Uvod
Romantizam se u likovnim umjetnostima u potpunosti afirmisao oko
1830. godine.Dominantna crta ovog pravca jeste tenja za slobodnom
inspiracijom. Romantizam eli da stvori umjetnost svog vremena, da
izrazi osjeanja savremenog drutva i da bude aktuelan. Medjutim, on
se isto tako okree i istorijskim temama i priama. Romantiarsko
slikarstvo je snanu inspiraciju dobijalo od literature, posebno od
poezije. Na arhitekturu je romantizam najvie uticao tako to joj je
nametao korienje uzora i i skustava srednjovjekovnog
gradjevinarstva pa se tako javlja imitacija gotskih objekata.
Vajarstvo romantizma je ostavilo neuporedivo manje djela iza sebe u
odnosu na slikarstvo, dok je prva treina XIX vijeka donijela
preokret u evropskoj muzici.
1. Slikarstvo romantizma
Slikarstvo romantizma, slino kao i u knjievnosti, javlja se kao
reakcija na neoklasicizam koji je svojom poetikom sputavao punu
slobodu individualnog stavaralatva. Romantiari ponajprije
naglaavaju slobodu i razmah mate, a izvorita svojim temama nalaze
prvenstveno u legendarnim i istorijskim dogadjajima te, nerijetko,
i u narodnom pjesnitvu. To vrijedi i za romantiarske slikare, koji
posebnu panju pridaju oblikovanju kompozicije i patetinom izrazu,
naglaenom koloritu te uoljivom kontrastiranju.
1.1 Britansko romantiarsko slikarstvo
Odluujui uticaj, kako na mlade, tako i na starije slikare,
izvrio je predromantiarski pjesnik i likovni stvaralac Vilijem
Blejk (1757-1827). On je stvarao i objavljivao knjige svojih
pjesama s ugraviranim tekstom rukom bojenim ilustracijama. Blejk je
raspolagao zamanim repertoarom mikelandjelovskih i maniristikih
motiva. Na njegovoj slici Prauzrok stvari-Bog nalaze se elementi
prerenesansnih oblika. Romantiarska ljubav prema prirodi je uveliko
poveala ljubav prema pejzau kao slikarskom motivu. Najvee domete
romantiarskog pejzaa imamo u djelima Dona Konstebla (1776-1827) i
Dozefa Melorda Vilijama Tarnera (1775-1851). Sve slike Dona
Konstebla prikazuju poznate izglede engleskih krajeva. Bavio se
neopipljivim svojstvima poput: stanje neba, svjetlosti i atmosfere.
Njegovi prikazi oblaka, neba, vjetrova, vode i sl. prepuni su
dramatike i naglaenog doivljaja. Njegove znaajnije slike su: Pogled
na Epsom, Vajvanho park u Eseksu, Obala kod Brajtona, Katedrala u
Salisberiju i dr. [footnoteRef:2] Katedrala u Salisberiju [2:
http://en.wikipedia.org/wiki/John_Constable#mediaviewer/File:John_Constable_-_Salisbury_Cathedral_from_the_Bishop%27s_Garden_-_Google_Art_Project.jpg]
Vrhunac u likovnim umjetnostima, engleski romantizam dostigao je
u slikama Vilijama Tarnera. Kao i Konstebl, i on je pravio
mnogobrojne studije prirode, a prizore koje je odabirao
zadovoljavali su naklonost romantiara prema ivopisnom i uzvienom, a
to su planine ili mjesta povezana sa istorijskim dogadjajima. Mnogi
od njegovih pejzaa vezani su za knjievne teme.Neke od Tarnerovih
slika su: Unitenje Sodome, Hanibalov prelaz preko Alpa, Zaliv sa
hridinama, Norhemski zamak u svitanje, Hastings, Brod s
robljem.
[footnoteRef:3] Brod s robljem( 1839) [3:
https://www.google.me/search?q=William+turner]
1.2 Njemako romantiarsko slikarstvo
I u Njemakoj je pejza bio najbolje ostvarenje romantiarskog
slikarstva. Na slikama najznaajnijeg njemakog slikara Kaspara
Davida Fridriha (1774-1840) nema traga od obojene pare. Njegove
linije su otre, atmosfera je prozrana, a prizori su statini. Kaspar
David Fridrih je bio jedan od prvih umjetnika koji je slikao zimske
pejzae u kojima je zemlja prekrivena potpuno snijegom i ledom i
unio poseban prirodni ivot u njih. Par njegovih slika su : Jutarnja
svjetlost, Ljubavni par posmatra mjesec i jedna njegova
najpoznatija slika jeste Brodolom Nade (1824). Fridrihu je
inspiraciju za ovu sliku dao jedan dogadjaj, kraj jedne zlosrene
ekspedicije u Beringov moreuz. [footnoteRef:4]Brodolom Nade (1824)
[4:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Caspar_David_Friedrich#mediaviewer/File:Caspar_David_Friedrich_006.jpg]
1.3 Francusko romantiarsko slikarstvo
Prvi romantiarski slikar u Francuskoj bio je Teodor eriko
(1791-1824), koji je kao dvadesetogodinji mladi naslikao svoje prve
slike Oficir Carske garde na konju i Ranjeni oklopnik naputa
bojite. [footnoteRef:5] [footnoteRef:6] [5: Oficir Carske garde na
konju, Teodor eriko] [6: Meduzin splav (1818-1819)]
Njegovi glavni uzori bili su David i Mikelandjelo. Svoje slavno
djelo Meduzin splav eriko je naslikao u periodu od 1818. do 1819.
godine.Slika je nastala na osnovu stvarnog dogadjaja kada je dravni
brod ,,Meduza pretrpjela brodolom na obali zapadne Afrike s posadom
od vie stotina ljudi. Sliku Meduzin splav eriko je naslikao sa
mnogo realistikih elemenata opisujui uzbudjenje ljudi na splavu
kada su ugledali brod koji e ih spasiti.Glavni predstavnik
francuskog romantizma bio je Een Delakroa (1798-1863). U koloritu
njegovih slika ima jakih tonova boje, obojenih senki i naporedo
postavljenih komplementarnih boja. Delakroovo slikarstvo se
oslanjalo na barokno slikarstvo. Javnosti je postao poznat 1824.
godine nakon izlaganja njegove slike Pokolj na Hiosu gdje prikazuje
borbe Grka protiv Turaka. Njegove slike najveim dijelom
predstavljaju dogadjaje koji su vremenski udaljeni od zbivanja
njegovog doba. Druga njegova karakteristika jeste njegovo
insistiranje na izuzetno napetim trenucima ak i kada obradjuje teme
koje nijesu istorijske. Ostala Delakroova djela su: Sloboda vodi
narod, ena i papagaj, Otmica Rebeke, Arapi i dr.
[footnoteRef:7] [footnoteRef:8] [7: Pokolj na Hiosu, Een
Delakroa] [8: Sloboda vodi narod, Een Delakroa]
[footnoteRef:9] [9: ene iz Alira, Een Delakroa]
Iz takozvane barbizonske kole potekla su trojica francuskih
majstora Teodor Ruso (1812-1867), Fransoa Mile (1814-1875) i Kamij
Koro (1796- 1875). Poslednja dvojica se ubrajaju u najsjajnije
romantiarske slikare. Mile je slikao pejzae (Proljee) i prizore iz
svakodnevnog ivota : Sijai, Drvosjee, Sakupljaice i druge. Koro je
najvie slikao poetske pejzae prefinjenih nijansiranih boja poput:
Most u Montu, Crkva u Mariselu, Homer i pastiri.
Poslednji francuski romantiar i prvi realist istovremeno, bio je
Onore Domije (1808-1879). Domije je gotovo cijelog ivota davao
satirine crtee kao priloge raznim pariskim nedjeljnim listovima. On
je naslikao dosta slika s izrazito romantiarskim temama medju
kojima je najpoznatija Don Kihot. Kod junoslovenskih naroda,
najsnaniji predstavnik romantizma bio je srpski pjesnik i slikar
ura Jaki (1832-1878). Njegove poznate slike su: ena s lepezom,
Pogibija Karadjordja, Devojka u plavom.
2. Romantiarsko vajarstvo
U toku 30-ih godina, neobarokno vajarstvo dalo je jedno
remek-djelo: reljefna skupina Marseljeza (1833-1836) koju je
izradio Fransoa Rid (1784-1855). Vojnici, dobrovoljci iz 1792,
okupljeni da brane republiku, jo uvijek su klasino odjeveni, ali
duh slobode iznad njih prenosi na itavu grupu svoj snani zamah
unaprijed. Rid je isti elan otjelotvorio u jednoj jedinoj figuri;
spomenik maralu Neju (1853). Antoan Bari (1796-1875) stvara djelo
Jaguar prodire zeca.
3. Romantiarska arhitektura
Za arhitekturu ovog pravca se moe rei da se sporo mijenjala u
XIX vijeku. Ona je dugo bila podvrgnuta strogim neoklasicistikim
tehnikim i estetskim pravilima i naelima gradjenja.U tehmiku
gradnje sve vie ulaze novi materijali, prije svih gvodje. Belane je
1811. godine upotrijebio gvozdene grede za izgradnju kupole itne
pijace u Parizu, dok je 1816. gvodjem ukrasio enterijere
Kraljevskog paviljona u Brajtonu. Anri Labrust je 1843. godine
koristio gvodje pri gradjenju tipine gotske gradjevine (Biblioteka
,,Sent enevjev u Parizu).Pored upotrebe novih metala, romantiarska
arhitektura odlikuje se velikom sklonou ka slikovitosti i
izraajnosti. Arhitekti mijeaju evropsku gotiku s elementima
orijentalnih stilova u gradjevinarstvu. ,,Raskinova kua zabave
Kraljevski paviljon u Brajtonu, koji je sagradio Don Ne od 1815. do
1818. Ser arls Bari i A. Velbi Pjudin su u Londonu projektovali
monumentalni spomenik gotske arhitekture Britanski parlament,
izgradjen 30-ih godina XIX vijeka. Jedan od najljepih primjeraka
romantiarske arhitekture, Pariska opera, izgradjena po projektu
arla Garnijea (1825-1898).
4. Muzika romantizma
Muziki romantizam se najee dijeli na dva perioda: rani i pozni.
Njen pravi simbol je njemako-austrijski kompozitor, porijeklom
Holandjanin, Ludvig van Betoven (1770-1827). Rodjen je u Bonu u
porodici muziara. Devet godina radio je kao dvorski muziar u Bonu,
a onda se preselio u Be, gdje e poslije studija kod Jozefa Hajdna,
ostati do kraja ivota. Njegova tenja za slobodom i dostojanstvom
nadovezuje se na Hajdna i Mocarta. Osnovne novine koje je Betovine
uveo u odnosu na Hajdna i Mocarta jesu neto izmijenjeni sonatni
oblik i drugaiji odnos prema instumentaliji. Betoven je poeo gubiti
sluh, a od 1819. bio je potpuno gluv. Komponovao je simfonije,
uvertire, kvartete, jednu operu. udesna Trea simfonija u Es-duru
ili Eroika najavila je vijek romantizma. Betoven ju je posvetio
Napoleonu I Bonaparti.
Beki kompozitor Franc Peter ubert (1797-1828) prikljuio se
podmlatku ,,Hora bekih djeaka (1808), a nedugo zatim obuavao ga je
italijanski kompozitor Antonio Salijeri. Ve 1819-1820 komponovao je
uveni kvintet Pastrmka, a 1821. komponovao je operu u tri ina
Alfonso i zvijezda. Poslednjih pet godina, ubert stvara solo pjesme
iz ciklusa Lijepa mlinarnica i Zimsko putovanje. Italijansku muziku
u prvoj treini XIX vijeka obiljeio je Luidji Kerubini, kompozitor
opera, crkvene i kamerne muzike. Najpoznatije djelo mu je opera
Anakreon, a poznate su mu i opere Vodonoa, Eliza i Demofon. Drugi
italijanski kompozitor toga doba bio je Vinenco Belini. Komponovao
je opere Pirat, Zaira, Puritanci i druge. Italijanski romantiarski
kompozitor opere oakino Rosini komponovao je 39 opera, od kojih je
najznaajnija Seviljski berberin (1816). Najslavniji italijanski
reproduktivni umjetnik epohe romantizma bio je violinist i
kompozitor Nikolo Paganini (1782-1840). Komponovao je violinske
koncerte, sonate, kamernu muziku. U predstavnike francuske muzike
iz epohe romantizma spadaju Fransoa Danijel Ober, sa operama Nijema
iz Portiija, Fra Diavolo i Ernani, i Etjen Nikolas Meil koji je
napisao operu Josif u Egiptu. U Njemakoj je njegovana ista
simfonija. Tada je Feliks Mendelson (1809- 1847) napisao svojih pet
romantiarskih simfonija. U vrijeme kada je stvarao Mendelson stvara
i Robert uman (1810-1856). Pisao je komade za klavir i osnovao je
Nove muzike novine (1835), u kojima je kritikovao lo muziki ukus, a
hvali nove, talentovane kompozitore. Pred smrt je komponovao
Bajronov ep Manfred. Poljsko-francuski kompozitor i pijanista
Frederik open (1810-1849) bio je izuzetno nadaren. Sa svojih sedam
godina objavio je prvu kompoziciju. Pored dva koncerta za klavir i
etiri kompozicije za klavir i orkestar, skoro sve druge openove
kompozicije pisane su za solo klavir. U muzici XIX vijeka madjarski
kompozitor Franc List (1811- 1886) zauzima posebno mjesto. Poznate
su njegove klavirske kompozicije u kojima je sjajno obradio
uglavnom folklornu muziku madjarskih Cigana, a Madjarska rapsodija
br.2 vai za jedno od njegovih najpopularnijih djela. Ostala poznata
Listova djela su: Sonate, Simfonija o Faustu (1854), Simfonija o
Danteu, Gradska misa i dr.
Rodonaelnik ruske klasine muzike i tvorac ruskog nacionalnog
stila bio je Mihail Glinka (1804-1857). Njegova vana djela ivot za
cara, Ruslan i Ljudmila i orkestralno djelo Kamarinskaja
(1848).
Literatura:1. prof.dr Nada Tomovi i dr Nenad Peroevi, Kultura
modernog doba, Niki 2011.2. www.artnit.net
Sadraj:Uvod...............................................................................................................................................11.
Slikarstvo
romantizma.................................................................................................................21.1
Britansko romantiarsko
slikarstvo............................................................................................21.2
Njemako romantiarsko
slikarstvo...........................................................................................41.3
Francusko romantiarsko
slikarstvo..........................................................................................52.
Romantiarsko
vajarstvo.............................................................................................................83.
Romantiarska
arhitektura...........................................................................................................84.
Muzika
romantizma...................................................................................................................10Literatura.......................................................................................................................................12
12