S A D R A J
1.
UVOD...........................................................................................................................32.
UPRAVLJANJE
ZALIHAMA..................................................................................42.1
Pojam i svrha
zaliha.....................................................................................................42.2
Problemi odluivanja pri nabavci
zaliha.....................................................................62.3.
Vrste
zaliha.................................................................................................................72.4.
Trokovi
zaliha...........................................................................................................93.
ZALIHE KOD NEZAVISNE POTRANJE U ODNOSU NA ZALIHE KOD ZAVISNE
POTRANJE........................................................................................113.1.
Zalihe nezavisne potranje, model i sistemi koji se primjenjuju kod
nezavisne
potranje...................................................................................................................123.1.1.
Ekonomina koliina narudbi (Economic order quantity -
EOR).......................133.1.2. Ekonomina koliina proizvodnje
(Economic production quantity EQP).........173.1.3. Diskontni
model....................................................................................................183.2.
Zalihe zavisne potranje, model i sistemi koji se primjenjuju kod
zavisne
potranje.................................................................................................................183.2.1.
Planiranje potreba materijala (Material requirement planning
MRP)................193.2.2. Planiranje resursa proizvodnje
(Manufacturing resources planning MRPII).....213.3. Slinosti i
razlike zaliha zavisne i nezavisne
potranje............................................213.3.1. Model
Upravo na vrijeme (Just in time
JIT)......................................................233.3.2.
Upravljanje zalihama modelom
ABC....................................................................244.
SLINOSTI I RAZLIKE UPRAVLJANJA ZALIHAMA KOD NEZAVISNE I ZAVISNE
POTRANJE NA PRIMJERU PREDUZEA AS D.O.O.
JELAH........................................................................................................................244.1.
Privredno drutvo AS d.o.o.
Jelah.........................................................................244.2.
Upravljanje zalihama kod zavisne i nezavisne potranje u preduzeu AS
d.o.o.
Jelah..................................................................................................245.
ZAKLJUAK............................................................................................................28LITERATURA..............................................................................................................30Popis
grafikona......................................................................................................30Popis
tablica..........................................................................................................30
1. UVOD
Da bi bilo mogue razumjeti i razaznati slinosti i razlike
upravljanja zalihama kod nezavisne i zavisne potranje, potrebno je
poznavati pojam samih zaliha, a zatim i druge pojmove kao to su:
upravljanje zalihama, zavisna i nezavisna potranja, te zalihe koje
se javljaju kod zavisne i nezavisne potranje. Kroz ovaj rad
objanjeni su ti kljuni pojmovi, te problemi vezani za posjedovanje
zaliha, vrste zaliha i trokovi zaliha s kojima se susree osoba
zaduena za zalihe kada se javi potreba za zalihama. Ciljevi rada su
objasniti vanost postojanja zaliha u preduzeu i ukazivanje na bitne
razlike koje se javljaju kod upravljanja zalihama kod zavisne i
nezavisne potranje, kako u teoriji tako i koritenjem praktinog
primjera. U prvom dijelu objanjeni su pojmovi zaliha, navedene su
osnovne svrhe postojanja zaliha unutar preduzea i vrste zaliha.
Prikazani su mogui problemi s kojima se preduzee susree zbog
posjedovanja zaliha, odnosno problemi koji nastaju prilikom
donoenja odluka vezane za zalihe. Takoer su navedeni trokovi koji
su uzrokovani postojanjem zaliha u preduzeu, kao to su trokovi
predmeta, naruivanja, dranja i nedostatka zaliha.Drugi dio detaljno
obrauje pojmove nezavisne i zavisne potranje. Kroz primjere
objanjeno je koje zalihe predstavljaju zalihe koje se javljaju pri
nezavisnoj potranji, a koje su zalihe one koje se javljaju u
preduzeu pri zavisnoj potranji. U drugom dijelu su predstavljeni i
modeli, filozofije i sistemi kojim se preduzea koriste kod
upravljanja zalihama ovisno o tome o kojoj se potranji radi.Poslije
teoretskog osvrta prikazane su slinosti i razlike upravljanja
zalihama kod nezavisne i zavisne potranje praktinim primjerom
poslovanja preduzea AS d.o.o. Jelah u zadnjem dijelu rada. Primjer
se bavi procesom proizvodnje odreenog proizvoda iz asortimana
proizvoda preduzea AS d.o.o. Jelah kroz upotrebu jednog od modela
koji se koristi prilikom upravljanja zalihama koji omoguava jasnije
razlikovanje upravljanje zalihama kod zavisne i upravljanje
zalihama kod nezavisne potranje.
2. UPRAVLJANJE ZALIHAMA
2.1. Pojam i svrha zaliha
Zalihe predstavljaju, izmeu ostalog, materijale koji slue u
poslovanju, odnosno koriste se radi unutranje potronje ili su
namijenjeni za dalju prodaju. Pored brojnih podjela zaliha u
literaturi se najee spominju zalihe kao sirovine, nedovreni
proizvodi, materijal u radu i gotovi proizvodi. Posjedovanje zaliha
za pojedina preduzea je od izuzetne vanosti, jer da bi preduzee
ostvarilo profit i bilo uspjeno na tritu potrebno je da su
zadovoljeni zahtjevi kupaca to se lake moe postii uz postojanje
zaliha.Unutar preduzea upravljanje zalihama predstavlja bitnu
funkciju pomou koje preduzee uspjeno obavlja i ostale funkcije kao
to su: proizvodnja, marketing i finansije. Upravljanje zalihama se
moe posmatrati kao zadatak cijelog preduzea, tako se odjeli s
posebnim interesima mogu pobrinuti za pojedine zalihe kao na
primjer: nabava za kontrolu zaliha sirovina i kupljenih predmeta,
proizvodnja za poluproizvode, a marketing i prodaja gotovim
proizvodima. Meutim, da ne bi dolo do sukoba meu odjelima,
upravljanje zalihama se stavlja pod nadzor osobe ija je odgovornost
upravljanje zalihama, esto je to menadera zaliha. Prema tome,
upravljanje zaliha zahtijeva irok pogled i ne treba se posmatrati
samo kao vie samostalnih odluka o pojedinim stavkama zaliha.
Funkcija upravljanja zalihama pomae odrati ravnoteu unutar preduzea
i pokuava rijeiti problem nepredvidivosti trita i tranje.
Neizvjesnost na tritu menader pokuava rijeiti nabavkom svih onih
dobara za koje misli da e ih kupci traiti i da e zadovoljiti
njihovu potranju. Meutim, to moe dovesti do velikih trokova, to
umanjuje profit i to ak preduzeu moe donijeti gubitak. Cilj
upravljanja zalihama je da udovolji svakom zahtjevu
korisnika/kupca, vodei panju pri tome da trokovi nabave i
posjedovanja zaliha budu na prihvatljivo niskom nivou, kako bi
organizacija ostvarila profit svog poslovanja.[footnoteRef:1] Vano
je da se preduzee ne fokusira samo na jedan od ova dva kriterija,
poto bi takva situacija mogla preduzeu donijeti propast. Zalihe ne
smiju biti prevelike, jer bi se time poveali trokovi dranja zaliha
u to spada upotreba velikog skladita. Meutim, zalihe ne smiju biti
ni premale, zbog mogue situacije nedostatka potrebnih zaliha sa ime
bi dolo do zastoja u proizvodnji, a tako opet do poveanja trokova.
[1: Beker, I., Upravljanje zalihama, Univerzitet u Novom Sadu, Novi
Sad, 2011. str. 2]
Osnovna je svrha zaliha odvojiti razliite faze proizvodnje.
Zalihe sirovina odvajaju proizvoaa od njegovog dobavljaa, zalihe u
toku procesa rada (nedovrena proizvodnja, odnosno poluproizvodi)
odvajaju razliite faze proizvodnje jednu od druge, a zalihe gotovih
proizvoda odvajaju proizvoaa od njegovih kupaca.[footnoteRef:2]
Sirovine ulaze u proces narudbe, pa nakon primopredaje naruenih
sirovina od dobavljaa prestaje taj proces, a nastavlja se proces
proizvodnje. Zalihe u toku procesa rada odvajaju razliite faze
prozvodnje jednu od druge zato to se svakom daljnjom proizvodnjom,
u svakoj fazi, stvaraju novi proizvodi koji razlikuju jedni od
drugih. Gotovi proizvodi odvajaju proizvoaa od njegovih kupaca, jer
gotovi proizvod naputa proces proizvodnje, a stavljaju se na
raspolaganju klijentima. [2: Schroeder, R. G., Upravljanje
proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str 581.]
Prema Schroeder-u unutar ove svrhe zaliha imamo sljedee razloge
dranja zaliha:[footnoteRef:3] [3: Schroeder, R. G., Upravljanje
proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str 581.]
1. Zatitu protiv nesigurnosti2. Omoguavanje ekonomine
proizvodnje i nabave3. Pokrivanje oekivanih promjena u potranji i
ponudi 4. Osiguranje tranzitaPrvi razlog dranja zaliha je zatita od
nesigurnosti koja se javlja kako u potranji, tako i u nabavi i u
trajanju procesa proizvodnje. Kada bi potranja bila poznata onda bi
se lahko mogle nabaviti zalihe dovoljne da pokriju tu potranju, ime
bi potranja i potronja bile jednake. Meutim, ako doe do promjene u
potranji, morala bi se mijenjati i proizvodnja, to se ne moe brzo
primjeniti. Zbog ovakvih sluajeva dre se sigurnosne zalihe, koje
pomau u sluaju promjene potranje. Isto tako imamo sigurnosne zalihe
koje odstranjuju nesigurnosti dobave, kao i sigurnosne zalihe koje
pomau nesmetanom odvijanju proizvodnog procesa. Omoguavanje
ekonomine proizvodnje i nabave predstavlja drugi razlog zato drati
zalihe, a odnosi se na prozvodnju u serijama. Naruivanje u serijama
takoer ima svoje prednosti jer su trokovi manji ako se naruuje u
serijama. Ovdje imamo posebnu vrstu zaliha koje se nazivaju cikline
zalihe, a nastaju radi nabave ili proizvodnje u serijama. Trei
razlog dranja zaliha ili pokrivanje oekivanih promjena u potranji i
ponudi odnosi se na obezbjeivanje zaliha koje bi pomogle u
situaciji kada doe do promjene potranje ili ponude. Na primjer,
kada se oekuju krizne situacije ili trajkovi u nekoj industrijskoj
grani, pa preduzee unaprijed nabavlja potrebne zalihe. Ova svrha se
odnosi i na marketinku promociju kada se moe uskladititi vei broj
zaliha zbog budue prodaje. Osiguranje tranzita ili omoguavanje toka
materijala unutar proizvodnog sistema je etvrti razlog dranja
zaliha. Zalihe tranzita predstavljaju zalihe koje obuhvataju
materijal koji se nalazi na putu s jedne lokacije na drugu ili od
jedne faze do druge unutar proizvodnog sistema.
2.2. Problemi odluivanja pri nabavci zaliha
Prilikom donoenja odluka o potrebnim zalihama, preduzee se
susree sa mnogobrojnim problemima odluivanja, pa lice zadueno za
zalihe mora nai odgovor na odreena pitanja kako bi uspjeno
planiralo potrebe za zalihama. Ta pitanja, prema Schroeder-u,
su:[footnoteRef:4] [4: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom,
Mate, Zagreb, 1999. str. 583]
1. Koje predmete bi trebalo drati na zalihama?2. Koju bi koliinu
trebalo naruiti?3. Kada bi narudbu trebalo plasirati?4. Koja bi se
vrsta sustava kontrole zaliha trebala koristiti?Menader zaliha, da
bi znao odgovoriti na prvo pitanje, treba utvrditi da li e se
proizvodi preduzea izraivati samo za skladite ili e se izraivati
prema narudbi. Predmeti koje bi trebalo drati na zalihi su i oni
koji ulaze u sastav zavrnog proizvoda. Pored njih imamo i rezervne
dijelove u sluaju izvanredne situacije poput kvara i loma
proizvoda.Zavisno od poslovanja kojim se bavi preduzee i od
njegovog finalnog proizvoda pronalaze se odgovori i na drugo
pitanje. Koliina narudbe se odreuje prema tome koliko komponenata
je potrebno za izradu jednog finalnog proizvoda. Vano za plasiranje
narudbe i same mogunosti narudbe, je finansijsko stanje preduzea,
odnosno koliko je potrebno novanih sredstava za narudbu, a koliko
posjeduje preduzee. Pored toga vano je i pitanje kontinuiteta
prozvodnje i potronje, a zatim i koliko skladinog prostora preduzee
posjeduje. Kada preduzee utvrdi koje su komponente potrebne i
potrebnu koliinu istih, kao i kada sazna koliko toga ima u skladitu
i da li su te informacije tane, tek onda se moe ustanoviti ta treba
naruiti i koju koliinu, onda slijedi pitanje kada plasirati
narudbu. Ovdje je jako bitan timing, to predstavlja narudbu u pravo
vrijeme na pravi nain.
2.3. Vrste zaliha
Zavisno od toga u kojoj se fazi zalihe nalaze tokom proizvodnog
procesa, one se u osnovi dijele na:[footnoteRef:5] [5: Schroeder,
R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 580]
Zalihe sirovina Zalihe nedovrene proizvodnje Zalihe gotovih
proizvodaPrema Reid i Sanders-u dijelimo ih jo i na:
[footnoteRef:6] [6: Reid, R. D., Sanders, N. R., Operations
Management: An integrated approach 4th Ed, Wiley, New York, 2009.
str. 431]
Komponente Distribucijske zalihe Materijal u raduSirovine
predstavljaju naruene ili proizvedene materijale. One se koriste u
poetku proizvodnog procesa zajedno sa zalihama alata i zalihama
sredstava za rad, kao inputi. Ova vrsta zaliha koristi se u
proizvodnom procesu radi dalje transformacije u komponente ili
proizvode i razdvaja proces narudbe od procesa proizvodnje. Razlog
dranja zaliha sirovina je to se kupovinom veih serija moe ostvariti
popust na koliinu.Zalihe nedovrene proizvodnje ine: poluproizvodi,
komponente, materijal u radu. Ulaze u proces proizvodnje radi
daljnje transformacije. Koriste se u proizvodnji finalnog, odnosno
gotovog proizvoda i razdvaja proces proizvodnje po fazama. Razlog
dranja nedovrene proizvodnje je taj to omoguavaju smanjenje trokova
procesa proizvodnje.Gotovi proizvodi ine zalihe zavrnih, odnosno
finalnih proizvoda. Zajedno sa distribucijskim zalihama, zalihe
gotovih proizvoda spadaju u output-e proizvodnog procesa, koji se
nakon naputanja proizvodnog procesa dostavljaju kupcima. Ako zalihe
posmatramo sa aspekta koliine robe koja se nalazi na skladitu
zalihe onda ih, prema Regodiu, djelimo na:[footnoteRef:7] [7:
Regodi, D., B., Logistika, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011.
str. 232]
minimalne zalihe sigurnosne zalihe maksimalne zalihe optimalne
zalihe standardne zaliheMinimalne zalihe predstavljaju najmanju
koliinu zalihe koju preduzee treba posjedovati da ne bi dolo do
prekida poslovanja, odnosno najmanja koliina koja je dovoljna da bi
proces prozvodnje nesmetano funkcionirao. Da bi minimalne zalihe
omoguile nesmetano odvijanje proizvodnog procesa potrebno je da
potronja bude redovna, poznata na dugoroni period i da se ne
mijenja, a preduzee bi trebalo imati vie pouzdanih dobavljaa.
Zatitne ili sigurnosne zalihe su one koje osiguravaju nesmetano
odvijanje procesa prodaje u situacijama kada se javlja prevelika
potranja, vea od oekivane, u sluaju da dobavlja kasni sa isporukom
ili ako doe do greaka u proizvodnom procesu.Maksimalne zalihe
predstavljaju onaj nivo zaliha iznad kojeg bi svaka koliina robe
bila tetna za proizvodnji proces ili preduzee u cjelini. Optimalne
zalihe su zalihe sa najniim trokovima nabavke, rada, manipulacije i
smjetaja. Predstavlja najpoeljnji nivo zalihe, jer je
najekonomniji. Standardne zalihe ine koliinu robe li materijala
kojom se inae raspolae.Pored ovih u literaturi se jo spominju i
signalne zalihe, nekurentne, stalne i sezonske zalihe. Signalne se
odnose na koliinu zaliha u trenutku narudbe. Nekurentne ili
zastarjele zalihe su one ija se roba due zadrava na skladitu, zbog
slabe prodaje koja je rezultat loe kvalitete robe, greke,
zastarjele tehnologije itd. Stalne zalihe predstavlja zalihu robe
koja se dobro prodaje i zbog toga se kratak vremenski period
zadrava na skladitu. Sezonske zalihe su one zalihe koje se zavisno
od vremenskog perioda, nekada dobro prodaju, a nekada loije. Zalihe
zavisno od mjesta upotrebe i njihove uloge u preduzeu, prema
Regodiu, dijelomo na:[footnoteRef:8] [8: Regodi, D., B., Logistika,
Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011. Str. 232]
kalkulativne zatitne anticipativne pekulativneKalkulativne
zalihe su zalihe ijom narudbom ostvarujemo popust pri kupnji veih
koliina. Zatitne su zalihe potrebne zbog nesigurnosti u proizvodnji
i potronji. Anticipativne zalihe su zalihe koje se dre zbog moguih
promjena i sezonskih kolebanja. pekulativne zalihe su zalihe koje
preduzee dri da bi moglo iskoristiti oekivane promjene na tritu i
time ostvariti dodatn profit.
2.4. Trokovi zaliha
Pri donoenju odluke koja ima uticaj na veliinu zaliha u obzir se
moraju uzeti trokovi dranja zaliha. Prema prema Reid i Sanders-u, u
literaturi se navodi slijedea podjela trokova
zaliha:[footnoteRef:9] [9: Reid, R. D., Sanders, N. R., Operations
Management: An integrated approach 4th Ed, Wiley, New York, 2009.
str. 438]
Trokovi predmeta Trokovi naruivanja Trokovi uvanja i Trokovi
nedostatka zalihaPrvi trokovi zaliha su trokovi predmeta koji se
javljaju kao posljedica proizvodnje pojedinih proizvoda. Oni ine
cijenu koja je plaena za predmet i ostale direktne trokove koji su
povezan sa nabavkom proizvoda, kao to su: trokovi transporta,
trokovi osiguranja, trokovi radnih dozvola, inspekcija itd.Trokovi
naruivanja odnose se na trokove nastale usljed naruivanja robe u
serijama. Kod trokova naruivanja nije bitno koliko se proizvoda
naruuje, jer se oni odnose na cjelokupnu seriju, a ne na pojedine
proizvode. Ovi trokovi su fiksnog karaktera i u njih izmeu ostalih
spadaju trokovi pisanja i realizacije narudbe, trokovi primanja
serije i nabavne slube. U sluaju da se proizvod izrauje unutar
preduzea onda trokovi naruivanja ukljuuju i trokove naloga za
izradu proizvoda i trokove kontrole realizacije izdatog
naloga.Trokovi koji nastaju pri uvanju ili dranju predmeta na
zalihama odreeni vremenski period nazivaju se trokovi uvanja,
odnosno dranja zaliha. Obino se obraunavaju u jedinici vremena u
postotku od neke novane jedinice. U praksi ovi trokovi iznose od 15
do 30% godinje. Trokovi dranja zaliha, prema Schroeder-u, se dijele
na:[footnoteRef:10] [10: Schroeder, R. G., Upravljanje
proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 585]
Trokove kapitala Trokove skladitenja Trokove zastarijevanja,
kvarenja i gubitakaPod trokovima kapitala podrazumijevaju se
oportunitetni[footnoteRef:11] trokovi dranja zaliha, jer se zbog
dranja predmeta na zalihama ve uloeni kapital ne moe koristiti u
druge svrhe. Trokovi skladitenja su trokovi koritenja, odravanja
skladita (koja mogu biti kompanijska, javna, pogonska i iznajmljena
skladita) i trokovi zaposlenika. Varijabilnog su karaktera, osim u
sluaju kada preduzee posjeduje skladite. Kada u preduzeu postoje
proizvodi ili predmeti kod kojih je mogu nastanak zastare, onda se
javljaju trokovi zastarijevanja. Kao posljedica dranja resursa koji
se lahko kvare, npr. hrana, javlja se troak kvarenja. Pri sluaju
krae, lomova proizvoda koji su na zalihama preduzee se susree sa
trokovima gubitka. [11: Oportunitetni troakje pojam kojim se
izraavaju vrijednosti odreenog dobra nasuprot drugog.]
Kada kupac potrauje proizvod kojeg vie nema na zalihama, zbog
ega je potrebno izvriti aktivnosti koje se inae ne bi sprovodile,
preduzee se susree sa trokovima nedostatka zaliha. Formiraju se
nalozi za izradu proizvoda i provodi se kontrola izvravanja naloga.
Ako kupac u ovom sluaju ne eli ekati dok organizacija ne napravi
traeni proizvod, ona gubi i profit od prodaje i potroaev
goodwill.
3. ZALIHE KOD NEZAVISNE POTRANJE U ODNOSU NA ZALIHE KOD ZAVISNE
POTRANJE
Upravljanje zalihama se uglavnom bavi uspostavljanjem ravnotee
izmeu razliitih razina zaliha. Zalihe se klasificiraju na dva tipa
zaliha, zavisno od potranje koja stvara potrebnu za zalihama. Ta
dva tipa potranje su nezavisna i zavisna potranja za zalihama.
Izbor naina kontrole zaliha zavisi od injenice da li potranja za
zalihama ima zavisni ili nezavisni karakter. Razlika izmeu ova dva
tipa je bitna u odabiru adekvatnog naina upravljanja zalihama.
3.1. Zalihe nezavisne potranje, model i sistemi koji se
primjenjuju kod nezavisne potranje
Na nezavisnu potranju utiu trini uvjeti, koji su izvan kontrole
proizvodnje, ona je stoga nezavisna o njoj.[footnoteRef:12]
Nezavisna potranja predstavlja onu potranju koja je uslovljena
trinim faktorima, odnosno ona na koju utiu razni faktori trita (kao
to su: cijena proizvoda, dohodak potroaa). Na nju ne utiu faktori
proizvodnje i zbog toga je ona nezavisna o procesu proizvodnje.
Nezavisna potranja postoji i u sluaju kada potreba za nekim
proizvodom nije direktno povezana sa potrebom za nekim drugim
proizvodom. [12: Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate,
Zagreb, 1999. str. 586]
U zalihe nezavisne potranje spadaju oni proizvodi ija potranja
nije uslovljena potranjom za nekim drugim proizvodom. Zalihe
gotovih proizvoda (kao na primjer: kompjuter, auto, hljeb) i
rezervnih dijelova spadaju u ovu grupu zaliha, jer imaju nezavisnu
potranju. To su predmeti koji su izraeni po potrebi kupaca ili su
proizvedeni za prodaju ili zalihe. Na primjer, automobil kao gotov
proizvod je predmet nezavisne potranje posmatrano s gledita procesa
proizvodnje, jer je potranja za automobilom odreena od strane
trita. Nezavisna potranja za zalihama se bazira na kupevim
zahtjevima, predvianjima, procjenama i prologodinjim podacima.
Predmeti nezavisne potranje mogu biti i operacije u preduzeu
(planiranje i kontrola). Te operacije e nabavljati zalihe bez
prethodnog uvida u potrebe kupaca. Kao primjer imamo supermarket,
automobilsku tvornicu i preduzee koje se bavi prodajom
automobilskih guma. Supermarket planira i donosi odluke za zalihe
na osnovu svog iskustva i razumijevanju trita, jer kupci nee javiti
supermarketu kada e doi ni koliko e robe kupiti. Preduzee za
prodaju guma e morati upravljati zalihama ime je suoen i menader
zalihama u automobilskoj tvornici. Meutim, njihov naizgled jednak
zadatak se razlikuje zbog toga to preduzee za prodaju guma nije
upoznato sa potrebama i ne moe predvidjeti koliinu, ni posebne
potrebe korisnika, pa mu se potranja temelji na predvianju i s
obzirom na rizik mora se pripremiti za sluaj rasprodaje robe. Za
uspjenu kontrolu zaliha nezavisne potranje treba povezati potranju
iz prolosti sa buduom potranjom. Ovo je priroda planiranja i
kontrole nezavisne potranje, koja ine najbolja nagaanja, pokuava
plasirati sredstva i zalihe na mjesto na kojem e najbolje
zadovoljiti potrebe klijenata i pokuava da brzo reagira ako stvarna
potranja ne odgovara prognozi. Kod nezavisne potranje koristi se
pristup filozofije popunjavanja. Ovaj pristup upravljanja zalihama
funkcionie tako da se nakon postepenog ispranjavanja, zalihe
postepeno i popunjavaju. Svakim koritenjem zaliha sa skladita, alju
se narudbe za nove predmete i materijale, a zatim se dodaju ime se
zalihe nanovo popunjavaju.
3.1.1. Ekonomina koliina narudbi (Economic order quantity -
EOR)
Modeli nezavisne potranje su brojni, ali najpoznatiji je klasini
model: model ekonomine koliine narudbi, skraeno EKN (engl. Economic
order quantity, skraeno EOR). Klasini model EKN izgradio je F.W.
Harris, a dalje ga je razvio njegov savjetnik Wilson. Da bismo
mogli koristiti EKN, prema Schroeder-u, moraju biti ispunjene
slijedee pretpostavke:[footnoteRef:13] [13: Schroeder, R. G.,
Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 588]
Koliina potranje konstantna, ponavljajua i poznata. Vrijeme
trajanja procesa ispunjenja narudbi konstantno i poznato. Nije
doputen nikakav nedostatak zaliha. Materijal se naruuje ili
proizvodi u serijama i cijela se koliina stavlja u zalihe odjednom.
Specifina struktura trokova se koristi kako slijedi: trokovi
jedinice proizvoda su konstantni, a za veliku se kupnju ne daje
nikakav popust. Trokovi odravanja zaliha ovise linearno o prosjenoj
razini zaliha. Za svaku seriju postoje fiksni trokovi naruivanja
ili pripreme koji ne ovise o broju predmeta u njima. Predmet je
pojedinaan proizvod; ne postoji nikakva povezanost sa drugim
proizvodima. U ovom modelu se pretpostavlja da je potraivana
koliina poznata, jednaka svaki dan i da se ponavlja na neogranieno
vrijeme. Vrijeme trajanja procesa ispunjenja narudbi uvijek je
konstantno i poznato kao i trokovi. Podrazumijeva se da je vrijeme
fiksnog karaktera. Poto su poznati vrijeme i potraivana koliina, ne
moe postojati nikakav nedostatak zaliha.
Slika 1. Nivo zaliha prema EKN[footnoteRef:14] [14: Regodi, D.,
B., Logistika, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011. str. 232]
Na slici 1. prikazan je nivo zaliha prema modelu Ekonomine
koliine narudbi. Posmatra se veliina narudbe izmeu dva faktora, a
to su zalihe i vrijeme. Da bi se uspjeno utvrdila optimalna narudba
potrebno je razmotriti razinu zaliha u funkciji vremena. Vrijeme
izmeu dvije narudbe (V1,V2,V3) naziva se interval naruivanja ili
nabavni ciklus, a pored vremena na slici su predstavljene i
prosjene zalihe (Z/2) i visina zalihe (veliina narudbe, Z).
Ekonomina koliina narudbe pronalazi optimalnu koliinu naruivanja, a
to se realizira minimizacijom trokova, na osnovu koje se dobija
formula EKN. Da bi se dolo do formule EKN, potrebne su formule
izraunavanja godinjih trokova naruivanja i godinjih trokova
odravanja zaliha:Trokovi naruivanja godinje = S x D/Q gdje su: S
trokovi po plasiranoj narudbi, D koliina potranje, a Q veliina
serije.Trokovi odravanja zaliha godinje = iCQ/2, gdje je i kamatna
stopa odravanja zaliha, C su jedinini trokovi, a Q/2 prosjeni
trokovi.Ukupni trokovi godinje = trokovi naruivanja godinje +
trokovi odravanja zaliha godinje, odnosno:TC = SD/Q + iCQ/2
Slika 2. Ukupni trokovi zaliha[footnoteRef:15] [15: Reid, R. D.,
Sanders, N. R., Operations Management: An integrated approach 4th
Ed, Wiley, New York, 2009. str. 451]
Na slici 2., koja prikazuje ukupne trokove zaliha, vidljivo je
da sa sve veim rastom narudbene koliine (order quantity), opadaju
trokovi naruivanja (ordering costs), a rastu trokovi uvanja
(holding costs). Ovo pokazuje kako trokovi naruivanja i trokovi
odravanja zaliha imaju suprotan odnos. Ekonomina koliina naruivanja
se nalazi u taki u kojoj se sijeku trokovi uvanja i trokovi
narudbe, odnosno u onoj taki u kojoj ukupni trokovi (total costs)
imaju minimalan iznos. to se moe predstaviti i slijedeom
jednainom:Q = Jednaina jo nosi naziv klasina jednaina Wilsonove
ekonomine koliine narudbi. Ona i pored svojih brojnih ogranienja
(pretpostavka konstantne potranje i jedininih trokova, narudba u
seriji dolazi odjednom, pretpostavka jednog proizvoda, pretpostavka
trokova pripreme kao fiksnih) pomae da se u praksi odredi priblina
vrijednost ekonomine koliine naruivanja i daje ekonomini pogled na
zalihe. Najvanije kod ovog modela su ukupni trokovi, ako se oni
mogu odrediti onda se moe lahko odrediti i ekonomina koliina
naruivanja.EKN model se razvijao u dva pravca, prvi prilagoava
model EKN tako to pretpostavlja da potranja nije konstantna i da je
mogue postojanje nedostatka zaliha i naziva se sistem kontinuiranog
nadzora. Kod ovog sistema nadzora, stanje zaliha se kontinuirano
nadzire, poslije svake transakcije. Sistem kontinuiranog nadzora
slijedi princip utvrivanja zaliha nakon svake transakcije kako bi
se pokrenuo postupak ponovnog naruivanja, ako bi nivo zaliha
dostigao minimum. Drugi pravac modela EKN podrazumijeva nadziranje
stanja zaliha povremeno, odnosno periodino i naziva se sistem
periodinog nadzora ili P-sistem. Kao i u sistemu kontinuiranog
nadzora i u ovom sistemu se pretpostavlja da je potranja sluajna i
da ne postoji nedostatak zaliha. Kod sistema povremenog nadzora
provjera zaliha se izvrava u fiksnim vremenskim intervalima. Nakon
zavrene provjere, alje se narudba da bi se popunile zalihe do
ciljane razine. Ciljana razina predstavlja onaj nivo zaliha koji
pokriva potranju za zalihama do slijedee provjere zajedno sa
potranjom koja traje za vrijeme realizacije narudbe.Pored sistema
nadzora postoje i sistemi kontrole zaliha koji trebaju moi izvriti
raunanja koja su u vezi sa pravilima odluivanja, dokumentiranja
transakcija i kontrolisati performanse za upravljanje zalihama. Oni
mogu biti kompjuterizovani ili manuelni. Moderan sistem kontrole
zaliha, prema Schroeder-u, trebao bi imati slijedee
funkcije:[footnoteRef:16] [16: Schroeder, R. G., Upravljanje
proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 607]
Registriranje transakcija, Pravila odluivanja o zalihama,
Izvjetavanje o neusklaenostima i propustima, Prognoziranje,
Izvjetavanje vrhovnog menadmenta.Svaka transakcija treba biti
evidentirana i registrirana. Sistem kontrole i odravanja zaliha
treba evidentirati svaki primitak i izdatak zaliha. Pravila
odluivanja o zalihama, kao to su veliina i vrijeme narudbe, trebaju
biti ugraeni u sistem. Ugraivanjem ovih pravila u sistem, on bi
trebao obavjetavati menadment o neusklaenostima i propustima.
Izvjetavanje o neusklaenostima i propustima skree panju menadmenta
na promjenu pretpostavki. U sistem treba biti ugraena kvantitativna
tehnika za predvianje potranje. Pored svega navedenog, sistem bi
trebao i pripremati izvjetaje za top-menadere i menadere
zaliha.
3.1.2. Ekonomina koliina proizvodnje (Economic production
quantity EQP)
Ekonomina koliina proizvodnje (EKP) ili kako na se na engleskom
jeziku naziva Economic production quantity (EPQ) je jo jedan model
upravljanja zalihama nezavisne potranje. Ovaj model je nastao kao
proirenje modela ekonomine koliine narudbi. Model EKP se razlikuje
od modela EKN po tome to model EKP pretpostavlja da e preduzee
proizvoditi vlastitu koliinu ili e odgovarajui dijelovi biti
dostavljeni u tvrtku dok se ovi proizvode, a narudbe su dostupne
ili primljene postepeno dok se predmeti proizvode. Dok EKN
pretpostavlja da e naruena koliina doi u cjelini i odmah nakon
naruivanja, to znai da se pojedini dijelovi proizvedeni od strane
drugog preduzea i spremni su za dostavu kada narudba pristigne.
Jednaina kojom se izraunava ekonomska koliina proizvodnje EKP:EPQ
=
3.1.3. Diskontni model
Diskontni model je slian modelu Ekonomine koliine narudbi.
Prilikom naruivanja veih koliina proizvoda preduzee dobija
koliinski popust i plaa niu cijenu. Diskontni model se zasniva na
koliinskom popustu koji je dizajniran kako bi izazvao velike
narudbe. Preduzee treba dobro razmislit da li e se upustiti u
ovakav vid utede. Uteda ostvarena kroz smanjene direktne trokove
kao to su nabavne cijene, moe uzrokovati visoke indirektne trokove
kao to su trokovi dranja zaliha. Preduzee e upotrebom diskontnog
modela nastojati da izabere onu koliinu koja e minimizirati ukupne
trokove. Ukupni trokovi u ovom modelu predstavljaju zbir trokova
dranja zaliha, trokova naruivanja zaliha i trokova skladitenja.
3.2. Zalihe kod zavisne potranje, modeli i sistemi koji se
primjenjuju kod zavisne potranje
Zavisna potranja je ona potranja koja je uvjetovana potranjom za
nekim drugim predmetom i zavisi od faktora proizvodnje, a ne trinih
faktora. To je potranja koja je uzrokovana nezavisnom potranjom ili
je potrebna za zadovoljenje nezavisne potranje. Predmet ima
karakteristike zavisne potranje kada je njegova upotreba direktno
zavisna o proizvodnji neke vee komponente ili zavrnog proizvoda iji
dio predstavlja. Ova potranja postoji zbog predmeta ija je potranja
povezana sa potranjom za drugim proizvodima. Zalihe zavisne
potranje ine zalihe sirovina i zalihe nedovrenih koje su zavisne od
potranje za zalihama gotovih proizvoda. Primjer predmeta nezavisne
potranje bio je automobil kao gotovi proizvod, ali predmet zavisne
potranje predstavljaju npr. gume automobila ili bilo koji drugi
predmeti koji ulaze u sastav automobila kao gotovog proizvoda.
Potranja za gumama automobila je zavisna potranja, jer su zalihe
guma zavisne o procesu proizvodnje automobila (koliko je potrebno
guma zavisi od toga koliko automobila se proizvodi).
3.2.1 Planiranje potreba materijala (Material requirement
planning MRP)
Planiranje potreba materijala ili PPM (Material requirement
planning, MRP) predstavlja model kojim se upravlja zalihama zavisne
potranje. Koristi se kada je poznata potreba za odreenim
proizvodom, pa je lahko odrediti potrebne koliine sirovina i
poluproizvoda. Zalihe se nabavljaju za trenutak kada e biti
potrebne, a ako nije planirana proizvodnja nekog proizvoda onda ne
postoji potreba ni za sirovinama i poluproizvodima. PPM se koristi
putem raunara najee u viefaznom proizvodnom procesu. Iako je
postupak odreivanja potrebnih zaliha zavisne potranje jednostavan,
ipak se komplicira ako su u pitanju vee koliine zaliha, to oteava
runi postupak.Da bi se PPM modelom uspjeno upravljalo koristi se
terminski plan. Terminski plan eksplodira u narudbe za nabavku
sirovina i u radne naloge za terminsko planiranje u tvornici.
Proces eksplozije dijelova odreuje potrebne sirovine i materijale
za proces proizvodnje odreenog broja predmeta. Nakon odreivanja
potrebne koliine sirovina, potrebno je odrediti i uskladiti vrijeme
narudbe i vrijeme trajanja proizvodnje.Elementi PPM-a, prema
Schroeder-u:[footnoteRef:17] [17: Schroeder, R. G., Upravljanje
proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 636.-640.]
Glavni terminski plan proizvodnje Sastavnica proizvoda Zapisi o
zalihama Planiranje kapaciteta Nabava Radionika kontrolaGlavni
terminski plan treba odraavati realna ogranienja kapaciteta i ne
treba da je previe napuhan. On predstavlja predvianje onoga to e se
u buduem vremenskom periodu prozvoditi. Glavni terminski plan moe
se aurirati stalno (PPM sistem neto promjena), sedmino ili godinje.
Sastavnica proizvoda predstavlja listu svih predmeta, dijelova koji
su potrebni za proizvodnju jednog finalnog proizvoda. Slina
kuhinjskom receptu, ona se sastoji od mnogih sastojaka za izradu
proizvoda, bez kojih taj proizvod ne bi bio potpun. Svakim novim
oblikovanjem proizvoda i sastavnice se mijenjaju, pa se dre stalno
aurnim. Zapisi o zalihama se dijeli na tri dijela, odnosno
segmenta, a to su segment osnovnih podataka o predmetu, segment
stanja zaliha i segment sa dopunskim podacima. Segment koji
pokazuje osnovne podatke o predmetu izmeu ostalog sadri broj
dijela, vrijeme trajanja procesa i trokove. Segment stanja zaliha
pokazuje sve materijale koji su potrebni za izradu jednog predmeta.
Segment koji pokazuje dopunske podatke sadri naloge, potrebne
promjene itd. Kao i sastavnica proizvoda, tako se i zapisi o
zalihama trebaju stalno aurirati. Zapisi o zalihama zajedno sa
glavnim terminskim planom i sastavnicom proizvoda ine tri glavna
inputa za proces eksplozije dijelova. Planiranje kapaciteta pomae
menadmentu da kontrolie i nadzire ispravnost glavnog terminskog
plana. To se moe izvriti na dva naina i to pomou grubog planiranja
kapaciteta i optereivanjem poslovima radionica. Kod grubog
planiranja kapaciteta, planiranje kapaciteta se vri tako to se iz
glavnog terminskog plana izraunavaju priblini radni i strojni sati
na osnovu kojih se predviaju budue potrebe za kapacitetom. Postupak
eksplozije dijelova se koristi tek kada je glavni terminski plan
izvodiv. Kod postupka radionikog optereivanja poslovima, eksplozija
dijelova se obavlja prije planiranja kapaciteta. Radnim nalozima,
koji proizlaze iz eksplozije dijelova, optereuju se svi radni
centri, koji uz pomo koritenja detaljnih postupaka za sve dijelove
mogu odrediti budue radne i strojne sate za svaki radni centar. Ako
nema dovoljno kapaciteta, onda se ili prilagoavaju kapaciteti ili
se prilagoava glavni terminski plan, sve dok glavni terminski plan
ne bude izvodiv. Nabavom se velikim dijelom ukida kanjenje narudbi,
jer PPM sistem osigurava ispravne vremenske rokove, to poveava
vjerodostojnost kod dobavljaa. Provoenjem ispravnog plana potrebe
materijala menadment je u mogunosti da smanji ili ukloni potrebe za
pourivanjem narudbe koju daje nabava. Svrha radionike kontrole
predstavlja davanje radnih naloga radionicama i postupanje po
njima, kako bi se osiguralo da e na vrijeme biti dovreni. Ona pomae
menadmentu u regulaciji dnevnih poslova, kako bi se sprijeile
komplikacije. Radni nalozi za radionicu i nalozi za nabavku ine dva
output-a procesa eksplozije dijelova. Preduzee ostvaruje brojne
prednosti koristei PPM sistem, ali i pored tih prednosti brojne
kompanije nisu uspjele ostvariti maksimalne koristi od sistema ili
nisu uspjele ni uvesti PPM sistem. Razlog tim neuspjesima su
uglavnom nedostatak potpore menadmenta i nedostatak komunikacije
unutar organizacije. 3.2.2. Planiranje resursa proizvodnje
(Manufacturing resources planning MRPII)
Planiranje resursa proizvodnje (engl. Manufacturing resources
planning, skraeno MRPII) je proirena verzija modela PPM ili MRP.
MRP II predstavlja izradu plana vezano za resurse koji su potrebni
procesu proizvodnje. Ovaj model se razlikuje od PPM ili MRP modela
po tome to se u ovom modelu pojavljuje potreba za resursima kao na
primjer kapaciteti maina ili trajanje pojedinih operacija, dok se
model MRP (PPM) bazirao samo na zalihe sirovina i sastavnih
dijelova proizvoda.
3.3. Slinosti i razlike upravljanja zalihama kod nezavisne i
zavisne potranje
Nezavisna potranja predstavlja onu potranju u kojoj potreba za
nekim proizvodom nije direktno povezana sa potrebom za nekim drugim
proizvodom. Zalihe nezavisne potranje su zalihe koje ne zavise od
procesa proizvodnje, jer njih odreuju trini faktori, a ne faktori
proizvodnje. Zalihe ove vrste potranje su finalni, odnosno gotovi
proizvodi.Zavisna potranja predstavlja onu potranju za predmetom
koja je uslovljena potranjom za nekim drugim predmetom i zavisi od
proizvodnog procesa i njegovih faktora. Zalihe zavisne potranje su
zalihe sirovina i poluproizvoda.Kod nezavisne potranje potrebe za
zalihama se mogu predvidjeti na osnovu iskustva ili prognoze trita,
dok se potrebe za zalihama zavisne potranje mogu izraunati na
temelju stavki nezavisne potranje, a uglavnom se to vri uz pomo
kompjuterskih sistema. Kako bi se odredile koliine nezavisnih
proizvoda koji se moraju proizvesti, preduzea se zbog toga obraaju
posebnim odjelima istraivanja. Koriste se razliite tehnike
ukljuujui ankete korisnika, tehnika predvianja i ekonominih i
sociolokih trendova. Nezavisna i zavisna potranja se razlikuju i po
upotrebi razliitih filozofija upravljanja zalihama. Tako se kod
nezavisne potranje koristi filozofija popunjavanja, a kod zavisne
filozofija potreba. Razlike modela potranje vidljive su na
slici:
Slika 3. Modeli potranje[footnoteRef:18] [18: Schroeder, R. G.,
Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. str. 587]
Slika 3. nudi prikaz modela potranje, na lijevom grafikonuu koji
predstavlja nezavisnu potranju vidljiva je nejednaka krivulja, poto
se za upravljanje zalihama nezavisne potranje i procjene potrebnih
koliina koristi filozofija popunjavanja prema kojoj se zalihe
konstantno nadopunjavaju nakon svake transakcije. Pri nezavisnoj
potranji koristi se uglavnom model ekonomine koliine narudbi. Desna
strana slike prikazuje je zavisnu potranju pri kojoj se koristi
filozofija potreba, prema kojoj se naruuju novi materijali samo u
sluaju potrebe materijala na viim proizvodnim razinama, to
rezultira jednakim vremenskim razmacima u nabavi i jednakim
koliinama pri svakoj nabavci. Za upravljanje zalihama kod zavisne
potranje najee se koristi model planiranja potrebnih materijala.
Upotreba razliitih modela znai upotrebu razliitih zakonitosti.
Razlike izmeu modela vidljive su i u tabeli 1.:
EKNPPM
Posmatra svaki dio posebnoKoristi strukture proizvoda
Zasniva se na historiji tranjeKoristi planove
Koristi srednje vrijednosti tranjeU obzir uzima tranju koja
odstupa od trendova
Cilj je posjedovati dovoljnu koliinu zaliha u svakom
trenutkuCilj je posjedovati zalihe onda kada je to potrebno
Teko se usklauje s prioritetimaUzima u obzir prioritete
Nije potrebna posebna briga da bi sistem funkcionisaoPotrebno je
upravljati sistemom
Tabela 1. Usporedba modela Ekonomine koliine narudbi i
Planiranja potreba materijala[footnoteRef:19] [19: Beker, I.,
Upravljanje zalihama, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 2011.
str. 65]
Jako je malo nezavisnih potranji u lancu nabave i veina ostalih
potranji su zavisne potranje o tim malobrojnim nezavisnim
potranjama. Iako se ini jednostavnim razlikovati ove dvije vrste
potranje i njihove zalihe, jako je teko odrediti zavisnost,
pogotovo kada administrativni sistem ne prepoznaje o kojoj se
zavisnosti radi. Stoga je jako vano da menader zaliha zna da li
predmet pripada zavisnoj ili nezavisnoj potranji.
3.3.1. Model Upravo na vrijeme (Just in time JIT)
Kod upravljanja zalihama zavisne i nezavisne potranje imamo i
kombinovane filozofije upravljanja zalihama i jedna od njih je
model Upravo na vrijeme (UNV) ili Just-in-time (JIT). Model Upravo
na vrijeme na upotrebu skladita gleda kao na neracionalnu upotrebu
prostora, a kart predstavlja bespotrebno rasipanje, stoga tei
eliminaciji ovih vidova rasipanja. Jo jedno bitno naelo filozofije
ove metode predstavlja potpuno iskoritenje sposobnosti radnika.
Smanjenjem zaliha, trokova i postizanjem bolje kvalitete realizuje
se osnovni cilj modela Upravo na vrijeme, a taj je ostvarivanje
veeg profita i povrata od investicija. Model obuhvata kako funkciju
upravljanja nabavkom, tako i upravljanje proizvodnjom. Upotreba ove
filozofije ne podrazumijeva da je samo preduzee koristi, nego i svi
dobavljai i kooperanti s kojima preduzee posluje. Podsistem modela
Upravo na vrijeme predstavlja Kanban sistem. Kanban je metoda
odobravanja proizvodnje i kretanja materijala u JIT
sistemu.[footnoteRef:20] Kanban, kao to se da pretpostaviti iz
naziva (kanban na japanskom jeziku znai marker ili karta), odobrava
proizvodnju i odreuje redoslijed poslova i kretanje materijala po
fazama. Svrha kanban sistema je da odreivanje potrebe za dodatnim
dijelovima i osiguravanje da se ti dijelovi proizvedu na vrijeme.
[20: Schroeder, R., G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb,
1999. str. 671]
3.3.2. Upravljanje zalihama ABC
Meu brojnim sistemima za kontrolu zaliha, tu je i ABC sistem.
Ovaj sistem osmislio je Vilfredo Paretto koji je prepoznao da samo
nekoliko proizvoda u preduzeu osigurava najveu vrijednost prodaje.
Njihovom upotrebom se omoguava kontrola veim dijelom vrijednosti
zaliha. Zalihe su podijeljene u tri grupe: grupa A, B i C. Grupu A
ine zalihe sa otprilike 20% predmeta, koje posjeduju 80% novane
vrijednosti. To su zalihe sa najveim prioritetom, najotrijom
kontrolom, estim isporukama, tanim evidencijama. Planiranje ovih
zaliha koristi: model Ekonomine koliine narudbi i model Planiranja
potreba materijala, kao i druge tehnike. Grupu B sainjavaju zalihe
sa 30% predmeta i 15% novane vrijednosti. Ova grupa zaliha imaju
prioritet kada su zalihe na niskom nivou ili kada su dostigle nulu.
Koriste se normalne kontrole zaliha i dre se dobre evidencije. Dok
zadnja grupa, grupa C, obuhvata zalihe sa 50% predmeta i 5% novane
vrijednosti. Ovu grupu ine zalihe sa najniim prioritetom i
najjednostavnijom kontrolom zaliha. Uglavnom se tretiraju kao
rashod i ne postoji evidencija o njima. Broj grupa nije fiksiran i
moe postojati bilo koji broj grupa. Zalihe se kontroliraju na taj
nain to se zalihe grupe C provjeravaju se jednom godinje, zalihe
grupe B dva do tri puta godinje, a zalihe grupe A e se najee
provjeravati (zavisno od obima posla).
4. SLINOSTI I RAZLIKE UPRAVLJANJA ZALIHAMA KOD NEZAVISNE I
ZAVISNE POTRANJE NA PRIMJERU PREDUZEA AS D.O.O. JELAH
4.1. Privredno drutvo AS d.o.o. Jelah
Privredno drutvo AS d.o.o. Jelah je osnovano 1995. godine i dio
je grupacije preduzea AS Group. Grupaciju sa sjeditem u Jelahu,
optina Teanj, ine AS, Vispak, Kent, Napredak i Vemal. ASgroup
zapoljava blizu 1000 radnika i pod svojim okriljem vodi brendove
kao to su Master, Kent i Zlatna dezva. Sjedite privrednog drutva AS
se nalazi u Jelahu, optina Teanj, u savremenom poslovnom objektu, u
kome se nalaze uprava drutva, proizvodnja keksa i centralni
distribucijski centar. Isprva je AS d.o.o. Jelah je poelo sa
proizvodnjom mljevene kahve, eer kocke, pakovanjem zrnaste i
prakaste robe. Nakon prikupljanja podataka o proizvoaima i
uvoznicima keksa i razmatranja njihovih potencijala i nedostataka,
drutvo se odluilo da poslovanje proiri i na proizvodnju keksa.
Proizvodni asortiman, kojeg obuhvata proizvodnja keksa, ini pet
proizvoda i to: keks Petit Biscuits, keks Medeno srce, Sendvi keks,
trudla keks i Jaffa biscuits.
4.2. Upravljanje zalihama kod zavisne i nezavisne potranje u
preduzeu AS d.o.o. Jelah
Preduzee AS d.o.o. Jelah kao preduzee sa trinim iskustvom koje
se protee kroz dugi niz godina, pridaje potrebnu panju funkciji
upravljanja zalihama. AS d.o.o. Jelah posjeduje razliite vrste
zaliha, kako zaliha gotovih proizvoda, tako i zaliha sirovina i
poluproizvoda. U funkciji upravljanja zalihama tano je odreeno
koliko treba da posjeduje minimalnih zaliha, koliko maksimalnih i
koliki broj zaliha ini razinu optimalnih zaliha. Pored ovih
osnovnih vrsta zaliha preduzee posjeduje kako zalihe zavisne, tako
i zalihe nezavisne potranje i prepoznaje bitne razlike meu njima.
Detaljnije objanjenje, za bolje i lake razumijevanje slinosti i
razlika zaliha koje pripadaju zavisnoj i zaliha koje pripadaju
nezavisnoj potranji, pruit e primjer izrade proizvoda keksa Petit
Biscuits 1000g. Preduzee AS d.o.o. Jelah se odluilo na proizvodnju
keksa Petit Biscuits 1000g koji nakon zavretka procesa proizvodnje
predstavlja predmet koji pripada zalihama gotovih proizvoda,
odnosno zalihama koji se javljaju kod nezavisne potranje. Kako bi
znalo koliko proizvesti preduzee istrauje i procjenjuje potrebe
kupaca, oslanja se na iskustvo i predvia budue potranje i koristi
se modelom Planiranja potrebe materijala da bi procijenilo koliko
sirovina je potrebno za izradu finalnog proizvoda. Preduzee
sastavlja plan proizvodnje keksa na osnovu kojeg odreuje ta treba
kupiti i ta proizvesti za proizvodnju. Da bi uspostavilo plan
proizvodnje potrebno je znati strukturu, odnosno sastavnicu za
pripremu plana potrebnih materijala za proizvodnju keksa Petit
Biscuits 1000g, koju ine slijedee komponente: Vrsta proizvoda:
MASTER PETIT BISCUITS 1000 gJedinica mjere: KOMTeina gotovog
proizvoda: 1000 g
NivoBroj dijelaOpisKoliina
062884Master Petit 1000g1 kom
.149083Soda bikarbona0,003 kg
.162610eer kristal0,210 kg
.149122So 50/10,009 kg
.149318Amonijev bikarbonat 40/10,010 kg
.149323Palmina mast (rafinirana biljna mast)0,085 kg
.149324Limunska kiselina bp930,001 kg
.149329Brano0,760 kg
.149334Mlijeko u prahu0,005 kg
.149340Aroma vanilija0,0005 kg
..249001Podmeta paletarni 1200x8000,0027 kom
..249038Stre folija0,0004 kg
..249039Selotejp traka 50x600,0015 kom
..249066Plin propan butan 10/1,35/10,0850 kg
..249368Folija bjanko (master petit)0,0150 kg
..149371Vreica MASTER PETIT 1000 g1 kom
..149383Kutija MASTER PETIT 1000 g0,1666 kom
Tabela 2. Sastavnica keksa Petit Biscuits 1000gNa tabeli 2.
postoje 4 kolone koje predstavljaju: nivo, broj dijela, opis i
koliinu. Prva lijeva kolona, pod nazivom Nivo, pokazuje na kojem se
nivou proizvodnje nalazi odreena komponenta. Broj dijela
predstavlja jedinstveni broj kojim je komponenta ili proizvod
oznaen. Kolona oznaena kao Opis sadri pune nazive komponenata koje
ulaze u sastav proizvoda. Zadnja, desna kolona pokazuje kolike su
koliine komponenata potrebne za proizvodnju odreenog broja
proizvoda. S obzirom da se radi o proizvodnji keksa Petit Biscuits
1000g sam proizvod e se nalaziti na nivou proizvodnje pod brojem 0,
zatim imamo proizvode ili komponente koje ulaze u sastav keksa i
one e se nalaziti na nivou 1. Na prvom nivou postoje komponente
koje ulaze u sastav proizvoda, a ine njegovu ambalau (vreica i
kutija), koje i same imaju odreene komponente u svom sastavu, one
se nazivaju podsklopovi. Komponente koje ulaze u sastav podsklopova
nalaze se na nivou 2. Sve ove komponente (sirovine) koje ulaze u
proces proizvodnje keksa, odnosno u njegovu sastavnicu, ine zalihe
koje pripadaju zavisnoj potranji. Upotreba ovih zaliha (npr. brana)
za proces proizvodnje keksa uslovljena je upotrebom drugih zaliha
(npr. mlijeka) za proizvodnju tog istog zavrnog proizvoda. Potrebu
za ovim zalihama lake je odrediti nego potrebu za zalihama kod
nezavisne potranje, jer je mogua primjena raunarskih i
kalkulacijskih metoda. Ako postoji narudba za finalnim proizvodom,
utvruje se koliko je proizvoda traeno, koliko ih preduzee ima na
zalihama i koliko ih treba proizvesti, a za nabavku potrebnih
sirovina u preduzeu AS d.o.o. Jelah prvo prodaja unutar preduzea
napravi plan prodaje na osnovu procjene potranje i zaliha koje
postoje u skladitu, utvruje se koji se materijali i dijelovi moraju
dodatno naruiti, odnosno proizvesti i odreuju se rokovi nabavke.
Tokom izrade plana radionika kontrola daje naloge za radionicu i
naloge za nabavku. Poslije toga sluba nabave naruuje sirovine na
osnovu traenih koliina od nabave i izraunatih koliina potrebnih
sirovina, a koje se dobijaju na osnovu normativa i trenutnih zaliha
koje preduzee ima na skladitu. U sve to sluba nabave ukljuuje i rok
isporuke, tako da u preduzeu postoje sigurnosne zalihe.Za
upravljanje zalihama potrebno je i uspjeno upravljanje trokovima
koje su uzrokovane postojanjem zaliha u preduzeu, kao to su trokovi
dranja zaliha. Da bi se ti trokovi drali pod kontrolom unutar
preduzea AS, izraunava se koeficijent obrtanja zaliha koji
predstavlja mjeru godinjeg prometa i prosjenog stanja zaliha.
Ukupne zalihe (Q) ovog proizvoda iznose 206.978 kom, da bi se dobio
iznos prosjenih zaliha, potrebno je dobijene podatke uvrstiti u
slijedeu formulu: Q/2, to znai da prosjene zalihe iznose:Q/2 =
206.978/2 = 103.489 komDa bi se saznalo koliko se prosjene zalihe
prodaju tokom perioda od jedne godine potrebno je izraunati
koeficijent obrta, slijedei jednainu: Ko = godinji promet/prosjene
zalihe = 448.911,88/103.489 = 4,34Koeficijent obrta iznosi 4,34 to
znai da se proizvod prodaje priblino 4 puta tokom godine. Vrijeme
vezivanja zaliha dobija se podjelom dana u godini sa dobijenim
koeficijentom obrta:365/4,34 = 84 dana Dobijeni iznos pokazuje da
proizvodi na skladitu stoje prosjeno 84 dana, odnosno potrebno je
84 dana preduzeu da proda prosjene zalihe. Vea vrijednost
koeficijenta obrta znai da preduzee bolje posluje, previsok bi
znaio da preduzee esto isrcpljuje svoje zalihe, dok bi nizak Ko
pokazivao da u preduzeu postoje visoki oportunitetni trokovi i ne
tako kvalitetne zalihe. Optimalnu vrijednost koeficijenta obrtanja
zaliha je teko odrediti, jer je prognoza potranje koja se
predstavlja u vidu jednog broja, dobijena na osnovu razdijeljenih
informacija, nepouzdana zbog njenih varijacija i stoga je bolje
uzeti u obzir ukupnu informaciju o potranji, jer ona daje taniju
prognozu budue potranje. Koeficijent obrtaja se mijenja iz godine u
godinu, tako da preduzee nije u mogunosti odrediti neku optimalnu
vrijednost za dui rok.
5. ZAKLJUAK
Zalihe predstavljaju energiju, informacije i materijale koji su
izuzete iz procesa proizvodnje, koje u preduzeu postoje radi dalje
razrade kada se ukae potreba za njima. Sa postojanjem zaliha unutar
preduzea javlja se potreba za funkcijom unutar preduzea koja se
naziva upravljanje zalihama. Relevantnost funkcije upravljanja
zalihama vidljiva je i posmatranjem njenog odnosa sa drugim
funkcijama preduzea i povezanosti nauke o upravljanju zalihama sa
drugim naukama, kao to je na primjer logistika. Funkcija
upravljanja zalihama predstavlja odgovoran posao, uz koju dolaze
razliite obaveze i odgovornosti na koje treba obratiti posebnu
panju, neke od njih su: skladitenje, nabava i finansije. Ukoliko
unutar preduzea postoje zalihe, nakon nekog vremena one e se
smanjiti i potrebno e biti naruiti druge, sa ime dolazi odgovornost
nabave (na primjer koliko naruiti, kada naruiti). Nabavljene zalihe
potrebno je smjestiti do odreenog trenutka njihove upotrebe, tako
da se dalje javlja odgovornost vezana za skladitenje. Uz
skladitenje zaliha postojati e i odreeni trokovi, a time se javlja
odgovornost vezana za finansije (kao to su trokovi skladitenja
zaliha, dranja zaliha, plate radnika). Detaljnijim sagledavanjem
funkcije upravljanja zalihama vidljivo je da predvianje potranje
daje prilino netane rezultate, zbog ega i prognoza potranje u vidu
jednog broja nije pouzdana prilikom formiranja uspjene poslovne
strategije. Uzimanjem u obzir varijabli koje mogu uticati na
potranju i njihovo kretanje mogue je sprijeiti nastanak neeljenih
rezultata. Da bi se dobila preciznija prognoza budue potranje pomae
ukupna informacija o veem broju potranji koje se temelje na
razliitim informacijama. Kako bi se preduzee uspjeno nosilo sa
nizom odgovornosti koje nastaju postojanjem zaliha ono treba strunu
osobu za to, tj. menadera zaliha. Menader zaliha sa saradnicima,
iskustvom, predvianjem i upotrebom odgovarajuih modela upravljanja
zalihama donosi odluke o tome kada i koliku narudbu plasirati,
koliko zaliha drati, kako balansirati fiksne trokove i trokove
uvanja zaliha, kako prepoznati i adekvatno odgovoriti na razliite
vidove potranje za zalihama. Razlike koje postoje izmeu nezavisne i
zavisne potranje imaju veliku vanost kod upravljanja zalihama i
proizvodnjom, zbog toga to utiu na njihov stalni napredak. Razlike
zavisne i nezavisne potranje su brojne i javljaju se: u samim
zalihama, jer zalihe kod nezavisne potranje ine zalihe gotovih
proizvoda, dok zalihe zavisne potranje ine zalihe sirovina i
poluproizvoda; u razliitim modelima upravljanja zalihama nezavisne
i zavisne potranje; u mogunosti predvianja potrebnih koliina
zaliha. Tako kod nezavisne potranje za upravljanje zalihama postoje
razliite vrste modela koji slue za popunjavanje zaliha od kojih se
model Ekonomine koliine narudbi, odnosno Economic Order Quantity
(EOQ) model najvie primjenjuje. Kod zavisne potranje zaliha postoje
razliiti i brojni modeli koji slijede filozofiju potreba, a meu
kojima se model Planiranja potrebe materijala, odnosno Materijal
Requirements Planning (MRP) model najvie javlja u
upotrebi.Istraivanje veza izmeu zaliha kod zavisne i nezavisne
potranje, pokazalo je niz razliitosti koje su zastupljene u ovom
domenu upravljanja zalihama, dok je slinosti neto manje. Iako se
ove dvije vrste potranje razlikuju po mnogo emu, njihove zalihe se
ipak trebaju tretirati sa jednakom vanosti. Zalihe i jedne i druge
kategorije sline su po tome to ih je potrebno precizno odrediti,
rasporediti po razinama i odjelima procesa proizvodnje i uspjeno
njima rukovoditi kako bi zadovoljili potranju kupaca. Posmatrajui
izradu proizvoda na primjeru preduzea AS d.o.o Jelah praktino je
prikazana razlika izmeu jedne i druge vrste potranje i zaliha koje
im pripadaju. Na tom primjeru pored razlika i slinosti potranje
prikazan je i izgled sastavnice proizvoda, te dalji proces
planiranja potreba materijala potrebnih za izradu finalnog
proizvoda.
L I T E R A T U R A
1. Beker, I., Upravljanje zalihama, Univerzitet u Novom Sadu,
Novi Sad, 2011.2. Frazier, G., Gaither,N., Operations Management
9Th Ed, South-Western, Cincinati, 2002.3. Jacobs, F. R., Chase, R.
B., Operations and Supply Chain Management: The Core, 3/e;
McGraw-Hill/Irwin, Boston, 2012.4. Reid, R. D., Sanders, N. R.,
Operations Management: An integrated approach, Wiley, New York,
2007.5. Regodi, D. B., Logistika, Univerzitet Singidunum, Beograd,
2010.6. Schroeder, R. G., Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb,
1999.7. [online] http://catalogue.pearsoned.co.uk [pristupljeno:
30.10.2012.]8. [online] http://www.progressive.com.hr
[pristupljeno: 30.10.2012.]9. [online]
http://www.managementstudyguide.com [pristupljeno: 3.11.2012.]10.
[online] http://www.wirtschaftslexikon.co [pristupljeno:
5.11.2012.]11. [online] http://www.kupujmodomace.ba/ [pristupljeno:
7.11.2012.]12. [online] http://www.as-jelah.com.ba/bos/pro.htm
[pristupljeno: 15.11.2012.]
Popis grafikona
Slika 1. Nivo Zaliha prema EKNSlika 2. Ukupni trokovi
zalihaSlika 3. Modeli potranje
Popis tablica
Tabela 1. Usporedba modela Ekonomine koliine narudbi i
Planiranja potreba materijalaTabela 2. Sastavnica keksa Petit
Biscuits 1000g29