-
TEHNICKI OPIS
1. OPIS KONSTRUKCIJE I ZATECENO STANJE
Nadvoznjak u cvoru Gorican, pocinje na stacionazi km 2+825
autoceste A4. Objekt se nalazi na dionici autoceste Gorican -
Ivanja Reka. Rasponska konstrukcija je poprecnog presjeka ploca,
izvedena od prednapregnutih montaznih nosaca. Kolnicka ploha ima
dva vozna traka sirine po 3,50 m te dva rubna traka po 0,35 m.
Ukupna sirina jednog kolnika iznosi 0,35+2x3,50+0,35 = 7,7 m. Sa
svake strane nadvoznjaka na mjestima izmedu upornjaka i kolnicke
ploce nalaze se prijelazne naprave.
Na mjestima prijelaznih naprava uoceno je propadanje materijala
prijelazne naprave te pojava udarnih rupa. Takoder, primjeceno je
ljustenje betona na upornjaku te vijencima i propadanje montaznih
rubnjaka na mjestu prijelaznih naprava.
Uocena ostecenja prikazana su fotodokumentacijom u tocki
2.1.
1.1 FOTODOKUMENTACIJA PRIJELAZNIH NAPRAVA
Slika 2.1 Polozaj postojece prijelazne naprave
-
Slika 2.3 Ljustenje betona na vijencu nadvoznjaka
-
Slika 2.4 Ljustenje betona na mjestu spoja upornjaka s plocom
rasponske konstrukcije
Slika 2.5 Propadanje rubnjaka na mjestu prijelazne naprave
-
2. ZAKLJUCAK O STANJU ELEMENATA KONSTRUKCIJE
Predmet tehmckog rjesenja su sanacije postojecih prijelazmh
naprava na nadvoznjaku u cvoru Gorican
Na konstrukciji su uocene udarne rupe na prijelazmm napravama
koje su nastale zbog propadanja materijala prijelazne naprave u
meduprostor izmedu prsnog zidica i ploce rasponske konstrukcije Na
mjestima prijelazmh naprava doslo je do raspucavanja i propadanja
montaznih rubnjaka
Na samoj prijelaznoj napravi te na okolmm mjestima doslo je do
curenja vode sa kolmka u potkonstrukciju
Dugotrajnim provlazivanjem i djelovanjem oborinskih voda sa
sohma za posipanje prometmca uz utjecaj smrzavanja doslo je do
degradacije betonskih dijelova konstrukcije mosta odnosno do
ljustenja betona na mjestu spoja prsnog zidica upornajka s plocom
rasponske konstrukcije Isti razlozi doveli su do ljustenja betona
na vijencu nadvoznjaka
Iz navedenih ostecenja zakljucuje se da prijelazne naprave msu
zadovoljavajuce i da je narusena sigurnost za promet, te da ih je
potrebno zamijemti
3. TEHNICKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA
3.1 Nacelni postupak sanacije
■ Demontaza odbojne ograde u duljim od 4 m na svakoj rubnoj
stazi (demontiraju se i po 2 stupca odbojne ograde koji ulaze u
prostor prijelazmh naprava)
■ Uklanjanje ostecenih montaznih rubnjaka (4x2 kom)■ Uklanjanje
svih slojeva asfalta i hidroizolacije uz prijelaznu napravu (sa
svake strane
prijelazne naprave po 100 cm)■ Uklanjanje postojece throma joint
prijelazne naprave■ Lokalno uklanjanje ostecenog betona na rubu
kolmcke ploce i prsnog zidica upornjaka
odozgo i bocno■ Reprofilacija betona na rubovima kolmcke ploce i
prsnog zidica upornjaka■ Povrsinska obrada betona ostecenih
montaznih vijenaca pnje ugradnje sanacijskih
mortova i ugradnja sanacijskog morta na mjestima uklonjemh
dijelova vijenca■ Reprofilacija betonom montaznih rubnjaka na
mjestima uklonjemh ostecenih rubnjaka■ Izvedba podljevnog morta u
opati, na pj stazama■ Postavljanje hidroizolacije s drenazmm
kanalicem na mjestima ukolnjenog asfalta■ Izvedba lijevanog asfalta
u dva sloja ukupne debljme 6 i 8 cm■ Izvedba novih prijelazmh
naprava prema nacrtu u prilogu■ Izvedba rebra za ojacanje kolmka■
Izvedba opsavnog lima na vijencu nadvoznjaka u podrucju uz
prijelaznu napravu
3.2 Detaljni opis radova
Demontaza odbojne ograde
Radi potrebe pristupa izvodi se privremena demontaza plasta
odbojne ograde Isto tako, ako se pokaze potreba treba demontirati
stupce odbojne ograde u zoni korita prijelazne naprave Poslije
zavrsetka radova isti elementi se vracaju na prethodnu poziciju
-
Uklanianie asfalta i hidroizolaciieUklanjanje svih slojeva
asfalta i hidroizolacije sa svake strane postojece prijelazne
naprave u sirim od cca 100 cm Izvodi se frezanjem i po potrebi
stemanjem, cijelom sirinom kolmka Nakon uklanjanja sav materijal se
trajno zbrinjava
Izvesti prema Prilog 1 Ugradnja prijelazne naprave
Uklanianie priielaznih naprava
Vadenje bitumenske mase u koritu prijelazne naprave i ugrademh
celicmh elemenata
Uklanianie betona ruba kolnicke ploce
Uklanjanje betona ruba kolnicke ploce potrebnoje izvesti u sirim
od 15 cm, dubine do cca 10 cm, po cijeloj sirim kolnicke ploce
Takoder, potrebno je ukloniti ostecene dijelove betona na bocnim
stranama kolmce ploce (na mjestu spoja ploce i zidica upornjaka)
visine cca 100 cm, smne 15 cm i dubine 5 cm Odstranjivanje dijelova
postojeceg betona potrebno je izvesti hidrorazaranjem - vodenim
mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40 L/min) Time se
osigurava da beton dodatno ne raspucava kao sto je to slucaj kod
primjene mehamckog odstranjivanja betona Ovo je vazno osigurati ne
samo na povrsinski vidljivom dijelu AB konstrukcije vec i na mvou
prionjivosti betona sa postojecom armaturom
Uklanianie ostecenoq betona prsnog zidica upornjaka
Uklanjanje betona prsnog zidica upornjaka potrebno je izvesti u
sirim od 15 cm, dubine do cca 10 cm, po cijeloj sirim upornjaka
Takoder, potrebno je ukloniti ostecene dijelove betona na bocnim
stranama zidica upornjaka (na mjestu spoja i plocom rasponske
konstrukcije) visine cca 100 cm, smne 15 cm i dubine 5 cm
Odstranjivanje dijelova postojeceg betona potrebno je izvesti
hidrorazaranjem - vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q
> 40 L/min) Time se osigurava da beton dodatno ne raspucava kao
stojeto slucaj kod primjene mehamckog odstranjivanja betona Nakon
uklanjanja ostecenog sloja betona, postojeca armatura se mora
vizualno pregledati, te izvrsiti popravak i zamjenu pojedmih
ostecenih sipki armature Kriterij zamjene
o ako je presjek sipke ostecen mehamckim putem ill korozijom
(lokalno udubljenje ill tockasta korozija), a promjer sipke je
smanjen za 10% ill vise
o ako je poprecm presjek sipke kontinuirano smanjen za 20 % (po
cijelom obodu sipke)Sve ostecene sipke se mogu dopumti ill
zamijemti ugradnjom sipke istog profila vezanjem uz korodiranu
sipku sa osiguranjem dovoljne duljine sidrenja
Ciscenje sve armature do stupnja cistoce D Sa 2 %
Reprofilacija betona ruba kolnicke konstrukcije i prsnog
zidica
Reprofilacija betonskih dijelova konstrukcije u cilju izvedbe
podloge za postavljanje prijelazmh naprava i sanacije ostecenih
dijelova betona Za reprofilaciju koristi se reprofilacijski R4 mort
Pripremu podloge treba izvesti u skladu sa HRN EN 1504-10 Primjena
sustava i proizvoda na gradilistu i kontrola kvalitete
Reprofilacija betona montaznih rubnjaka
Na mjestima uklonjemh montazm rubnjaka potrebno je izvesti
produzetke rubnjaka Reprofilacija se izvodi betonom C35/45 u oplati
Produzeci rubnjaka izvode se do mjesta ugradnje prijelazne naprave
Umjesto navedenog betona moze se za izvedbu rubnjaka nestandardmh
dimenzija uz prijelaznu napravu koristiti ispiljeni rubnjak od
betona istih (gore navedemh) svojstava U oba slucaja potrebno je
dodatno brtviti nastale reske na spojevima s trajnoelasticmm
kitom
-
Uqradnja sloieva hidroizolaciie
Ispod novih slojeva lijevanog asfalta potrebno je staviti
hidroizolacijske slojeve Epoksidm pilimer i bitumenska traka za
hidroizolaciju
Priprema podloqe za uqradniu priielazne naprave na miestu
pjesackih staza
Na mjestima pjesackih staza potrebno je pripremiti podlogu za
ugradnju prijelazne naprave Na ocisceni sloj betonskog dijela
konstrukcije postavlja se sloj podlijevnog morta u skladu s
normomHRN EN 1504-6.Izvesti prema Prilog 2. Detalj ugradnje
prijelazne naprave na mjestu pjesackih staza
Uqradnja lijevanog asfalta MA 11. M1 25/55-55
Lijevam asfalt MA 11, predviden je u strukturi kolnicke
konstrukcije uz prijelaznu napravu, u slojevima do debljine od 4 cm
Na prijelaznoj rampi predvidena su dva sloja debljine po 4 cm a na
objektu dva sloja po 3 cm
Uqradnja epoksidnoq morta kao izravnavaiuceg sloia ispod
priielazne naprave
Na pripremljenoj povrsim ugraduje se sanacijski epoksidm mort u
debljim do 1,5 cm Uvjeti sastava i kvaliteta morta dati su u
poglavlju Uvjeti kvalitete materijala za sanaciju
Uqradnja prijelaznih naprava
Ugraduje se besavna PU prijelazna naprava minimalne sirine 540
mm, d=60 mm
Izvesti prema Prilog 1. Ugradnja nove prijelazne naprave
Isti tip prijelazmce odabran je za postavu na kolmku i
revizijskim stazama Izvedbom treba osigurati potpum kontinuitet
prijelazmce u cijeloj sirim mosta ukljucivo i visinsku razliku
kolmka i pjesackih staza
Sa svake strane mosta, potrebno je cijelom duzinom prijelazne
naprave izvesti drenazm kanalic prema detalju, za dremranje
procjedmh oborinskih voda sa mvoa hidroizolacije ispod asfalta
Na mzoj stram kolmka potrebno je na kraju drenaznog kanalica
prethodno ugraditi procjedmcu (cijev
-
Izvedba opsavnog lima na viiencu uz dilataciiu
Na vijencu nadvoznjaka u ravnim s prijela'znom napravom potrebno
je izvesti dilataciju koja ce omogucavati pomake konstrukcije mosta
Na tom mjestu vijenac se oblaze limom debljine 1 mm, sa
nepricvrscemm preklopom, stoga ce se pomaci konstrukcije na tom
mjestu ostvarivati proklizavanjem ploha lima.Reska na spoju
opsavnog lima s dijelom konstrukcije nadvoznjaka se brtvi
poliuretanskim kitom
Izvesti prema: Prilog 2 Detalj ugradnje opsavnog lima na vijencu
uz dilataciju
Iscrtavanie horizontalne siqnalizaciie
Iscrtavanje pumh i isprekidanih bijelih linija na mostu
3.3 Regulacija prometa
Tijekom izvodenja radova na sanaciji nadvoznjaka promet ce se
odvijati samo jednom prometnom trakom dok ce se na drugoj traci
izvoditi radovi, i obrnuto.
4. UVJETI KVALITETE MATERIJALA ZA SANACIJU
4.1 Epoksidni mort za izravnavanje kolnicke ploce ispod
prijelazne naprave
Koristi se dvokomponentna epoksidna smola za izradu morta za
izravnavanje povrsine betona kolnicke ploce na mjestima uklopa s
cementmm slojevima (u debljmi od 0,5 cm do 1,5 cm). Mort se mijesa
s punilom od kvarcnog pijeska (d= 1 mm) u omjeru koji dopusta
ravnomjernu i homogenuizvedbu morta u sloju predvidene
debljinePrionjivost na beton podloge:
- srednja vrijednost (N/mm2) min 2,0 N/mm2- najmanja vrijednost
(N/mm2) min 1,5 N/mm2
4.2 Reprofilacijski mort klase R4 (fc=45 N/mm2)
Mort se koristi u debijini sloja od 6 -10 cm za sve
reprofilacije AB elemenata konstrukcije.- dmax < 4 mm- Tlacna
cvrstoca betona nakon 28 dana (HRN EN 12190) 45 N/mm2- Prionjivost
(EN 1542) 2: 2,0 MPa- Termicka kompatibilnost
(smrzavanje-odmrzavanje).prionjivost nakon 50 ciklusa (EN 13687-1)
£ 2,0 MPa- Modul elasticnosti (EN 13412) 5 20 GPa
4.3 Prijelazne napraveNove besavne poliuretanske prijelazne
naprave na nadvoznjaku moraju omoguciti ukupne pomake 60 mm Duljina
svake prijelazne naprave je 11,20 m, a sirina korita za ugradnju
poliuretanske naprave 56 cm.
Prijelazna naprava kao kompletan gotovi gradevinski proizvod
treba imati Hrvatsko tehmcko dopustenje ili tehmcko dopustenje
izdano u jednoj od clanica Europske unije.
4.4 Epoksidni premaz kao podloga za hidroizolacijsku
trakuKoristi se dvokomponentm epoksidni temeljni namaz bez otapala
sa posebnim dopustenjem za upotrebu kao podlogu za izravnavanje
povrsine ugradenog betona, prije postavljanja trake. Namaz se
nanosi u kolicmi 300-500 g/m2 do zasicenja.Svjezi premaz se treba
posuti suhim kvarcmm pijeskom (d= 0,5/1,2 mm) u kolicmi od 500-800
g/m2 Nevezani pijesak treba, po stvrdnjavanju epoksidne smole,
uklomti. Dubina hrapavosti ovako izvedenog osnovnog premaza treba
biti najmanje 0,5 mm.
-
Svjezi premaz se treba posuti suhim kvarcnim pijeskom (d=
0,5/1,2 mm) u kolicini od 500-800 g/m2 Nevezam pijesak treba, po
stvrdnjavanju epoksidne smole, uklomti Dubina hrapavosti ovako
izvedenog osnovnog premaza treba biti najmanje 0,5 mm
Epoksidna smolaEpoksidna smola treba biti bez otapala i pumla,
mske viskoznosti, otporna na visoke temperature i mora zadovoljiti
uvjete iz tablice 5 4-1
Tablica 5.4-1: Uvjeti kvalitete epoksidne smoleSvojstvo jedmica
mjere uvjeta postupak ispitivanja
Viskoznost kod 12 °CmPa s 60- vrijeme otvrdnjavanja kod normalne
h < 18 TP-BEL-EP, 3 2 4klime h 98TP-BEL-EP, 3 2 6HRN EN ISO
3251
Upijanje vode u ocvrslom stanju % (m/m) - 2,5 TP-BEL-EP, 3 2
8
a Odnosi se na smjesu komponenata
TP-BEL-EP Techmsche Prufvorschriften fur Reaktionsharze fur
Grundierungen, Versiegelungen und Kratzspachtelungen unter
Asphaltbelagen auf Beton (Njemacki standard za brtvljenje i zastitu
betonskih cestovmh temelja ispod asfalta na mostovima)Osim uvjeta
navedemh u tablici 5 4-1, epoksidna smola mora biti otporna na
vlagu sukladno TP- BEL-EP (tocka 3 2 5) i otporna na visoke
temperature prema TP-BEL-EP tocka 3 3 3)Uporabljivost reakcijske
epoksidne smole na “mladom” betonu dokazuje se ispitivanjem prema
TP- BEL-EP (tocka 3 4)U svrhu identifikacije proizvoda, proizvodac
mora navesti sljedece podatke o svojstvima pojedimh komponenata
reakcijske epoksidne smole
• gustocu odredenu prema normi EN ISO 2811-1,
• mfracrvenu spektralnu analizu prema normi DIN 51451,
• termogravimetrijsku analizu prema TP-BEL-EP tocka 3 1 4
Osim toga proizvodac ill dobavljac mora dati sve relevantne
podatke vezane za postupak primjene (oznaku proizvoda, broj sarze i
datum proizvodnje, omjere komponenata, potrebnu kolicinu
materijala, vrijeme obrade, minimalno potrebno vrijeme cekanja za
ugradbu bitumenske trake)
-
4.5 Pijesak za posipavanjePijesakza posipavanje i obradu
epoksidnom smolom mora biti kvarcm, uvjeta kvalitete prema tablici
5.5-1 Pijesak se uzorkuje sukladno normi normi HRN EN 932-1, a
prireduje za ispitivanje prema normi HRN EN 932-2
Tablica 5.5-1: Uvjeti kvali tete pijeska za posipavanjeSvojstvo
jedmica mjere uvjet postupak ispitivanjaZrnavost 0,1/0,8 mm:- udio
zrnja < 0,063 mm % (m/m)
-
Tablica 5.6-1: Opci uvjeti kvalitete polimerne bitumenske trake
za zavarivanje s uloskom od poliesterskog
filca______________________________________________
____________________
Svojstvo jedinicamjere uvjet postupak ispitivanja
Povrsinska masa uloska od poliesterskog filca g/m2 >250 DIN
18192*
Udio pumla u bitumenskoj masi %(m/m) 550 HRN EN 12311-1
Istezanje pri najvecoj vlacnoj sill (uzduzno, poprecno,
dijagonalno) % >30 HRN EN 12311-1
Vodonepropusnost (2 bara / 24 sata)— vodonepropusna HRN EN 1928,
Metoda B
Upijanje vode % < 5 HRN EN 14223Ponasanje pri mskim
temperaturama (0 °C, r = 35 mm)
—bez pukotina pri
savijanju HRN EN 1109
Otpornost na visokim temperaturama — > + 90 HRN EN 1110Tocka
razmeksanja bitumenske mase - elastomerna °C > 120 HRN EN 1427-
plastomerna °C > 150Savitljivost pri mskoj temperaturi
-elastomerna °c
-
• oznaku proizvoda• broj sarze i datum proizvodnje• ukupnu masu
bitumenske trake po jedimci povrsine• ukupm udio bitumena po
jedimci povrsine• vrstu polimera• vrstu pumla u bitumenskoj masi•
masu po jedimci povrsine sirovog, neimpregmranog uloska• najvecu
vlacnu silu uloska• istezanje uloska pri najvecoj vlacnoj sill•
sirinu i duljinu bitumenske trake
4.7 Drenazni sloj
Filtarski sloj - drenaza za odvodnju procjedmh voda s povrsine
hidroizolacije Izvodi se od sljunka (rijecnog granulata, frakcije
8-16 mm), uvaljanog u dvokomponentnu epoksidnu smolu
4.8 Lijevani asfalt MA 11, M1 25/55-55, u slojevima do d=4,5
cm
Lijevam asfalt MA 11, predviden je u strukturi kolmcke
konstrukcije uz prijelaznu napravu, u slojevima do debljine do 4
cmKao vezivo mora se primijemti tip bitumena PmB 25/55-55 prema HRN
EN 14023Tehmcka svojstva i drugi zahtjevi te potvrdivanje
sukladnosti agregata odreduju se, odnosno provode, prema normi HRN
EN 13043Sve prema uvjetima kvalitete propisamm u Tehnickim uvjetima
za asfaltm kolmk, lipanj 2015 Fizicko-mehamcka svojstva bitumenske
mjesavine moraju odgovarati zahtjevima u tablici 5 8-1
Tablica 5.8-1: Fizicko - mehanicka svojstva bitumenske mjesavine
za sloj MA 11HRN EN 13108-6
Tocka 5 9(a) Tablica 8Dubina utiskivanja, I, mm
/m/n1,0Tocka 5 9 (a) Tablica 9 /max 3,0Tocka 5 9 (a) Tablica
10
Najveci porast dubine utiskivanja nakon 30 min, lnc, mm Inc
0,4
(a) uzorci se spravljaju prema normi HRN EN 12697-20, a
utiskivanje se ispituje sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20,
tocka D 14, tablica D.5, tocka D 5 1
-
Tablica 5.8-2: Granulometrijski sastav i minimalni udio bitumena
za sloj MA 11Tocka norme
HRN EN 13108-5Otvor sita
[mm] Prolaz kroz sito [%(m/m)]
Granulometrijski sastav, tocka 5 2 2
16 10011.2 90 do 100
8 70 do 884 _
2 45 do 601 _
0.25 25 do 450.063 20.0 do 30.0
Minimalni udio bitumena, tocka 5 2 3 (b)
Bmin (C) Bmin6 0
(a) ispituje se prema normi HRN EN 12697-2(b) topivi udio veziva
odreduje se prema normi HRN EN 12697-1 ill HRN EN 12697-39(c) pri
odredivanju mimmalnog udjela bitumena aktualne bitumenske mjesavine
(Bakt), Bmm se
korigira faktorom a (a=2,65/pa), (pa je prividna gustoca smjese
agregata u aktualnoj bitumenskoj mjesavini, odredena prema normi
HRN EN 1097-6 i izrazena u Mg/m3)
Najvisu i najmzu dopustenu temperaturu bitumenske mjesavine za
upotrijebljeni bitumen (PmB 25/55-55) obavezno navodi proizvodac
bitumenske mjesavine (HRN EN 13108-6 2006/AC 2008, tocka 5 8)
4.9 Polimerom modificirani bitumen PmB 25/55-55
Tehmcka svojstva, ispitne metode i uvjeti modificiranog bitumena
dam su u tablici 5 9-1
Tablica 5.9-1: Tehnicka svojstva, ispitne metode i uvjeti
polimerom modificiranog bitumenaHR N EN 14023
Tockanorme Tehnicko svojstvo Ispitna norma
Tip 25/55-55Razred Zahtjev
522 Penetraciia na 25°C (Pen), 0,1 mm HRN EN 1426 3 25-55523
Tocka razmekSania (PK), °C HRN EN 1427 7 >55
525 Energija kohezije,J/cm210°C HRN EN 13703 I HRN EN
13589- -
5°C 2 >35282 Tocka paljenja, °C HRN EN ISO 2592 2 >250528
3 Gustoca na 25 °C, kg/m3 HRN EN 15326 - navesti
Tablica 2
Tocka loma po Fraassu, °C HRN EN 12593 5 50
Stabilnost pri skladistenju
A PK, °C HRN EN 13399 I HRN EN 1427 2
-
4.10 Rebra za ojacanje kolnika
Prijelazne naprave su potencijalno izlozene ostecenjima uslijed
udara vozila ill ralica za ciscenje smjega Iz tog razloga je
potrebno izvesti ojacanje samog asfalta u zom ispred i iza
prijelazne naprave Prijelazno ojacanje se izvodi ugradnjom zljebova
u sloju asfalta, ispunjemh masom vece krutosti Zljebovi se izvode
zarezivanjem asfalta, koso na smjer voznje, te ugradnjom mase za
ojacanje, na bazi polimerne smole Rebra za ojacanje se ugraduju ill
pod kutem od 45° u odnosu na konstrukciju prijelazne naprave ill
pod kutem od 45° u odnosu na os kolnika, pri cemu se voditi racuna
da pravac kretanja kotaca uvijek prelazi preko najmanje dva
rebra
Razmak izmedu rebra iznosi 25 cm Rebra za ukrutu se izvode u
sirim od 2,0 cm, a debljina rebra je 4-5 cm Duljina pojedinacnog
rebra iznosi 100 cm
Rebra za ojacanje kolnika su dvokomponentna mjesavina koja se
sastoji od epoksidne smole i stupnjevane mjesavine agregata (0-1
mm), cine se postize visoka razina stabilnosti i vrlo dobra
fleksibilnost
4.11 Podljevni mort
Podljevm mort koristit ce se za izvedbu podloge za ugradnju
prijelazmh naprava na mjestima rubmh staza Koristit ce se podljevm
s kompenziramm skupljanjem sa sljedecim karakteristikamadmax= 4 mm
Tekuce konzistencijeTlacna cvrstoca betona nakon 28 dana > 60,0
N/mm2Skupljanje < 0,2 mm/m'Otporan na djelovanje mraza i soli za
otapanje
4.12 Beton C35/45
Koristiti se razreda tlacne cvrstoce C35/45 sa propisamm
trajnosmm svojstvima
- razred izlozenosti- korozija uzrokovana karbonatizacijom-
korozija uzrokovana kloridima koji msu iz mora- korozija uzrokovana
smrzavanjem i
XC4XD3
odmrzavanjem sa soli za odmrzavanje ill bez nje - ostecenje
prouzroceno habanjem
XF4XM2
maksimalno zrnommimalna kolicina cementamaksimalm v/c
faktorkolicina mikropora uvucenog zrakarazred sadrzaja
kloridarazred slijeganja S3 ili S4
-
Umjesto navedenog betona moze se za izvedba rubnjaka
nestandardmh dimenzija uz prijelaznu napravu koristiti ispiljem
rubnjak od betona istih (gore navedemh) svojstava
4.13 Polisulfatni ili poliuretanski dvokomponentni kit s
primerom za ispunu razdjelnica
Trajno-eiasticm dvokomponentni kit za ispunu poprecmh
razdjelnica treba zadovoljavati uvjete kvalitete
- temperaturna postojanost od -30 ° c do *80 °c- rastezljivost
do prekida >200 %- otporan na naftne derivate- otporan na
djelovanje mraza i soli za otapanje
5. TEHNICK! UVJETI ZA RADOVE I MATERIJALE
5.1 Opce odredbe za radove
Tijekom sanacijskih zahvata, ugradene materijale efikasno
zastititi od pojacanog vjetra, i zastititi od temperature +
25°C
Izvoditelj radova mora orgamzirati i izvoditi sve radove na
sanaciji betonske konstrukcije, najprikladmje primjem i sukladno
Projektu uz primjenu svih propisamh mjera zastite i vazecih propisa
struke i prakse
Svi radovi na sanaciji moraju biti koordiniram i po dinamickom
planu od strane nadlezne sluzbe odobremKod pripreme, izvedbe i
kontrole kvalitete treba se pridrzavati uvjeta iz projekta, a za
odredbe kojemsu specificirane treba se pridrzavati vazecih
normativa i propisaSve radove treba izvoditi iz prethodno ispitamh
i tijekom radova kontrohramh materijalaUzimanje uzoraka u svrhu
kontrolmh ispitivanja obavlja ovlastena orgamzacija ill izvoditelj,
podkontrolom nadzornog inzenjera O uzimanju uzoraka treba sastaviti
zapismk s potpumm podacima
5.2 Cuvanje i njegovanje izvedenih elemenata slojevaNjegovanje i
zastita pocmju u fazi nabave, prijevoza i uskladistenja osnovmh
materijala na bazipolimercementnog veziva, akrilata i epoksida,
koji ne smije biti izlozen vlazi a narocito temperaturama +
30°C
Spravljanje reparaturmh mortova kao i izvedem radovi (slojevi)
moraju biti efikasno zasticem od negativmh utjecaja naglog susenja,
a narocito mskih i visokih temperatura Predvideno vrijeme za
njegovanje je mimmalno 7 dana
Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno
zasticem od mogucih vlazenja, mskih i visokih temperatura tijekom
spravljanja i ugradnje, prljanja prasinom i mehamckih ostecenja
5.3 Hidrodemoliranje
Uklanjanje betona u debljmama predvidemm projektom treba izvesti
hidrodemoliranjem (vodemm topom s tlakom na mlazmci do 2000
bara)Nije moguce koristiti postupak razbijanja betona rucmm alatima
da bi se tako razmrvila struktura preostalog betona (nastajanje
mikropukotina koje ne bi kasmje omogucavale dobru prionjivost novog
sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propusan sloj u zom
armature)Osim toga ovakvim nacinom bi se djelomicno ostetila
armatura (tockasta ostecenja koja su prva mjesta za pocetak
eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o
sipke armature prenosilo na dijelove koji se ne ciste, sto bi u
mladom betonu, vjerojatno, uzrokovalo mikropukotina
-
u zastitnom sloju na mjestima sipki, sto mje dopusteno za
konstrukciju u ovakvim uvjetima i sa ovakvim zahtjevima
5.4 Spravljanje materijala za ugradnju pri sanaciji
Spravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilmm mijesanjem uz
maseno doziranje komponenti Sv/ materijali moraju biti zasticeni od
oborina, mskih i visokih temperatura.Kapacitet spravljanja mora
biti prilagoden vremenu obrade materijala koji se primjenjuje
Transport orgamzirati tako da se izbjegne svaka mogucnost gubitka
materijala, moguca segregacija i oneciscenje
5.5 Uvjeti kvalitete podloge za nastavak odredene vrste
radova
Armirano-betonska podloga
Vlacna cvrstoca prionjivosti
Hrapavost
pH otvorene povrsine betona
Otvorenost strukture
Vlaznost
>1,5 N/mm2
cca 3 mm
> 11,5
50% (vidljivih zma agregata)
prilagodena sustavu koji se nanosi
6. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE
6.1 UvodOvim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su
smjermce i uvjeti, koje moraju zadovoljiti gradevinski radovi i
materijali, te montaza konstrukcija, da bi se postigla
zadovoljavajuca kvaliteta i trajnost gradevina
Osiguranje kvalitete treba postici tako da se upotrebljavaju
samo provjerem i ispitam materijali, provode ispravne i vjeste
metode gradnje, koji ce biti u skladu sa projektom, standardima i
propisima i dobrom praksom
Kontrolu kvalitete treba provesti stalmm nadziranjem radova u
svim fazama od strane nadzornog inzenjera i drugih specijalistickih
inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao
i svim potrebmm ispitivanjima kvalitete materijala ill gotovih
gradevinskih elemenata
Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane
dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjamm ispravama o
sukladnosti prema „Pravi!mku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama
o sukladnosti i oznacavanju gradevmh proizvoda" NN br 103/08 i
NN147/09, bilo da se kakvoca dokazuje ispitivanjem na, u tijeku
izvedbe izrademm uzorcima gradiva spravljemh na gradilistu ill
proizvodnom pogonu
6.2 NadzorGlavm nadzor nad provodenjem sustava odrzavanja
kvalitete obavlja glavm nadzorm inzenjer (kontinuirano) Glavm
nadzorm inzenjer moze imati pomocmke-specijahste, te prisutnost
projektanta koji obnasa projektantski nadzor U skladu sa zakonskim
propisima vanjski nadzor moze obavljati i neovisna ovlastena
orgamzacija za kontrolu kvalitete Izvoditelj radova mora voditi
gradevinski dnevmk (prema Pravilmku o vodenju gradevinskog dnevmka)
koji svakodnevno u vrijeme izvodenja radova ispunjava osoba
izvodaca, a ovjerava nadzorm inzenjer kao i svu ostalu
dokumentaciju kakvoce koristemh materijala i izvedemh radova Svi
radovi vode se i preuzimaju kroz gradevinski dnevmk i to po fazama
rada, pri cemu je nuzno da za pocetak radova naredne faze nadzorni
inzenjer ocjeni kakvocu izvedemh radova, te nakon toga odobri
nastavak radova
-
6.3 PROJEKTANTSKI NADZORProjektantski nadzor nad izvodenjem
predmetmh radova obavlja projektant osobno ill preko svojih
suradmka Taj nadzor vodi bngu da se radovi izvedu prema projektu i
njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjem
koja proizlazi iz projekta Projektantski nadzor je stalnog
karakteraProjektant ima pravo donositi odluke u slucaju kada se
ukaze potreba da se izvrse izmjene pojedimh dijelova projekta, bilo
po opsegu, postupku ill redoslijedu izvodenja radova
6.4 STRUCNi NADZOR
Potrebnoje osigurati stalm strucm nadzor tijekom izvodenja
radova Nadzorm inzenjer je predstavmk vlasmka/investitora, placen
je od vlasmka/investitora i izvrsava svoju odgovornost prema njemu
Nadzomi inzenjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za
vece radove u punom radnom vremenu On je odgovoran za tumacenje
ugovormh obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije
prihvatljivosti, vodi racuna da se radovi izvedu u skladu sa
projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje
gradnje i odreduje dmamiku placanja graditelju sukladno kolicim
izvrsemh radova i ugradenom materijalu U slucaju kakvih vecih
odstupanja od projektmh postavki, zapazanja ovog nadzora su
mjerodavna kod odluke o nastavku rada Nadzomi inzenjer stalno
obavjestava vlasmka o toku radova i zadovoljenju roka zavrsetka
radova
Nadzomi inzenjer mora imati tehmcko znanje o gradevinskim
materijalima i izvodenju gradnje i imati iskustvo sa time i mora
zadobiti povjerenje i postovanje vlasmka i izvoditelja
6.5 Izvjesce o izvedenim radovimaDa bi se sacuvali svi podaci o
izvedenom stanju, potrebno je po zavrsenom poslu izraditi izvjesce
o svim izvedenim radovima na sanaciji gradevine Poseban naglasak u
tom izvjescu treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na
predvideno projektom
6.6 Specifikacije gradevinskih proizvoda
Svi gradevinski proizvodi koji ce se ugradivati dopremati ce se
iz pogona i tvormca izvan gradilista Za svaki od njih svaka
isporuka gradilistu mora imati izjavu o sukladnosti proizvodaca i
vazecu potvrdu sukladnosti s odgovarajucom normom, ako je odredemm
propisom uvjetovana, odnosno tehmcko dopustenje, ako norma za njega
ne postoji Jos prije prve isporuke za svaki novi proizvod, koji ce
se ugradivati u gradevinu, nadzornom inzenjeru treba za njega
dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi
njegovu suglasnost za ugradnju
-
6.7 Program kontrole
Sanacnski maternaliZa vrijeme izvodenja sanacije potrebno je
provesti kontrolna ispitivanja kakvoce koristemh sanacijskih
materijala, prema Programu kontrolmh ispitivanja koji ce sluziti
kao podloga za izradu Zavrsnog izvjestaja o provedemm ispitivanjima
i postignutoj kakvoci izvedemh radova na sanaciji
ELEMENT RADOVI
PRIONJIVOSTPriprema podloge
nakonhidrodemoliranja, pnje nanosenja novog betona i
sanacijskih mortova
SANACIJSKI SUSTAV
TLACNA 1 SAVOJNA
CVRSTOCA
PRIONJIVOST IZVEDENIH
SLOJEVA MORTOVA
HRN EN 1542 (>1,5N/mm2)
Podloga za prijelaznu napravu
ugradnja epoksidnog
morta za izravnavanje
2 serije1 serija (3
uzorka 4x4x16)
1 serija (3 alata O50 mm)
Hidroizolacijakolmcke
ploce
Izrada temeljnog sloja od 2K
epoksidne smole- - 1 serija
Hidroizolacijakolmcke
ploce
Izrada brtvenog sloja od mosne
bitumenske trake- - 2 serije (2 naprave)
-
UGRADNJA PRIJELAZNE NAPRAVE, MJ 1:10Postojeci
asfalt 100 54 100Postojci
asfalt
Epoksidna rebra za ojacanje 100/4-5/2 cm -
-Lijevani asfalt
Lijevani asfalt - MA 11 25/55-55, M1
u dva sloja- besavna prijelazna naprava,
min sjrine 540 mm, d=60 mm
MA 11 25/55-55, M1 Epoksidna rebra zau dva sloja — ojacanje
100/4-5/2 cm
/ /
ICD«------------------------------------------------------------------------_____________________
... .:--r v*;- '• HI ili bit. traka vruce na
•' *’ ■ l- .• v ' *. . .... ■ ;■ .! j .« *••• • j \.
f /■':• A,v. V.A-.; : ;;v. = - ■ ■:; • .-v Ap. v -.P;, A A ..
A;; :V:. It -p: •>" .* i *•iv ; ■ ’■ . - ." .. • ". ,4.*. •* ‘ ‘
* ■ 4 ■' AI"A -i::•
Uredenje betonske povrsine reprofilacijskim mortem
DETALJ IZVEDBE DRENAZNOG KANALICA, M 1:20 -tlocrt
spoj i adno
Uredenje betonske povrsine reprofilacijskim mortom
KOLNICKA KONSTRUKCIJA
Procjednica 030 s uvodnim prstenom-"sesiricem" promjera min. 8
cm u rupi obradenoj epoksidom
UPORNJAK
(S /—Drenazni kanslicL----------------- -d
AB MONTA2NI RUBNJAK
INVEST [TOR:
HRVATSKE AUTOCESTE10 000 ZAGREB. SlROUMA 4
KNJIGA:TEHNICKO RJEJ>ENJE SANACIJE
NARUCITELJ: PROJEKT ANT:
HRVATSKE AUTOCESTE mr.se.KRUNOSLAV MAVAR, dipl.ing.grad.
10 000 ZAGREB. SlROUMA 4
GRADEVINA: „ „ „NADVOZNJAK U CVORU GORICANU KM 2+825 NA A4
VRSTA PROJEKTA: SURA0NIK:GRADEVINSKI JURICA PAJAN,
univ.bacc.ing.aedif.PROJEKT SANACIJE
SADR2AJ:
UGRADNJA PRIJELAZNE
NAPRAVE iehJISISLSLu
BROJ PROJEKTA:72120-IZV-1 /2019
MJERILO:1:10
DATUM: .. _ .sijecanj, 2019.
ARMIVSKI BROJ: BROJ PRILOGA:1
OZNAKA DOKUMENTA:
-
DETALJ UGRADNJE OPSAVNOG LIMA NA VIJENCU UZ DILATACIJU, M
1:10
PRESJEK POGLED
■k-------- 10050 35
15 t1°tk 15 k 100
10k k 15 15 10“i—i—r l I l
AB. MON. VJENAC AB. MON. VJENAC
k 15 k 50 50115
DETALJ IZVEDBE REBARA ZA OJACANJE ASFALTNOG KOLNIKA, MJ 1:20
DETALJ UGRADNJE PRIJELAZNE NAPRAVE NA MJESTU PJESACKIH STAZA, MJ
1:20
11 Postojedi dio pjesacke staze-4----------------- +-
Postojeci dio 56 pjesacke staze--------- +-----------------
f-
INVESTITOR:
HRVATSKE AUTOCESTE10 000 ZAGREB, SlROLIHA 4
KNJIGA:TEHNICKO RJE5>ENJE SANACIJE
NARuCrraj;
HRVATSKE AUTOCESTE10 000 ZAGREB, SlROUHA 4
PROJEKTANT:mr.sc.KRUNOSLAV MAVAR, dlpl.fng.grad.
GRADEVINA: _ „ „NADVOZNJAK U CVORU GORICANU KM 2+825 NA A4
VRSTA PROJEKTA:
GRAOEVINSKIPROJEKT SANACIJE
SURADNIK:JURICA PAJAN, univ.bacc.ing.aedif.
SADRlAJ:
DETAUI SANACIJE
NADVOZNJAKA U CVORU
GORICANIEH
IMSTITUT ICM
BROJ PROJEKTA:72120-IZV-1/2019
MJERILO:1:10, 1:20
DATUM: .. _ .sijecanj, 2019.
ARHIVSKI BROJ: BROJ PRILOGA:2
OZNAKA DOKUMENTA: