}, Crnjanski,Tin Ujevi}, pisali o likovnoj umjetnosti natakav na~in da osjeti{ tu ’umjetnost umjet-nosti’, a ne slikarstvo kao fenomen ili kate-goriju. Pjesnici su, po mom osje}aju,najkompletniji ljudi u umjetnosti“, smatraEdo Numankadi}.
PISCI, PJESNICI I LIKOVNI KRITI^ARI
Živimo u vremenu srozanihkriterija i autoriteta
PREKRETNICA U NUMANKADI]EVOM UMJETNI^KOM IZRAZUSa po~etkom 90-ih i ratom nastali su i “Svjedoci postojanja”, kutije-sje}anja, a nakon rata ciklus Zapisi...
Na po~etkuumjetni~kekarijere, 1975.
Sa majkomHabibom, 1971.
Dvogodi{njiEdo Numankadi}
STARI PAVILJON: “Šezdesetih godina, kao gimnazijalac sam sa svojim društvom
počeo odlaziti u stari paviljon u Titovoj ulici, koji se nalazio nekih stotinjak metara odmoje kuće. Tamo smo zavirivali, gledali šta se događa, i to je za mene bilo čudesno“
provincijalan. Jednostavno, zapitao sam seza{to ja ne bih mogao `ivjeti i slikati istokao onaj moj kolega slikar u Parizu? U tovrijeme sam intenzivno po~eo da pratimsve {to se doga|a na svjetskoj umjetni~kojsceni, puno sam toga vidio i pro~itao,ustremio sam se na ono, {to bi OskarDavi~o rekao — nemogu}e. Literatura jeuvijek ostala va`an dio mog ivota. Ima ona
francuska izreka — “glup k’o slikar“ (smi- jeh). Slikar je jedna mentalna kategorija, aliako na to jo{ doda{ tu dimenziju intelekta,informisanosti, onda je to jako va`no. Nemo`e{ se samo prepustiti intuiciji i ekspre-siji, energiji i talentu, nego stalno to mora{kriti~ki provjeravati. Literatura je korektor,otvaranje novih prostora spoznaje. A nakraju, i slika je jedna vrsta spoznaje.“
DRU[TVENO (NE)PRIHVATLJIVIBiti “avangardan“ u Sarajevu ‘70-ih
godina nije bilo jednostavno, sje}a se na{sagovornik. Ta je generacija novih, mladih,
buntovnih umjetnika koji su se pojavili nalikovnoj sceni `eljela pokazati ne{to novo,neobi~no, netradicionalno i do sadanevi|eno na ovim prostorima. Samim tim,njihov rad je, u po~etku, bio “dru{tvenoneprihvatljiv“.
“Ja sam ~ovjek koji po{tuje odre|ene principe i kao {to ja imam pravo da slikamna ovaj ili onaj na~in, svako ima pravo da tovoli ili ne voli. Ali, taj konzervativni,
provincijalni kompleks, da sve mora biti uonom mimeti~kom, predstavlja~kom, real-isti~kom smislu u umjetnosti, uvijek mi jei{ao na `ivce“, pri~a Numankadi}. “Nikoganisam `elio da opona{am, `elio sam dastvaram svoju umjetnost, sa tom gotovomuzi~kom harmonijom i disharmonijom.Kada sam ‘71. u \uri \akovi}u napravioizlo`bu, to je za ljude u to vrijeme bio {ok
— vidjeti glat obojeno platno kako visi!Kriti~ari su me ‘sasjekli’. Ali, onda smo semoje kolege i ja dosjetili: dobro, ako ve} nemo`emo ‘pro}i’ u Sarajevu, idemo uBeograd, Zagreb, Ljubljanu... I po~eli smoizlagati u tim gradovima, tamo je sve to bilonormalno i veoma dobro prihva}eno, pa sui ovi u Sarajevu odlu~ili da {ute i trpe (smi-
jeh). I tako je trajalo godinama, gurali smonekako... Ali, da bi bio umjetnik i imao tuslobodu da slika{ {ta `eli{ na ovim prostori-ma, mora{ cijeli `ivot raditi i neki drugi
posao. To je ona negativna strana, ali nemakuknjave. Mogao sam biti komercijalnislikar, slikati u nekom maniru, u tradiciji,ali taj svoj umjetni~ki i duhovni luksuz ne
bih mijenjao ni za kakve pare. To se nemo`e platiti.“
Devedesete godine i rat u BiH donijelisu novu prekretnicu u Numankadi}evomumjetni~kom izrazu — od izlo`be Svjedoci
postojanja , koja je obi{la svijet, preko
“kutija-sje}anja“ u koje je slagao svoje
61
SVJEDOK POSTOJANJA
“Politika nas svrstava, odre|uje i te{ko je napraviti distinkciju. Me|utim, odnosumjetnosti i politike jo{ uvijek nije dovedenna onu civilizacijsku razinu gdje }emoshvatiti da je umjetnost ipak ne{to {toostaje, a politika je dnevna stvar. Uvijek sesjetim koliko je jadni Mikelan|elo imaomuke sa Papom dok je slikao Sikstinsku
kapelu. I ko se danas sje}a tog Pape? Asvi znamo za Sikstinsku kapelu. E, to je tajodnos umjetnosti i politike“, ka`e Nu-mankadi}.
A kad smo ve} kod umjetnosti i politike,ne mo`emo a da ne spomenemo iNumankadi}evog ro|aka, kontroverznogreditelja Emira Kusturicu.
“Zvali su me sa svih strana, zapitkivali,ali nikada nisam `elio javno govoriti oEmiru i praviti od toga nekakvu ’estradu’. Ada je snimio samo Dolly Bell i nikad vi{e
ni{ta poslije toga, i to bi za ovu kulturu bilogolemo! Sje}am se, ’97. godine,kada je iza{ao Undergro - und , bio sam u Seulu naizlo`bi. I u|em tamo uneku prodavnicu CD-ova,pitam onako, ~isto izradoznalosti: ’Imate lisoundtrack filma Unde r - gro und ?’ A Korejac usredradnje po~ne odu{evljenoda ska~e i vi~e: 'EmirKusturika, Emir Ku-
sturika!!!’ (smijeh) E, tada sam prvi putshvatio koliki je zapravo zna~aj onoga {toEmir radi“, pri~a Numankadi}.
Ovih dana se, ka`e, gotovo svakodn-evno ~uje telefonom sa svojim ro|akom, jer Kusturica pi{e autobiografiju koja bi tre-bala biti objavljena narednih mjeseci:“Stalno zove da provjerava neke datume,
ili kako nam se zvao neki pradedo, ro|ak,tetka... Sav je u tome, posvetio se knjizi,prije neki dan mi je rekao: ’Edo, nisam bioovako uzbu|en jo{ otkako sam radioDolly Bell .’ Eto, drago mi je zbog toga, adrago mi je i {to su se on i Avdo Sidrankona~no sreli nakon svih tih godina. Jer,vrijeme prolazi, sada je i Emir u toj nekojfazi kad ~ovjek po~inje polako svoditira~une, zato je i odlu~io da napi{e biografi- ju, da poreda neke stvari u `ivotu...“.
uspomene misle}i da mo`da, sutra, vi{ene}e biti `iv, pa eto, neka ne{to ostane, pasve do Zapisa , tekstova sastruganih i pre-mazanih bojom tako da se, na kraju,do`ivljavaju poput ste}aka...
[TA JE HUMANOST“Dobra umjetnost se nikad ne ra|a iz
ravnodu{nosti. Mora se desiti neki dra-mati~an odnos, sudar sa ljudskom egzisten-cijom, da bi se rodilo ne{to {to je uistinovrijedno. Sjetite se, recimo, patnji jednogVan Goga, Mikelan|ela... Naravno, ne
poredim sebe sa njima, ali ta drama ~ovje-
ka obilje`i zauvijek. Sje}am se, ‘92. na jed-noj ve~eri, Susan Sontag mi je rekla: ‘Edo,privilegija je imati ovo iskustvo rata koje tiima{!’ Naravno, pogledao sam je za~u|enoi mislio: pa kakva je to crna privilegija, kadsutra mogu da poginem?! A danas, znam dame ni{ta kao to tragi~no iskustvo nijemoglo natjerati da spoznam dubinu ljudskeegzistencije. Bez toga, bio bih siroma{an~ovjek“, ka`e Numankadi}.
Djela Edina Numankadi}a danas putujusvijetom, na raznim izlo`bama, u velikim imalim galerijama, ali on, kako ka`e, rijetko
putuje sa njima. Te{ko mu je, valjda kao i
ve}ini umjetnika, odvojiti se od svojihslika, i ponekad jedva ~eka da mu se saizlo`be ponovo vrate u njegov atelje:
“Kad neko ba{ navali da uzme neki odradova koji sam `elio sa~uvati za sebe,trudim se da ne dam, ali ako ve} moramdati, onda nastojim to da nadoknadim, danapravim ne{to sli~no... Naravno, sretansam kad moja slika nekome ne{to zna~i,kad je negdje izlo`ena, jer ona samo takoima funkciju. Zatvorena u mom ateljeu,slika je mrtva. To je ambivalentno osje}anje
— i `ao ti je, i nije ti `ao. Ono {to je najbolni- je je ~injenica da je svako djelo neponovlji-
vo. Replika nikada ne mo`e imati istu vri- jednost kao original.“
Na kraju, nakon ~etrdeset godina, gdje
je danas inspiracija Edina Numankadi}a?“Zvu~a}e ti apsurdno, a mo`da i
smije{no, ali — u ljudskoj dobroti. Rat okojem smo govorili je najbolja prilika dashvati{ {ta je to zapravo humanost i ljudskadobrota. Status, obrazovanje, koliko jeneko inteligentan ili pametan, sve je to pri-vatna stvar. U svom posljednjem intervjuu,
pred smrt, ^eslav Milo{, jedan od najve}ihdisidenata 20. vijeka, ka`e: ‘Dobrota je naprvom mjestu, pa onda sve ostalo.’ E, to jeono {to me stra{no dira. Kad ljudi prona|utu snagu da spoznaju dobrotu i ljepotu usvom `ivotu, onda su sretni.“
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.62
EDIN NUMANKADI]
LUKSUZ I POTREBA:“Mogao sam biti
komercijalni slikar,slikati u nekom maniru,u tradiciji, ali taj svojumjetnički i duhovniluksuz ne bih mijenjaoni za kakve pare“
JUBILEJ U KUR[UMLI MEDRESINumankadi} je do sada imao oko300 samostalnih i kolektivnih izlo`bi
JUBILEJ U KUR[UMLI MEDRESINumankadi} je do sada imao oko300 samostalnih i kolektivnih izlo`bi
ako je mogu}e da djeca u {koliimaju tolike ~asove maternjeg
jezika i knji`evnosti (najzastu-
pljeniji predmet, uz matematiku)a da ivimo u dru{tvu koje ne ~ita
ili eventualno ~ita trivijalnu knji`evnostnamijenjenu lakoj zabavi? To pitanje sebi je
postavio knji`evnik Nenad Veli~kovi}(autor knjiga Kona~ari , \avo u Sarajevu ,Otac moje k}eri , Viva Sexico , Sto zmaje- va ...) a kada se kao roditelj zainteresovao za~itanke iz kojih je u~ila njegova k}erka,
po~eo je dolaziti do odgovora. ^itanke sumu se u~inile kao instrument kojim vlastindoktrinira djecu od malena, pa se sjetio da
je i u njegovom djetinjstvu ~itanka po~injala portretom druga Tita. Odlu~io se
pozabaviti nau~nom analizom ud`benika izkojih bi djeca trebala nau~iti da razumiju ivole i knji`evnost i na uzorku od 20 ~itankiza osnovnu i srednju {kolu otkrio kako jeknji`evnost sredstvo ideolo{ke instrumen-talizacije, a da je u dana{njoj Bosni iHercegovini “ideologija koja upravlja timdijelom obrazovnog sistema nacionalizamtri konstitutivna naroda“.
I DANA[NJI RODITELJI SU UDJETINJSTVU INDOKTRINIRANI Kad si i kako primijetio da
knji`evnost u {koli, kako ka`e{, ima “rukeprljave do lakata“?
Ve}ina ljudi koji danas uop{te ~itajuknjige, ~itaju da vincijeve kodove , jer je o~itoda ih nismo uspjeli nau~iti {ta su praveknji`evne vrijednosti va`ne za njihov ivot, a{ta je trivijalna, puka zabava. Ja vjerujem daknji`evnost poma`e da se vrijednosti defini{ui prepoznaju, da se ~ovjek u eti~kom i moral-nom smislu mo`e oblikovati uz pomo} knji-ga, kontrolisati svoj rast ili razvoj tako {to }eulaziti u tu|a iskustva u knjigama, susretatise sa bitnim pitanjima koja te knjige postavlj-aju. Ali shvatio sam da se knji`evnost u
{kolama ~esto obra|uje na na~in koji ne
poti~e razmi{ljanje. Prije tri godine je Fond otvoreno dru{tvo BiH organizovaoistra`ivanje i grupa od pet stru~njaka je dobi-la zadatak da pro~ita sve ~itanke i na{e jezike u osnovnim {kolama u BiH. Iza{la je tada i
bro{ura ^emu u~imo djecu (SB je tada pisalao pora`avaju}im rezultatima ovog istra`ivanja,op. a.), dvije sedmice se o tome pri~alo i ondaopet zaboravilo. Zapanjuju}e je da u na{em
javnom prostoru nemamo medije, rubrike ililjude koji bi se bavili obrazovanjem. Imamocrnu hroniku i sport na dvadeset strana a ono{to se najdirektnije ti~e barem tre}ine stanov-ni{tva, ako ne svih nas, to se ne prati skoronikako.
De{avanja u u~ionici uglavnom osta-ju iza zatvorenih vrata, mnogi roditelji se ne
mije{aju u to {ta njihova djeca u~e. Jesu li ioni sau~esnici u indoktrinaciji svoje djece?
Roditelji su obi~no pasivni sudionici.Ve}ina roditelja {kolu do`ivljava kaomjesto gdje }e djeca na neko vrijeme bitiza{ti}ena, pod kontrolom, zbrinuta, dok seoni mogu posvetiti svojoj profesiji. To jeneki pre}utni dogovor izme|u vlasti iroditelja da {kola ima tu funkciju. Roditeljisu odgovorni jednako kao i drugi pojedinciu cijelom obrazovnom sistemu, ali ihdonekle mo`e opravdati, i to ka`em poma-lo ironi~no, to {to su i oni proizvod istogtakvog obrazovnog sistema. Oni su tako|er slu{ali ideolo{ku pri~u, pa i ne vide prob-lem u tome da je slu{aju i njihova djeca. Pritome je vrlo lako, kad se malo izmaknemo,utvrditi da su mnoge od tih pri~a la`, da su
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.64
DIJAGNOZA PATRIOTIZAM
Razgovarala: ADISA BA[I]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Književnik i viši asistent na Odsjeku Književnosti naroda Bosne i HercegovineNENAD VELIČKOVIĆ odbranio je 17. maja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
doktorsku disertaciju o zloupotrebi književnosti za indoktrinaciju učenika uosnovnim i srednjim školama; na 240 primjera iz čitanki Veličković je pokazaokako se na časovima jezika i književnosti odgajaju budući nacionalisti, a za naš
list je objasnio kako se roditelji i društvo protiv ovoga mogu boriti
MJESTO ZLO^INA: ^ITANKAKnjiževnost treba da oplemeni,a ne da uplemeni
INDOKTRINACIJI JE NAJPODLO@NIJE [KOLSKO DOBA “Jedino u {koli, koja je i zato besplatna, dr`ava ima publiku koja je mora slu{ati“, ka`e
Veli~kovi} pozivaju}i se na marksisti~kog filozofa Althussera
dopri~a i naizmi{lja. Tako se, naprimjer, u~itanci uzme dijalog iz drame Katarina Kosa~a , a djeci se po~nu postavljati pitanjako je ona bila, ko je Bosnu napadao u to vri-
jeme i vrlo lako se iz knji`evnosti pre|e uistoriju.
[ta su ciljevi te indoktrinacije uzpomo} knji`evnosti?
U najve}em broju slu~ajeva cilj nastave
srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika jesteda se oja~a patriotizam, da se oblikujekolektivna svijest i da se pojedinacobeshrabri da razmi{lja o svojim individu-alnim pravima koja su vrlo jasno opisanaPoveljom UN-a. U~enik se ohrabruje da
pripadnost naciji ili etni~koj grupu, odnos-no pripadnost kolektivu, vidi kao jedinusigurnost za svoju egzistenciju, da se izvantoga ne mo`e pre`ivjeti i opstati. Postavi selogi~no pitanje od ~ega nas to kolektiv {titi,a tu onda opet knji`evnost skupa sa mediji-ma, naprimjer, poslu`i da nam objasnikakve su to navodne opasnosti koje nam
prijete. Stalno se podgrijava pri~a o
razli~itom i opasnom Drugom u sada{njostikao i u pro{losti. Pojedincu u takvom svije-tu ne preostaje ni{ta nego da za{titu i zaklon
potra`i u kolektivu, jer }e se vi{e ljudi lak{eodbraniti. Knji`evnost se tu posebno lakozloupotrebljava kad se, naprimjer, u epskim
pjesmama veli~aju doga|aji iz pro{losti,neki sukobi nas koji smo uvijek dobri, kojismo uvijek bili `rtve i njih zlih koji su nas
palili, gazili, plja~kali i silovali. Ta pri~a
nije la` jer se te stvari jesu de{avale, alinismo samo mi trpili, nekad smo i bivalizlo~inci. Ta selekcija kako se pri~a je jednaod metoda manipulacije i indoktrinacije,ona je zapravo la`.
Dosada{nja reforma obrazovanja,dakle, nema velikih rezultata?
Moralo bi se vi{e insistirati na su{tin-skoj re formi obrazovanja , umjes tokozmeti~ke, poput prelaska na devetogo-di{nje {kolovanje. Morali bi postojati obra-zovni standardi, jedinstveni zadaci koje bidjeca morala znati rije{iti kad pola`u malu
ili veliku maturu. Svejedno gdje si i{ao u
{kolu, trebao bi biti u stanju na oba pismaodgovoriti na ista pitanja i u Mostaru i uBanjoj Luci. Mi imamo paso{ jednedr`ave, trebali bi biti u stanju da odemo nastudij negdje vani i me|unarodna zajednica
bi i u tome podizanju standarda trebala pomo}i. Malo je ljudi koji bi isprovociralite promjene, a vladaju}im strukturamaodgovara da stanje ostane ovakvo, krug jezatvoren. Najva`nije je promijeniti zakon i
bilo bi najbolje kad bi neki vanjski pritisak u tome pomogao, kao {to se to radilo uslu~aju sudstva, vojske ili policije.Me|unarodna zajednica, na`alost, u ovomene vidi veliki problem jer se i u drugimzemljama knji`evnost koristi kao sredstvoza stvaranje nacionalnih identiteta. Kadsam pri~ao sa kolegama iz Poljske, naprim-
jer, saznao sam da je skoro isto kao i kodnas. U Francuskoj tako|er, samo {to jetamo izra`enija svijest o nu`nostiuva`avanja manjina. Zbog toga ne vjeru-
jem da ozbiljniji pritisak mo`e do}i izvana.Volio bih da moje istra`ivanje doprinese
podsticanju rasprava o tome `elimo li miSLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.66
DIJAGNOZA PATRIOTIZAM
Nezadovoljan postoje}im ud`benicima knji`evnosti, sa
grupom svojih biv{ih studenata, danas srednjo{kolskih profe-sora, po~eo si sastavljati ~itanke. O jednoj od njih se pohval-no izrazio i akademik Zdenko Le{i}, podsjetiv{i da knji`evnostupravo treba da oplemenjuje, a ne uplemenjuje?
Na{e ~itanke osporavaju postoje}e stanje. Zbog toga su ih nekirecenzenti ranijih godina u nekoliko navrata negativno ocjenjivali.Pro{le godine nam, naprimjer, ^itanka nije ni pro{la, na{em alter-nativnom konceptu nije ni dozvoljeno da do|e u {kole. Ove godinesmo se na{li me|u tri najbolje ~itanke za sedmi razred i vjerovatno}e se ta ^itanka na}i najesen u {kolama. Me|utim, jako je te{kodo}i do djece sa ud`benikom jer razli~ite interesne grupe o tomeodlu~uju. Nastavnikovo pravo daudabere ud`benik je uzurpirano. Mi (sa
mnom rade Lamija Begagi}, EldinaBruli}, Namir Ibrahimovi}, SanjaJuri}, @eljko Malinovi}, KlaudijaMlaki} Vukovi}, Azra Rizvanbegovi},Amer Tikve{a...) pravimo moderne~itanke nalik na ekran kompjutera, sadosta slika, sa zadatim tekstovima ali isa onima po na{em izboru, i {to jenajva`nije, sa ozbiljnim interpretacija-ma! I ~esto nailazimo na probleme.Naprimjer, ove godine smo u ^itanciza sedmi razred ponudili da uz odlo-mak iz Dnevnika Anne Frank objavimo
tekst u kojem se komentari{unirnber{ki zakoni: oni su bili osuda
mije{anja me|u ljudima, oni su bili uvod u progone i istrebljenje
Jevreja. Doveli smo to u vezu sa na{om stvarno{}u, podstaknulidjecu da razmisle o mije{anim brakovima i mije{anju me|u ljudimaop}enito. Zbog toga smo dobili negativne komentare nekih recen-zenata. Nama je jako va`no da djeca nau~e prepoznavati fa{izamu zametku. Kao kad Muju udari voz, pa on kasnije kad zapi{ti~ajnik, napadne na njega. Kad ga Fata upita {ta radi, Mujo ka`e:Ubij gada dok je mali . Opasne ideje o sopstvenoj superiornosti naddrugima treba prepoznavati na vrijeme i djeci treba ukazati naopasnosti tih malih gadova.
Svi ~upaju kosu zbog tri {kole pod istim krovom, a to je margin-alno u pore|enju s tim da imamo tri paralelna nastavna plana i pro-
grama toliko razli~ita da neko ko ide u{kolu u Mostaru nikad ne}e mo}i da
se prebaci u Trebinje, naprimjer. Na{edru{tvo podrazumijeva da je to tako,da roditelji te djece nikad ne}epo`eljeti da se na toj relaciji presele,da dobiju posao. Podjela je time fiksi-rana, ljudi se na nju navikavaju, `ivetu gdje su ve}ina i `ive nacionalizam.Kao {to se ne mo`e biti malo trudan,ne mo`e se biti ni malo nacionalista.Istra`ivanja poput ovog o ~itankamamogu ljude prodrmati da ne{to promi- jene ili ih suo~iti s tim da `ive uovakvom podijeljenom dru{tvu koje
potire pojedinca jer ba{ tako `ele i jersu ba{ to izabrali.
NOVE, MODERNE ^ITANKE
Veličković sa svojim kolegama pravi čitanke kojedjecu podstiču na kritičko razmišljanje
SVEZAME, OTVORI SE!Moderne ~itanke nalik na ekran kompjutera vizuelno sudopadljive, a djecu ohrabruju da detaljno interpretiraju tekst
zaista ovakvo {kolstvo. Va`no mi je i pod-sje}am na to da i nakon svih propitivanja,danas opet prihvatamo {kolu kao mjestogdje se oblikuje moral kao skup osnovnih
univerzalnih vrijednosti.
^ijem to moralu {kola treba da u~idjecu? Kako na}i konsenzus razli~itihmorala i stvoriti jedan koji }e {kola prenosi-ti: kako bez opresije pomiriti moral kojidjeca donose od ku}e (vjerski, npr.) sasekularnim {kolskim (ili obratno), nas-tavnikovim privatnim, op{tedru{tvenim(patrijarhalnim npr.)...?
Konsenzus }e se posti}i najprije dava-njem prostora svima da iska`u svoje vrijed-nosti i da u slu~aju suprotnih vrijednostisvako neometano iznese svoje argumente,
pa da pojedinac ima priliku sam da doneseodluku. Ako se jedni argumenti ili jednastrana u {koli namjerno pre{u}uju i kriju,kao {to se radi u dana{njim ~itankama, onda
je to uskra}ivanje slobode i indoktrinacija.
Tvoje istra`ivanje je pokazalo da`ena autora u ~itankama skoro da i nema?
Ranije, dok su tradicija i patrijarhat bili jo{ izra`eniji, `ene su prosto manje pisale iobjavljivale. Tako|er, osim {to ih je manje,~esto su pisale o stvarima koje za mu{karcenisu toliko bitne. Isidora Sekuli} je,naprimjer, u srpskom kanonu i predstavlja-
ju je kao feministkinju iako ona zapravo podr`ava mu{ki pogled na svijet, ne pro- pituje ga. U isto vrijeme u kanonu nije, re-cimo, Jelena Dimitrijevi} koja je napisalaozbiljan feministi~ki roman o Turkinjama uGr~koj koje po~etkom 20. vi jeka
poku{avaju za sebe da izbore ve}a prava, iali njihova `enska revolucija propada inekako u ti{ini umire.
Iz tradicionalnih ~itanki je protjeranai seksualnost, o njoj se ne govori ~ak ni kadje to nu`no za razumijevanje nekog knji`e-vnog teksta?
[kola je mjesto na kojem bi se svemoglo i moralo propitivati, ali za seksual-nost i razgovor o tome u {koli apsolutnonema mjesta. Pa ~ak i u tekstovima gdje je
izri~ita tema seksualnost, ~ak i u inter- pretaciji tekstova koje je nemogu}e razum- jeti bez spominjanja seksualnosti, ona se pre{u}uje i to se uklapa u patrijarhalni sis-tem vrijednosti koji se djeci usa|uje. ^im~ovjek spomene seksualni odgoj, ljudiodmah misle da }e djeca na ~asu gledati
porni}e. Seksualnost podrazumijeva mnogovi{e od mehanike seksualnog odnosa. Bilo
bi vrlo va`no imati predmet u kojem bi se iknji`evnost ~itala u svjetlu toga kako ljudiizra`avaju svoju seksualnost, gdje bi djecagledala i analizirala djela ~uvenih svjetskihslikara i analizirala kako, naprimjer, seksu-
alnost izbija u prvi plan ~ak i na slikama savjerskim motivima gdje je to umjetnicimazabranjeno.
SEKSUALNI ODGOJ NIJEGLEDANJE PORNI]A
Taj predmet bi se u velikoj mjeri baviohistorijom umjetnosti jer bi umjetnost krozvijekove mogla objasniti kakve sve prob-leme ~ovje~anstvo sa seksualno{}u i njenimizra`avanjem ima. Djeca bi tu mogla danau~e da ple{u, da gledaju u o~i osobe dru-gog pola, da dodirnu drugu osobu, da raz-govaraju bez ustezanja o tome {ta se u nji-hovim organizmima de{ava, a ne da slijepo
prihvataju ulogu koja im je odre|ena bez pitanja da li im takva uloga odgovara. Natakvim ~asovima bi se razgovaralo o tomekakve igra~ke djeci kupujemo ugra|uju}iim rodne stereotipe: govorilo bi se o tome{ta su ih sve u~ili da smiju ili ne smiju radi-ti kao mu{karci ili ene, bio bi to jako va`an
predmet. Mi na`alost jo{ uvijek polem-iziramo o tome treba li vjeronauku uvesti iu vrti}e, a seksualni odgoj se i ne spominje.Kad putujem okolo i ~itam odlomke izknjige Viva Sexico ~esto pitam na primjer za{to u {koli u~imo integrale, limese ili
komplikovane hemijske formule koje nikadu `ivotu vjerovatno ve}ina nas ne}e upotri-
jebiti. U isto vrijeme od polnog sazrijevanjado starosti svi imamo nekakav seksualni
`ivot u kojem je mnogo nesnala`enja, prob-lema, neznanja, improvizacija jer nemamokoga da pitamo. Niko nas ne u~i tim stvari-ma, a za{to nas {kola ne bi informisala i otome, pomagala da mladi ljudi postanukompletne i sretne li~nosti koje razumiju{ta im se u `ivotu de{ava.
^emu onda slu`i ovakva {kola, osim{to djecu ~uva dok mame i tate rade?
Slu`i tome da nas nau~i da smo kao pojedinci bezvrijedni i neva`ni, umjesto danas u~i da `ivot pro`ivimo {to bogatije isretnije. U~i nas da se `rtvujemo za kolek-
tivne vrijednosti jer je `ivot bez njih neza-misliv. Sre}om, ima ljudi koji u to ne vjeru-
ju, koji u porodicama ~uju i druga~ije pri~e,~itaju knjige koje tvrde druga~ije, slu{aju
predavanja ljudi koji ne misle kao ideolozinacionalizma. Ima ljudi koji negdje otputu-
ju pa vide da svijet izvana nije ni stra{an nistran kako im se govorilo. ^ini mi se da seniko ozbiljno ne zala`e za to da se vizeukinu ba{ zato da mladi ne bi putovali, dane bi putovao niko osim povla{tenih elita.Mladi nemaju novca, ali ih niko i neohrabruje. Mnogo novca nije nu`no.Povezao sam jednom jednog mladog
Nijemca koj i je obi lazio Balkanautostopom, a bio je ~lan neke mre`e ljudikoji preko interneta ponude kod sebe
preno}i{te, a u drugim gradovima zauzvratimaju besplatan konak kod drugih ~lanovate mre`e. [ta fali ugostiti nekoga nekolikodana, navu}i mu ~istu posteljinu, izvesti gasa sobom nave~e, pokazati mu svoj grad izauzvrat oti}i nekad kod njega ili kodnekog sli~nog? Putuju}i, mladi treba daupoznaju svijet. Ekskurzija, ta rijetka prili-ka kad ve}ina mladih otputuje, ne treba biti
prilika da se napije, razbije, uradi ono o~emu se propustilo nau~iti u {koli.
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 67
DO LAKATA PRLJAVE RUKE KNJI@EVNOSTI
NEKI PRIMJERI MANIPULACIJE IZ ^ITANKI1. Nasilna i proizvoljna kroatizacija jezika Ive Andri}a (tko...); 2. Junaci srpskih narodnih epskih pjesama, bra}a Jugovi}i i njihov otacJug Bogdan, tretiraju se kao historijske li~nosti; 3. Dizdareva Modra rijeka poistovje}uje se sa islamskom pri~om o sirat }upriji; 4. Izbacivanjemposljednje strofe pjesme Ogdena Nasha o Dalaj Lami potpuno se mijenja njeno zna~enje i ironiziranje potro{a~kog dru{tva; 5. Implicira se dasu sva djeca vjernici (Tu razli~itost vam je dao Onaj koji vas je stvorio)...
pepela i izgoretina.Portret grada nalik jena crte` otet plamenu,
uokviren tamnosme|im i crnim
rubom. Sarajevo je, tokom ve-}eg dijela svoje povijesti, gra-|eno najve}ma od drveta,}erpi~a, ~atme i {indre... a jo{,ognji{ta, od`aci, bad`e, man-gale, i saksije, nargile i ~ibuci...du{u dalo za dobar po`ar. Te{ko
je znati kako su po`ari izbijali...Mo`e biti da je nekad bogda `araiz kakvog od`aka slu~ajno palana slamu, na pamuk, na papir...mo`e biti da je i sun~ev zrak fokusiran kroz d`amli-pend`er ili ~ije nao~ale “kriv“ za sara-
jevske muke s vatrom... ili jema~ka u kakvoj strci prevrnulamangalu... Ne~ija }e ma{ta tra`iti
prvu varnicu, prvi plami~ak i u prostorima u kojima djelujumutne i ne~astive sile, a ne{to }eiz vatrene pro{losti Sarajevaostati nejasnim i zagonetnim, zasva vremena.
[VARCOVA NESANICADvadesetak stra{nih po`ara
rasporedilo se u tih pet i kusur stolje}a po naopakoj logici vatre.
Ratni~ki pustolovi u slu`biugarskog kralja Matije Korvina,
Vuk Grgurevi}, Ladislav Eger-vari i Petar Doci, ni dvadesetgodina nakon utemeljenja Isa-begovog grada, prodrli su do-linom Bosne do Bosna Saraja,oplja~kali ga i popalili. Istim
putem, po istom receptu, ali sveve}om vojskom i ve}om drs-ko{}u, grad je 1697. godineoplja~kao i popalio vajni Eugenod Savoje... No, to je ve} op}emjesto. Golema vatra je gutalaSarajevo, osim pomenutog, jo{ i1616., 1644., 1721., 1724.,
1731., 1748., 1759., 1766.,1769., 1773., 1776., 1780.,1788., 1810., 1822., 1831.,1842., 1852., te 1879. godine.
Navedeni su samo razorni po`ari. Onim manjim ni broja sene zna. Va`ne gra|evine, mo-stovi, bogomolje, bezistani,hamami i utvrde gra|eni su odkamena, ali bi plamen znao injih opusto{iti. U svijesti nassavremenika agresije na Bosnu i
Hercegovinu i pogane opsadeSarajeva, neizbrisivi su prizori plamena koji uni{tava Vije}-nicu, Orijentalni institut, Zetru...O tome se, manje-vi{e sve zna...U dugom nizu primjeraludovanja vatre, usmjeri}u va{u
pa`nju na samo jedan koji sedogodio godinu dana nakon {to
je austrougarska soldateska pregazila Sarajevo. Bilo jeovako: u petak, 8. avgusta,navedene godine, oko pet sati
popodne, neki [varc, trgovac
koji je stanovao u ku}i SimeSokolovi}a u Latinluku, prevr-tao se po krevetu, ne mogav{izaspati, kako je bio navikao. Nedade mu avgustovska vrelina.
Nervozni [varc ustade i si|e uhladnu magazu... i ne uputi senesretnik, ni prema svili, ni
prema kadifi, nego ravno prema buretu sa {piritusom... Ahmak! Njegova nesanica i nervozako{tale su Sarajevo 304 ku}e,434 du}ana, te 135 drugih zgra-da u 36 sarajevskih ulica.
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.68
VALERIJANOV AMFITEATAR
Pi{e: VALERIJAN @UJO
“...Neka ga uzvi{eni Bog ~uva od svihnesre}a; nek bude uni{ten neprijateljSarajeva, ako ga bude bilo!”
Mejli, Muhamed Kurani
U svojoj više od pet stoljeća dugoj povijesti Sarajevo je bilo grad za kojim sužudjeli mnogi osvajači; u narednih nekoliko brojeva naš saradnik, autor
“Leksikona Sarajeva“, piše o najpoznatijim neprijateljima glavnog grada BiH
VELIKA JANGIJALudovanje vatre u šeheru
SARAJLIJESVE PAMTE:Kada je umro1904. godine,tadašnja štampa
je o Huršid-efendijizabilježila, izmeđuostalog, i ovo:“Čeličnim
zdravljem, junačkim srcem ivještim okom vršio
je Huršid-efendijasvoju tešku službupri požarima, te uspasavanju života iimetka sarajevskih
Propado{e i katoli~ka crkva i~etiri d`amije i Ta{lihan i \ulovhan i njema~ki konzulat i sina-goga... Sasvim u skladu sa svo-
jim prezimenom, trgovac [varc(Schwarz) u crno zavi [eher.Kada je vatra stala, kada se dimrazi{ao i Sarajlije se sabrale,ukazao se zastra{uju}i prizor.Mnogi su pomogli da se ^ar{ijaobnovi... i sultan iz Stambola i}esar iz Be~a, ali ponajvi{e
prilo`i zemunski trgovac Du{an
Kotur. Zahvalno Sarajevo nazva jednu svoju ulicu Koturovom.
Nakon ovoga po`ara, poz-natog kao “Velika jangija“,Gradska uprava Sarajeva do-nijela je odgovaraju}e propise,“Vatrogasni red za gradSarajevo“, organizovala prvodo brovoljnu, potom stalnuvatrogasnu ~etu i nabavila
potrebnu opremu.
VATROGASNI REDU za{titi od po`ara, starog
podmuklog neprijatelja, Saraje -vo je tih osamdesetih godinau~inilo odlu~uju}e korake i
po`ari u gradu nikada vi{e nisuimali katastrofalne razmjere.Od ovoga valja izuzeti minulirat, koji je jedna haj-huj pojavai po mnogo ~emu je izvan svih
pravila. Kruna napora Gradskeuprave u za{titi od po`ara
bija{e izgradnja velike vatro-
gasne kasarne u Tereziji ulici.Ovo zdanje podignuto prema
projektu arhitekta Josipa Po-spi{ila, a u vrijeme na~elniko-vanja Fehim-efendije ]ur~i}a1913. godine. Goleme zasluge{to Sarajevo nakon “velike
jangije“ nije vi{e tako te{kostradalo ima i Hur{id-efendijaTerezinski. On je jedan izdugog niza stranaca, po ro|enjui porijeklu, koji su prihvatiliSarajevo kao svoj grad i ~inilisve da `ivot u njemu unapri-
jede. Terezinski je porijeklomPoljak iz takozvane ruskePoljske. U Carigradu je {ezde-setih godina 19. stolje}a, pro-mijenio ime Anton u Hur{id. IzCarigrada je do{ao u Sarajevokao gradski in`enjer. ^im jeosnovana stalna profesionalnavatrogasna ~eta, Terezinski jeimenovan njenim zapovjed-nikom. Kada je umro 1904.godine, tada{nja {tampa je oHur{id-efendiji zabilje`ila,izme|u ostalog, i ovo: “^eli-~nim zdravljem, juna~kim src-em i vje{tim okom vr{io jeHur{id-efendija svoju te{kuslu`bu pri po`arima, te u spasa-vanju `ivota i imetka sara-jevskih gra|ana...“ Da li je zah-valno Sarajevo nazvalo nekuulicu imenom Antona Hur{id-
pa{e Terezinskog, ja{ta je. Nobelovac, hemi~ar VladimirPrelog je i dobro pro{ao,dobiv{i ulicu tik do gradskedeponije... blizu raspadanja,
gasova, hemije... {ta li.
69
NEPRIJATELJI SARAJEVA (11)
PO@ARI su ~esto haraliSarajevom, zarad ~injenice da je najve}i dio grada, sve do
potkraj 19. stolje}a, bio izgra-|en od drveta. Zabilje`eno jedvadesetak velikih po`ara uSarajevu, izme|u 1480. i 1879.godine. Godine 1480., unovembru, vojskovo|e u slu`bima|arskog kralja Matije Ko-rvina: Vuk Grgurevi}, Ladi-slav Egervari i Petar Docioplja~kali su i popalili Sarajevo.Stara crkva na Varo{i i njenaokolina gorjele su 1616. i 1644.godine. Najcrnji dan Sarajeva,
u pomenutom razdoblju, osva-nuo je 23.10.1697. godine,kada je austrijski princ Eugen
Savojski oplja~kao i do temeljaspalio Sarajevo. Nije izgorjelo:{est kamenih d`amija, Staracrkva i manji broj ku}a.Slijede}i veliki po`ar dogodiose u Sarajevu 21.5.1721.godine. Tom prilikom, izgorio jeve}i dio ^ar{ije. Po`ari suharali i 1724., 1731., 1748.,1759., 1766., 1769., 1773.,1776., te 1780. godine, alinajve}i i po posljedicama najs-tra{niji po`ar u 18. stolje}u
dogodio se 29.6.1788. godine.O ovom po`aru svjedo~i i MulaMustafa [evki Ba{eskija u
svom “Ljetopisu”. U po`aru od7.2.1797. godine, izgorjela sutri hana i 15 du}ana. Sarajevo je gorjelo i 1810., 1822., 1831.,1842., 1852. Rije~ je samo ove}im po`arima. Godine 1879.,u petak 8.8., nepa`njom izvje-snog trgovca Schwarza izbio je po`ar koji je uni{tio, kako jezabilje`eno, 304 ku}e, 434du}ana i 135 drugih gra|evina.To je bio posljednji katastrofalnipo`ar u Sarajevu.
ADIO PAMETI
Sarajevom su ludovali piromaniGrgurević, Savojski, Schwarz...
Ja, bo`anstvenaU trinaestoj godininesta{na Sarah iz
katoli~ke {kole dolazi unovu, englesku {kolugdje je jedinadjevoj~ica u razredu.“Ni prije nego {to samupoznala Fadija nisambila an|elak, i nije dasam protivno svojojvolji bila povu~ena sta-zom njegovih demon-
skih smicalica i podvala, ali on me je teknadahnuo za osobite uzlete“, ka`e Sarah,
junakinja romana Ja, bo`anstvena.Cijena je 18 KM.
DANIEL DIEHL I MARKDONNELLY
Pojedi bli`njegasvoga
Knjiga Pojedi bli`njegasvoga: Povijest kani- balizma (NakladaLjevak , Zagreb, 2010.)prikaz je kako senajve}i tabu
~ovje~anstva, a to je jedenje ljudskog mesa,kr{io od davnih vreme-na pa do dana{njihdana. Koji su bili motivi
i opravdanja ljudo`derima (vjera, magijskirituali, uslovi ekstremne gladi, poreme}enium...), obja{njavaju Daniel Diehl i Mark P. Donnelly.
Cijena je 36 KM.
ORHAN PAMUK
Zovem se CrvenaZovem se Crvena,roman koji je svoje-dobno turskognobelovca OrhanaPamuka u~inio popu-larnim u naj{irim~itateljskim krugovima,ali mu donio i vi{eknji`evnih nagrada ipohvala kritike, ovihdana pojavio se uizdanju sarajevskog
Buybooka. Cijena je 20 KM.
Radnja romana Sve se raspada nigerijs-kog pisca Chinue Achebea smje{tena je uzaba~eno afri~ko selo u kojem se za bijeleljude ~ulo, ali se ne zna sasvim pouzdano daoni postoje. @ivot je uobi~ajen, ni idili~an,ni osobito nesretan. Ljudski, kakav bi se uz
promjenu kostima, klime i pokojeg obi~aja,mogao voditi bilo gdje. Glavni junak romana je Okonkwo, neko} vje{t hrva~ ~ijase slava pronijela i po okolnim selima.Ambiciozan i odlu~an da se uspne u seoskojhijerarhiji, Okonkwo marljivo radi i
potiskuje svoje slabosti. Ponajvi{e se bojida ne bude kao svoj otac, slabi} i propalica.Zato je Okonkwo krut i neumoljiv. Ali i onima svoje nedoumice, kolebanja i trenutkeraznje`enosti. Kada na nekom slavljuslu~ajno ubije jednog saplemenika, on je
prinu|en da sa porodicom ode u izgnanstvo. Nakon sedam godina se vra}a, ali selonalazi promijenjeno i pod velikim uticajem
bijelih hri{}anskih misionara. Seoski herojvidi priliku da se zauzme za kolektiv i da
povrati staru slavu, ali vremena su druga~ijaa naklonost kolektiva prema svom za{tit-
niku pokaza}e se kao vrlo nepouzdana.
Chinua Achebe prikazuje `ivot afri~kogseoskog ~ovjeka iznutra, bez egzotike iromantizacije. @ivot daleko od civilizacije
bijelih ljudi nije `ivot u izgubljenom raju: porodi~ni i dru{tveni odnosi, materijalizam,~astohleplje, strahovi... sve to ukazuje se
pred ~itaocem u svoj svojoj kompleksnosti.Idili~ni krajolici nisu garancija idile, slikadru{tva je vi{edimenzionalna, bri`no izni-
jansirana. Prikazi obi~aja i kulturedruga~ijih od evropskih/ bijelih/ zapadnihdaju romanu posebnu vrijednost, otvarajunam vrata slabo poznatog svijeta.
Achebeovi likovi nisu crno-bijeli: me|umisionarima koji su neprijatelji sela
pojavljuju se i blagi dobri ljudi zaintereso-vani za tu|u kulturu i vjeru, a me|u seljani -ma ima i pristalica misionara i tradicional-ista. Ali ovaj roman vrijednim ~ini i to {toautor burne dru{tvene promjene prikazuje
paralelno sa individualnim kolebanjimalikova, i {to u odnos dovodi pojedinca izajednicu (sa svim snagama i slabostima).
Kraj romana je izvanredno poentiran, on je ta~ka iz koje se sva prethodna de{avanjaugledaju u novom svjetlu. Na~in na kojiOkonkwo okon~ava `ivot potresna je lekci-
ja o bahatom zapadnom imperijalizmu, ali io (be)smislu individualnog `rtvovanja uime kolektiva.
(A. Ba{i})
KNJI@EVNA KRITIKARoman Chinue Achebea “Sve se raspada“
(Buybook, Sarajevo, 2010.)
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU SVIJETU (Amazon)
1. Peter A. Lillback : George Washington’s Sacred Fire 2. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked
the Hornet’s Nest 3. Stieg Larsson: The Girl Who Played
with Fire
4. E. B. Sledge: With the Old Breed 5. Robert Leckie: Helmet for My Pillow
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU BiH (Knji`ara Sehara)
1. Dan Simmons: Teror 2. Stephen King: Salemovo 3. Aleksandar Hemon: Projekat Lazarus 4. Stephenie Meyer: Pomr~ina5. Heinrich Renner: Bosnom i
Hercegovinom uzdu` i poprijeko 1896.
Beskompromisni Ters Okonkwo
AFRIKA BEZ EGZOTIKE I ROMANTIZACIJE
@ivot daleko od civilizacije bijelih ljudi nijenu`no `ivot u izgubljenom raju
Najlon ~arape, simbol `enske senzual-nosti, ali i emancipacije, ovog mjeseca“slave“ sedamdeseti ro|endan. Kada su se
tek pojavile na tr`i{tu, mogle su ih sebi priu{titi samo dame sa dubljim d`epom.Danas, sedam decenija kasnije, mnoge `eneih bacaju i poslije samo jednog obla~enja.
Prve najlonke “pro{etale“ su 15. maja1940. godine Amerikanke. Odmah su postalehit proizvod - za samo godinu dana prodato
je 64 miliona pari, bez obzira na cijenu od1,35 dolara ({to bi danas iznosilo oko 21dolar).
Za{to su `ene tako odu{evljeno prihvatilenove ~arape? Sve do pojave najlonki, pripad-nice ljep{eg spola bile su prinu|ene da nosevunene ~arape, koje su bile te{ke i tople, ilisvilene koje su se lako cijepale, a bile su vrloskupe.
Prve najlonke proizvela je ameri~kakompanija Dupont , u ~ijim laboratorijama jesintetizovan polimer pomo}u kojeg se pravevlakna “tanana poput pau~ine, a jaka poput~elika“, kako je to za televiziju ABC opisala
jedna od prvih `ena koja je kupila najlonke,95-godi{nja Mae Livy. “Bile su dugotrajne izato smo ih brzo zavoljele“, ka`e Mae.
Prototip tog revolucionarnog proizvoda predstavljen je na Svjetskoj izlo`bi 1939.,zajedno sa novitetima kao {to su fotografija
u boji, televizor i klima ure|aj. Drugi svjet-
ski rat zaustavio je proizvodnju najlonki, jer je materijal od kojeg su pravljene bio potrebniji za izradu padobrana. Za vrijeme
rata, najlonke su se {vercovale na crnomtr`i{tu zajedno sa cigaretama, alkoholom,hranom, a za djevojke i `ene vojnika bile su
jedan od najljep{ih poklona koje su u to vri- jeme mogle dobiti. Kada su se ponovo pojavile na tr`i{tu, pred kraj rata,Amerikanke su za samo ~etiri dana kupilevi{e od ~etiri miliona pari!
Najlonke su brzo osvojile i Evropu.Danas se proizvode u bezbroj boja, dezena imodela, ali za ve}inu va`i isto upozorenje:
pazite kako ih obla~ite, jer se lako cijepaju. Na web stranici firme Polzela stoji i savj-
et za obla~enje najlonki: “Neophodno je daih prvo naberete, od stopala ka ga}icama, a
potom ih nje`no i lagano navla~ite. Bitno jei da kod prstiju ne budu nategnute.“ Trik iskusnih dama: navla`ite prste prijeobla~enja najlonki. Ako vam to sve zvu~i
previ{e komplikovano, kupite one samosto- je}e, do pola butine - prakti~ne su. Najlonke se peru ru~no, na temperaturi nevi{oj od 30 stepeni. Ako ih, ipak, odlu~iteoprati u ma{ini za ve{, obavezno ih stavite u
posebnu pamu~nu vre}icu kako biste izbjeglida se zapletu u bubnju. Ne smijete ih su{iti uma{ini za su{enje ve{a, niti peglati.
(M. Radevi})
Najlonke – simbol ženstvenosti
LIFESTYLE
Prve najlonke prošetale su 15. maja 1940. godineAmerikanke, a uskoro su za njima “poludjele“ i žene
širom planete
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 71
KULT MARKETSAD
Veliki nosZa veliki nos se ka`e da
je znak inteligencije ili
plemenite krvi, anau~nici su sada otkrilida pru`a i dobru za{tituod bolesti. Ve}i nos {titiod prehlade i virusagripe. Naime, {to je ve}i
nos, ve}a je i prirodna barijera koja fizi~kizaustavlja ~estice pra{ine i bakterije, tvrdeIstra`iva~i sa Univerziteta Iowa, koji suotkrili da osoba koja ima ve}i nos udi{egotovo sedam posto manje bakterija ipra{ine.
“MAGI^NA“ PILULA
Dugovje~nostZa samo dvijegodine, ljudima}e biti dostupnepilule zahvalju-
ju}i kojima }emo}i `ivjetipreko sto godi-
na, najavio je me|unarodni tim nau~nika.Razvoju “magi~ne pilule“ prethodilo jedugogodi{nje istra`ivanje u kojem je ispiti-vano za{to neki ljudi obolijevaju od raka,dijabetesa i demencije, te umiru ranije,dok neke, pak, zdravlje odli~no poslu`i, pado`ive i vi{e od 100 godina. Stru~njacivjeruju da su geni glavni “krivci“ zapodlo`nost bolestima i preranu smrt.
[PANIJA
Fatalno lijepeLijepe `ene{tetne su zazdravljemu{karaca -
samo pet minu-ta sa atrak-tivnom `enom
je dovoljno dase kod mu{karca pove}a nivo kortizola,hormona stresa, tvrde nau~nici saUniverziteta Valencia. Nivo hormona stre-sa se pove}ava jo{ vi{e kod mu{karacakoji vjeruju da im je atraktivna djevojka sakojom razgovaraju nedosti`na. Malekoli~ine kortizola su korisne, jer odr`avajutijelo budnim i blagotvorno djeluju naorganizam, dok ve}e koli~ine uzrokujubolesti srca, dijabetes, hipertenziju, pa iimpotenciju.
TANKE POPUT PAU^INE, A JAKE POPUT ^ELIKA “Revolucionarne” ~arape i danas se prodaju u milionima pari {irom svijeta
nesre}e prate jednaza drugom. Prvo osta- je bez doma, potombez mu`a, a na kraju
joj oduzimaju i dijete.Sniman u kombinaciji
stilova dokumentarnog i igranog, ovaj film je sna`na kritika krutog i neosjetljivogsocijalnog sistema u Engleskoj {ezde-setih. Nakon prvog prikazivanja filma naBBC-u, otvorena je javna rasprava opravima besku}nika nakon koje jepromijenjen i zakon o besku}nicima.
Ocjena: 5
^OVJEK S KRATKOOD[I[ANOM KOSOM
Andre DelvauxPrema nekimaklju~an u povi-
jesti modernogbelgijskogfilma, prvo jedugometra`noigrano ost-
varenje Andréa Delvauxa. U sredi{tu
pri~e je Govert Miereveld, odvjetnik i pro-fesor u flamanskoj {koli za djevojke. Ongaji tajnu ljubav prema svojoj u~enici poimenu Fran, no nakon mature gubi kon-takt s njome. Kada nakon nekog vremenabiva primoran prisustvovati autopsiji, u{oku prepoznaje Franino tijelo.
Ocjena: 4
KOZMONAUT
SusannaNicchiarelli
Godina je 1957.Luciana ima devetgodina i neo~eki-vano bje`i sa svojeprve pri~esti.Zatvorena ukupaonicu govori
mami: “Ja se tamo ne vra}am jer samkomunist!” Luciana je komunist kao injezin stariji brat Arturo. Tako Lucianaraste u uvjerenju da }e Sovjetski savezvoditi revoluciju koja }e jednoga danapromijeniti svijet. Ocjena: 4
Prije svega, svima onima koji su sga|enjem govorili o ovom filmu prepo-ru~am da se prisjete koliko su puta putemsvojih malih TV ekrana gledali snimke ubi-
janja, {to svojom voljom, {to iz razloga jer su takve snimke toliko puta pu{tane u raznimterminima da ih je te{ko bilo izbje}i. Nakontoga, iole pametan gledatelj }e shvatiti dasnaff publika nisu samo neki tamo ~udniljudi, ve} da smo svi mi itekako istreniraniza snaff filmove .
A sad konkretnije o ovom sjajnom filmu.Mladi filmski autor Mladen \or|evi}
napravio je provokativan i dru{tveno {okan-tan kriti~ki film: @ivot i smrt porno bande ,koji kroz vizuru umjetnika, te filter
pornografske industrije dana{nje Srbije,opisuje puno {ire prostore od same dana{njeSrbije, kao i bizarno nasla|ivanje istim odstrane Zapada. Ispod pornografskog i krvo-lo~nog, kroz nekoliko slojeva govori se oodnosu urbanog i ruralnog, o polo`ajuumjetnika, ovisnosti, posljedicama ratova.
Film koristi kvazidokumentarni postu- pak, te nam kroz vizuru mladog re`isera kojine mo`e ostvariti svoje umjetni~ke porive,
prikazuje kako funkcionira dana{nja pornoscena na na{im prostorima, ali ne samo
porno scena... Film obra|uje i mra~nustranu filmske industrije, a to su snaff fil- movi , filmovi u kojima se pred kameramaoduzima ne~iji `ivot.
Glavni junak ovog ostvarenja je mladire`iser Marko. Ne uspijeva nabaviti novacza prvi igrani film, pa upoznaje re`isera
porni}a namijenjenih gastarbajterima,Caneta, s kojim ulazi u sukob oko konceptatih filmova. S njegovim glumcima (homo-seksualni par koji ima sidu, bra~ni par narkomana, transvestit...), zapo~inje umjet-ni~ki porno projekt, a to je prvi porno teatar,
cabaret. Do`ivljava fijasko, te sa svojomekipom napu{ta Beograd, koji ne razumijeto {to rade. Ekipa i on odlaze na turneju poruralnoj Srbiji u `elji da seksualno educirajururalnu populaciju.
Tek tu nailaze na otpor, ostaju beznovca, a samim time i hrane, lijekova,droge... Marko upoznaje ~ovjeka koji munudi posao, da snima snaff filmove . On jenovinar i itekako zna ljude koji `ele gledatiubijanje pred kamerama. Marko na to prista-
je, i umjetnik postaje sudionik u ubojstvima.Od tog trenutka dosada{nja borba erosa i
tanatosa postaje jo{ `e{}a, a na kraju, nakonmnogo smrti, samoubojstvom zavr{avaju ire`iser i njegova djevojka glumica. Umiruna ru{evinama rimskog grada, gdje su oti{lida to u~ine.
I na taj na~in, tom lokacijom, re`iser nam, osim pri~e o umjetniku i njegovomsuludom `ivotu, govori puno vi{e. Govori o
propasti i destrukciji koja mo`e biti inspira-tivna, no ona je prije svega ono {to joj je inaziv, a to je destrukcija. Na`alost, tanatos
pobje|uje eros. Re`iser filma je poznat podokumentarcu o srpskoj porno industrijiMade in Serbia . Svaka ~ast gradu Beogradu
koji je razumio ovaj film i sufinancirao ga,ne bave}i se nekom suptilnom cenzurom skojom samo odre|eni ljudi i odre|ene teme,i odre|eni pristupi odre|enim temama mogu
biti sufinancirani. Kao {to je to slu~aj negdje.(D. Jane~ek)
Svijet kao porno-snaff kabare
KINO KRITIKA
Film “Život i smrt porno bande” (Srbija, 2010.),scenariste i reditelja Mladena Ðorđevića
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Shutter Island (Martin Scorsese)2. Cop Out (Kevin Smith)3. The Crazies (Breck Eisner)4. Avatar (James Cameron)5. Percy Jackson & the Olympians: The
Lightning Thief (Chris Columbus)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Ni na nebu ni na zemlji (JasonReitman, Paramount Pictures)
2. Princeza i @abac (Ron Clements, JohnMusker, Disney)
3. Avatar (James Cameron, TwentiethCentury-Fox Film Corporation)
4. Mjesec (Duncan Jones, Liberty FilmsUK)
5. Previ{e je slo`eno (Nancy Meyers,Universal Pictures)
TANATOS POBJE\UJE EROS@ivot i smrt porno bande je provokativan idru{tveno {okantan kriti~ki film
Ju`noafri~ka doktorica Sonet Ehlers pregledala je hiljade `rtava silovanja. Kada joj je jedna djevojka kroz suze procijedila
da bi voljela “da je dolje imala zube”, sinu-la joj je ideja o “kondomu koji ujeda”.
Neobi~an izum na{ao se na meti kritika jo{kada je prvi put predstavljen kao zamisao
prije pet godina, ali Rapex je sada spremani prvih 30.000 komada trebalo bi da bude
podijeljeno besplatno na Svjetskom prven-stvu. Gumeni umetak nalik na kondom enamo`e da stavi u sebe kao tampon kad god
pretpostavi da }e se na}i u opasnosti. Onna`alost ne spre~ava penetraciju, psihi~kinajtraumati~niji deo silovanja, ali zatonaprasno zaustavlja ~in, jer napada~ biva“okovan” i izgreban o{trim `icama saunutra{nje strane gumene navlake. Bolnogoklopa ne mo`e se rije{iti bez hirurga, {toistovremeno garantira da }e biti prijavljen
policiji. Silovatelj, tako|e, ostaje obilje`enza cijeli ivot ne samo dosjeom, nego i traj -nim malim o`iljcima. Ju`noafri~ka Re-
publika je na glasu i kao svjetska prijestol-nica silovanja, jer se po podacima Interpolasvakih 17 sekundi dogodi jedno. Premazvani~noj statistici, svaki ~etvrti Ju`no-afrikanac je priznao silovanje, a polovinavi{estruko silovanje, ali samo osam postonapada~a bude osu|eno. ^esti su i slu~ajevi
takozvanog korektivnog silovanja, kada
napasnici juri{aju na lezbijke kako bi ih“izlije~ili”. Dr. Ehlers je ponosna na svojizum, ali sa raznih strana joj sti`u pitanja o
skrivenim opasnostima: da li }e silovatelj unaletu gnjeva poku{ati da se osveti `rtvikoja se drznula da ga povrijedi, da li posto-
ji rizik od preno{enja AIDS-a i ho}e li neke`ene poku{ati da zloupotrijebe kondom zali~nu osvetu. Kada je u pitanju opasnost od
preno{enja AIDS-a, Ehlers na svom internetsiteu isti~e da krv napada~a ne mo`e da se
prolije iz gumene kapsule, a na primjedbukriti~ara da je kondom koji ujeda srednjov-
jekovna naprava, ona odgovara:“Srednjovjekovna naprava za srednjov-jekovno djelo. Rizik da napada~ ubije `rtvuna`alost uvijek postoji, ali Rapex mo`e dajoj kupi vrijeme neophodno za bijeg.“Feministkinje s druge strane prigovaraju dase nikako ne mo`e re}i da Rapex daje`enama mo}, kako ga reklamiraju, nego ihzapravo tjera da na neki na~in prihvate silo-vanje kao neminovnost i da `ive u stalnomstrahu. Osim toga, pitanje prevencije silo-vanja se opet prebacuje na `ene, kojima seina~e prigovara da nose suvi{e izazovnuode}u i da se provokativno pona{aju. Uovom slu~aju je smatraju kriti~ari mnogoopasnije to {to se zanemaruju klju~na pitan-
ja u vezi sa silovanjem.
(N. Hasi})
Kondom koji ujeda
CRVENI FENJERSpravica koja prekida silovanje biće predstavljena
na SP-u u Južnoj Africi
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 73
KULT MARKETAUSTRALIJA
Miranda Kerr
Mirandu smo navikli gledati u seksi igoli{avim izdanjima, no session koji je snimi-la za ~asopis GQ -u za ~ije se potrebe skinu-la do gola, zasigurno je me|u seksepilnijimado sada.
SAD
Christina Aguilera
Njema~kom izdanju magazina GQ po{to jeza rukom skinuti Christinu. Pjeva~ica je prviput bez ikakvih krpica stala pred fotoaparat useksi pozama.
SRBIJA
Jasmina Ili}Srbijanska ko{arka{ica na privremenomradu u gr~kom Panathinaikosu pristala jesvoj debi pred fotoobjektivima imati zatamo{nje izdanje popularnog magazinaMaxim .
PROJEKATJU@NOAFRI^KIHDOKTORA Silovatelj ostaje obilje`enza cijeli `ivot trajnimmalim o`iljcima
PROJEKATJU@NOAFRI^KIHDOKTORA Silovatelj ostaje obilje`enza cijeli `ivot trajnimmalim o`iljcima
Ronnie James DioIzjavio je stari, dobriRonnie James Dio
da }e rak zgazitinogama, kada mu jedijagnosticiran unovembru pro{legodine. Legendarnipjeva~, izme|u osta-log, Black Sabbatha iRainbowa, opaku
bolest, na`alost, nije pobijedio. Imao je 67godina, a mnogi }e ga se vje~no sje}ati.Zbogom, Dio!
LYNYRD SKYNYRD
Live FromFreedom Hall(CD i DVD)
Novi CD iDVDobjavi}e, 21.
juna, grupaLynyrd Skynyrd .Koncertnoizdanje: Live
From Freedom Hall sadr`ava koncertni snimak zabilje`en15. juna 2007. u Louisvilleu. Pjesma suiste na oba izdanja, a u kombinacijamanisu ni bile kompozicije sa njihovogpro{logodi{njeg studijskog albuma God &Guns .
DEVO
Something ForEverybody
Negdje u istovrijeme, novistudijski album:Something For Everybody pro-movisa}e bendDevo . Fanovi suna njihovoj
slu`benoj stranici birali dvanaest, odukupno {esnaest pjesama koje su im bileponu|ene. E, da bi ih Devo uvrstio naSomething For Everybody . “Podaci” }e bitiobjavljeni tokom ovog mjeseca.
Ako pro~itate samo popis pjesama sa
novog studijskog albuma Tuzlaka DamiraAvdi}a Grahe, a da ne znate o kojem autoru je rije~, pomisli}ete da je taj CD snimio i pripremio za prodaju neki folk izvo|a~, re-cimo, Emir \ulovi}. Pjevajte, dakle, ne{toljubavno, {to bi rekao Mile Kekin izHladnog piva . Ali...
Da je ono vrijeme, onih para i “apso-lutnog mraka”, Graha bi, ili Diplomatzkako se jo{ “zove”, bio subverzivan. Sadane mo`e{ podrivati sistem, jer sistemanema. Mo`e{ napisati, ovih para, {ta godho}e{, niko ti ni{ta ne}e. Samo }e ti rajakazati: Tuda... Ne pjeva Graha danas ni{ta
ljubavno, kamo sre}e ali takva je situacija, pjeva “subverzivno”. Oplakuje sve ono {tose da oplakati, smije se svemu onome ~emuse da smijati, “reda na kamaru” ononajsvetije! Svima koji su nas specijalnimvozilima dovukli u ovo “stanje”.
Prva mu je pjesma Kuda sestro . Neko }eve} u startu ~uti prepoznatljiv harmonijskired, pa “distorzi~no pro~itati” uvod u House of the Rising Sun. Ma, ne... Nije Graha niobradio niti prepjevao pjesmu The Animalsa , ve} ide svojim putem i za svojimidejama, sam sa gitarom kroz ~itav album.Svira i pjeva, i niko mu ni{ta ne smije, kao
da je na [lageru sezone . Nije on - rahat, i
uvjeren je da sudbu kletu ove dr`ave i ovognaroda, sada i ovdje, muzi~ki prezentuje na pravi na~in. [to je i ta~no. Pjeva i svira po{teno, bez ikakvih ograda.
Dvanaest pjesama uvrstio je Graha nasvoj tre}i samostalni studijski album @ivot
je raj , koji je objavio slovena~ki Moonlee Records . I apsolutno je pravi primjer da svemo`e{ kada ho}e{. Pa ~ak i kada samo ima{gitaru oko vrata. I mikrofon. Suveren i“nedjeljiv” je Damir Avdi}. Svaka ~ast,majstore golemih razmjera!
(D. Bajramovi})
MUZIKA
“Život je raj”, treći studijski album Damira Avdića Graheili, jednostavno, Diplomatza
SAMO PJEVAJ I SVIRAJDamir Avdi} Graha
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.
TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Holy Fuck : Red Lights 2. I blame Coco ft. Robyn: Caesar 3. Yeasayer: O.N.E.4. Gorillaz: Superfast Jellyfish 5. Cypress Hill ft. Tom Morello: Rise Up 6. Unkle: Natural Selection (ft. The Black
Angels)7. Arctic Monkeys: My propeller 8. Late of the Pier: Best in the class 9. Hybrid: Break My Soul 10. Friendly Fires: Hold on
Susret ekipa u Sarajevu predstavljadrugu fazu turnira za mlade koji organizuje
bankarska grupacija iz Italije u saradnji saeuropskim nogometnim velikanom AC
Milanom. Ovaj klub u~estvuje u mnogimovakvim projektima, od kojih su neki real-izirani i u na{oj zemlji, kada su nekolikogodina zaredom grupacija Mims i Sara -
jevska Pivara organizovali Milan junior kamp u BiH. Direktor omladinskih timovaMilana Filippo Galli predstavio je projekatzajedno sa Michele Ferrarisom, AlmiromKrkali}em, direktorom Intesa Sanpaolo banke BiH, i Fiorenzom Marianiem. “Napo~etku moje karijere sam igrao mnogo pri-jateljskih turnira u Italiji i Evropi, takmi~e}ise sa djecom iz drugih zemalja. To su bilavremena zna~ajnog razvoja, ne samo mene
kao sportiste, ve} i kao osobe“, kazao je
Galli dok je Ferraris, menad`er omladinskihtimova Milana , dodao: “Mi smo odu{evljeniponovnim dolaskom u Sarajevo u dvojnomsvojstvu - suorganizatora i u~esnika u
turniru omladinaca Under 14. AC Milan jo{od svog osnivanja organizuje doga|aje zadjecu: vjerujemo da nogomet i sportop}enito mogu pomo}i djeci da rastu bolje.“Almir Krkali} je rekao da je dru{tvena uloga
banke posebno zna~ajna sa aspekta brige onajmla|ima - djeci i omladini. “Ovaj IntesaSanpaolo banka omladinski nogometniturnir je jedan od primjera za to. Neki odnajboljih evropskih omladinskih timovado{li su u Sarajevo i u Bosnu i Hercegovinu.Velika je to prilika da me|u nama vidimobudu}e {ampione, ali da promoviramoSarajevo i BiH na evropskom nivou.“ Na
terenima stadiona Asim Ferhatovi} suo~it }ese {est ekipa U-14 , koji }e igrati podijeljeniu dvije grupe. U prvoj grupi }e se sastatitimovi AC Milana , Bubamara Sarajevo iNK Hajduk Split , dok }e u grupi B snageodmjeriti FK Partizan iz Beograda, FC Vasas iz Budimpe{te i Poli Timisoara .Paralelno sa ovim utakmicama, ekipeMilana i Poli Timisoara }e odigrati pri-
jateljsku utakmicu sa sportskom ekipomdjece sa specijalnim potrebama, koji su oku-
pljeni u NVO Altruista za pomo} osobama sumanjenim sposobnostima Svjetlo iz Sa-rajeva. (N. Hasi})
Mladost Evrope u Sarajevu
SPORT
Pod pokroviteljstvom ”Intesa Sanpaolo” grupacije u Sarajevuse održava međunarodni turnir za mlade
20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 75
KULT MARKETAUTOMOBILI
Porsche 911GT2 RS
GT2 RS je najsna`niji serijski Porsche svih vremena, iz njegovog 3,6-litarskogbiturbo motora je izvu~eno 620 KS. 911GT2 RS }e biti proizveden u seriji od
500 komada, a na raspolaganju evrop-skim kupcima bi}e od septembra 2010.godine po cijeni od 199.500 eura bezporeza.
MOTOCIKLI
BMW GSKako bi obilje`ili 30 godina GS gameBMW je pripremio ~etiri specijalnamodela R1200GS , R1200GS Adventure , F800GS i F650GS .
Promjene }e uglavnom biti kozmeti~keprirode te dodavanje {titnika za agregati voza~a. Svim modelima }e bitizajedni~ka kombinacija boja, svi }e bitibijeli sa crvenim sjedi{tima saugraviranom GS oznakom.
DESIGN
Corvette Z06Doskora{njitop model
Corvette blago jeunaprije|enza ovu
godinu, prvi put otkako je predstavljen2006. godine. Na listi unapre|enja senalaze pneumatici, komponente ogi-bljenja i ko~ionog sistema. Unapre|enjasu suptilna i ne odnose se na osnovnekomponente pogona. Corvette }e naraspolaganje kupcima staviti i posebanpaket visoko performansnihunapre|enja koji }e nositi naziv Z07.
SUSRETI PRIJATELJA Mladi nogometa{i Milana odmjerit }esnage sa vr{njacima iz regiona
F o t o : M a r i o I l i ~ i }
PREDRAGPA[I]NjegovaBubamara u~estvovat }ena turniru uSarajevu
PREDRAGPA[I]NjegovaBubamara u~estvovat }ena turniru uSarajevu
Konkurs za kratku pri~u raspisao jeUpravni odbor Knji`evno-kulturne mani-festacije Susreti Zija Dizdarevi} . Do 15.
septembra, svi zainteresovani, svoje kratkepri~e, a sa maksimalno 18.000 otkucaja,mogu slati na adresu: Knji`evno-kulturnamanifestacija “Susreti Zija Dizdarevi}”,Bosanska 99, 71270 Fojnica.
Sarajevski ratni teatar - SARTR ovegodine slavi osamnaest godina postojanja.Obilje`avanje jubileja po~eli su sa 180.izvedbom Ay, Carmele , najuspje{nijompredstavom poslijeratnog bosanskoherce-gova~kog teatra. Po tekstu JoseaSanchisa Sinisterrae, podsje}amo, ovu
predstavu re`irao je Robert Raponja.
U utorak, 18. maja, u sarajevskojGaleriji Collegium Artisticum , otvorena jeizlo`ba radova profesora i saradnikaAkademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.“Povodom obilje`avanja {ezdeset godinapostojanja i rada Univerziteta u Sarajevu, uprostoru Galerije predstavilo se 60 izlaga~asa oko 120 radova.”
Bosansko narodno pozori{te Zenica
ove godine obilje`ava 60 godinapostojanja, te ovom prilikom i njima~estitamo! A od 28. maja do 2. juna je iorganizator je 9. festivala bh. drame Zenica2010 . Festival , na velikoj sceni BNP-a,otvara predstava Balon od kamena - mojasje}anja, reditelja Filipa Grinvalda.
Jo{ smo u Zenici. U galerijskomprostoru tamo{nje Sinagoge otvorena jeizlo`ba slika i kerami~kih skulptura, autoraSmaila Bate Bostand`i}a. Ovaj umjetnikro|en je u ^apljini. Na otvaranju Izlo`be istaknuto je da su njegove kerami~ke figurei maske, kao i ulja na platnu reprezentativniprimjeri apstraktnog ekspresionizma.
Centar za djecu bez roditeljskogstaranja Duga iz Kulen-Vakufa i Gradskagalerija iz Biha}a organizatori su 9. likovne kolonije , 29. maja. Ova kolonija imahumanitarni karakter, a sva prikupljenasredstva od prodatih slika idu u korist{ti}enika Duge .
Na ovogodi{njoj dodjeli Porina
Vi i Va{i Fiumensi nagra|eni ste~etiri puta: za album godine, zanajbolji rock album, najbolju izvedbugrupe sa vokalom i najbolji koncertnialbum.
Imali smo ~etiri nominacije iosvojili ~etiri Porina . Ba{ kao i pro{legodine! A kad me pita{ koliko smomi rock bend, ja }u Tebe upitati: Akoliko nismo? Imamo bubnjeve, basgitaru i elektri~nu gitaru. I, sviramorock glazbu pedesetih i {ezdesetihgodina.
Sad je, pretpostavljam, vrijeme
za snimanje novog albuma? Nije. Jer, imamo ~etiri izdanja udvije godine. Na ljeto }emo objavitisingl, na{u novu pjesmu Ki{a , koja }e
biti objavljena u listopadu, a na kompi-laciji Balade 2 . A ja trenutno radimscensku glazbu za dje~iju predstavuBuratino , koja }e premijerno biti izvede-na u lipnju, na Me|unarodnom festivalu djeteta u [ibeniku, koji ove godine slavi
pedeset godina postojanja i pod visokim je pokroviteljstvom predsjednikaRepublike Hrvatske Ive Josipovi}a.
BRACO DIMITRIJEVIĆ, akademik
NENO BELAN, muzičar
Trenutno pi{em muziku zadje~iju predstavu “Buratino”
Selekciju za ovogodi{njePozori{ne/kazali{ne igre u Jajcu ~inila
je mogu}a ponuda bosanskohercego-va~kih teatara, do kraja realna i sao-
bra`ena materijalnoj i dru{tvenojsituaciji, u kojoj, objektivno, egzistiraju
bosanskohercegova~ki teatri. Nisammogla birati nemogu}e, odnosno bilasam prisiljena od ponu|enog izabratinajbolje! Jedini vrjednosni kriterij, kojisam uzela, jeste pitanje temeljnekvalitete svih ostvarenja. Istina, nisammogla uspostaviti sna`niju referenciju uodnosu na teatarske, evropske tokove, sobzirom da je tek pet-{est predstava
blizu tog nivoa kvalitete. Sve ostalo {tomi je ponu|eno u
bosanskohercegova~kim teatrima nemaozbiljniju, a {to je najgore ni naro~itoozbiljniju situaciju promatranjadru{tvene situacije. Neke od predstava umojoj selekciji pokazuju, ipak, da bosanskohercegova~ki teatar ima vitalan refleks, kako prema ~itanju klasike (Gra|anin
plemi} ), tako prema regionalno vrijednim dramati~arima
(Totovi ), da neki teatri posve}uju
pa`nju zna~ajnim piscima na{egregiona (K i{).
Postoji li neki tematski okvir ilinit kojom ste povezali sve te predstaveu jednu cjelinu?
Naravno da je ovakav, kao i svakidrugi selektorski izbor, pitanje li~nogafiniteta, ali postoji zajedni~ki sadr`alacsvih izabranih ostvarenja: kvalitetnagluma~ka ponuda, a unutar nje, poseb-no, kvalitetno `ensko “gluma~ko
pismo”. Predstave su pokazale i eviden-tan nedovoljan tehni~ki potencijal na{ih
pozori{ta, evidentno zaostajanje zatehni~kim uvjetima, koji su daleko odzadovoljavaju}ih, a kamoli da mogukonkurisati evropskoj kvaliteti. Ipak, uzvrijedna gluma~ka i re`iserska ost-varenja u ovogodi{njoj produkciji
bosanskohercegova~kih pozori{ta,osje}a se `elja i volja da se prevazi|uevidentne te{ko}e materijalne prirode,
koje onda uzrokuju jedan ~itav niz teatarskih neravnina inemogu}nosti da se druga~ije i daleko promi{ljenije ~ita dramskitekst u kontekstu vremena i prilika u kojima teatri djeluju.
Na dan kada se ovaj broj Slobodne Bosne pojavi u prodaji, u Umjetni~koj galeriji BiH bi}e otvorena retrospektivnaizlo`ba Voje Dimitrijevi}a. Povod je sto-godi{njica ro|enja na{eg velikog slikara.
“Direktorica Umjetni~ke galerije BiHMeliha Hused`inovi}, kustosica IvanaUdovi~i}, arhitekta Stjepan Ro{ i jaodlu~ili smo da izlo`imo osamdesetakslika Voje Dimitrijevi}a. I to od prvesa~uvane slike, ra|ene u tehnici ulje naplatnu , Kraj pe}i iz 1930., {to je zapravoi prva ekspresionisti~ka slika na ovimprostorima. Ona nazna~uje Vojin ekspre-sivni, {iroki potez i ve} ga svrstava u modernisti~ki orijentisaneslikare. To je slika koja je nastala prije njegovog odlaska naakademiju. Vojo je prvo studirao u Beogradu, a onda, 1937. i1938., i na Akademiji André Lothe u Parizu. U tom periodunastale su, izme|u ostalih, i slike [panija 1937 i Sje}anje namoju zemlju Bosnu, koja je uni{tena 1941. godine. Potom,preko tih predratnih pejsa`a i portreta, dolazi poslijeratni peri-od. Dakle, ni{ta iz tog ratnog dnevnika ne}e biti ovdje, jer }esve te grafike i crte`i uskoro biti postavljeni u Historijskom
muzeju BiH. Pa do slika poputKatastrofa ili Prije oluje, koje sukoloristi~ki ekspresivne i njegov opro{tajod figurativnog slikarstva”, obja{njavaakademik Braco Dimitrijevi}, sin VojeDimitrijevi}a.
Dan prije otvorenja Izlo`be na{egsagovornika smo upitali i sa kakvimemocijama ulazi u njenu postavku: “Prijesvega, imam veliku dozu odgovornosti, ipuno vi{e odgovornosti nego dapripremam svoju izlo`bu. Jer, jednom mise doga|a stogodi{njica o~evog ro|enja.I, ne samo da je ova izlo`ba dobar prim-
jer kako je jedan ~ovjek mijenjao konfiguraciju slikarstva u jed-nom podneblju ili u jednoj dr`avi, nego je i cijelim svojimdru{tvenim anga`manom mijenjao kulturnu klimu, ~ak ifizionomiju geada. Tako je u poslijeratnom periodu sprije~ioru{enje Ba{~ar{ije , jer su se neki ljudi, ortodoksnih pogleda,htjeli obra~unati sa svime {to je staro i {to je tradicija”, veliBraco Dimitrijevi}. Izlo`bi }e biti promovisana i obimna mono-grafija posve}ena, dakako, Voji Dimitrijevi}u, a koju je priredioStjepan Ro{.
Nisam mogla birati nemogu}e!
Prof. dr. ZEHRA KREHO, selektorica “29. pozorišnih/kazališnih igara BiH”
Vojo Dimitrijevi} je sprije~io ru{enje “Ba{~ar{ije”
Tu`na djetinjstvaSudbina porodica miliona kineskih migranata, koji krstare zemljom u potraziza poslom, izbila je ovih dana na vidjelo. Slike njihove djece, vezane lancima,koje nema ko da ~uva dok roditelji rade, {okirale su svijet, izvla~e}i ispod tepiha
jedno od najtamnijih poglavlja kineske svakida{njice. Od pedesetih godinapro{log stolje}a, kada su zabilje`ene prve migracije na tlu moderne Kine, vojskamigranata se neprestano uve}avala da bi prije nekoliko mjeseci dostigla brojkuod 230 miliona. Ve} {est decenija, me|utim, kao da se u `ivotu ovih ljudini{ta nije promijenilo. I dalje su taoci upravo toliko starog pravila po kojemse strogo evidentiraju `itelji sela i gradova. Poznat kao hukou sistem,ovaj na~in stroge “diobe” stanovni{tva u~inio je seljake migrante obe-spravljenim u odnosu na sunarodnike stalno naseljene u gradovima.Da bi uop}e po~eli `ivot na asfaltu, moraju najprije da zatra`e privre-
menu radnu i boravi{nu dozvolu koje se, naj~e{}e, izdaju samo nagodinu dana. U slu~aju da ih dobiju, potra`i}e posao za koji }e, akoga uop{te na|u, primiti nekoliko puta manju nadoknadu od svojeurbane stalno naseljene sabra}e. Prema Kineskom statisti~kombirou, ovi ljudi za dvanaestosatni rad naj~e{}eprimaju samo 100 eura mjese~no. Pritom,petini ni ova svota ne biva ispla}ena u cjeli-ni a prvi novac u prosjeku dobiju tek poslije~etiri mjeseca. ^injenica da je trenutnivi{ak radne snage na selu izme|u 150 i170 miliona, ~ini da mnogi pripadnici ovenevesele vojske ostaju u gradu, ~ak i beznadoknade sve dok im poslodavacobezbje|uje krov i hranu. U portret savre-menog kineskog nomada sa sela utkao se i
podatak da ve}ina radi bez ugovora, ~esto bezslobodnog dana. Ina~e, 80 procenata njih nemapenziono i zdravstveno osiguranje, pravo na stan. Ugradu naj~e{}e `ive u barakama za kolektivni smje{taj,bez tu{eva i tople vode, djecu ne smiju da {koluju udr`avnim ve} u skupim privatnim {kolama za migrante i ve}na prvom susretu sa asfaltom ~eka ih vojska “agenata” koji popaprenim cijenama posreduju u zapo{ljavanju. Za ve}inu ovihstradalnika, {kolovanje djece, briga o svim ~lanovima porodice,posebno roditeljima i izgradnja komfornih domova predstavljajuglavne motive za avanturu zvanu grad. U ime njih, pristaju dabudu “gra|ani drugog reda” i ilegalci u vlastitoj zemlji,prekr{ioci zakona koji rade bez dozvole, opstaju}ina plo~niku i po isteku boravi{ne vize.Poku{avaju}i da povrate izgubljeni identitet,
migranti sve ~e{}e pokazuju otvorenonezadovoljstvo. Godine 2005. samo uGuandong provinciji, {trajkovali su nimanje ni vi{e nego 10.000 puta. Iako
jo{ bez konkretnih poteza vlasti, ovaj isli~ni protesti ipak su natjerali narazmi{ljanje. Tako je Peking najavioda }e diskriminacioni hukou najvje-rovatnije upotpunosti ukinuti, dok seHong Kong trenutno nosi mi{lju daprivremene boravi{ne dozvole zamijenitrajnim. Doseljenicima u [angaju i[end`enu izdate su ~ip-kartice sa li~nimpodacima, kako bi se kontrolisalo njihovo kre-tanje i kori{tenje prava na javne usluge.
Fudbalski klub Borac iz Banje Lukeosvojio je Kup Bosne i Hercegovine u fud-balu. Sa @eljezni~arom iz Sarajeva ku}i su
odigrali 1:1, a na gostovanju na Grbavici 2:2,{to im je bilo dovoljno za pehar. Zaslu`eno,po{teno, pametno!
Ali, ovo nije prvi put da Borac osvajakup. Desilo se to i u onoj biv{oj dr`avi, kadasmo svi mi, i ovi i oni, imali veliku fudbalskuligu. Pobijedili su 1:0 tada neprikosnovenuCrvenu zvezdu , sa Draganom Stojkovi}emPiksijem na ~elu, i osvojili Kup Mar{ala Tita.
Finale Kupa odigrano je na stadionu JNAu Beogradu, 11. maja 1988. godine. Ako toikoga interesuje, ovu utakmicu sudio je
Bla`o Zuber iz Ba~ke Topole. Pobjedni~kigol za Borac postigao je Senad Lupi}, u{ezdesetoj minuti utakmice. A tim iz BanjeLuke utakmicu je odigrao sa ovih jedanaestigra~a... Plus dvije izmjene: Karali},Malba{i}, Mataja, Bilbija, Z. Lipovac,[pica, Durgutovi} ([ijakovi}), Mateji}, S.Be{irevi}, Popovi}, Lupi} (Lemi}). Trener je bio Zoran Smileski.
A i to je bilo zaslu`eno, po{teno, pamet-no. Zabili Zvezdi gol i onda prednostznala~ki sa~uvali. Vratili su se u Banju Luku
sa “najdra`im trofejom”, i pobjedu proslavilina sada{njem Trgu Krajine pred vi{e deseti-na hiljada svojih navija~a. Vulturesa.
I tada su im u Beogradu, ba{ kao i sadau Sarajevu, ovog 19. maja, aplaudirali navi- ja~i. Zato {to su Kup i onda i sada osvojilizaslu`eno. U me|uvremenu se desilo...Znate ve} {ta. Ali, Grbavica je ostala dosto- janstvena, ba{ kao {to je uvijek i bila.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
P A T I N A S T A K U T I J A
S T R I P A R T I S T
Bajka o “Borcu” i Senadu Lupi}u
FK “BORAC”
OSVOJIO JE “KUPMAR[ALA TITA”1988. GODINESenad Lupi}postigao jepobjedonosni golu utakmici protivCrvene zvezde
ledamo desetine televizijskih kanala, pa mislimo daznamo {ta se de{ava u svijetu, a ne znamo ni{ta.
Uskoro }emo gledati Svjetsko prvenstvo u nogome-tu, a ne znamo kako poslije aparthejda stoji stanovni{tvokoje nije crna~ko, ima li osvete, dobija li degenek?Kakav je `ivotni standard u dr`avama koje su nastale
poslije raspada Sovjetskog saveza? Poznato nam je da suSAD najbogatija zemlja na svijetu, a kako tamo `ivisirotinja koja je na ivici gladi? O tome i o s li~nim situaci-
jama mnoge svjetske informativne agencije {ute, va`no jeda se zna kako pederi u Holandiji imaju sva prava.
Ne}emo i}i daleko, zaustavimo se u kom{iluku, naKosovu. Svakodnevno srbijanske televizije obavje{tavaju{iru i u`u javnost kako Albanci na razne na~ine {ikanira-
ju kosovske Srbe, a ne znamo kako im vra}aju Srbi, po{tone gledamo televiziju na albanskom, a i ne znamo taj
jezik. Dodu{e, upoznati smo kako se obilje`avagodi{njica Blajburga, do{la raja s usta{kim kapama,ko~operi se na njima slovo ”U”, a tuda se smuca i IvoMiro Jovi}.
Ne}emo nikuda izvan ove na{e zemljice, pa se opet nemo`emo uhavistiti ko je u pravu. Evo dvadesetgodina nate`u se ko govori istinu, pa nikako da se
na|u na sredini. Svaku no} na Federalnoj televiziji, i nadrugim probo{nja~kim, govori se sve najgore o RepubliciSrpskoj. Evo ~ekam veoma dugo da ve} jednom propadnetaj entitet, a ono ni{ta. Upeo se Bakir Had`iomerovi} isve najru`nije istresa na Milorada Dodika, a ovaj muodgovara istom mjerom preko svoje televizijske mre`e.Ve} du`e vremena to mi je postalo dosadno, pa vi{e ne
gledam 60 minuta , {to da kvarim o~i na nekim ublehama.Zanimljivo da je Vanja Furtula, novinarka, s BHT1 pre{la na TV RS. Zanimljivost se nalazi u tome {to jenamah se pre{altala, pa kako je donedavno ru`ila srpskientitet, sada ru`i Federaciju, ponajvi{e Sarajevo. Tako jeme|u novinarima, poka`e{ im prstom i napuca{ ih, a oniodmah po~nu kevtati. Ali i mi imamo svoje nacionaliste,kao {to Salih Brki} ne prestaje da kuka za bo{nja~kim`rtvama, jedino se jo{ nije nau~io da ~ita kako valja.
Ni{ta nisu bolji novinari od politi~ara, sva|aju se ~imse upale reflektori. I ne zna{ ko je u pravu, Federalnatelevizija ili BHT1. Lova je u pitanju, ne zna se ko jekome du`an, ali se zna da i jedni i drugi preko malogekrana upu}uju ru`ne rije~i, prigovaraju onima drugima{to uzimaju sumnjive svjedoke. A je li Odoba{i} ili je
Amor Ma{ovi} iz SDA u pravu nije va`no, glavno je dase prepirka vodi oko mrtvih, pa ko `iv ko mrtav.
Kada sam ~uo da je dostojanstveni profesor filozofijeUgo Vlaisavljevi} poslije snimanja jedne TV emisije ukuloarima izvrije|ao i ispsovao novinarku Starta Rubinu^engi}, shvatio sam da vi{e me|u piscima nema ugla|enih ifinih intelektualaca, nisu vi{e iz Finske. Zato se izvinjavamgospo|i ^engi} u ime mu{kog roda, nisu svi {to grade imid`
pristojnog uvijek takvi, pokvario ih Fahrudin Radon~i}.Ali, ima televizijskih novinara, kao i onih op}e prakse,
koji dr`e do svog ugleda, samo je te{ko napipati gdje senalaze. Ako ka`em da poznajem neke koji se bore za na{esiromahe, da sam upoznao zapisiva~e koji ne drukaju samoza svoje pleme, za svoj rod i porod, mo`da mi ne}etevjerovati, {to zna~i da pretra`ujete po kanalima samootpadne vode, samo gledate onaj {ljam {to se voli lentrati
pred kamerama. Kao {to ~ovjek treba birati {ta jede, isto takomora dobro paziti {ta ~ita, jer ima otrova koji neopa`eno
prodiru.
Da nije va`no novinarstvo, a posebno televizija, ne bi seovoliko oko ove igra~ke sva|ali politi~ari. Nikakonisam mogao da pojmim {to se Aliji Behmenu dopao
TV 99, dok mi u pasja~u nije u{lo da Zlatko Lagumd`ijamnogo voli da uza se ima mikrofon i kameru, pa {to god
pomisli da ima zapisano i uslikano. Me|utim, propala stvar, jo{ su se oko te televizije posva|ali s Na{om strankom, pa je propao cijeli pazar. Na{la se Al D`azira , svjetska TV ku}a,voljna da kupi propali TV 99. Ba{ sam pomislio da je fino daneko ho}e da pomogne na{oj propaloj firmi, kad se isprije~ioAlija Behmen, podjebava tu kupoprodaju. To je tipi~no za
na{e ljude: kad se oni ne mogu do~epati kajmaka, valja ga prosuti. Na{i politi~ari `ele da pod svoje uzmu frekvencije, pa je
jagma do}i do njih. Hrvati kukumav~e da im je jedan kanal,ali da nije lokalni mostarski. Da im na poklon ustupi{ nekuteleviziju, bog me ubio ako bi znali {ta bi s njom. Samo bisebe slikali kako pametno govore, a i dobro bi bilo i za unukeda ostanu kasete.
Ovi na{i javni servisi vabe mlade i perspektivne kadrove,naro~ito hrvatske provenijencije, kako bi se di~ili multikul-turom. Pa su izme|u ostalog uzeli mladu voditeljicu IvanuVidmar, da ukra{ava emisiju svojim hrvatskim jezikom, aona zapravo govori hercegova~ki. Ako imate nekog perspek-tivnog da zna ~itati, obavezno ga gurnite na televiziju. Va`no
je samo da zna slu{ati.
SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.80
HRONIKA IZ MALOG MOZGA
Da nije važno novinarstvo, a posebno televizija, ne bi se ovoliko okoove igračke svađali političari; nikako nisam mogao da pojmim što seAliji Behmenu dopao TV 99, dok mi u pasjaču nije ušlo da ZlatkoLagumdžija mnogo voli da uza se ima mikrofon i kameru, pa što godpomisli da ima zapisano i uslikano
Samo pomahnitalisljedbenici etničkogčišćenja i genocida moguslaviti nastavljanje
tradicije i identitetaVojske Republike Srpske
“Vojska Republike Srpske nastala je uiznu|enim politi~kim okolnostima, kao izrazegzistencijalne nu`de da se na organiziranvojni~ki na~in za{tite ugro`eni interesi srp-skog naroda na teritoriji BiH“, rekao jeNeboj{a Radmanovi}, ~lan Predsjedni{tvaBiH, ~etiri dana nakon europskog Danaantifa{izma, 13. maja 2010. godine, naproslavi Dana Vojske Republike Srpske i 3.
pje{adijskog puka “Republika Srpska“ uBanjaluci.
Rajko Kuzmanovi}, bosanskohercego-va~ki akademik i aktualni predsjednik RS,povodom iste “slave“, dodao je kako “Puku svakom slu~aju nastavlja tradiciju VojskeRS i njen identitet“.
Isti dan, tijekom svoje prve posjeteRepublici Srpskoj, Patrijarh srpski Irinej jeu Bijeljini “izrazio veliku radost {to je danassa srpskim vjernicima, na prostorimazemlje krvlju natopljene“.
Tobe jarabi!
Pljuvanje je to u obraz povijesnoj istini icivilizacijskim ste~evinama - bezpresedana.
Mogu li ini Radmanovi}i i Kuzmanovi}izamisliti neke Gani}e i Silajd`i}e, kakoslu`beno i javno, negdje u bosanskoherce-gova~kom Podrinju, slave godi{njicu 13.oru`ane brdske divizije SS-a Hand`ar (13.Waffen-Gebirgs-Division der SS Handschar).
Naime, iako je ta divizija mo`da nastalai u “iznu|enim okolnostima, kao izrazegzistencijalne nu`de da se na organiziranvojni~ki na~in“ (od ~etni~ke kame, op.a.)za{titi ugro`eni (muslimanski, op.a.) narodna teritoriji BiH“, ona je upotrijebljena zaprimarno fa{isti~ke potrebe Adolfa Hitlera injegova sluge Ante Paveli}a.
Za razliku od “Hand`ar divizije“, koja jenastala i posljedi~no ~etni~kim klanjimamuslimanske “neja~i“, “Vojska RepublikeSrpske“ je osnovana sukladno dvjestogo-di{njim velikosrpskim pretenzijama, snamjerom etni~kog ~i{}enja tu|eg teritorija
i njegova “prisajedinjenja otad`bini“, {to jenotorna, me|unarodno priznata, ~injenica.Dakle, unaprijed je osmi{ljena kao osva- ja~ka vojska.
Pojedina~no, ~asno, moralno i herojskodr`anje tisu}a boraca i ~asnika VRS, nemo`e poni{titi povijesnu istinu kako jeRepublika Srpska nastala kao, kolektivno -
ne~asno, nemoralno i u kona~nici (zbogoru`ane nadmo}i), kukavi~ko i nepo{tenodjelo.
Kolektivna odgovornost je vidljiva ukolektivnom slije|enju vo|e i ideolo{kogcilja – na izborima, referendumima,regrutaciji, a pojedina~na odgovornost jevidljiva u na~inu ostvarenja tog cilja – represijom, ratnim zlo~inom i genocidom.
I sad, 15 godina nakon njenih, i geno-cidnih, me|unarodno verificiranih zlodjela,umjesto da se posrami i samouni{tiodlaskom u ropotarnicu povijesti, kao
Schutzstaffel (SS) i Usta{e NDH, VojskaRepublike Srpske, (zahvaljuju}i i be{}utnoegoisti~nim me|unarodnim centrima mo}i),putem sljedbenika velikosrpske ideologije,prkosi i prijeti nedavnim `rtvama te demon-strira “nastavak tradicije i identiteta“ slave}isvoj krvavi pir.
Jer, Patrijarh srpski Irinej, u Bijeljini,“izra`ava veliku radost {to je na prostorimazemlje“ koja je, Plav{i}kinim slu`benimblagoslovom Arkanovog ubijanjaMuslimana -”krvlju natopljena“.
Kao {to, s jedne strane, slu`beni pred-stavnici hrvatske dr`ave otvoreno priznajukako su “Jasenovac 1941. - 1945. i hrvats-ka politika prema BiH 1991. - 1995.“ povi- jesna ljaga na obrazu hrvatskog naroda, aonda{nji Paveli}i i nedavni Bobani njihovasramota, isto tako, s druge strane, srpskizvani~nici obje RS (Republike Srbije iRepublike Srpske) moraju priznati kako su“Ravnogorski pokret“ 1941. - 1945. i“Srebrenica“ 1991. - 1995., povijesna ljagana obrazu srpskog naroda, a onda{njiDra`e i nedavni Radovani njihova sramota.
U protivnom – nema mira na Balkanu.
U onoj mjeri u kojoj izostanu osude“hrvatskog Jasenovca“ i “srpskeSrebrenice“ te u onoj mjeri u kojoj se Hrvatii Srbi budu pona{ali sukladno svojim povi- jesno osu|enim velikodr`avnim ideologija-ma, u toj mjeri }e Muslimani pjevati“D`ihadom se Bosna brani“ – “do istrageva{e ili na{e“.
Samo pomahnitali jaha~i zvjerskihtekovina, “humanog preseljenja“, etni~kog
~i{}enja i genocida, mogu tra`iti “nastavljanje
tradicije i identiteta“. Samo oni mogu inzis-tirati na konfederalizaciji BiH, te`e}i ukona~nici – “samoopredjeljenju do otcje-pljenja“.
Dok je njih - nema integralne i pros-peritetne BiH. Pre{u}ivanjem te ~injenice itoleriranjem raznih Dodika, pa i ^ovi}a – poma`emo im. Poma`u}i im, ~inimo zlo -
ne~injenjem.
Podrazumijeva se kako Bo{njacima nesmije pasti na pamet plagiranje velikosrp-ske odnosno velikohrvatske ideologije – unato~ nedavnoj tragi~noj pro{losti. Jer,bujanje bo{nja~kog {ovinizam samo bipoticalo (privremeno) prekinut procesa -“rasturanja BiH“.
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba
NOVO! SMS komentari!Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova.Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 ––––––––––––––––––-(tekst komentara)
Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.
Vi znate za{to smo najbolji!
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD