Sloboda i Moral

SLOBODA I MORAL -- REGULACIJA ODNOSA

to je sloboda? to je moral? Izrecite spontano svoje odgovore.

Da li vas uvid do kojeg ste doli zadovoljava?

Mislite li da sve znate ili su vam se otvorila neka pitanja? Koja?

Donosimo misao iz jednog filozofskog teksta u kojem se meu ostalim govori o slobodi i o moralu.

ovjek se raa slobodan, a ipak je svagda u okovima.Jean Jacques Rousseau: Drutveni ugovor

ovjek se raa slobodan, a ipak je svagda u okovima."

Reenica se moe razumjeti u kontekstu itavog tog djela, ali nam moe puno rei i uzeta zasebno.

Odaberite tri kljune rijei u ovoj reenici.

SLOBODA OVJEK OKOVI

OVJEK

SLOBODA OKOVI

OKOVI

SLOBODA OVJEK

SLOBODA, OVJEK, OKOVI

Ne bismo znali da smo u okovima da nemamo svijest o slobodi.

Sloboda je stanje koje se ne zadovoljava sa postojeim.

Slobodan ovjek vidi okove koje treba skinuti da bi to vie bio ono to jest.

OVJEK se raa SLOBODAN, a ipak je svagda u OKOVIMA."

Da li se u ovoj misli podrazumijeva i rije moral?

Postavite pitanje u kojem e biti sadrane sve tri kljune rijei, a na njega e odgovor biti moral.

to to nedostaje ovjeku da je, premda slobodan, uvijek u okovima? Moral.

to je to to slobodnog ovjeka stavlja u okove? Moral.

Nai okovi:

teki ivotni uvjeti, ne moemo ono to bismo htjeli

ograniavaju nas autoriteti kojima smo podreeni, vre prisilu htijui da vrimo njihovu, a ne svoju volju

nemamo drutvene moi, mogunosti utjecaja na druge

nemamo znanja, sposobnosti, volja nam je slaba pa posustajemo

nestrpljivi smo, gubimo povjerenje u sebe i druge i u ono to radimo

Jednom rijeju, ega nemamo?Nemamo morala.

Jednom rijeju, to nas to sputava?Moral.

Sloboda i moral regulacija odnosa

to znai: nekome podii moral, nekome biti moralna podrka?

Nae moi:

SlobodaOsjeajiUmMoralna svijest

Podigni glavu, usmjeri pogled prema gore - u okovima si, ali nisi nemoan!

Naa mo je prije svega u naoj slobodi. To znai da imamo slobodnu volju. Moemo birati.

nismo slobodni birati sve ono to se s nama zbiva; slobodni smo na izabrani nain odgovoriti - pokoriti se ili pobuniti, biti oprezan ili smion, osvijestiti se ili se prepustiti

Ako izaberemo neslobodu onda smo imbecili

Imbecil je onaj koji vjeruje da nita ne eli, onaj koji kae da mu je svejedno, onaj koji se sav pretvorio u zijevanje

Imbecil je onaj koji vjeruje da eli svata, prvo to mu padne na um kao i suprotno onome to mu je palo na um: u isti mah otii i ostati, plesati i sjediti, vakati enjak i dijeliti njene cjelove,

onaj koji ne zna to eli, niti se trudi to provjeriti. Oponaa elje svojih susjeda, ili im naprosto pravi inat.

onaj koji zna da eli, i zna to eli, ali on to eli mlako, sa strahom, odnosno sa malo snage. Naposljetku uvijek ispadne da uini ono to nee, a ono to hoe ostavlja za sutra, bude li tada kojim sluajem bolje raspoloen onaj koji eli snano i estoko, poput kakva divljaka, no samoga sebe zavarava u odnosu na stvarnost, pa se uveliko zbuni pa pobrka dobar ivot s onim to e ga sasvim upropastiti.Savater: Etika za Amadora

Naa sloboda nije svemona ono to smo poduzeli ne moramo neizbjeno postii

Ima stvari koje ovise o mojoj volji, ali ne zavisi sve o mojoj volji.

U svijetu postoje mnoge druge volje i mnoge potrebe. Sukobi su neizbjeni, no i u njima smo slobodni

Tvoja mo su i tvoji osjeaji. Ti voli, ti suosjea s drugima. Ti se zgraa nad nemoralom.

Moe imati svoje osjeaje.

Nije zlo biti alostan kao to nije uvijek dobro biti veseo

Zlo je nemati svoju alost i svoju radost

Ne moemo izbjei stanja nelagode dosade, nestrpljenja, zbunjenosti, srama, razoaranja, tuge, krivnje, lijenosti, straha, netrpeljivosti, zavisti, mrnje, pohote, pohlepe...

ALI, ako ih ne moemo prepoznati, suoiti se s njima, nadzirati ih i usmjeravati, nanosit emo tetu i sebi i drugima

Naa mo je i na um. Mi mislimo.

Nae miljenje moe biti slobodno. Moemo imati svoje misli.

Mislim, dakle jesam.

Moj susjed misli, dakle ja jesam.

Misli koje mislimo davno su bile ve izreene i to puno uvjerljivije, dosljednije, ali to ne umanjuje njihovu vanost ako ih zaista mislimo

Mnogi ljudi nemaju svojih misli, preuzimaju miljenja od drugih. Zato su im te misli blijede i nemone. Nisu ideje ve idoli

Misli koje sami mislimo mogu biti i krive, ali su vrjednije od ispravnih misli koje smo samo prihvatili

Svoje misli, ako zaista mislimo, moemo dalje produbljivati tako da ne mislimo samo originalno ve i ispravno,

a idole moemo samo izvikivati ili ih sipati kao iz rukava. Oni se ne mogu produbljivati jer nemaju ivota u sebi.

Naa najvea mo, ali i nemo, je naa moralna svijest, ovisi o tome koliko je razvijena

To je svijest o tome to inim, to bih trebao, a to ne bih trebao initi

To je svijest o tome to mi se dogaa, to se ne bi trebalo i to bi mi se trebalo dogaati.

To je svijest o tome to se dogaa meu ljudima, to jedni drugima ine

to bi trebalo, to ne bi trebalo, kako bi se moglo initi bolje

Svijest o tome to mi se dogaa i to se dogaa meu nama moemo nazvati istinom

Ne radi se o teorijskoj istini, niti o istini o stvarima.

Ljudi nisu stvari i zato povijest nije matematika

Istinu o nama i o naem meusobnim djelovanju moemo nazvati praktikom istinom

Pitanje praktike istine nije jednostavno.to se ovdje dogaa?

Do istine dolazimo aktivnim uvidom koji omoguuje shvaanje, otkrivanje onog to se nalazi ispod povrine; to je spoznaja veze meu dijelovima unutar cjeline, to je otkrivanje vrijednosti i smisla onog to se dogaa. Ako samo pasivno primamo utiske, misli, miljenja, moemo ih usporeivati, operirati njima, ali ne moemo ui u njih E. Fromm

Magritte: Condicio humana IMagritte: Condicio humana II

Magritte: Condicio humana IProstor u sobi moemo protumaiti kao nau unutranjost, nau svijest. A prostor van sobe kao svijet van nas. Ne vidimo razliku izmeu svijeta kakav jest neovisno od nas i svijeta koji doivljavamo u sebi.

Magrrite nam hoe rei da se probudimo, da se trgnemo, da se oslobodimo jedne velike zablude. Svijet i na doivljaj svijeta nisu jedno te isto. To posebno vrijedi za na doivljaj ljudskog djelovanja.

Magritte: Condicio humana IISlika se ne prostire samo uz otvor na zidu, ve i uz zid. Slika kao da probija zid sobe i i prodire do onog to prikazuje.

Dio slike uz otvor na zidu poistovjeen je s onim to slika prikazuje.

Vidimo, ne samo kako su slika i predmet koji ona prikazuje jedno te isto, ve i to da su oni razliiti.

Aristotel je ovjeka odredio kao bie koje govori. Time ne eli rei da ovjek, naprosto govori, da se slui jezikom.

I robovi su govorili, ali su zapravo bili nijemi jer se njihova rije u zajednici nije sluala. I svi neslobodni ljudi, u bilo kom smislu, zapravo su nijemi, ma koliko govorili.

Razgovor, u pravom smislu te rijei, je mogu samo meu slobodnim ljudima.

Svijet u kojem mi ljudi ivimo jest jezini svijet

Bez jezika ne bismo mogli, ne samo meusobno komunicirati, nego ni pojmiti ono to nas okruuje

Govoriti nekome i sluati ga znai postupati s njime kao sa sobom

Jaka rije pogaa istinu o nama i o onome to se dogaa meu nama

Slobodan i moralan ovjek promilja i izrie svoje prole dogaaje i postupke da bi se lake suoio sa situacijom u kojoj se nalazi

Ispovijesti, dnevnik

Bio sam nemiran, rastresen, sanjarski raspoloen; plakao sam, uzdisao sam, elio sam neku sreu koju nisam poznavao, a za koju sam ipak osjeao da mi nedostaje... Moja mi je uzavrela krv neprestano punila glavu djevojkama i enama; ali budui da nisam znao to bih zapravo s njima, ja sam ih u svojim mislima udnovato upotrebljavao za svoje prohtjeve, ne znajui uiniti vie nita od togaRousseau: Ispovijesti

U drugom polugoditu prvog razreda nabavio sam prvu pravu kompjutorsku igru - Diablo. Kada sam ju pokrenuo ruka mi se tresla od uzbuenja, srce je lupalo kao da e iskoiti van - potpuna srea, rjeenje svih mojih problema! Barem se tako inilo.

Kad sam je odigrao 6 puta, poela mi je biti dosadna, pa sam smiljao kako da doem do novih igrica.

U viim razredima igrao sam sve vie i vie, pa sam neke dane igrao doslovno i do 18 sati. kola je patila zbog moje ovisnosti, no nikada toliko da bi se to jako isticalo. Sva etiri razreda sam proao sa vrlo dobrim uspjehom i to sa minimalnim trudom - uio sam u prosjeku 20 - 30 min na dan.

Za vrijeme odmora izmeu satova nisam izlazio na hodnike ve sam veinom pisao ili prepisivao zadae, uio, radio alabahtere,... jer sam znao da kad doem kui i moram birati izmeu uenja i igranja, uenje nema nikakve anse. I tako sam se provukao kroz gimnaziju uz mnogo spretnosti i neke neopisive, "sluajne" sree. Jedan maturant o sebi kao 16-godinjaku

Moralna svijest podrazumijeva svijest o praktikoj istini,

ali i svijest o onome to bi trebalo biti,

svijest o zakonima koji reguliraju odnose meu ljudima

Razlika izmeu morala i prava

Pravo odreuje onaj minimum koji je potreban da bi se zatitila sloboda pojedinca, njegov ivot i njegova imovina... Moralna pravila podrazumijevaju potivanje pravnih normi ali idu dalje od toga.

Moral se ne zadovoljava samo time da ljudi u svojim odnosima budu zatieni jedni od drugih ve da zadovolje svoje istinske potrebe, elje, da budu sretni.

Potivati zakon a prekraje zakona sankcionirati sretan ivot?

Zato pravni sustav u nekoj dravi loe funkcionira,

zato se trae rupe u zakonima da bi se oni izigrali, zato nema odlunosti u njihovoj provedbi?

Nije li to moda zato to u drutvu nedostaje moral?

Kad bi i osigurali funkcioniranje pravnog sustava da li bismo time omoguili ljudima da ostvare svoje elje i htjenja, da postanu ono to mogu biti?

Provoditi zakone, ne initi nita protiv zakona odlika je zrelih i odgovornih ljudi. Zovemo ih legalisti.

Takvi ljudi se zakonima pokoravaju ak i onda kad ih smatraju nepravednima. Zakon treba potivati sve dok je na snazi.

Nepravedne ili na neki drugi nain neprikladne zakone treba mijenjati i treba se zaloiti za njihovu promjenu. To se dogaa preko za to odreenih institucija i po strogo odreenoj proceduri.

Da li je dovoljno biti legalist?

Kako dugo ovjek moe biti legalist a da ne bude ujedno i moralist. Iskustvo pokazuje da takvi nemoralni legalisti moralno sve dublje tonu sve do prekraja zakona.

Ako se aba nalazi u vodi koja se sporo zagrijava, ona nee ni primijetiti kako je voda sve vie ugroava.

Granice ovdje nisu vidljive, ali one postoje. O, kad bi nas netko na vrijeme upozoravao na nevidljivu granicu, probudili bismo se i trgnuli!

ivjeti u uvjerenju da smo jo uvijek legalni, premda vie nismo moralni, veoma je opasno.

Moral titi nau slobodu, nae dostojanstvo, vrijednosti i radosti ivota. Zato moralnu svijest moramo stalno buditi, kako u sebi tako i u drugima.

Da li se srea postie sluajno ili je pak sretan ivot posljedica slijeda nekih nevidljivih, ali ipak postojeih zakonitosti?

Do tih zakonitosti koje nazivamo najviim moralnim naelima, pravo ne dopire i ne mora doprijeti, one spadaju u podruje morala.

Kroz itavu svoju povijest ljudi su tih zakona svjesni i pokuavaju ih spoznati, uobliiti u neka pravila. Ta spoznaja je uvijek manjkava.

esto se zakonima morala proglaava ono to sputava, ograniava, otuuje od ivota, jednom rijeju - ne oslobaa.

Etika preispituje postojee oblike morala i pokuava odrediti da li oni zadovoljavaju ideju moralnosti, odnosno kakav bi to moral morao biti da ostvarimo svoju sreu i sreu drugih

to bi se dogodilo kad bi ljudi poeli initi sve ono to misle da ih moe uiniti sretnima?

Engleski filozof Thomas Hobbes kae bi ivot bio posve nepodnoljiv.

Nastao bi rat sviju protiv sviju. Ljudi bi ivjeli u strahu jedni od drugih i ne bi bila mogua nikakva radinost i poduzetnost.

U prirodnom stanju je ovjek ovjeku vuk, odnosno grabeljivac i ubojica. To ujedno znai da povjerenje i ljubav meu ljudima nisu ovjeku uroeni, a teko da i mogu nastati.

Drutvo se ne moe organizirati na osnovi ljubavi i meusobnog povjerenja ve zakonitog poretka koji se uspostavlja drutvenim ugovorom.

Njime se ljudi odriu svog prirodnog stanja, prava da rade to ele, i zakonima reguliraju svoje odnose.

Jean Jacques u djelu Drutveni ugovor prihvaa njegovo miljenje da drava nije oblik ivota koji je ljudima uroen, kao to je mravima, na primjer uroeno da ive u mravinjaku, ve je to tvorevina koja je nastala dogovorom meu ljudima.

ovjek je slobodan i sam odluuje o zajednitvu s drugima. Ali u toj ljudskoj prirodi, smatra Jean Jacques, prisutna je potreba za drugim ovjekom i to takva koja se nee ostvariti kroz pokoravanje ve kroz ljubav i povjerenje koje ne poiva na sili i instinktu ve na razumu.

Jean Jacques govori o jednoj sasvim novoj vrsti drutvenog ugovora. Njegova je uloga da oslobodi ovjeka koji je pao u okove civilizacije i politikog sustava u kojem moe biti samo podanik.

To je ugovor koji mora jamiti da e sloboda i ljudskost svakog pojedinca biti sauvana; nita to je ovjek imao u prirodnom stanju ne smije biti izgubljeno.

Naprotiv, ovim ugovorom mora doi do jo vieg stupnja slobode i ljudskosti. Prvotna sloboda bila je divlja jer je bila je zasnovana na nagonu. Sada se uspostavlja sloboda koja poiva na razumu.

Prazna vrea ne moe...

... uspravno stajati.

Lake je ivjeti u svijetu meusobnog povjerenja i potovanja,

nego u svijetu podreivanja i nasilja, gdje dvije treine ivotne snage troimo da otkrijemo to nam drugi spremaju i kako da im uzvratimo.

A ipak biramo ovaj drugi nain.

To je zato to u moralu vidimo......okove,

a ne ono to nas...

...oslobaa