-
LIVENJE SKULPTURE U BRONZI METODOM 4.2.7. IZGUBLJENOG VOSKA
(LOST WAX CASTING)
Oko 3000, negdje izmeu Crnog mora i Persiskog zalijeva neznanom
umjetniku je sinula ideja da svoju viziju pretoenu u pelinji vosak,
presvue slojem tene gline, i tako uukanu poloi u vatru. U vatri bi
vosak iscurio ostavljajui za sobom prazan prostor, u sad ve tvrdoj
ljuturi peene gline. U tu uplinu bi usuo rastaljenu leguru kositra
i bakra poznatu pod imenom bronza. Nakon hlaenja bi glinu razbio, i
na vidjelo dana bi se uka-zala blistava figura... Roena je prva
bronza.
Ovom kratkom priom sam pokuao doarati trenutak nastanka prve
bronze metodom izgubljenog voska. Pitanje, zbog ega je toliko
znaajna ova metoda, se namee samo po sebi. Odgovor je praktian,
metoda izgubljenog voska osigurava da se na relativno jed-nostavan
nain sauva orginalnost umjetnikog pred-meta. Otisak je vrlo
precizan tako da se na odljevku mogu savreno razaznati otisci
prstiju. Takoe se na ovaj nain mogu izliti i veoma komplikovane
forme, to se teko moe postii sa drugim postupcima liven-ja, kao to
je na primjer livenje u pijesak (napomena; moda jedino metoda
topivih modela moe poluiti pribline rezultate).
Primjer kalupa pripremljenog za lijevanje bronze meto-dom
izgubljenog voska. Svi ulivni i izduvni sistemi, kao i sam model su
izraeni od voska.
Tokom tri milenija, metoda izgubljenog voska je doivjela
transformaciju samo u domenu materijala od koih se izrauje kalup i
votani modeli. Princip samog livenja je ostao gotovo isti. U poetku
se za kalup koristila obina glina, da bi se poslije toga, dugo
vremena koristila kombinacija gipsa, amota (mljevena cigla) i
pijesaka (kod veih formi koje zahtijevaju jae kalupe), koja se u
veini sluajeva koristi i danas. U zadnjih petnaest godina se za
pravljenje kalupa koristi nova tehnologija poznatija kao keramika
koljka, i trenutno predstavlja industriski standard. Ova
tehnologija se primjenjuje tako to se votani model potapa u
keramiku emulziju (slurry), a zatim se na svije sloj nanosi fini
kvarcni pijesak. im se ovaj sloj potpuno osui postupak se ponavlja
jo osam puta, da bi se na kraju stvorila keramika koljka oko
votanog modela. U poetku za izradu modela koristio iskljuivo
pelinji vosak, da bi se vremenom poeli dodavati u odreenom omjeru
parafin i kalafonij radi vee vrstoe i elastinosti, naroito kod su u
pitanju velike forme.
-
Pod bronzom se podrazumjeva legura bakra i kalaja. Medjutim, u
irem smislu, to ne mora biti dvojna legura, niti samo kalaj
legirajui element; tako n.p.r. postoje:
Kalajne (umjetnike do 10% Sn) Aluminijumske Olovne Silicijumske
(moderne umjetnike do 3,9% Si i oko 1,1% Mn) Manganske
Berilijumske
Kalajna bronza
Boja bronze zavisi od njenog sastava, to je manje kalaja, boja
bronze blia je bakru. Pod uticajem atmosferskih inilaca bronza se
prevlai zelenkastom pokoricom, tzv. patinom. Prema tehnolokoj
namjeni razlikuju se:
bronze za obradu deformisanjem ( 2-8% Sn) i bronze za lijevanje
( 6-14% Sn)
Aluminijumska bronza
Aluminijumske bronze sadre do 8-11% Al (bez kalaja); Imaju
veliku otpornost prema habanju i koroziji kako na sobnoj tako i na
povienimtemperaturama.
Olovne bronze
Sadre 8-10% Sn i 4-12% Pb Takozvana trgovaka bronza je legura
Cu-Sn-Zn-Pb
Silicijumske bronze
Sadre do 4.5% Si, i imaju dodatke Zn, Mn i Fe. Silicijum
doprinosi boljem lijevanju bronze.
Manganske bronze
Otporne su na visoke temperature jer zadravaju kako tvrdou tako
i istegljivost.
Berilijumova bronza
Odlikuje se najveom tvrdoom od svih legura bakra i znatnom
otpornou na koroziju.
-
PRAKTIAN PRIMJER LIVENJA SKULPTURA 4.2.7.1. U BRONZI METODOM
IZGUBLJENOG VOSKA,
WORKSHOP - HFK BREMEN
Da bi se u potpunosti shvatio proces livenja skulpture u bronzi
metodom izgubjenog voska, neophodno je proi cjelokupnu proceduru
livenja uz nekog iskusnog livca, u dobro opremjlenoj radionici
kakva je i livnica na Aka-demiji likovnih umjetnosti u Bremenu,
gdje sam zajedno sa prof. Mustafom Skopljak i desetak studenata sa
Odsi-jeka kiparstva ALU Sarajevo, boravio mjesec dana zahvaljujui
uspjeno ostvarenoj saradnji izmeu ove dvije Akademije. U procesu
livenja je uestvovalo i deset studenata ALU Bremen ukljuujui i
profesora na Odsijeku za kiparstvo te akademije Bernd-a
Altenstein-a tako da smo na kraju Workshop-a imali vie od dvadeset
uspjeno odlivenih radova, koje smo odmah po zavretku livenja
izlagali prvo na ALU Bremen a mjesec dana kasnije i u galeriji ALU
Sarajevo.
Za potrebe prezentacije procesa livenja bronze metodom
izgubljenog voska, sam u toku trajanja ovog workshop-a napravio
detaljnu foto dokumentaciju kompletnog procesa, od izrade votanog
modela, preko livenja, do cezeli-ranja i patine, te smatram da je
sada pogodan trenutak da kroz paljivo odabrane fotografije i pratei
tekst, prezen-tujem svoje i iskustvo svih kolega koji su uestvovali
na ovom workshop-u.
Da bi se uopte moglo raditi livenje skulpture u bronzi metodom
izgubljenog voska neophodno je prvo naprav-iti model u vosku.
Modele prikazane na ovoj i prethodnoj fotografiji, sam napravio
direktno u pelinjem vosku, koji je ojaan dodavanjem parafina i
kalafonija.
-
Obavezno je stavljanje oduaka na sva kritina mjesta gdje bi se u
procesu livenja bronze mogao zadrati vazduni dep.
Nabacivanje prvog sloja kalupa se radi mjeavinom finog amota i
gipsa, pitoljem za kobit, a kasnije runo, grubljom mjeavinom.
Nakon primarnog sloja kalupa postavlja se ulivni sistem i aa
koji moraju biti napravljeni od voska.
Cijeli kalup se mora armirati elinom mreom, da se ne bi raspao
uslijed pritiska kod livenja istopljene bronze.
-
Zatim se armirani kalup aluje plastinom folijom debljine 2mm,
sve se dobro uvee icom i ispuni mjeavinom grubog amota, gipsa i
vode, pritom pazei da se ne zatvore ulivni sistem i oduci.
Slijedi peenje kalupa u el. pei tako da su oduci i ulivni sistem
okrenuti prema dole, da bi vosak nes-metano mogao da iscuri,
ostavljajui pri tome prazan prostor koji e kasnije ispuniti
bronza.
Nakon peenja, kalup se vadi van pei i umotava u ju-tano platno
umoeno u gips, to je jo jedna preventiva pucanju kalupa prilikom
livenja
Na slici su prikazani gotovi kalupi, a kao to se vidi, ulivni
sistemi i oduci su zatieni novinama od even-tualnog ulaska neistoa
unutar kalupa.
-
Bronza se poinje topiti na 927 C, a na slici je prikaza-na
elektroluna pe, koja se nakon to se napuni bron-zom, sputa ispod
nivoa poda gdje se proces taljenja bronze nastavlja.
Prilikom topljenja bronze na povrinu ispliva ljaka koja je
opasna u procesu lijvenja, moe zaepiti ulivne sisteme, pa se zbog
toga odstranjuje iz grafitnog lonca.
Samo livenje bronze je delikatan proces, mlaz isto-pljene bronze
mora biti ravnomjeran i ne smije se preki-dati dok se kalup ne
ispuni do vrha ulivne ae. Kao to se vidi na fotografiji livci
moraju nositi specijalnu zatitnu opremu.
Kad se kalupi ispune bronzom moraju odstajati sve dok se bronza
ne ohladi, odnosno dok se ne izgubi crveno usijanje u ulivnim
aama.
-
Kad se kalupi ohlade, pristupa se njihovom razbijanju odnosno
oslobaanju odljevka, koje se mora izvoditi paljivo da ne bi dolo do
oteenja.
Kao to se vidi skulpture su nakon vaenja iz kalupa poprilino
prljave zbog zapeenog gipsa na samoj povrini odlivka.
ienje odlivka se vri jakim mlazom vode sa dodat-kom sitnog
pijeska koji potpomae skidanju ostataka gipsa sa povrine
skulpture.
Nakon ienja se elektrinom brusilicom ili runom pilom za metal
odstranjuju ulivni sistemi i oduci.
-
Specijalnim alatima na kompresovani vazduh se do-datno sreuje
odlivak sve dok se ne dobije korektno oiena povrina.
Skulptura se cezelira runim alatkama, a sve u svrhu vraanja
prvobitne svjeine modelovanja koja se djelimino izgubila kroz
proces livenja.
Napokon slijedi patiniranje koje osim to estetski die vrijednost
skulpture ima i zatitni faktor, jer se bronza u ovom procesu
prekriva tankim slojem oksida koji je titi od daljnjeg
propadanja.
Upotreba hemikalija koje se koriste za patiniranje za-visi od
patine koji se eli postii, n.p.r. Ferric Nitrate patinira crveno -
smee, Sulphurated Potash crno, Cu-pric Nitrate plavo - zeleno..
-
Moja prva skulptura, odlivena i patinirana...
...druga skulptura.