8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija http://slidepdf.com/reader/full/skriptakrscanski-zivot20152016-prvih-7-lekcija 1/89 Biblijski institut, Zagreb 2015.-2016. Skripta: Kršćanski život Semestar: 2015./2016. Priredio: Ervin Budiselić, mag. theol. Samo za internu upotrebu studenata na BI 1
89
Embed
Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
ek!i"a 5: Čovjekov odnos prema svijetu.............................................................ek!i"a 6: Čovjekov odnos prema Bogu: zakon i milost..................................
ek!i"a %: Čovjekov odnos prema sei % ljui samoga see.....................................
ek!i"a &: Bora s grijehom % posvećenje opravdanje.............................................
ek!i"a ': Čovjekov odnos prema linjem % rak i rastava.....................................
ek!i"a 10: Čovjekov odnos prema linjemu - /rkva..........................................*)
0ada govorimo o kršćanskome ivotu, onda prije svega moramo govoriti o
ivotu. 4o kada govorimo o ivotu, onda prije svega moramo odlu#iti na koji
na#in ćemo govoriti o toj temi. 5oguće je prvo krenuti od pojedin6a pa govoritiopćenito o ljudima i ljudskome ivotu, ili se moe krenuti od šire slike prema
uoj. 4a ovim predavajima mi ćemo imati ovaj drugi pristup. Prvo ćemo govoriti
o stvaranju #ovjeka i njegovom okruju, a nakon toga ćemo na razini pojedin6a
razmotriti odnos pojedin6a prema Bogu, sei i drugima te ćemo se dotaknuti
nekih tema, aktivnosti i podru#ja ljudskog ivota koji mogu za nas iti zna#ajni.
KRŠĆANSKI ŽIVOT – ŽIVOT – OD ŠU! "R!A STAB#U – OD STAB#A "R!A ŠUI
1a i govorili o ljudskome ivotu, onda se moramo vratiti na po#etak tj. na
stvaranje ljudskog ivota jer na#in na koji shvaćamo svrhu ljudskog ivota $ilo
da mu pripisujemo neku svrhu ili ne(, odraava se u na#inu na koji svakodnevno
ivimo taj ivot. 1akle, krećemo s Postankom i izvještajima o stvaranju gdje
ćemo vidjeti razliek izme7u ova dva izvještaja, prou#iti neke pojedinosti i proati
dooti odgovore na neka pitanja.
8ako7er, Postanak je zanimljiv kršćanima kada ele potvrditi i opravdati nekesvoja kriva i pogrešna u#enja $Postanak je ponekad izvor raznih nauka9hereza( jer
ako se uspije dokazati da je ne$to u vezi #ovjeka deinirano stvaranjem, onda iz
toga proizlazi da to ne$to svakako trea iti dio našega ivota i prakse. 1rugim
rije#ima, na koji na#in razumijemo stvaranje, na taj na#in ćemo razumijeti i naš
svakodnevni ivot i sve vezano uz njega.
3
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
,vo-o ;idovi i kršćani vjeruju da je ivot na zemlji i sve što postoji stvorio Bog. 4o
sam #in stvaranja podrazumijeva da je #ovjek stvoren s nekom svrhom. < ako
elimo razumjeti zašto uopće ljudski rod postoji ovdje na zemlji, treamo
pogledati zapise koji govore o stvaranju % Post *-3 i =tkr !-!!o >azlog prou#avanja #ina stvaranja: naš svakodnevni ivot pokazuje kako
razumijemo svrhu svojeg postojanja.o /ilj: ispravno i 6jelovito razumijevanje razloga zašto je Bog stvorio neo i
zemlju, i ljudski rod, donijeti će nam sigurnost i pouzdanje u svakodnevnom
ivotu u pogledu vršenja Boje volje. 0ad znaš zašto si ovdje, to ti daje
sigurnost u ivotu???o =va dva stvaranja nam daju @ig pi6tureA unutar koje svoje mjesto nalaze sve
ostale ilijske pri#e i doga7aji. ko ne razumijemo veliku sliku, postoji šansa
da se poguimo u ovim manjim doga7ajima $da nešto zanemarimo ili
prenaglasimo(. Rembrandtova slika!!!1
Dva iv"ešta"a o stvaran": ostanak
a-atak : pro#itati dva izvještaja o stvaranju i identii6irati razlike: Post *:!-3*
! < re#e Bog: C4a#inimo #ovjeka na svoju sliku, sei sli#na, da ude gospodar riama morskim, pti6ama neeskim i sto6i - svoj zemlji - i svim gmizav6ima što puze po zemlji?C !D4a svoju slikustvori Bog #ovjeka, na sliku Boju on ga stvori, muško i ensko stvori ih. !< lagoslovi ih Bog ire#e im: CPlodite se, i mnoite, i napunite zemlju, i sei je podloite? Fladajte riama u moru i
pti6ama u zraku i svim ivim stvorovima što puze po zemlji?C !"< doda Bog: CEvo, dajem vam sve ilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stala plodonosna što u sei nose svoje sjeme: neka vam udu za hranu? 3 zvijerima na zemlji i pti6ama u zraku i gmizav6ima što puze po zemlji ukojima je dah ivota - neka je za hranu sve zeleno ilje?C < i tako. 3*< vidje Bog sve što je u#inio,i ijaše veoma doro. 8ako ude ve#er, pa jutro - dan šesti.
Post !:)-!
1 Slaganje puzzli – prvo sloi okvir. !ko razu"ije# okvir slike, razu"ije#kako se u to slau "ali $ijelovi slike.
%
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
0ad je Gahve, Bog, sazdao neo i zemlju, 2još nije ilo nikakva poljskoga grmlja po zemlji, još ne ijaše niklo nikakvo poljsko ilje, jer Gahve, Bog, još ne pusti dada na zemlju i nije ilo #ovjekada zemlju ora7uje. <pak, voda je izvirala iz zemlje i natapala svu površinu zemaljsku. DGahve,Bog, napravi #ovjeka od praha zemaljskog i u nosni6e mu udahne dah ivota. 8ako postane #ovjekiva duša. < Gahve, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj smjesti #ovjeka koga jenapravio."8ada Gahve, Bog, u#ini te iz zemlje nikoše svakovrsna stala - pogledu zamamljiva adora za hranu - i stalo ivota, nasred vrta, i stalo spoznaje dora i zla. *>ijeka je izvirala izEdena da i natapala vrt odatle se granala u #etiri kraka. **Prvom je ime Pišon, a optje#e svomzemljom havilskom, u kojoj ima zlata. *!Hlato je te zemlje doro, a ima ondje i delija ioniksa. *31rugoj je rije6i ime Iihon, a optje#e svu zemlju 0uš. *)8reća je rijeka 8igris, a te#e naistok od šura #etvrta je Eurat. *2Gahve, Bog, uzme #ovjeka i postavi ga u edenski vrt da gaora7uje i #uva. *Gahve, Bog, zapovjedi #ovjeku: C+a svakoga stala u vrtu sloodno jedi, *Dalisa stala spoznaje dora i zla da nisi jeo? J onaj dan u koji s njega okusiš, za6ijelo ćešumrijeti?C *< re#e Gahve, Bog: C4ije doro da #ovjek ude sam: na#init ću mu pomoć kao što jeon.C *"8ada Gahve, Bog, na#ini od zemlje sve ivotinje u polju i sve pti6e u zraku i predvede ih
#ovjeku da vidi kako će koju nazvati, pa kako koje stvorenje #ovjek prozove, da mu tako udeime. !Čovjek nadjene imena svoj sto6i, svim pti6ama u zraku i ivotinjama u polju. 4o #ovjekuse ne na7e pomoć kao što je on.
0oje su razlike izme7u ova dva izvještaja o stvaranju'
/;....F Govjek kao slika i sli'nost - nije i$enti'an, ve onpre$stavlja i o$raava Boga na ovo"e svijetu. Ono što je
Bog za čovjeka, to je čovjek za stvorenje u neku
ruku...DDD Zadaća koju Bog daje čovjeku je da upravlja
zemljom u podložnosti Bogu. n je gospo$ar, ali i"a
svog gospo$ara.
o ri"e i nakon pa-a 7 kako "e pa- promi"enio život +ov"eka +ve je poremećeno: a( odnos Bo&a i 'o()e*a % #ovjek je umro duhovno
( odnos izme+u ,)udi- 6( odnos izme+u prirode i 'o()e*a d( sam 'o()e* :
% 8ii+ki on po#inje umirati inte4ekta4no pouna se o#ituje u tome da
#ovjek sam odre7uje što je doro, a što nije $po#inje ilozoirati( i
-9ovno, već spomenuto, on je duhovno mrtav.
Gednako tako, ostatak Bilije nudi odgovor na svaki od ovih izazova...i to je vano za razumijevanje poruke evan7elja.-nosi ime; mškar!a i žene:
-8rudnoća postaje muka- @;udnja će te tjerati muuA % krivi motiv- @5u će gospodariti nad toomA % tiranija- >ad postaje muka, ne lagoslov- +mrt na kraju % vraćamo se u @materijalA iz kojeg smo i
napravljeni.
H
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
- +tvorenje postaje prokletoN poremećeni odnosi izme7u muškar6a i ene O poremećeni odnosi sa
stvorenjem. +ve je pogo7eno ljudskim neposluhom, zato jer je sve
povezano $kao što smo vidjeli u stvaranju(.
Čovjek nakon pada i dalje ostaje Boja slika $Gakov 3,"(. Fano je razmotriti slijed doga7aja od pada $Post 3( do rahama jer je
njegova uloga vana za 4H teologiju pa i samu poruku evan7elja. 4akon pada, vidimo da stanje iva sve gore...rat uija rata, ljudi se
kvare i Bog spašava 4ou i oitelj, ali uništava potopom sve ostale. Bailon $Post **,)( % grupiranje, stvaranje na6ije, uspeti se do nea,
priavljanje imena... vs. Bog poremećuje planove i kao odgovor na to, on
izaire rahama i stvara novu zajedni6u rahamov lagoslov $Post *!,*-3(:
- J#initi velik narod od njega- Jzveli#ati ti ime $vidi Post **,) % stje6anje imena(- +va plemena iti lagoslovljena s rahamom.Haklju#ak: Bog u rahamu okreće sudinu svijeta...do sada je sve išlo
prema dolje $iz gorega u gore(, a sada s rahamom, Bog @okrećeA stvari
naolje... da i razumjeli vanost i ulogu <zraela u Bojem planu, moramorazumjeti rahama.
raham je odgovor na sve proleme do sada $vidi 5atej *,*-!(:- Prolem grijeha i posljedi6a pada- Prolem podijeljenih na6ija i jezika- Faan za razumijevanje uloge <zraela i posljedi#no, <susa i poruke
>F kao i misije /rkve.
Ramatran"e -r<o< stvaran"a
o =tkrivenje !-!* % Bog onavlja 6ijelo stvorenje $vidi =tkr D,*2(
!*:! % grad Boji silazi s nea % neo i zemlja su ponovo spojeni !*:3 % Bog stanuje me7u ljudima
A
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
da uzimaju ljudske kćeri zna#ila da je Bog zaranio damovoj rasi da se miješa s
kromanjon6ima $Post :*-)(. damovo potomstvo je ivjelo mirnijim i duim
ivotom, dok su kromanjon6i ivjeli kraće i rutalnije. 5iješanjam ovih dviju
rasa, došlo i do opadanja ivotnog vijeka damove rase i istovremenog
produavanja ivotnog vijeka kromanjona6a,a 4oina oitelj je nastavila dui
ivotni vijek jer je izjegavala kromanjon6e. 4o, što s vremenskim, a što s
prostornim odmakom i udaljavanjem od Edena, duina njihovog ivotnog vijeka
je opadala.
S4ika ož"a
Prema 5a60enzieu $usp. *-"(, slika Boja odnosi se na oje rase jer se
javlja u oa izvještaja o stvaranju. Četiri standardna tuma#enja @slike BojeA u
kršćanskoj povijesti su ile: duhovnost, moralna izvrsnost, seksualnost i vladanje.
<zvorna moralna izvrsnost nije prihvatljiva jer kromanjons6i nisu ili moralnoizvrsni. 1uhovnost predstavlja tako7er veliki prolem jer izme7u ove dvije rase,
postoji veliki @spiritual gulA i stoga se ideja domina6ije nameće kao naizglednije
tuma#enje: nalazi se u tekstu Pisma i ouhvaća ideju #ovjekove prevlasti i
pozi6iju na vrhu @hranidenog lan6a.A 8u spadaju kvalitete! poput: intelegen6ije,
apstraktnog razmišljanja, jezika, samoreleksije. Čovje#anstvo mope vladati
planetom jednako kao što Bog vlada svemirom. Čovjek je stvoren i osposoljen
za tu svrhu.Prema +tanku Gamreku, slika Boja podrazumijeva:
Prvo, da je #ovjek uskla7en s idealnim olikom koji posjeduje Bogdrugo, #ovjekovu vlast nad Hemljom i ićima na njoj treće,#ovjekovu razumnost i mogućnost imanja zajedništva sa svojim+tvoriteljem #etvrto, #ovjekovu osonost, razum, emo6ije i volju
peto, #ovjekovu prvotnu svetost, praRvednost i moralnu prirodu i
šesto, #ovjekovo trojstveno postojanje kao duha, duše i tijela. Ljudska ića stvorena su na sliku Boju, pa stoga posjeduju osonost,
moralnost, duhovnost, intelegen6iju, društvenost te kreativnost.Ljudska ića imaju svojstva osonosti koje ima i sam Bog, dok drugaBoja stvorenja, primjeri6e ivotinje i ilje, ta svojstva osonostinemaju. <mati osonost podrazumijeva imati um, osjećaje i volju.=sonost je nešto što povezuje #ovje#anstvo s Bogom $Gamrek !2,**(.
Iovoreći o ovoj temi, SaRne Irudem kae sljedeće:=ut o all the 6reatures Iod made, onlR one 6reature, man, is said to emade Ain the image o Iod.T Shat does that mean' Se maR use theolloUing deinition: T.e %a/t t.at man is in t.e ima&e o% 0od means t.at
man is ,i*e 0od and represents 0od .Shen Iod saRs, ALet us make man in our image, ater our likenessT $Ien.*:!(, the meaning is that Iod plans to make a 6reature similar to himsel.Both the ereU Uord or AimageT $ VWXWY , D2*!( and the ereU Uordor AlikenessT $ Z[\]̂ , *"2!( reer to something that is simi,ar ut notidenti6al to the thing it represents or is an AimageT o. 8he Uord ima&e 6analso e used o something that represents something else3.8heologians have spent mu6h time attempting to spe6iR one 6hara6teristi6o man, or a verR eU, in Uhi6h the image o Iod is primarilR seen. +omehave thought that the image o Iod 6onsists in man_s intelle6tual ailitR,others in his poUer to make moral de6isions and Uilling 6hoi6es. =thershave thought that the image o Iod reerred to man_s original moral puritR,
3 <)e Jor$ image ( VWXWY , KH512+ "eans an obje*t si"ilar to so"et)ingelse an$ oLten representative oL it. <)e Jor$ is use$ to speak oL statuesor repli*as oL tu"ors an$ oL "i*e (1 Sa". 65, 11+, oL paintings oLsol$iers on t)e Jall (;zek. 231%+, an$ oL pagan i$ols or statuesrepresenting $eities (/u". 33%24 2 Cings 111A4 ;zek. H204 161H4 etal.+. <)e Jor$ likeness ( Z[\]̂ , K1I52+ also "eans an obje*t si"ilar toso"et)ing else, but it ten$s to be use$ "ore LreMuentlN in *onteOts
J)ere t)e i$ea oL si"ilaritN is e"p)asize$ "ore t)an t)e i$ea oL beinga representative or substitute (oL a go$, Lor eOa"ple+. Cing !)azPs"o$el or $raJing oL t)e altar )e saJ in >a"as*us is *alle$ a likenessQ(2 Cings 1610+, as are t)e gures oL bulls beneat) t)e bronze altar (2R)ron. %3–%+, an$ t)e Jall paintings oL BabNlonian *)ariot o*ers(;zek. 2315+. 9n =s. 5A% (Keb. v. 5+ t)e veno" oL t)e Ji*ke$ is alikenessQ oL t)e veno" oL a snake )ere t)e i$ea is t)at t)eN are verNsi"ilar in t)eir *)ara*teristi*s, but t)ere is no t)oug)t oL a*tualrepresentation or substitution.
12
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
or his 6reation as male and emale $see Ien. *:!D(, or his dominion overthe earth.
<n this dis6ussion it Uould e est to o6us attention primarilR on themeanin&s o the Uords AimageT and Alikeness.T s Ue have seen, theseterms had `uite 6lear meanings to the original readers. Shen Ue realizethat the ereU Uords or AimageT and AlikenessT simplR inormed theoriginal readers that man Uas ,i*e Iod, and Uould in manR UaRs represent Iod, mu6h o the 6ontroversR over the meaning o Aimage o IodT is seento e a sear6h or too narroU and too spe6ii6 a meaning. Shen +6ripturereports that Iod said, ALet us make man in our image, ater our likenessT$Ien. *:!(, it simplR Uould have meant to the original readers, ALet usmake man to e ,i*e us and to represent us.TBe6ause AimageT and AlikenessT had these meanings, +6ripture does not
need to saR something like, 8he a6t that man is in the image o Iodmeans that man is like Iod in the olloUing UaRs: intelle6tual ailitR,moral puritR, spiritual nature, dominion over the earth, 6reativitR, ailitR tomake ethi6al 6hoi6es, and immortalitR or some similar statementb. +u6han ecplanation is unne6essarR, not onlR e6ause the terms had 6learmeanings, ut also e6ause no su6h list 6ould do justi6e to the suje6t: thetect onlR needs to airm that man is ,i*e 0od and the rest o +6ripture illsin more details to ecplain this. <n a6t, as Ue read the rest o +6ripture, Uerealize that a ull understanding o man_s likeness to Iod Uould re`uire aull understanding o 1.o 0od is in his eing and in his a6tions and a ullunderstanding o 1.o man is and Uhat he does. 8he more Ue knoU aoutIod and man the more similarities Ue Uill re6ognize, and the moreullR Ue Uill understand Uhat +6ripture means Uhen it saRs that man is inthe image o Iod. 8he ecpression reers to everR UaR in Uhi6h man is likeIod.8his understanding o Uhat it means that man is 6reated in the image oIod is reinor6ed R the similaritR etUeen Ienesis *:!, Uhere Iodde6lares his intention to 6reate man in his image and likeness, and Ienesis2:3: AShen dam had lived a hundred and thirtR Rears, he e6ame theather o a son in his oUn ,i*eness ,Z[\]̂ *"2!b, ater his ima&e VWXWY ,D2*!b, and named him +eth.T +eth Uas not identi6al to dam, ut he Uaslike him in manR UaRs, as a son is like his ather. 8he tect simplR meansthat +eth Uas like dam. <t does not spe6iR anR spe6ii6 numer o UaRsthat +eth Uas like dam, and it Uould e overlR restri6tive or us to assertthat one or another 6hara6teristi6 determined the UaR in Uhi6h +eth Uas indam_s image and likeness. Sas it his roUn eRes' =r his 6urlR hair'Perhaps it Uas his athleti6 proUess, or his serious disposition or even his`ui6k temper' = 6ourse, su6h spe6ulation Uould e useless. <t is evidentthat e(er2 UaR in Uhi6h +eth Uas like dam Uould e a part o his
13
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
4akon razmatranja razlika u izvještajima o stvaranju, sada ćemo se
osvrnuti na jedan primjer pogrešnog u#enja koje se temelji na odre7enom
poimanju izvještaja o stvaranju. +hvaćanje Postanaka *,!%! u teologiji
*ra,)e(st(o sada prema kojem je Bog stvorio dama i ljudski rod da preko njih
uspostavi svoju vlast na zemlji izgleda otprilike ovako. 8uma#eći zapovijed o
vladanju dama u Postanku *,!%! gdje Bog zapovijeda damu da napuni i
podloi zemlju te vlada nad iljnim i ivotinjskim svijetom, +6ott Bessene6ker
kae: C8o have dominion irst 6ommand o Ien *:!b is to govern, to sudue is
to invade and 6on`uer.... n o66upRing or6e in the Uorld Uas alloUed to ecist, a
reel ent on stirring up insurgen6R against Iod - thereR 6reating the need or
someone to Uield the poUer to sujugate him and his Uorks.C) Gohnson na sli#anna#in shvaća Postanak *,!%! koji tako7er otkriva i svrhu #ovjekovog stvaranja:
Čovjek je stvoren na sliku Boju i postavljen ... u Edenski vrt. <zvantog vrta pri#a je ila druk#ija. Fladao je nered i nije ilo lagoslovate je io potrean dodir Bojeg izaranika - dama. dam je io
postavljen sa zadatkom.... Boja namjera je ila da ... prošire grani6enjegova vrta $njegove uprave( kroz jednostavnost njihova predanjanjemu. Mto je veći roj ljudi u ispravnom odnosu s Bogom, to je većiutje6aj njihova vodstva. =vaj je pro6es treao trajati dok se sva
zemlja ne i napunila slavnom Bojom vladavinom kroz #ovjeka. liu prvom poglavlju 0njige Postanka otkrivamo da to nije io savršensvemir. +otona se pounio i io iza#en iz raja, a s njim je i dio palihan7ela uzelo vlast nad zemljom. +toga je o#ito zašto je ostatakzemlje trealo podloiti - ila je pod utje6ajem tame. Bog je mogao
jednom rije#ju uništiti 7avla i njegove demone, ali je odlu#io
% 9bi$., 6.
1%
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
uskrsnućem ponovno osvojio ono što je dam predao +otoni % pravo da vlada nad
zemljom. Fallotton tako ustvr7uje:
Se 6an onlR imagine Uhat our Uorld Uould e like i dam and Evehad ulilled their 6ommission to rule. t some point, the devil 6ameto them in the orm o a serpent and 6onvin6ed them to listen to himrather than Iod. Shen theR oeRed the devil theR e6ame his slavesand Uere or6ed to surrender their pla6e o authoritR to him. +in6ethe all, satan, Cthe god o this Uorld,C has ruled the earth. is Uordsto Gesus in the Uilderness shoU us that he possessed the realms odominion that Uere ormerlR mans: C8he devil said to im Gesusb,< Uill give fou all this domain and its glorR %or it .as been .andedo(er to me, and < give it to Uhomever < UishC $Luke ):(.... Shen
Gesus died on the 6ross, e stripped the keRs o authoritR aUaR romthe devil $see /ol. !:*2 >ev. *:*(. e restored is rulership a6k tomankind and delegated is authoritR to the /hur6h.*
<sus je došao ponijeti kaznu za grijeh, ali i vratiti sve što je ilo izguljeno
$Lk. *",**(. 4ije samo ljudski rod io izguljen nego i njegova vlast nad
planetom. +toga je <sus došao vratiti i spasiti i jedno i drugo.** =tkupljenjem
#ovjeka <sus vraća ono što je #ovjek predao +otoni. Prema Gohnsonu, kad <sus s
pojedonosnog trona izjavljuje: C1ana mi je sva vlast na neu i zemljiC $5at.
!,*%"(, to zna#i da 0rist govori sljedeće: C+ve sam vratio. +ada idite i
spašavajte #ovje#anstvo.C*! Prvotna nakana izre#ena u Postanku *,!%! sada je u
0ristovom uskrsnuću i uzašašću iznova onovljena te nanovo ro7eni vjerni6i sada
moraju zavladati nad tamom otimajući iz pakla i uspostavljajući <susovu
vladavinu gdje god idu propovijedanjem >adosne vijesti o kraljevstvu345 +pasenje,
prema tome, ne uklju#uje samo spasenje od grijeha, oproštenje, pomirenje,
10 Cris 8allotton i Bill :o)nson, The Supernatural a!s of Ro!alt! (S)ippensburg >estinN 9"age =ublis)ers, 2006+, 1H%–5.
11 :o)nson, Kad nebo osvaja zemlju, 31.
12 9bi$.
13 9bi$., 31–2.
16
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
ljudskog društva promijeniti u skladu s kršćanskim vjerovanjima i moralnim
normama.*"
+ljedeća stvar koja se doga7a kod teologije *ra,)e(st(o sada jest novi pogled
na evangeliza6iju. Evangeliza6ija se shvaća sve više kao duhovno ratovanje, a sve
manje kao naviještanje poruke Evan7elja. =gromno zanimanje za temu duhovnog
ratovanja proizlazi iz shvaćanja koje glasi: da i Evan7elje ilo uspješno, prvo
mora iti slomljena sotonska vlast u odre7enom podru#ju. 1akle, prvo valja
poraziti neprijatelja u neeskim prostorima, pa onda evangelizirati. /lasen to vidi
ovako:
8ime Uas Uhen revival in the /hur6h Uas a relativelR simplething. /hristian prea6hers understood that Iods prolem Uith man Uasnot the 1evil ut mans oUn sin. 8heR understood that Iod Uill sometimesget so ec6ited Uhen men keep their motives right like Roung +olomon did$< 0 3:"-*3( that e Uill give things people arent even demanding and
elieving or. 8hereore, revival Uas simplR a matter o humling ourselves
*D C8here are dieren6es o opinion among dominion tea6hers as to hoU those dissentersUill e removed, ut there are essentiallR ive UaRs in Uhi6h that maR o66ur: *( Iod UillsupernaturallR strike dead those Uho oppose is apostles and prophets !( Iod Uill send, or alloU
satani6 or6es to send, plagues upon those opposers 3( 8he /hur6h $or 6ertain Cover6omersC( Uill pronoun6e Iods judgment upon their enemies, thus moving Iod to destroR them )( 8he /hur6hUill, out o Cne6essitR,C use phRsi6al or6e R Uhi6h it Uill judge, senten6e, and ece6ute penalties$in6luding death( upon the opposers 2( ll or anR 6omination o the aove maR take pla6e.Clert Games 1agger, C0ingdom 8heologR, Part <<< - +e6tion B,C n.p. 6itirano !. studenoga!"b. =nline: http:99UUU.harvestnet.org9revre9kingdom.htm.C 4adalje: C8he greatest de6isionthat the 6hur6h is going to have to make in these daRs ahead $and espe6iallR the ministries in the
odR o /hrist( is to have to a6e that there are apostles o Iod, and that theR must sumit to thatoundation as though it Uas Gesus /hrist, and Uhoever Uill not sumit to that authoritR shall edestroRed rom among the people.C 8ako7er: C...Gesus 6annot, Uill not return, until there literallRecists this kind o 6hur6h, odR o /hrist. 8his /hur6h $remnant( is to e...ece6uting deliveran6eand judgment, in all authoritR and poUer, to all the people o the earth, irst to and in the /hur6h,then to all the nations o the earth.C <id.
21 ?eral$ Roates, je$an o$ britanski) organizatora )ar* za +susa,izjavljuje Var*)ing Lor :esus is a prop)eti* a*t _ ;a*) Lootstep on t)e"ar*) is an a*tion J)i*) *lai"s t)e groun$ an$ saNs-t)is is ?o$WsJorl$ an$ Je are *lai"ing it Lor ?o$. ur "ar*)ing saNs t)at Je $o
not in)erit t)e Jorl$ bN buNing it, not bN in)eriting, but bN shifting thespiritual po"ers that have been allo%ated in the nations.V 9bi$.
odre7enih predmeta koji sprje#avaju ulazak demona u odre7eni prostor, itd.!)
Gedan dio duhovnog ratovanja postaje i slavljenje. >on Philastre govori:
Praise is our Ueapon Uhi6h Uill e used to deeat, destroR and over6omethe last enemR, Uhi6h is death. 8hrough our praise Ue Uill ring aoutresurre6tion lie $Uhi6h is also 6alled the maniestation o the sons oIod(. 8his odilR and sinless pere6tion Uill onlR then make it possile or Gesus to return to earth, ut this restoration o pere6t praise and a pere6t6hur6h must take pla6e eore Gesus 6an return.!2
Haklju#no, /rkva je kroz 0ristovu pojedu zadoila izguljenu vlast koju je
Bog u po#etku namijenio ljudskome rodu i odgovorna je za uspostavljanje Boje
vlasti na svijetu, a kao glavna zapreka tome stoje demonske sile. 4jihova vlastkroz duhovno ratovanje prvo trea iti slomljena i tek tada Evan7elje moe iti
uspješno naviješteno narodima. 8eologija *ra,)e(st(o sada ne o#ekuje samo da će
se pojedin6i iz raznih naroda oratiti, već o#ekuje zadoivanje 6jelokupnih naroda
za 0rista.
Kriti+ki osvrt na tma+en"e ostanka 12672& o- strane teo4o<i"e
Ekra4"evstvo sa-aF
Postanak *,!%! u teologiji Ckraljevstvo sadaC
>anije je re#eno da Postanak *,!%! u teologiji *ra,)e(st(o sada ima
vano mjesto u poimanju soteriologije i shvaćanju poslanja /rkve te posredno u
poimanju ekleziologije. Ger, ako je glavni prolem zivanja u Edenskom vrtu io
guitak vlasti, onda se i 0ristovo otkupiteljsko djelo promatra u sli#nom svjetlu.
0rist je svojom smrću i uskrsnućem ponovno osvojio ono što je dam predao
+otoni % pravo da vlada nad zemljom. <z toga slijedi da kršćani imaju autoritet
nad ostatkom stvorenja $kako demonima i sotonom tako i nad nespašenima( da
uspostave izvorni stvarala#ki poredak kojeg je Bog namijenio #ovjeku te zadoe
6jelokupne narode i svaki dio ljudske egzisten6ije za 0rista uspostavljajući
<susovu vladavinu propovijedanjem >adosne vijesti o 0raljevstvu3 J takvoj
paradigmi /rkva postaje neka vrsta ratni#ke institu6ije #ija je osnovna zadaća
ratovanje i uspostava prevlasti Bojeg kraljevstva prije 0ristovog drugog dolaska.
1a je takvo poimanje Postanka *,! 7 ! pogrešno elim pokazati na temelju
egzegeze u kojoj ću se poseno osvrnuti na zna#enje #ovjekovog stvaranja na
Csliku Boju,C ideju #ovjekovog vladanja te pokušati utvrditi što je sve Bog s
ovom zapovjedi podloio #ovjeku pod njegov autoritet.
Egzegeza Postanka *,!%!
C< re#e Bog: 4a#inimo #ovjeka na svoju sliku, sei sli#na, da ude
gospodar riama morskim, pti6ama neeskim i sto6i - svoj zemlji - i svim
gmizav6ima što puze po zemlji? 4a svoju sliku stvori Bog #ovjeka, na slikuBoju on ga stvori, muško i ensko stvori ih. < lagoslovi ih Bog i re#e im:
Plodite se, i mnoite, i napunite zemlju, i sei je podloite? Fladajte riama u
moru i pti6ama u zraku i svim ivim stvorovima što puze po zemlji? C
J izvještaju o stvaranju #ovjeka, Postanak *,! nam govori da je #ovjek
stvoren na Boju sliku, $[ ]XY]( Bogu sli#an $[ [\](. >ije# CslikaC $selem( je u
+tarom zavjetu upotrijeljena sedamnaest puta. J Postanku se #etiri puta koristi u
izrazu Cslika Boja,C ali ez konteksta koji i polie odredio njezino zna#enje$Post. *,!, !D ",(. J trinaest slu#ajeva, CslikaC se koristi za opis idola $u smislu
da idol izi#ki predstavlja nekog oga Br. 33,2! ! 0ralj. **,* ! Ljet. !3,*D
Ezek. D,! *,*D mos 2,!( tri slu#aja odnose se na izi#ki prikaz #ireva i
štakora $* +am. ,2 **( dva odnose se na prolazne slike9sjene $Ps. 3",D D3,!(
jedan se odnosi na sliku $Ezek. !3,*)( a u jednom slu#aju Met se prikazuje kao
damova slika $Post. 2,3(. 1akle, od sedamnaest puta, samo se dva puta pojam
21
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
CslikaC koristi igurativno, a u ostalim slu#ajevima ozna#ava izi#ku sliku koja
ima ormirano tijelo.!
Prema Satkeu, izraz Cslika Boja,C ima nekoliko zna#enja. Prvo, ozna#ava
psihosomatsko jedinstvo #ovjeka i stoga je sa stanovišta +tarog zavjeta pogrešno
reći da se #ovjek sastoji od materijalnog i nematerijalnog dijela. 1rugo, taj pojam
ozna#ava da su ljudi u svojem 6ijelom iću vjerni i prikladni Boji predstavni6i.
8o uklju#uje naš izi#ki olik $Bog #uje, vidi...(, #injeni6u da smo osoe $Bog kao
i mi posjeduje intelekt, osjećaje, volju(, i sposonost da ulazimo u društvene
odnose i komuni6iramo. 8reće, iti na sliku Boju uklju#uje imati u sei Bojiivot. Četvrto, iti slika Boja zna#i odgovornost i posjedovanje autoriteta koji se
o#ituje u #injeni6i da ljudi kao Boji namjesni6i na zemlji imaju odgovornost
upravljanja i vladanja.!D
4o, #ovjekovo stvaranje opisano je i rije#ju Csli#nost.C >eić smatra da je
stvaranje #ovjeka prvotno opisano samo sa pojmom Cslika,C ali da i se izjeglo
shvaćanje da je #ovjek u svemu sli#an Bogu sam pisa6 ili kasniji redaktor dodao
je i pojam Csli#nosti.C 8ime se eli reći da Cnije #ovjek slika Boga onako kao što
je slika reproduk6ija neke stvarnosti ili sin slika o6a, nego je #ovjek samo daleka
sli#nost s Bogom zato jer posjeduje duh, dušu, razum, soloodnu $ si/( volju,
sposonost stvaranja, prokreiranja...C! da #ovjek u s(emu nije jednak Bogu
vidljivo je iz toga što je Bog duh i nadilazi vrijeme i prostor dok je #ovjek
već od pitanja koja su povezana s pro6esom stvaranja.32 Budući da je #in stvaranja
#ovjeka kao po#etak postojanja ljudskog roda jedinstven $naš po#etak postojanja
je povezan s #inom za#eća i ra7anja(,3 i avi se pitanjem ljudskog postojanja, taj
#in je nešto što je zajedni#ko svim ljudima. Bog je stvorio svako ljudsko iće, i
unato# svim razlikama koje postoje me7u ljudima, svi ljudi su stvoreni na Boju
sliku.3D =no što je svojstveno samo #ovjeku, za razliku od ostalog stvorenja, jest
to da je #ovjek stvoren kao nešto što pristaje Bogu, kao njegova zamjena i
duplikat te shodno tome, namijenjen je da ude i ivi u odnosu s Bogom.3 5oe
se reći da je #ovjek iće koje stoji izme7u Boga i svijeta, jedino iće koje je
stvoreno da ude i djeluje izme7u ta dva podru#ja.3"
1akle, iti stvoren na sliku Boju, izme7u ostalog, uklju#uje vladanje i
podlaganje. kin ovako tuma#i zna#enje ovih dviju rije#i:
8he Uord or rule or to have dominion $rada.( appears in Ienesis*:!,!. <t is a airlR strong Uord , ound sometimes in 6ontects oharsh or ruthless ruling $Lev. !2:)3,) Ezek .3):)( ut also at times in6ontects o a just and proper rule $* 0ings ):!) Pss. **:! )":*)( and
even, in some pla6e, o oremen $* 0ings 2:*(. Even stronger,strikinglR so, is the Uord or sudue $*abas.(. <t is used on6e to reerto attempted rape $Esther D:(, o66asionallR or suje6ting to slaverR$Ger. 3):**, *(, and most oten in militarR 6ontects $! +am. :**(,Uhere land is oten des6ried as sudued $4um. 3!:!! Gosh.*:*(.)
>azmatrajući Postanak * i !, Silliams primjećuje da se opseg #ovjekove
domina6ije protee na tri podru#ja. Prvo, na anorgansko podru#je zemlje što
uklju#uje rijeke, zlato, i rudna ogatstva koja su dana #ovjeku na korištenje,
otkrivanje i uivanje. 1rugo, na organsko podru#je svijeta sa svojom vegeta6ijom,
iljkama i stalima. <ako je vegeta6ija dana i ivotinjama i ljudima za hranu i
ooje ovise o njoj za ivot, samo je #ovjeku nare7eno da ju #uva i ora7uje vrt.
8reće, #ovjek tako7er ima domina6iju u podru#ju ivotinjskog svijeta.)3
Iovoreći o glagolu rada. u *,!, Sestermann primjećuje da se #ovjekova
domina6ija opisana u ovom retku odnosi samo na ivotinje. >azlog tome jest tajšto se u jeziku svećeni#ke predaje i +tarog zavjeta, domina6ija moe provoditi
samo nad onime što je ivo. =dnos s iljkama je druga#iji $*,!"%3(, a odnos
#ovjeka prema metalima i kemijskim tvarima ne moe se smatrati domina6ijom.
4o, to ne zna#i da i ostatak zemlje nije ljudima na raspolaganju jer suiks glagola
*abas. u *,! pokazuje da je zemlja podloena #ovjeku. Ha *,! Sestermann
kae: 8he /ommand to rule over the animals agrees Uith v. !, ec6ept that in the
6ommand given dire6tlR to humans an additional ver is added to the verq. 8his se6ond ver, like q, elongs to the 6ontect o suordination or
domination.... <n pra6ti6e it has the same meaning as q. < reer a6k to Uhat Uas
said in v. ! the point to e stressed is that here the earth is the oje6t o .))
Haklju#ak
5errillovo razmatranje Postanka je znakovito. =n ustvr7uje da unato#
poteškoćama zog #ovjekovog pada i grijeha, zapovijed dana u Postanku *,! 7 !
nastavlja iti na snazi sve do trenutka kada će se nakane Bojeg kraljevstva
%3 Tillia"s, Rene"al Theolog! , 1202
%% Tester"ann, (enesis 0–00, 161.
26
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
dovršiti na kraju vremena.)2 Boja nakana u stvaranju je ila da sve stvoreno
odraava njegovu slavu i veli#anstvo u ovom svijetu. +tvorivši #ovjeka, Bog je
podijelio s njime zadaću i privilegiju vladanja, no #ovjek nezadovoljan svojim
poloajem pounio se protiv Boga i tako je oteao sei zadaću vladanja nad
stvorenjem. 4o, Bog je skovao plan kojim će nadvladati prokletstvo i koji će
rezultirati onovom njegove prevlasti, ako ne u povijesti, onda arem u
eshatonu.)
+matram da 5errill poga7a u sr prolema jer upravo zog trajnosti i
aktualnosti ove zapovijedi ovaj dio Pisma izaziva prijepore oko toga što to#noljudska domina6ija uklju#uje, na koji se na#in ona mora provoditi, i u kona#ni6i
ostvariti. 4o, na temelju razmatranja ovih redaka smatram da je opravdano
zaklju#iti da teologija *ra,)e(st(o sada u svojem poimanju provo7enja zapovijedi
dane u Postanku *,!%! #ini dvostruku pogrešku. Prvo, jednostavnoj zapovijedi
danoj damu o vladanju nad ivotinjskim svijetom, kao onome koji je stvoren na
Boju sliku, pridodana je misao o domina6iji nad demonima i neeskim
prostorima. < drugo, *ra,)e(st(o sada tvrdi da autoritet domina6ije po ovojzapovijedi pripada samo nanovoro7enim osoama te oni kao takvi imaju pravo
dominirati nad ostatkom ljudske rase. 5e7utim, takvi zaklju#6i su pogrešni iz
nekoliko razloga.
Prvo, zapovijed dana damu uklju#uje 6ijeli ljudski rod i nitko od ljudi
nije izuzet. ko je >eić u pravu kada kae da herejska rije# adam predstavlja
kolektivni singular te nema plurala, a moe se prevesti kao 'o()e'anst(o, ,)udi, a
ne samo #ovjek,)D onda je opravdano zaklju#iti da zapovijed uklju#uje sav ljudskirod. Mtoviše, nakon pada ne nailazimo na ponavljanje ove zapovijedi osim u
%5 erril, /verlasting $ominion, 1H.
%6 9bi$., 162.
%H @ebi, Stvaranje svijeta i čovjeka, 63.
2H
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
pti/ama neeskim i sto/i - svoj zemlji - i svim &miza(/ima što puze po zemlji....
Plodite se, i mnoite, i napunite zemlju, i sei je podloite? Fladajte ribama umoru i pti/ama u zraku i s(im 6i(im st(oro(ima što puze po zemlji?C <zraz zem,)a
Uilderness, Uorld,C)" u ovim ret6ima najvjerojatnije ozna#uje 6jelokupnu zemlju
kao m)esto bora(i$ta ivih ića $r. ! i !( ili zemlju u smislu t,a koju #ovjek
mora sei prilagoditi9podrediti $r. !(. 1akle, ovdje se ne govori o vladanju
#ovjeka nad neeskim duhovnim prostorima niti nad ićima koja tamo postoje.
8ako7er, #ovjek je nakon pada još uvijek Boja slika. Irudem opravdano primjećuje da nakon pada slika Boja je u #ovjeku iskrivljena, ali ne i izguljena.
Potvrda za to nalazi se u Postanku ", gdje Bog zaranjuje uojstvo drugog
%A Taltke, #n -ld Testament Theolog!. 220.
)" +trongs ereU and Ireek 1i6tionaries. ranklin: >i6k 5eRers. e - +Uord +otUare v.D."..
2A
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
nastojali da što prije zatrudni. 4akon tri godine neuspješnih pokušaja doznalisu kako, zog zdravstvenih okolnosti, vjerojatno nikad ne6e mo6i za6eti
dijete. li 5elanieino je gorko razo6aranje kratko trajalo jer je, za6udo, ipakza6ela. …+matrali smo to 6udom†, rekla mi je. 8rudno6a je doro prošla, ali pri porodu je došlo do konih komplika6ija. Pupkovina se omotala djetetuoko vrata i ugušila ga pri porodu. 4jihovo se 6udo pretvorilo u no6nu moru,a ivot se sveo na pitanje …Hašto'† koje ih je neprekidno mu6ilo. Hašto i imBog podario 6udo za6e6a, a onda im pri porodu oduzeo dijete' Hašto im se todogodilo' Goš je tee ilo pitanje zašto Bog ne dopušta da 5elanie opetza6ne. 4jezin je iološki sat gotovo ve6 otku6avao zadnje minute, jer su odtragedije protekle 6etiri godine 4akon otprilike dvije godine ore sasumnjom i depresijom, 5elanie i njezin mu potraili su odgovore na svoja
pitanja od jednog ilijskog u6itelja kojega je ona poznavala i 6ijenila.=dgovor koji su doili io je u skladu s teologijom s kojom je odrasla. …Bog
za sve ima razlog†, rekao joj je s 6vrstim uvjerenjem u6itelj. …J Bojoj providnosti nema slu6ajnih nesre6a†, nastavio je. …Iospodin daje i Iospodinuzima samo se morate pouzdati u to da Bog zna što radi i da uvijek 6ininajolje. 4jegova ruka udara njegova ruka is6jeljuje. +amo se morate
pouzdati u njega.† 0ad je 5elanie upitala kakvo je to doro Bog mogaoisplanirati kao posljedi6u smrti njezina djeteta i toga što ga je izguila,u6itelj je rekao kako i ona i njezin mu iz tog iskustva moda morali neštonau6iti. …0ad dode pravi trenutak % a Boji je trenutak uvijek pravi % i kadnau6ite ono 6emu vas Bog eli pou6iti, moda 6e vas tada lagoslovitidrugim djetetom†, rekao je. …<li moda jednostavno nije njegova volja daimate dje6u.† 5elanie je taj savjet prihvatila kao ilijsku istinu. =sje6ala jekrivnju što joj je teško pouzdati se u …Boji plan Hog 6injeni6e da je u
njezinu ivotu sve krenulo po zlu, pa tako i njezin odnos s Bogom i smuem, osje6ala je još ve6u krivnju. 4ajprije me došla upitati zašto višenema ivotnog ara, ali kad smo nastavili razgovarati, zamolila me neštodrugo: da joj ojasnim 6emu je to Bog eli pou6iti. ko to ude znala,moda 6e doiti drugo dijete i uspjeti popraviti sve što u njezinu ivotu nevalja.
Faše mišljenje o ovome slu#aju' 0ako iste vi gledali na to da se i vama ovako
nešto dogodi' Mto mislite o savjetima @ilijskog u#iteljaA kod kojeg su 5elanie i
Case study no. 2: $+6hultz, ",ameno(i tu&e: *D-!(.
Elaine sada #esto razmišlja kako i ilo da sam donio druga#ijuodluku kada se razoljela. Borim se s osjećajem krivi6e i pokušavamda se polaem previše odgovornosti na svoja pleća radi svog neznanjai loše pro6jene. Iledajući unazad, naravno da sam mogao napravitisve druk#ije. 8ako7er sam shvatio i to, da je tumor ranije otkriven ioperisan po izoru, Elainina situa6ija i sada ila drug#ija. 4e i tako
jako patila.... =d ljeta *"". godine, provodio sam više vremena
razmišljajući ko je Bog, više nego ikada prije. Prije je mojerazumijevanje Boga ilo tako plitko. Bio je odredljiv i lako ga je iloojasniti. Čak sam imao i dore propovijedi o Boijem suverenitetu.Pao sam u zamku pretpostavke da ga razumijem. Fiše nije tako. koelite iskren razgovor o Boijem suvereniteu, nemojte ići proesoru nateološki akultet, mada i ga njegovo znanje i ouka treali opremitisa svim ispravnim teološkim ojašnjenjima. Ga ih, umjesto toga,
predloio da sjednete u #ekaoni6u olni6e gdje neki #lanovi porodi6e#ekaju na rezultate opera6ije o kojoj zavisi ivot. Pri#ajte s nekim ko
je povrije7en, i onda ćete 6ijeniti stvarne ore pokušaje da razumijeteBoga. +ve me to dovodi da se mu#im nad 6ijelim prolemom okoBoijeg suvereniteta u vezi izora koje svi donosimo u ivotu. =vogovorim shvatajući da je nekoliko jednostavnih odluka korjenitomoglo promijeniti tok doga7aja. 4a primjer, nekoliko sedmi6a prijenego što je naša porodi6a krenula na odmor u 4jema#ku, nazvao menaš regionalni direktor i pitao da li ih mogao krenuti na misijsko
putovanje u Bosnu i er6egovinu. =jasnio sam mu da, iako samarko elio krenuti na to putovanje, mislio sam da i promjena
planova za 4jema#ku ila neprakti#na. +ada shvatamo, da sam otišao,Elaine i ila kod kuće u Engleskoj gdje i naš porodi#ni doktor traio
ja#i tretman na osnovu njenih simptoma. 8ako7er me progonila odluka
koju sam donio da nastavimo s putovanjem od 4jema#ke do Pariza, azatim do Belgije umjesto da sam je odveo do olni6e. 0ako i stvari ile druk#ije' Mta i se dogodilo da su doktori koji su pregledavaliElaine u 4jema#koj i Parizu insistirali da j eodm ah odvedemo u
olni6u' 0akva je veza Boijeg suvereniteta na naše izore i postupke' 0oji i treao iti naš odgovor kao hrišćana da su stvarimogle iti olje za nas da smo samo donijeli druk#ije odluke i izore'Čvrsto vjerujem u Boiji suverenitet, ali tako7er vjerujem u sloodnuvolju #ovjeka. Fjerujem da Bog daje prostora da se krećemo i slooduda donosimo odluke % #ak i da pravimo greške. li ono što znam je
32
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
ovo: kao suvereni Bog, on uzima sve ono kroz šta prolazimo i razvijada olikuje ono što eli. 8ako7er znam da mogu preuzeti krivi6u, one
@šta akoA re#eni6e, agoniju i reći Bogu za njih. =vo je #udo sluenjasuverenom Bogu. =n moe uzeti zrkane situa6ije, ponekad i one
proleme koje sami stvaramo i otkupiti ih radi svoje slave....5ojeuje7enje o Boijem suverenitetu dozvoljava mi da ivim saneodgovorenim pitanjem i naravno, sa misterijem tako7er. 5oguvjerovati da je Bog suveren a da ne ojašnjavam kako to ima smisla uljudskom iskustvu. Bog jeste u kontroli. 8a istina mi je dovoljna.5ogu preivjeti neo#ekivani doga7aj i jednostavno ivjeti suje7enjem da =n nekako svime upravlja za naše doro i za svojuslavu $+6hultz, !3, *"(.
Faše mišljenje o ovome slu#aju' 0ako iste ste se vi osjećali na mjestu ovog
0riti#ari klasi#nog teizma odgovaraju da zlo postoji zato jer Bog nije doar $jer i
onda uklonio zlo( ili nije svemoguć $jer Bog nije u stanju ukloniti zlo(. 4o
odgovor klasičnog teizma i glasio da zlo postoji zato jer postoji sloodna volja.
0ada i Bog uklonio zlo, onda i neminovno morao ukloniti i sloodnu volju, a
Bog to ne eli. 5e7utim, iako zlo postoji, Bog je u kontroli svega i koristi zlo koje
je prisutno na ovome svijetu da nas izgra7uje i pou#i nekim stvarima. Budući da
je Bog svemoguć, ništa se ne moe desiti što i ilo u suprotnosti s 4jegovom
voljom. 1akle, udući da Bog moe zaustaviti nešto što se ziva protivno
4jegovoj volji, sve što se dešava na ovome svijetu, dešava se zato jer Bog to tako
eli ili zato jer nije to voljan zaustaviti. Hlo postoji, i iako mi ne moemo
razumijeti zašto Bog dopušta neke stavri, u kona#ni6i Bog ima neki svoj plan, a
sve što mi moemo jest pouzdati se u Boji karakter $Bog je doar(.2*
1oar primjer klasi#nog teizma nalazimo u sljedećem primjeru. 5it6h .
+6hultz u svojoj knjizi ",ameno(i tu&e opisuje oru s olesti svoje ene i sina u
kojoj je njihova oitelj izguila sina, ali se njegova ena nakon nekog vremena
uspješno oporavila od teške olesti. < ta knjiga zapravo opisuje oru s
shvaćanjem Bojeg suverniteta tj. kako Bog koji je suveren dopušta tako strašne
olesti. =vo nije akademska teološka knjiga, ali je vrlo potresna i izazovna jer
prisiljava #itatelja da se sou#i s ovim pitanjem u trenutku kada se na7e u situa6iji
da se ori s nekim olikom zla. +6hultz to radi na sljedeći na#in: on priznaje kako
je prije ovih nemilih doga7aja imao plitko razumijevanje Boga jer mu je Bog io
odredljiv i lako pojašnjiv. 4o +6hultz predlae da se iskren razgovor o Bojem
suverenitetu moe jedino voditi, ne na teološkim akultetima, nego u #ekaoni6ama
olni6a gdje se ljudi ore pokušati shvatiti Boga. +6hultz vjeruje u Bojisuverenitet , ali i sloodnu volju #ovjeka gdje Bog daje prostor #ovjeku da donosi
odluke, #ak i da prave greške. 4o #ak i naše pogrešne odluke Bog koristi za svoju
slavu i upravlja njima. Haklju#ak kojeg +6hultz donosi jest sljedeći:
51 vo gle$i#te sa" saeo na osnovu $vije knjige BoN$, 2011, 5H-5I4S)er"an, 2001, 126-%0.
3%
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
5oje uje7enje o Boijem suverenitetu dozvoljava mi da ivim saneodgovorenim pitanjem i naravno, sa misterijem tako7er. 5ogu
vjerovati da je Bog suveren a da ne ojašnjavam kako to ima smisla uljudskom iskustvu. Bog jeste u kontroli. 8a istina mi je dovoljna.5ogu preivjeti neo#ekivani doga7aj i jednostavno ivjeti suje7enjem da =n nekako svime upravlja za naše doro i za svojuslavu $+6hultz, !3, *"(.
+6hultza spominjem zato jer elim istaknuti kako teološke stavove i
pogledi koje iznosi BoRd upravo dolaze od te iste ore pitanjem ljudske patnje.
<ako BoRdov stav ponešto razlikuje od klasi#nog teizma, vrijedi ga razmotriti.
0lasi#ni teizam % svjetonazor Bojeg plana
De%ini/i)a s()etonazora Bo6)e& p,ana; @+vjetonazor Bojeg planaA je
savjetonazor prema kojem sve što se u svijetu ziva, izravno ili neizravno, slijedi
neki podroni Boji plan. =vakvo gledište proizlazi iz stava da Bog ima potpuni
nadzor nad svijetom jer je Bog svemoćan te se stoga ne moe dogoditi ništa što i
ilo u suprotnosti s njegovom voljom. ko k tome pridodamo ideju da je Bog
doar to zna#i da sve što se dogodi na ovome svijetu dogodi, na neki na#in
pridonosi sveopćem doru koje Bog hoće. Prema tome, moguće je zaklju#iti kako
iza sveg zla i trpljenja u svijetu stoji Bog.
Postoje dva olika ovog svjetonazora, a oa se temelje na odre7enim
postavkama o Bogu % Bogu kao svemogućem i savršenom $nepromjenjivom(
iću. Stro6i ob,i* s()etonazora Bo6)e& p,ana isti#e kako Bog ima potpuni nadzor
nad svijetom te sve što se dešava $uklju#ujući i ljudske odluke( ziva upravo
onako kako Bog eli. J skladu s time, Bog odre7uje sve što se ziva na ovome
svijetu. 1rugi, b,a6i ob,i* o(o& s()etonazora tvrdi da ljudi imaju sloodnu volju
kojom donose odluke koje ne donosi Bog. 4o Bog je prije stvaranja svijeta
odlu#io dopustiti $ili sprije#iti( svaku sloodnu odluku koja ne pridonosi većem
doru. 5e7utim i taj olik svjetonazora Bojeg plana tvrdi kako za sve što se
dešava postoji neki Bogom dan razlog $usp. BoRd, !**, 2-"(.
35
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
BoRd predstavlja @drugu stranu medaljeA jer on @izavljaA Boga od zamke
klasi#nog teizma prema kojoj Bog nije doar ili nije svemoćan pošto tolerira
postojanje zla. Prema BoRdu, potreno je prepoznati da sve što se doga7a na
ovome svijetu nije izraz Boje volje niti je dio nekog tajanstvenog Bojeg plana.
8o zna#i da Bog nema kontrolu nad svime što se dešava na svijetu niti je uzro#nik
svih doga7aja. BoRd to vi7enje izraava kroz @otvoreni teizam,A2!
BoRd smatra da mnogi koji prihvaćaju svjetonazor Bojeg plana ne
preipituju taj svjetonazor sve dok tragedija ne pogodi njih,23 jer je lakše prihvatiti
misao da sve što se dešava na svijetu je dio predivnog Bojeg plana, dokle god
nesreća ne pogodi naš šator $usp. BoRd, !**, !(. 4adalje, on isti#e apsurdnost
tvrdnje prema kojoj su ljudi moralno odgovorni za svoje postupke, a istovremeno
se tvrdi kako krajnji razlog ljudskih postupaka lei u suverenoj Bojoj volji: @1a
je Bog .tio da se dogodi druk#ije, onda i se i do&odi,o druk#ije. Folja je
+vemogućega uvijek nepojediva % #ak i kad majka pouija svoje petero dje6e,
#ak i kad se teroristi avionima zaiju u neodere A $BoRd, !**, D(.
Postavljajući pitanje zašto nekoga zadesi nesrerća, a drugog ne, zašto netko
iva ozdravljen od olesti a netko ne, BoRd isti#e da sloodna volja ljudi i an7ela
ojašnjava zašto je zlo općenito moralo iti dopušteno, ali ne pojašnjava zašto se
2! 4ije mi namjera ovdje raspravljati o ispravnosti ili pogrešnosti otvorenog teizma, ali vrijedirazmotriti ovu izjavu od >oger E. =lsona: @=pen theism is not heresR e6ause it does airm Iod_somnipoten6e and even Iod_s omnis6ien6e. nRone Uho saRs otherUise needs to go a6k and read
ooks R open theists su6h as 8he =penness o Iod $R Pinno6k, asker, >i6e, +anders andBasinger( and 8he Iod Sho >isks $R +anders( and 8he Iod o the Possile $R BoRd(. Shat isat issue is 4=8 Iod_s nature or ailities ut the nature o the uture. <s it 6losed or is it open' +oUhR do < saR open theism doesn_t matter' Be6ause it irmlR insists that Iod is omnipotent and
omniresour6eul and knoUs all possiilities and is ullR ale to respond to Uhatever ree agents doto ring aout his intended ends and purposes. =pen theism 6hanges nothing aout praRer,Uorship, adoration o Iod $Uho is ullR glorious and Uhose limitations, i anR, are voluntarR( andeven pro6lamation o the gospel $all open theists airm salvation R gra6e through aith alone(T$=lson, !*(.
53 <i" vi#e "e Las*inira S*)ultzova ustrajnost u svjetonazoru Bojegplana jer iako je bio pogoen s"ru svog sina i bolesti ene, ipak je usve"u to"e...
3H
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
Gednako tako BoRd zagovara da je <sus središte Pisma te da @ne ismo smjeli
nastojati odrediti Boga ne#ime što je izvan njega, što <susu 0ristu sami dodajemo.
0rist je naše središte i sve u ivotu moramo promatrati u odnosu na njegaA $BoRd,
!**, 3"(.
Promatrajući <susovu sluu, mi moemo vidjeti kakav je Bog, ali tako7er,
njegova slua jasno pokazuje da se u svijetu uvijek ne vrši Boja volja. +toga,kada se desi neka tragedija, pogrešno je to pripisati Bojem dopuštenju ili kazni
kojom je htio neke ljude ne#emu pou#iti. 8ako7er, niti u jednom slu#aju <sus nije
olest pripisao =#evoj ru6i niti dio tajnog Bojeg plana. 4aprotiv, svagdje gdje se
<sus susretao s ogaljima, gluhima i ostalim svakovrsnim olestima, on nikad nije
mjera ili kazna za grijeh, već je govorio da su te stavri izravna ili neizravna
posljedi6a sotonskog djelovanja $usp. BoRd, !**, *!(.
S,o6enost st(oren)a
li kako pojasniti zašto Bog ozdravi jednu osou, a drugu ne' Prema
BoRdu, zastupni6i Bojeg plana tvrde da, ako Bog nekoga mo6e ozdraviti od
odre7ene olesti, onda Bog mo6e ozdraviti svaku osou od te odre7ene olesti.
4o, ukoliko neka osoa ne ozdravi od svoje olesti, to je zato jer ih Bog ni)e .tio
ozdraviti. ako ih Bog ne 6e,i ozdraviti, to onda zna#i da Bog 6e,i da te osoe udu olesne. Prema tome, @ilo što se dogodilo, dogodilo seb zato što je Bog
htio da se dogodi, ili arem zato što Bog to nije htio sprije#itiA $BoRd, !**, *)(.
4o, pogreška lei u tome što se smatra da je Boje djelovanje ograni#eno samo
Bojom voljom $usp. BoRd, !**, *2(. Jmjesto toga, pravi razlog nekih
doga7aja $ili ne-doga7aja( ne lei u Bojoj tajnovitoj volji, nego u zamršenosti
stvorenja koje je proeto duhovnim ićima koji se sa svojom sloodnom voljom
suprotstavljaju Bojem djelovanju i ratuju protiv Boga. Jpravo ta sloenoststvorenja $kako ljudi tako i ića koji djeluju svojom sloodnom voljom( uzrokuje
nesreće, nevolje i olesti $usp. BoRd, !**, *2, *22(.
Prema ovome gledištu Bog je stvorio svorenjet dajući ljudima i an7elima
sloodnu volju. Hog sloodne volje stvorenje ima mogućnost oduprijeti se Bogu,
a <susov dolazak na svijet koji je došao pokazati i uspostaviti =#evu volju jasno
pokazuje da sve što se ziva na ovome svijetu ne odraava Boju volju. + Boje
strane to je pitanje ljuavi, sloode i rizika prema stvorenju u kojem Bog moe
iti odijen, razo#aran, alostan i nezadovoljan. Bog tako7er moe iti zate#en i
promijeniti svoje mišljenje. Budući da je to tako, BoRd predlae da svo zlo i
nesreće ne pripisujemo @Bojem tajnom planu,A već kompleksnosti i zamršenosti
stvorenja koje je sposono donositi odluke svojom sloodnom voljom koje Bog
ne odre7uje, ali moe predvidjeti. Hog toga udućnost nije skup #vrsto odre7enih
odluka i doga7aja nego mrea poten6ijalnih odluka $ili pretpostavki(, i mogućih
3I
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
ishoda koje Bog moe predvidjeti $jer je sveznajuć, sveprisutan i svemoćan(, i u
skladu s time reagirati. 4a temelju ovih pretpostavki BoRd nudi pojašnjenje zašto
se neke loše stvari dešavaju na ovome svijetu.
ak4"+ak i osvrt
=tvoreni teizam vjerujem ispravno ustvr7uje da sve što se dešava na
ovome svijetu nije izraz Boje volje. ko je to tako, na taj na#in Bog je@izavljenA od zamke da se prisutnost zla u svijetu u odnosu prema Bogu kritizira
na na#in da ako zlo postoji onda ili Bog nije doar ili nije svemoćan. 0lasi#na
teologija #esto pripisuje olesti, nesreće i tome sl. tajanstvenom Bojem planu ili
njegovoj volji koju mi ne razumijemo ali ako se svešto se dešava na zemlji nije
izraz Boje volje, onda to zna#i da Bog nema kontrolu nad svime niti je uzrok
svih doga7aja. +loodna volja, ako je uistinu sloodna, ne moe iti
predodre7ena.... 5e7utim, #ini se open teism poijaju red6i tipa Ps*3":*, 4Hgovor o izaranju, <zaija )3.**-*3, koji govore o tome da je sve u Bojoj vlasti.
itd... 8o stvara zunjenost?
4o, i klasi#ni teizam nije ez mana. Prolematika olesti i ozdravljenja
nesumnjivo je povezano s pitanjem teodi6ije i Boije suverenosti tj. pitanjem, u
kojoj mjeri je Bog uklju#en, odgovoran, aktivan ili pasivan u pogledu olesti i
tragedija koje proimaju njegovo stvorenje. < dok klasi#ni teizam tvrdi da Bog
upravlja svim zivanjima $ilo da se sve ziva onako kako Bog eli jer je =n sve
predodredio, ili da Bog dopušta ili sprije#ava svaku odluku koju ljudi donose
svojom sloodnom voljom ovisno o tome da li ona pridonosi većem doru ili ne(,
takav svjetonazor ne uspijeva dostatno pojasniti kako Bog moe uzrokovati neku
nesreću, a sam ne iti odgovoran za ono što se desilo. +herman s pravom
primjećuje da kada i Bog svaki put intervenirao da sprije#i neko zlo, onda i to
odgovor i dalje ne daje odgovor na pitanje za$to olest ili nesreća poga7a neke
vjernike, a neke ne' Hašto npr. pogia ota6 ili majka kršćanin ilo od olesti ili
kao rezultat nesreće te iza see ostavljaju suprunika s malom dje6om' Ga zaista
ne mogu uvidjeti neku dulju Boju nakanu u tim situa6ijama. Goš više ne mogu
zamisliti Boga kao autora ili uzro#nika tih nemilih doga7aja.2)
+ druge strane, otvoreni teizam i tvrdnja da Bog nije u kontroli svega što
se dešava, ostavlja otvoren prostor za tvrdnju da Bog @ne moeA nešto u#initi te da
je kontroliran od strane drugih sila. BoRd tvrdi da izjava @Bog je svemogućA ne
zna#i da Bog i koristi ili pokazuje svu svoju moć $usp. BoRd, !**, )(. 4aprotiv,
prema BoRdu, upravo zato što je Bog stvorio svijet kakav je stvorio,22 Bog je
ograni#io svoju vlastitu moć i odatle nastaje prostor za zla i nesreće koje nisu
posljedi6a Boje $aktivne ili dopuštene( volje.
5e7utim, ovakvo pojašnjenje, stavlja Boga pod odre7enu kontrolu od
strane trećih osoa. 4pr. izjava da Bog intervenira onoliko koliko intervenira
@zato što ga u tome sprje#ava sama narav svijet koji je stvorioA $BoRd, !**, *(
ili @da Bog katkad intervenira na nadnaravan na#in, a katkad ne, upravo zog
sloenosti i zamršenosti stvorenja $BoRd, !**, *2( ili da @ne moemo podrono
znati zašto se nekoi doga7aj zio aš tako kako se zioA ... jer @da ismo o ilo
#emu mogli znati svaku pojedinost, morali ismo o svemu znati svaku pojedinostA
$BoRd, !**, *2"(, ostavlja prostor za tvrdnju da ponekad Bog ne mo6e, ia*o to
6e,i, neku osou ozdraviti ili sa#uvati od neke nevolje.
5% !ko Bog poni#tava postupke lju$ski) ili aneoski) bia koje oni$onose svojo" voljo", a koji se protive nekako njegovo" planu ili volji,
on$a krajni uzrok svi) zbivasnja se nalazi u Bogu, a ne u lju$i"a.
55 BoN$ se ov$je poziva na argu"ent $a je Bog stvorio svijet u koje"e se lju$ska bia te"eljiti svoj o$nos s Bogo" na te"elju ljubavi, a $abi ikakva vrsta o$nosa bila "ogua, Bog je "orao stvoriti okruenje ukoje" e vla$ati priro$ni zakoni koji se nee "ijenjati svakog trenutkate je "orao stvoriti bia koja e i"ati neopozivu slobo$nu volju. <ozna'i $a Bog po$nosi o$luke koje bia $onose svojo" voljo" i na nji)ne izvr#ava prisilu (usp. BoN$, 2011, 15I-H6+
%1
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
samo to, nego kako da sada svoj ivot sada i ovdje uskladimo sa tom svrhom što
olje.
<mamo dva stvaranja: Postanak i 4ovo neo i zemlja $=tkrivenje( i imamo
povijest izme7u toga. =vo prvo smo već iskusili, ono drugo nas o#ekuje u
udućnost. <strait ćemo ono prvo, dati jedan kratki pregled povijesti spasenja i
promisliti o tome što nas o#ekuje nakon smrti, ako ćemo iti dioni6i Bojeg
kraljevstva.
ostanak
Mto nam postanak govori o ljudskome ivotu: svrha zadaća na#in ivota duina
ivota mjesto ivota... itd'
o +vrha: iti slika Boja9sli#nost0od made .umans %or a purpose; not simp,2 %or t.emse,(es: not simp,2 sot.at t.e2 /ou,d be in re,ations.ip 1it. .im: but so t.at through t.em: as
.is ima&e<bearers: .e /ou,d brin& .is 1ise: &,ad: %ruit%u, order to t.e1or,d3 And t.e /,osin& s/enes o% S/ripture: in t.e boo* o% Re(e,ation: arenot about .uman bein&s &oin& o%% to .ea(en to be in a /,ose and intimatere,ations.ip 1it. 0od: but about .ea(en /omin& to eart.3 T.e intimatere,ations.ip 1it. 0od 1.i/. is indeed promised and /e,ebrated in t.at
&reat s/ene o% t.e Ne1 8erusa,em issues at on/e in an out%,o1in&: a %urt.er .ea,in& /reati(it2: t.e ri(er o% t.e 1ater o% ,i%e %,o1in& out %rom t.e/it2 and t.e tree o% ,i%e sprin&in& up: 1it. ,ea(es t.at are %or t.e .ea,in& o% t.e nations3 $48S, Gustii6ation, !3-!)(. >im % onova stvorenja.
o Hadaća: upravljati zemljom u podlonosti Bojoj volji i vlasti.
o 4a#in ivota: rak9oitelj9dje6a uvjetna esmrtnost % #ovjek u seiinherentno nema vje#nost $esmrtnost duše(, već ju doiva od Boga % u
odnosu s Bogom.o 5jesto ivota: Eden9zemljao 1uina ivota: vje#nost. 4o, moje je pitanje sljedeće: da dam nije
sagriješio, i da se zemlja nastavila popunjavati s ljudima koji i ivjeli
%3
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
zauvijek na zemjli, gdje i nas to dovelo' 1a li odlazak na neo nakon
nekog vremena igra neku ulogu'
ovi"est spasen"a
o +tvaranje - pado 4oin savezo raham % savez, oećanje % ro7enje na6ije <zraelao <zlazak iz Egipta % 5ojsije % +avez9Hakono
Pokušaji uništenja <zraelao <zraelski usponi i padovio 1avid % savez i oećanjeo Pojava proroka koji ukazuju na Hakon i savez kao i posljedi6e ako <zrael
se ne vrati Hakonuo Bailonsko ropstvo % oećanje novog <zlaskao >azdolje šutnje % nema više proro#kog glasao <susov prvi dolazako =stvareno spasenje.o 0akvo je iskustvo našega spasenja u sadašnjosti
o ;ivot poslije smrti'o <susov drugi dolazak: sudo ;ivot poslije ivota poslije smrti'
or me, thereore, there_s no disjun6tion etUeen prea6hing aout the salvationUhi6h is ours in Iod_s neU age‡the neU heavens and neU earth‡and prea6hingaout Uhat that means or the present. 8he tUo go verR 6loselR together. < Rou
4asuprot gore navedenoj paradigmi, smatram kako idovska pa i
novozavjetna ilijska teologija govori o individualnoj dimenziji spasenja, ali
tako7er nudi i govor o kolektivnoj dimenziji spasenja.
3.1.1. t 1:13"1#:
*30ad <sus do7e u krajeve /ezareje ilipove, upita u#enike: CMto govore ljudi, tko je+in Čovje#ji'C *)=ni rekoše: CGedni da je <van 0rstitelj drugi da je <lija treći opetda je Geremija ili koji od proroka.C *20ae im: C vi, što vi kaete, tko sam ja'C*Mimun Petar prihvati i re#e: C8i si 0rist-Pomazanik, +in Boga ivoga.C *D4ato<sus re#e njemu: CBlago tei, Mimune, sine Gonin, jer ti to ne ojavi tijelo i krv, nego=ta6 moj, koji je na neesima. * ja tei kaem: 8i si Petar-+tijena i na toj stijenisagradit ću /rkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati
D(a pitan)a: a( u #emu je zna#aj Petrove izjave' J koju teološku kategoriju onaspada' ( Hašto <sus odmah nakon te P. izjave spominje izgradnju /rkve' 0akve
veze /rkva ima s P. izjavom'
Petrova izjava je izrazito soterio4ška jer kao što smo rekli, klju#na stvar za
spasenje nije priznati svoje grijehe, nego priznati i prepoznati tko je <susQ
$Iospel is aout Gesus Uho died or our sins, not aout our sins(. 4o, odmah
nakon te izjave, <sus spominje /rkvu kao zajedni6u koja će iti izgra7ena na
stijeni. 1akle, imamo lizak dodir izme7u spasenja i 6rkve.
3.1.2. $oslani%a &'e(anima:)*
+matram da je tvrdnja kako Cizvan /rkve nema spasenjaC istinita ukoliko
time ne ograni#avamo /rkvu na >imokatoli#ku 6rkvu $ili ilo koju drugu 6rkvu( i
ne smatramo da je /rkva nuno sredstvo spasenja u svojstvu njezine
sakramentalne uloge. Poslani6a Eeanima za 0rista kae da je on Spasite,) Ti)e,a,
a ne da je on Spasite,) di)e,o(a Ti)e,a koji lee uokolo raza6ani kao u nekom
horor ilmu ili Spasite,) po)edina/a. 8o naravno ne umanjuje valjanost i vanost
lokalnih 6rkava kao i nunost osone dimenzije vjere u 0rista i to nikako ne i
trealo dovesti do toga da ti aspekti postanu rtvom kolektiviteta. li jednako tako
nije u redu ako se na ilo koji na#in zanemaruje ili osporava sveopća dimenzija
5I $av$e na$alje, govorei o ovoj te"i, to govori" na te"elju 'lankaBu$iseli, ;rvin. =avlovo poi"anje *rkve u poslani*i ;Leani"a...
50
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
5artin, *""D, "3(. Primijetite kod 5artina naglasak na spasenju kao na
zajedni#kom ivotu 6rkve.
Jzevši u ozir ovo zadnje mišljenje koje smatram ispravnim, opravdano je
zaklju#iti kako /rkva ima ulogu u spasenju, no njezina uloga nije sakramentalna,
već proizlazi iz povezanosti s 0ristom. ko pojedina6 postane djelom 0rista koji
je glava /rkve, onda pojedina6 automatski iva priklju#en i 8ijelu jer Ilava nije
odvojena od 8ijela. naši odnosi i zajedništvo te zajedni#ki napori oko Evan7elja
nisu sloodne ili izorne aktivnosti, već su tako7er dio našega spasenja. 8e
aktivnosti ne pridonose postizanju ili guitku našeg osonog spasenja, ali nas
stavljaju pod oavezu da, ako smo u 0ristu uistinu dioni6i lagoslova, aštine,
spasenja i njegovog 8ijela, onda te istine i stvarnosti treamo o#itovati u našem
svakodnevnom ivotu.
#.2. Kršten"e D9om Svetim kao -io spasen"a
1einiranje prolema i polaznih to#aka:
n CEvangeli6alC is someone Uho takes the Bile CliterallRC andregards /hristianitR as the Uork o a Iod Uho perorms mira6les, hassent is +on to save lost sinners. Evangeli6als elieve that Iod noUa66omplishes this saving Uork R the poUer o the olR +pirit ea6htime someone is orn-again.Pente6ostals also elieve this, ut theR also elieve in the aptism Uiththe olR +pirit. 8his elie is Uhat sets CPente6ostalsC apart romCEvangeli6alsC. <t is the elie that ater the regeneration o a person
R the olR +pirit $eing Corn-againC(, that there is another
ecperien6e Uith a CUork o gra6eC that olR +pirit 6an a66omplish in a eliever. 8his suse`uent ecperien6e Uith the olR +pirit is alsoreerred to as the 1o6trine o +use`uen6e. 5ost Evangeli6als elievethat Uhen the olR +pirit saves a soul that is Uork in the eliever in
60 o$a sa" ov$je u 'lanku preslabo naglasio #to sa" )tio rei nera$i se o spasenju zaje$ni'kog ivota *rkve (kao $a je zaje$ni'ki ivot*rkve objekt kojeg treba spasiti+, ve o to"e $a je zaje$ni'ki ivot*rkve $io spasenja – je$an o$ subjekataaktera spasenja.
53
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
this lie is 6ompleted and that e noU Uorks on the eliever onlR $Uelooked at this in our studR on +an6tii6ation(.
Pente6ostals ase their elie that the Baptism o the olR +pirit isanother ecperien6e to salvation on three sour6es: the +6riptures,historR, and personal ecperien6e....Either the 6harismati6s are right-that all o the olR +pirit in is ullness is given at the point osalvation, or the Pente6ostals are right- that one 6an e saved Ret stillla6king the Promise o the ather. Pente6ostals are noU eing6hallenged. *
Po ovome pitanju, ja sam pentekostala6 i tako ću i ispredavati ovaj dio. 4eću se
aviti pitanjem jezika već pitanjem koja je svrha krštenja 1uhom u Lukinoj
teologiji i to krštenje koje Luka spominje dio je spasenja.
#.2.1 Svr9a kršten"a D9om
lot o people do not properlR understand 6ts *::e did 4=8 saR Cfe shall re6eive *no1,ed&e Uhen the olR Ihosthas 6ome upon Rou?Ce did 4=8 saR Cfe shall re6eive 1isdom Uhen the olR Ihost has6ome upon Rou?Ce did 4=8 saR Cfe shall re6eive t.e start o% t.e /.ur/. Uhen the
olR Ihost has 6omeupon Rou?Ce did 4=8 saR Cfe shall re6eive sa,(ation Uhen the olR Ihost has6ome upon Rou?Ce +<1 Cfe shall re6eive po1er Uhen the olR Ihost has 6omeupon Rou?C!
ko se othrvamo napasti da Lukin govor o krštenju 1uhom $1j, *,-(
#itamo kroz prizmu Pavlove pneumatologije, onda je opravdano zaklju#iti da
Luka razumije krštenje u 1uhu kao primanje sile koja osposoljava vjernike za
svjedo#enje. Čak i ako postoji spor oko toga da li je krštenje 1uhom sastavni dio
spasenja ili je drugo djelo milosti koje moe, ali i ne mora iti istovremeno sa
trenutkom spasenja, poanta je ista % Luka razumijeva primanje 1uha kao primanje
sile za svjedo#enje.3 ako je primanje 1uha u svrhu sile za svjedo#enje nešto što
vrijedi za sve vjernike u sva vremena, a ne samo za ranu /rkvu, onda sve što
krštenje 1uhom i svjedo#enje podrazumijeva, vrijedi i za svaki naraštaj kršćana.)
Brie grammati6al analRsis o 6ts *: shoUs us that in veral aspe6t
Ue have three times and modes o a6tion: ,empsest.e $ut. ind. mid. pl.( in
6onne6tion Uith po1er , epe,t.ontos $aor. part. a6t.( in 6onne6tion Uith the
o,2 Spirit and esest.e $ut. ind. mid. pl.( in 6onne6tion Uith be/omin& a
1itness. en6e, the irst and oundational a6tion is the /omin& o% t.e Spirit
Uhi6h then 6onveRs po1er in order to enale Gesus_ dis6iples to e6ome .is
1itnesses. <t seems that it is not onlR important to re6eive the +pirit ut also
poUer that e rings, and these tUo AtransormT dis6iples into Gesus_
Uitnesses. 8hat point is 6ru6ial to emphasize e6ause or Luke, the idea o
Uitnessing 6ontains tUo elements: Uitness that is a result o the +pirit, and
Uitness that is a result o the poUer. lthough, Ue 6annot separate po1er
rom the Spirit Uho 6onveRs it $Uithout the +pirit, there is no poUer(, it is
signii6ant that Luke attriutes kerugmatik or oral aspe6t o Uitnessing to
the +pirit, and mira6ulous aspe6t o the Uitnessing through signs and
3 Ha kratki pregled razli#litih gledišta o krštenju 1uhom na hrvatskom vidi: +tanko Gamrek$!3(. r*(e re%orma/i)s*e ba$tine u r(ats*o). Hagre: Bogoslovni institut. str.!32-3. Ha stavda je krštenje 1uhom iskustvo odvojenoi od spasenja vidi: nthonR 1. Palma $!*(. T.e o,2
Spirit; A "ente/osta, "erspe/ti(e. +pringield: Iospel Pulishing ouse. str. "*-*D Silliam S i>oert P 5enzies $!(. Spirit and "o1er . Irand >apids: Hondervan. str. *"-*". Ha stav da jekrštenje 1uhom sastavni dio oraćenja vidi: +tjepan 1oma#ević $*""(. Sistemats*a teo,o&i)a.>ije#i iskrene EB<. str. *")-"2. Iordon ee $!(. 0ospe, and Spirit . PeaodR: endri6ksonPulishers. str. *2-*".
) Budiselić Ervin. A0on6ept svjedoka u 1jelima apostolskim kao osnov za evangeliziranjesilom.A 4eojavljeni #lanak !*!.
55
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
Uonders to the poUer. rom there Ue 6an 6on6lude that Uitnessing in 6ts
has tUo e`ual and inseparale elements: Uord and mira6le.
Silliam and >oert 5enzies oserve that ALuke /onsistent,2 portraRs the
+pirit as the sour6e o poUer or servi6eT $5enzies, !, *)(. <n 6onjun6tion
Uith mR topi6, < must state more 6orre6tlR that irst and oremost, Luke
/onsistent,2 portraRs the +pirit as the sour6e o poUer or Uitnessing. <n line Uith
that, Ionzalo aRa-Prats saRs that 6ertain parallels ecist etUeen the olR +pirit
and d2namis $poUer(, ut theR are not e`uivalent:
Luke attriutes ec6lusivelR to the olR +pirit propheti6 utteran6es,
speaking in tongues, the 6ompulsion to speak the good neUs andemolding the eliever_s 6onession under perse6ution. e attriutesecor6isms and healings to ‰Š|€x. Ecor6ism o un6lean spirits isa66omplished R the poUer $Luke ):3 ":* 6ts *:3"(.urthermore, he appears to avoid ecpresslR attriuting to the +pirit theei6a6R o ecor6isms...$!**, 3*-3!(.
66ordinglR, aRa-Prats 6on6ludes that in Lukes theologR, the +pirit is the sour6e
o the message, the divine poUer that enales elievers to pro6laim the Iospel
and Luke never as6ries mira6les to the +pirit. oUever, it is d2namis that
produ6es ectraordinarR phenomena su6h as healing, ecor6ism or anR other
superhuman phenomena that 6an e per6eived R the senses $6. !**, 33-3)(.
+imilarlR to aRa-Prats, S. and >. 5enzies oserve that:
8he promise o Gesus re6orded in 6ts *:... 6learlR indi6ates theailitR to perorm mira6les o healing and ecor6isms. Luke repeatedlR
portraRs d2namis as the sour6e o mira6les o healing, ecor6ism, andmarvelous deeds.2 5ost de6isivelR, Uhenever Luke emploRs the6ollo6ation o pneuma $+pirit( and d2namis, he has a 6omination o
propheti6 phenomena $inspired spee6h and9or spe6ial revelation( andmira6ulous a6tivitR in vieU. +in6e the promise o Pente6ostalempoUering is ectended to all o Iods servants $6ts !:*D-*(, thistect is o spe6ial signii6an6e or the 6ontemporarR /hur6h $!,*)D(.
65 Luke ):3 2:*D :*" :) ":* 6ts ):D :.
66 Luke *:*D, 32 ):*) !):)" 6ts *: *:3.
56
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
Based o that, Ue 6an 6on6lude that Luke is 6areul not to present the +pirit
as a dire6t or ec6lusive sour6e o mira6les, and instead, he uses d2namis as
important `ualiRing term. But UhR Luke Uas relu6tant to attriute mira6les
dire6tlR to the +pirit' S. and >. 5enzies argue the olloUing: @8he strong
6onne6tion Luke makes etUeen pro6lamation $veral Uitness( and the inspiration
o the +pirit suggests a motive: Luke 6onsidered inspired pro6lamation rather than
mira6le-Uorking poUer to e primarR maniestation o the +pirit_s UorkT $!,
*)(.
But hoU that ae6ts Luke_s understanding the 6on6ept o Uitness in
6onne6tion Uith pneuma and d2namis' ere are aRa-Prats Uords:
8his distin6tion is 6onirmed in the relationship oserved etUeen the+pirit and the poUer 1it. respe/t to testimon2. 8he +pirit tea6hes the
eliever Uhat to saR eore triunals $Luke *!:*!( Peter rises up ullo the olR +pirit Uhile making his irst deense o Gesus eore the+anhedrin $6ts ):( in the same UaR that, under the inluen6e o the6oming o Pente6ost, he had given testimonR Uhit his dis6ourse and‹Uith manR other arguments_ $6ts !:)(. 8he summaries distinguishUell etUeen intrepid evangelization Uhi6h theR attriute to the +pirit$):3*( and testimonR given Uith great poUer $):33( and Uith Uondersand signs $2:*!(. oUever, the testimonR is not given Uith Uordsalone ut also Uith Uondrous maniestations. Gesus Uas endorsed$ Œ‰‚‰‚€ƒ|( R Iod Uith mira6les $‰Ž|‚•€(, Uonders andἀ
signs $•€ y€ w •|‚}€x( $6ts !:!!(, and ‹Uith great poUer theapostles gave their testimonR,_ $‰Ž|‚€ |‚ƒŽ‘ Œ‚‰}‰ w ῃ ἀ
|Š€, 6ts ):33(. 8he signs and Uonders $•|‚ y€ w ( are ῖ
6hara6teristi6s o testimonR. t times theR appear in the 6ontect o anintervention o the +pirit $6ts !:*" ):3 : *2:*!(, and it is easR to6onsider them an ee6t o the +pirit. 4evertheless, it should e notedthat not onlR does 6ts never attriute them ecpresslR to the +pirit, ut
theR are 6learlR attriuted dire6tlR to Iod $!**, 3)(.Based on this short resear6h o the 6on6ept o Uitnessing in the Book o
6ts, it 6an e tentativelR 6on6luded that oth pneuma and d2namis modiR and
deine the 6on6ept o Uitnessing. Shile pneuma is the sour6e or d2namis, in
put in other Uords: or Luke eing a Uitness is not just a matter o Uords, ut also
o mira6ulous deedsD.
#.2.2 Kršten"e D9om kao -io spasen"a
D) C;5<5E
3D0ad su to #uli, duoko potreseni rekoše Petru i drugim apostolima: CMto nam je#initi, raćo'C 3Petar će im: C=ratite se i svatko od vas neka se krsti u ime <susa0rista da vam se oproste grijesi i primit ćete dar, 1uha +vetoga. 3"8a za vas je ovooećanje i za dje6u vašu i za sve one izdaleka, koje pozove Iospodin Bog naš.C )<mnogim je drugim rije#ima još svjedo#io i hrario ih: C+pasite se od naraštaja ovogopakog?C )*< oni prigrliše rije# njegovu i krstiše se te im se u onaj dan pridrui okotri tisuće duša.
Petrova propovijed je primjer što zna#i navijestiti Evan7elje i koji je sadraj
Evan7elja. 8o je dio !:*)-3. 4akon tog dijela slijedi poziv na spasenje tj.
izlaganje @plana spasenjaA $@kao ja mogu iti spašenA(:
- =raćenje
- 0rštenje u vodi
- Primanje dara 1uha
Tri su sta(ri o(d)e (ri)edne raspra(e;
a( odnos izme7u oraćenja i krštenja $tj. koja je uloga i mjesto krštenja u
oraćenju(
( koji je odnos izme7u krštenja u vodi i primanja 1uha
6( ovo je klju#na stvar: što Luka podrazumijeva pod darom 1uha'
svećenstvo, sveti puk, narod ste#eni da naviještate silna djela =noga koji vas iz
tame pozva k divnom svjetlu svojemu.T <li, po#etak povijesti spasenja Post *!:*-3
*Gahve re#e ramu: C<di iz zemlje svoje, iz zavi#aja i doma o#inskog, u krajevekoje ću ti pokazati.!Felik ću narod od tee u#initi, lagoslovit ću te, ime ću tiuzveli#ati, i sam ćeš iti lagoslov.3Blagoslivljat ću one koji te lagoslivljali udu,koji te udu kleli, njih ću proklinjati sva plemena na zemlji toom će se
lagoslivljati.C)ram se zaputi kako mu je Gahve rekao.
J jednoj od svojih knjiga 1arrll L. Iuder pojašnjava kako se poruka i
govor o spasenju #esto svodi na govor o primanju koristi9lagoslova $eneits(,
pojedina6a umjesto na govor o spasenju kao Bojem 6ilju za 6ijelo stvorenje, a mi
koji smo spašeni, sluimo i treamo raditi za tu svrhu $Be 5R Sitnesses, *"2,"2(. 1rugim rije#ima, on kritizira poruku Evan7elja koja se svodi na govor o
lagoslovima a zapostavlja govor o misiji $mission(, jer lagoslovi koje smo
primili, primili smo u kontekstu poslanja. Ger, spasenje nije samo osiguravanje
ne#ijeg pitanja vje#nosti, već i svrhe za koju smo spašeni, a ona glasi: spasenje i
onova stvorenja???
@+pasenje je Boji 6ilj za 6ijelo stvorenjeA, kao što kae Iuder. 5e7utim,
mi moda imamo usko shvaćanje spasenja jer ispada da je <sus umro za naš
grijehe % to je istina, 4H u#enje o spasenju to ne staje. =no ouhvaća 6ijelo
stvorenje. =no što je Bog stovrio je ilo doro, i iako je stvorenje zatrovano
grijehom i pounom sotone i palih an7ela, Bog je u <susu 0ristu odlu#io spasiti
stvorenje i nas kao dio njega. =n neće spasiti ljude a zaoraviti na stvorenje:
o 1j 3!*
o >im :*-!3
o 5t *":!D
>ješenje za spas st(oren)a zove se kraljevstvo Boje??? 0ao što smo rekli,
povijesno gledajući, zapadno kršćanstvo se primarno avilo pitanjem spasenja:
kako mogu iti spašen kako znam da sam spašen i što moram #initi da ih ostao
spašen.i na taj na#in, ne da samo pati ideja poslanja, nego se i zapostavlja govor o
kraljevstvu, a stavlja se naglasak na spasenje od grijeha. 0rist je umro za naše
60
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
Često se u kršćanskom argonu koristi izraz svijet kao nešto negativno %@ljudi u svijetu, svjetovno ovo ili ono, ne ivimo za ovaj svijet...itd. 4o #injeni6a
jest da nam s jedne strane Bilija govori kako @Bog ljui svijetA $<v 3:*(, a s
druge strane, kršćani ne smiju ljuiti svijet $usp. * <v !:*2-*D(. < što sad od toga
dvoje'
U(odna pitan)a za raspra(u: Mto je svjetovno' 0ako odrediti grani6u
svjetovnosti''' Mto napraviti s svjetovnom muzikom' Ples' 0ino' 0azalište'
lkohol' rana'
>azlika izme7u <vana 3:* i ? <v !:*2-*D proizlazi iz #injeni6e da je pojam
svijet u 4H višezna#an. = tome Leon 5orris kae sljedeće:
+vijet kozmos u 4H ima jedan spe6ii#no ivanovski prizvuk. =na se pojavljuje ukupno *2 puta, od #ega D puta u evan7elju po <vanu, !) puta u <vanovim poslani6ama, te 3 puta u =tkrivenju. J sinopti#kimse evan7eljima ne pojavljuje #esto $u 5t puta, u 5k i Lk po 3 puta(.J pavlovim poslani6ama upotreljava se ukupno )D puta. >ije# je,
dakle, o izrazu koji je <vanu prili#no vaan, nešto manje Pavlu, dok gaostali 4H pis6i mnogo ne upotreljavaju.
Prema korijenu ta rije# ozna#ava ukras. 8o je izvorno zna#enjevidljivo u * Pet 3,3 $a od njega potje#e i naša rije# @kozmetikaA(.+vemir sa svojim harmoni#nim me7uodnosima, najveći je od svihukrasa, pa se tako i ta rije# po#ela upotreljavati u zna#enju svemiraopćenito. J <v *,* nalazimo je vjerojatno upravo u tom zna#enju,@svijet po njemu postaA.... 0ad se o 0ristu kae da je @svjetlostsvijetaA $,*! ",2(, ili pak da je došao ili da je poslan @u svijetA $3,*D
63
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
**,!D itd(, onda se najvjerjatnije tako7er misli na svemir općenito, premda se, naravno, ne moe isklju#iti ni mogućnost da se pritom
misli na ovaj naš svijet. Ha ljude je ova zemlja najvaniji,najpresudniji dio svemira, pa ne iznena7uje što se taj izraz po#eoupotrijeljavati za svijet u kojem ivimo. J takvom ga zna#enjunalazimo, naprimjerm u rije#ima: @J svijetu imate mukuA $*,33(.
=d ovog zna#enja proizlazi i sljedeće, tj. svijet kao većina ljudi, ili pak veći roj ljudi, kao kad su ono arizeji o#ajni rekli: @Eno, svijetode za njim?A $*!,*"(.... što se 0rista ti#e, svijet mu se općenito
protivio, oda6io ga je, i na kraju razapeo. Hato ne iznena7uje da seizrazom @svijetA ozna#ava i #ovje#anstvo u svom protivljenju 0ristu$**)-*2(.
5orris dalje nastavlja pojašnjavati da svijet u ovom zna#enju predstavlja
nešto što je neprijateljski nastrojeno prema 0ristu, te da takvo zna#enje
predstavlja jedan novum u odnosu na gr#ko korištenje i shvaćanje ovog pojma. Pa
tako, svijet mrzi 0rista i njegove sljedenike $*2: D:D(, ali Boje djelo spasenja
okrenuto je i nastavlja se u ovome svijetu $<v 3:* :! *:!" ):)!(.
Izazo( br34; <v *D:*2-* % <susov govor o @iti u svijetu, ali ne i odFpoput svijetaA
*)4e ujarmljujte se s nevjerni6ima. 8a što ima pravednost s ezakonjem' <li kakvo zajedništvo svjetlo s tamom' *20akvu slogu0rist s Belijarom' <li kakav dio vjernik s nevjernikom' *0akavsporazum hram Boji s idolima' Ger mi smo hram Boga ivoga, kaošto re#e Bog: Preivat ću u njima i hoditi me7u njima i it ću Bognjihov, a oni narod moj. *DHato izi7ite iz njihove sredine i odvojite se,govori Iospodin, i ništa ne#isto ne doti#ite i ja ću vas primiti. *< itću vam ota6 i vi ćete mi iti sinovi i kćeri, veli Iospodin +vemogući.$! 0or :*)-*(
=dvojenje nije izlaenje i separa6ija od svijeta, nego od odre7enih stvari, pojava,
ivotnih stilova i vrijednosti koje su loše u ovome svijetu:
a( Od(o)en)e od &ri)e.a % pravednost vs ezakonje: od svega što je
nepravedno, kršćani se treaju odvojiti.
( Od(o)en)e od tame: E ):*-2:! % što predstavlja tama'
6( Od(o)en)e od ,a6ne re,i&i)e % 0rist vs. Belijar
d( Od(o)en)e od za)edni$t(a s ne()erni/ima: ovo ne zna#i da ne smijemo
imati poslovne odnose s nevjerni6ima, već se ovdje govori o odvajanju pd
nevjerni#kih stavova, 6iljeva, elja i sustava vrijednosti.
e( Od(o)en)e od ido,a: materijalizam, moć, seks, navika,
ak4"+ak: ispravan stav prema svijetu podrazumijeva odvojenje, ali i uivanje u
njemu.
66
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
J ovoj lek6iji ćemo stoga sagledati ilijski pogled na Hakon, kakva je veza
izme7u kršćana i Hakona, te što je to legalizam i kako izgleda legalisti#ki odnos s
Bogom.
i34i"ski po<4e- na akon
0oliko je meni poznato, u +H nigdje nemamo negativnu sliku Hakona na
na#in da je on odgovoran za @duhovnu smrtA, grijeh i sve što je povezano s time.
+H naprotiv na Hakon gleda kao na nešto @uzvišenoA: Ps **" Ps *": Lev *:2Pnz 3!:)2-)D <za 2*:)-D. Gednako tako, Hakon se trea promatrati u odnosu na
+avez i u toj shemi, Hakon9djela Hakona se ne vrše da i se postiglo spasenje,
nego vršenje Hakona slui da se osigura +avez. ;idovi su zog +aveza izarani i
@spašeniA, a Hakon im slui da osiguraju opstojnost +aveza9spasenja. ko
pogledamo +inajski slu#aj davanja Hakona, onda je vidljivo kako Bog s <zraelom
sklapa +avez na temelju Hakona. +klapanje +aveza je izraz Boje milosti $<zrael
se nije trudio da u7e u spasenje tako što je vršio Hakon(, a opstojnost +aveza ovisio Hakonu. ko je i Hakon postao sredstvo spasenja u kasnijoj idovskoj povijesti,
to zasigurno nikada nije ila Boja namjera.
1anas postoji dilema oko pravog zna#enja izraza @djela Hakona.A = tome
Silliam 1. Barri6k koji donosi pregled dvaju shvaćanja zakona u idovstvu
$klasi#no reormatorsko shvaćanje idovstva i shvaćanje koje je prisutno u 4ovoj
prespektivi o Pavlu $4PP(( kae sljedeće:
8Uo asi6 `uestions are at the heart o this issue: Shat does Paulmean RAthe Uorks o the laUT' nd, Uhat is the 48 eliever_srelationship to Athe Uorks o the laUT' 8raditionallR, the 6hur6h hasheld that Paul spoke negativelR o the Gudaizers_ use o the laU.8hroughout 6hur6h historR theologians have identiied the GudaizersUith a legalisti6 approa6h to salvation. 8hus, the phrase AUorks o thelaUT reers to those Uorks elieved to e ne6essarR or salvation.
66ording to the adherents o the 4PP, hoUever, the traditional vieUsma6ks o anti-+emitism and rele6ts a or6ed ecegesis that theR
elieve ecempliied the Sestern >eormation. +in6e a major thesis othe 4PP is that salvation in irst-6enturR Gudaism Uas not ased onUorks, 4PP proponents oten deine AUorks o the laUT as thoseUorks that mark the people o the 6ovenant, identiRing themethni6allR and so6iallR. +pe6ii6allR, those Uorks are 6ir6um6ision,+aath-keeping, and dietarR restri6tions. =viouslR, oth positions$traditional and 4PP( 6annot e 6orre6t. 8he tUo are diametri6allRopposed and 6ontain verR dierent theologi6al 6orollaries $!DD-D(.
Phil Gohnson" donosi pregled nove prespektive o Pavlu:
...regarding irst-6enturR Gudaism, the 4eU Perspe6tive on Paul 6laimsthat the Gudaism o Pauls daR Uas not reallR a religion o sel-righteousness Uhere salvation depended on human Uorks and humanmerit. +o Ueve misunderstood Paul e6ause Ue have misunderstoodUhat he Uas up against. 8he Pharisees Uerent legalists ater all, itturns out. But theR have een misunderstood R iased ecegetes Uhoerred e6ause theR superimposed ugustines 6onli6t Uith Pelagiusand Luthers 6onli6t Uith >oman /atholi6ism onto their reading oPauls 6onli6t Uith the Gudaizers.
<nstead, a66ording to the 4eU Perspe6tive, there Uas a strong
emphasis on divine gra6e in the Gudaism o Pauls time, and thePharisees Uere not reallR guiltR o tea6hing salvation R human merit.8his is the one asi6 point upon Uhi6h +anders, 1unn, and Sright areall in ull agreement. 8heR ase that 6laim primarilR on their studR oectraili6al raini6al sour6es, and theR treat the matter as i it Ueresettled in the Uorld o 4eU 8estament s6holarship‡even though itseems to me that there are still plentR o UeightR 4eU 8estaments6holars Uho Uould stronglR disagree Uith them. But thats thestarting point o their vieU: irst-6enturR Gudaism Uas not legalisti6ater all. or 6enturies, /hristians have simplR misunderstood Uhat thePharisees taught.
Po mojem nekom skromnom mišljenju, smatram da Hakon za ;idove nije nešto
negativno nego je vršenje Hakona jamstvo opstojnosti +aveza. ;idovi nisu vršili
Hakon da i @zasluiliA +avez $#itaj % spasenje(, nego su ušli u +avez s Bogom na
temelju izjave da će vršiti Hakon. < svaki onaj koji se rodio unutar idovskog
" 1eense o the =ld Perspe6tive on Paul Shat 1id +t. Paul >eallR +aR' $* GanuarR !)(.
6I
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
1ruga stvar u govoru o Hakonu jest uloga Hakona u opravdanju po vjeriD*.
Ger aš kao što je s jedne strane vršenje Hakona osiguravalo opstojnost Hakona,
tako je i vršenje Hakona imalo klju#nu ulogu u opravdanju pred Bogom. < opet, tu
ulogu Hakona sada zamjenjuje 0rist $o ovome ćemo više govoriti u narednim
lek6ijama(. 4o to i dalje ne zna#i da kršćani nemaju nikakve veze sa Hakonom jer
se u kršćanima po 1uhu ispunjava pravednost Hakona $>im :*)(, a uduće
opravdanje ovisi o vršenju Hakona $>im !:*3(.
Raspra(a na satu;
Hakon: nešto pozitivno ili negativno' Jloga djela9#injenja u odnosu s Bogom'
e<a4iam i 4e<a4isti+ki o-nos s o<om
Raspra(a na satu;
<dentii6iraj @zakonA u današnem kršćasntvu' <dentii6iraj @zakonA u vlastitom ivotu ili 6rkvi' 1a li si legalista $u
negativnom smislu te rije#i(' <dentii6iraj i navedi neka kriva korištenja9u#enja o milosti i zakonu? Jloga 1uha i Bilije u kršćanskog ivotu'
ao -omoć za ras-ravu donosim sl,edeće tekstove:
A,e*sandar Tra)*o(s*i ?#e&a,izam H4J u; Ga*on i i,ost: C;
Budu6i da se pojam 6esto koristi u 6rkvi na razli6ite na6ine, doro je da istraimoi odredimo njegovo pre6izno i ilijsko zna6enje da ne i ili zunjeni i zavedeni.Legalizam je jedno od najopasnijih krivovjerja koja se spominju u 4ovomHavjetu, a veoma je aktuelan i danas. Gedan od prolema s pojmom legalizam
H1 &loga Zakona e po$robnije biti obja#njenja u lek*iji o oprav$anjupo vjeri.
H1
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
jeste i taj što se on 6esto koristi na pogrešan na6in. Primjenjuje se na stvari kojenisu legalizam i koje su sastavne istine Evan7elja. 8ako se 6esto dešava da se
pojam legalizam koristi da i se njime optuivali i o6rnjivali teološki protivni6i,ali i napadale osnovne istine Evan7elja. Hato je neophodno da znamo šta je tolegalizam i šta legalizam nije. 8o moramo vidjeti na temelju Bilije analiziraju6isve vane podatke.
Mta je, dakle, legalizam u ilijskom ili teološkom smislu' 4a ovo pitanjemoemo doiti razli6ite odgovore. Fe6ina od njih nije istinita. 4pr. za neke jelegalizam striktno pridravanje Hakona. ko je ovo legalizam u ilijskomsmislu, onda legalizam nije negativna, nego pozitivna stvar. 0ada je Bog daoHakon svome narodu, elio je da se oni striktno pridravaju svega što jezapovijedio $npr. Gošua *:(. <sus nije io ništa lai jer je rekao da naša
pravednost mora iti ve6a od pravednosti knjievnika i arizeja. Goš je rekao dau6enike u6imo da vrše sve što je =n zapovijedio.
ko je striktno pridravanje Hakona negativno, odnosno ako je to legalizam, ondaslijedi da mi moramo paziti da se ne pridravamo Hakona striktno. ko Hakonkae C4e uijC, onda se moramo paziti da se ne pridravamo striktno. 1oro je da
ponekad uijemo kako ne i ili krivovjerni legalisti. ko Hakon kae C4e u6ini preljuaC, mi moramo paziti da se striktno ne pridravamo toga kako ne i ililegalisti. 8ream li nastaviti još narajati ili nam je esmislenost spomenutedeini6ije o6ita' +triktno pridravanje Hakona je nešto što je doro a ne loše$naravno, ako se ispravno shvati(.
4eki legalizmom smatraju kada krš6ane u6imo ilo kakvim zapovijedima. 1rugitvrde da je legalizam kada ih u6imo zapovijedima iz +tarog Havjeta, pa makar one
ile i 6isto moralne prirode, ali dozvoljavaju zapovijedi iz 4ovog Havjeta. 4eki suvrlo nejasni, pa ih je teško svrstati u jednu ili drugu kategoriju. 5e7utim, ništa odtoga nije legalizam $ili ar ne legalizam u negativnom smislu(.
EdUard isher je u sedamnaestom stolje6u po6eo upotreljavati pojam legalizamu teološkom smislu. =n je legalistom nazvao onoga koji koristi Hakon u svrhuopravdanja. 8o i jeste prava ili osnovna deini6ija legalizma. 8o je ona hereza
protiv koje se Pavao ori u >imljanima i Iala6anima. 1akle, legalista krivo
razumije ulogu Hakona i njegov motiv za vršenje Hakona je pogrešan. =simmotiva opravdanja postoje još neki krivi motivi za vršenje Hakona, a neki od njihsu ljudska slava i hvalisanje. arizeji su sve radili zato da ih ljudi vide, a neki suse ponosili pred Bogom i pred ljudima, a druge prezirali. 5e7utim, mi 6emo sezadrati na najvanijem oliku legalizma, a to je pokušaj spasenja po djelimaHakona.
Legalizam je, dakle, kriva upotrea Hakona, odnosno korištenje Hakona u svrhuopravdanja ili spasenja.
H2
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
0ako je predivno doivjeti sloodu i radost u prisnom odnosu s Bogom?5e7utim, jako je tuno što mnogi pristupaju odnosu prema Bogu na legalisti#anna#in. 4jihova pravednost zasniva se na onome što oni #ine za Iospodina, a ne naonome što je on već u#inio za njih. Jvijek uza se dre razne popise zarana izapovijedi popise koji ih ovezuju na vjernost Bogu $str. 3(.
Čak i danas postoje razni ljudi koji propovijedaju legalizam. Pitat će vas, re6imo:†0ako si ti, rate, kršten' 8ko te je krstio' Mto su rekli prilikom krštenja'… 4ekiće #ak reći: †ko nisi kršten prema pravoj ormuli, tada nisi ispravno kršten. Gesili samo poškropljen ili uronjen'…
8ragi#no je što ova u#enja slue samo zato da nas otu7e od djela što ga je Bogizvršio u našim sr6ima po vjeri u <susa 0rista. 4ijedan ored, ilo da se radi okrštenju, pri#esti ili pranju nogu, ne moe nas u#initi pravednima. <zmirenje sBogom postiemo jedino po vjeri koja djeluje u ljuavi. =vo je klju# ka istinskojsnazi i miru u našem hodu s Bogom. 4ije ni #udo da je veliki apostol rekao:†<znena7en sam što ste se tako rzo okrenuli od istine ka nekom drugomevan7elju koje zapravo i nije pravo evan7elje?…
Pravo evan7elje jeste >adosna vijest. 8o je radosna vijest o Bojoj milosti ioproštenju grijeha kroz završeno djelo <susa 0rista. Faš odnos s Bogom ne temeljise na vašoj pravednosti, vašim djelima ili vršenju pravila, već na vašoj vjeri uBoju rtvu. ko vjerujete u Boje djelo, vaš odnos s Bogom po <susu 0ristu itće predivan i 6jelovit. +vi vaši grijesi iti će oprani, a krivnja zog prijestupa,neuspjeha ili stavova će nestati. =na više neće postojati jer ćete po vjeri u <susa0rista primiti opravdanje.
Pavao je spoznao kolika je ludost pristupati Bogu na temelju naših dorih djela.5ogao je vidjeti krajnji ishod takvog pristupa, jer je i sam krenuo s te polazneto#ke. †4e morate mi govoriti o Hakonu… - rekao i vam % †znam sve o njemu.Hnam sve o pravednosti koja dolazi od Hakona. Bio sam arizej. Bio sam potpuno
predan. Bio sam revniji od svoje raće. 4emojte mi prodavati te ore o Hakonuznam ja doro o #emu se tu radi. li hvala Bogu da me je osloodio od svega togakada sam mu pristupio vjerom u <susa 0rista?…
< mi smo u#inili isto. +toga, udući da ste upoznali evan7elje milosti, ne dopustiteda vas ljudi zunjuju ili vam nameću osjećaj krivnje, ili pak prodaju pri#e o
pravednosti po djelima. 4e isplati se. 4itko od nas ne eli da rije# anathema ude pridodana njegovom imenu $str. 2-D(.
4jegova poruka vrijedi za nas jednako kao što je vrijedila i u doa kada jenapisana. Često je upravo sama 6rkva ta koja će prva nametnuti legalisti#namjerila pravednosti vjerni6ima. =va pravila i propisi su oi#no doro prihvaćeniunutar 6rkve, jer nam deiniranje zakonskih ograni#enja prua odre’enu sigurnost.
H3
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
+ekte ljudima daju veliki stupanj osonog usmjerenja i †sigurnosti…, koja potje#eiz slijepe poslušnosti autoritetu.
li oni koji se prepuštaju ovakvim striktnim reimima #ine to po 6ijenu svojevlastite sloode. =ni ne vide da zajedno s osjećajem sigurnosti dolazi i oštra osudau slu#aju odstupanja od mjerila organiza6ije. 5nogi koji su postali rooviovakvim organiza6ijama svjedo#e da im je napustiti grupu zna#ilo isto što inapustiti Boga. Jkoliko oraćenik po#ne dovoditi u pitanje aktivnosti grupe ili
pak eli promijeniti grupu, re#eno mu je da postoji opasnost da završi u paklu.=ve podle tvrdnje i taktike kojima se vrši pritisak na ljude su oiljejaorganiza6ija koje dovode svoje pristali6e u jaram ropstva $str. 2"(.
Ton2 #ane3 >L.at=s So Dan&erous About 0ra/e9? L.ite%ie,d Brie%in&: GulR !*$Fol. 4o.)(
KoJ *an one talk about gra*e being $angerousE 9s `a"azinggra*eP not at t)e )eart oL t)e R)ristian Lait)E RertainlN, but t)eR)ristian Lait) is about "ore t)an just gra*e. !nN one belieLpus)e$ to an eOtre"e be*o"es $angerous. Tit) R)ristian$o*trine J)at *ounts is not just )ol$ing t)e rig)t belieLs but)ol$ing t)e" in t)e rig)t balan*e. KalL trut)s bloJn up intoJ)ole trut)s *an be*o"e untrut)s. :esus Jas ?o$ but )e Jasalso LullN )u"an, a "an. ;it)er trut) pro*lai"e$ to t)e eO*lusionoL t)e ot)er be*o"es an error. !gain, Je nee$ to )ol$ toget)ert)e sovereigntN oL ?o$ an$ )u"an responsibilitN an$ *)oi*e. <otake one oL t)ese onlN an$ to $enN t)e ot)er is to go astraN....
=aul tea*)es justi*ation bN Lait) alone, t)at Je are a**epte$ bN?o$ not on t)e groun$ oL our goo$ Jorks or "erits but solelN ont)e basis oL R)ristPs $eat) Lor us on t)e *ross. `<)e Loulest sinnerJ)o trulN believes, <)at "o"ent Lro" :esus a par$on re*eives.PKere again is t)e *o"Lorting "essage oL gra*e. But t)e sa"e=aul also tea*)es, as $o ot)er /eJ <esta"ent Jriters, t)at Je
are to be ju$ge$ bN our Jorks. `^or Je "ust all appear beLore t)e ju$ge"ent seat oL R)rist, t)at ea*) one "aN re*eive J)at is $ueto )i" Lor t)e t)ings $one J)ile in t)e bo$N, J)et)er goo$ orba$P (99 Ror. 510+. Ke Jarns t)e Rorint)ian R)ristians t)at t)osein$ulging in a varietN oL a*tivities, su*) as a$ulterN, t)eLt or$runkenness, Jill not in)erit t)e king$o" oL ?o$ (9 Ror. 6IL.+.
<)e "essage oL Lree a**eptan*e $oes not rule out t)e nee$ Lorobe$ien*e....
H%
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
<t is important to maintain this tension in the overall thrust o a prea6hing ministrR.=ne o mR students on6e told me that at 6hur6h he ecpe6ts to hear the asi6
message: ‹fou_re =0. Iod has a66epted Rou in /hrist_. 8hat is 6ertainlR animportant part o the Iospel and in a Uestern Uorld that is osessed Uith the needor sel-esteem it is the onlR message heard in manR 6hur6hes. But there is ane`ual need or another message: ‹fou_re not =0. four lie alls short o Uhat isecpe6ted o a /hristian. 1on_t just relac and enjoR justii6ation ut repent and geton Uith san6tii6ation._ <ndeed, Uithout this se6ond message the irst 6eases to ethe ili6al do6trine o justii6ation R aith and e6omes instead a se6ularmessage o sel-esteem. s Luther pointed out, i Ue take aUaR the laU Ue losethe Iospel as Uell.
http:99UUU.Routue.6om9Uat6h'vNF)D`aus)“(. <ako je kršćanstvo
ogo6entri#no, ono nipošto nije @Uorm theologR:A
Se,%<!steem and Se,%<on%iden/e; S.eddin& ?LormJ T.eo,o&25
Beore < e6ame a orn-again /hristian at * Rears old, mR prolem at that time
Uas that < didn_t have enough Asel-esteemT and Asel-6oniden6e.T < didn_t elieve in mRsel enough, and < didn_t trR hard enough to elieve in mRsel $Uhi6hto e honest, < didn_t e6ause < Uas an angstR, grungR teenager Uho thought it Uas6ool to revel in mR depression and sui6idal ent(.
Enter in orn-again %undamenta,ist /hristianitR.
undamentalist /hristianitR saRs that one must not elieve in sel and onlR inGesus /hrist. undamentalist /hristianitR has no room or sel-esteem, re`uiring a
eliever to pla6e his or her trust solelR in Gesus /hrist.
8hen < entered Protestantism and en6ountered a soter version o the same thing:So,o .risto? $8his reallR reers to a theologi6al elie o salvation, ut this is the
pres6ription o manR orthodoc /hristians Uhen it 6omes to prolems Uith sel-esteem.(
or a long time then, < elieved sel-esteem and sel-6oniden6e Uere Urong. <es6heUed these things e6ause mR sole Uorth should e ound in Iod and not inmRsel. < engaged in AUormT theologR: O.: I=m su/. an a1%u,: terrib,e sinner3
T.ere is no ri&.teousness in me3 A,, ri&.teousness is %ound in 0od: and I=m poor:
pat.eti/: piti%u, sou,3 I su/* at ,i%e and I=m so ,u/*2 0od sa(ed me be/ause I=mtota,,2 1ort.,ess ot.er1ise3
Beginning last Ueek, < started reading Gillian 5i6haels_s ook, Un,imited; o1 to #i(e an !/eptiona, #i%e, and started seriouslR thinking, a2be it=s time %or me to1a,* a1a2 %rom .ristianit2 be/ause I ,i*e 1.at 8i,,ian=s sa2in& about re/,aimin&and re/apturin& m2 ,i%e3 I 8ant to .a(e se,%<esteem3 I 8ant to .a(e se,%</on%iden/e3 I 1ant to stop obsessin& and %ee,in& ,i*e a poor: pat.eti/ ,itt,e s.it a,,t.e time3
But as < got urther and urther into Gillian_s ook, < realized that a lot $not all( o
Uhat she saRs a6tuallR lines up Uith s6ripture. $er 6hapter on orgiveness and66epting >esponsiilitR Uas so solid, it leU me aUaR.( nd < realized that sel-esteem and sel-6oniden6e do 4=8 need to 6ontradi6t /hristianitR and Iod_sUord. oU'
<n 5ark *!, a s6rie 6omes up to Gesus to test him. 8he s6rie asks, AShat is thegreatest 6ommandment'T
Gesus ansUered, A8he most important is, ‹ear, = <srael: 8he Lord our Iod, theLord is one. nd Rou shall love the Lord Rour Iod Uith all Rour heart and Uith all
Rour soul and Uith all Rour mind and Uith all Rour strength._ 8he se6ond is this:‹o s9a44 4ove Ior nei<93or as Iorse48 ._ 8here is no other 6ommandmentgreater than these.T ‡5ark *!:!"-3*
+o Gesus laRs it doUn: Ue are to love Iod Uith everRthing Ue have irst. 8hen Ueare to love our neighor as ourselves.
@9e assmption is e a4rea-I 4ove an- esteem orse4ves. < Ue do not, hoU areUe ale to love and esteem others etter than ourselves $Philippians !:3(' +o onemust ta6kle the 6hallenge o learning to love and esteem onesel irst eore eingale to trulR love and esteem others etter. /onsistentlR treating others etter thanRou treat Roursel leads to an erosion o sel-love and a path to possile6odependen6R and people-pleasing $needing the approval o others(.
n ecample: think o the mom Uho sa6rii6es hersel on the altar o her 6hildren.8his mother is 6onstantlR shuttling her kids to so66er pra6ti6e, gRmnasti6s, allet6lass, and BoR +6outs ut never takes anR time or hersel, investing her lie in her 6hildren at great detriment to her health. +he Uill likelR e one stressed out and
HA
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
unhappR mommR. +he maR have high lood pressure, eel dizzR, and tired all thetime. fet think o the other mom Uho shuttles her three kids to the eca6t same
a6tivities $still investing immenselR in her kids( ut on6e a month, goes to a spa torelac and get pampered. 8hree times a Ueek, she jogs outdoors or ! minutessimplR to 6lear her head. 5aRe she_ll even join a i-monthlR knitting group soshe 6an engage in her oUn hoies so she is invested in hersel enough so that she6an take 6are o her 6hildren. 8he latter mom is likelR to e in an overall healthier
position $mentallR and phRsi6allR( than the ormer.
person Uho invests in hersel irst is etter ale to love and serve those aroundher. < do a etter jo helping people on D hours o sleep than < do ) hours.
ll this talk o sel-love is proalR making some /hristians tUit6hR. <t soundsodd and neU age-R. But rememer, Gesus assumed that Ue Uould alreadR loveourselves and rom that, 6ommands us to love our neighor. s /hristians, i Uedon_t love ourselves, Ue are sinning .
fes, that_s right < 6alled sel-loathing and sel-hate sin. 8here is nothing good init it is high time or /hristians to shed AUormT theologR, put the a6ts ounrighteousness and sin in its pla6e, and learn to love themselves.
1. )9ristians -o not 9ave se48Lesteem se48L4ove or se48L!on8i-en!e at t9eeMpense o8 esteemin< 4ovin< an- 3ein< !on8i-ent in Ho-.
+6ripture is /LE> that Iod 6omes irst in everRthing. Se are to love Iod anddevote ourselves to is servi6e in all areas: mentallR $mind(, phRsi6allR $odR(,and spirituallR $soul(.
5entallR: 5editating on s6ripture and praRing. 1is6ussing things o Iod Uithothers.PhRsi6allR: Being involved in some kind o ministrR or Iod_s glorR.+pirituallR: 8he spiritual 6omponent $our soul led R the olR +pirit( is Uhatdrives the other tUo.
!. Se48Lesteem se48L4ove an- se48L!on8i-en!e -o not mean 3ein< arro<ant!on!eite- or 9a<9tI.
/hristians should not think that theR do things alone or must take matters intotheir oUn hands. $8hink o 5oses_ mistake in 4umers !:*-*3 Uhen he stru6k
the ro6k or the <sraelites.( /hristians glorR in Iod and Uhat e has alloUed themto do. 8heR revel in Iod_s Uisdom irst eore pro6eeding Uith a task.
3. Se48Lesteem se48L4ove an- se48L!on8i-en!e is roote- in re!o<niin< t9at aperson is FverI <oo-N an- F8ear844I an- on-er844I ma-e.N
<n Ienesis *:3*, Iod looks over everRthing that e_s 6reated and de6lares it allAverR good.T 8hat in6ludes people $In. *:!D(. 8he author in Psalm *3" eholdsthe Uonders and the Uorks o Iod and 6onidentlR states in verse *) that e
praises the Lord or eing AearullR and UonderullR made.T 8his is a 6oniden6eand esteem o the sel that is rooted in a 6oniden6e and esteem o Iod.
$. @9e pat9 to se48Lesteem means takin< responsi3i4itI 8or Ior t9o<9ts an-a!tions.
rom Gillian 5i6haels_s ook, Un,imited :
A>esponsiilitR isn_t aout lame. 8aking responsiilitR is aout empoUerment,a6knoUledging Rour 6apailitR to 6hange things, and moving on rom Rour 6urrentsituation to something etter.
fou maR e thinking, But ,i%e .as dea,t me a bad .and3 It=s rea,,2 not m2 %au,t t.at m2 ,i%e su/*s3 <_m not saRing taking responsiilitR means 6ontrolling a,, the thingslie throUs at Rou‡none o us 6an do that. nd there are times Uhen Ue arevi6timized.
8here 6omes a time in adulthood, hoUever, Uhen Rou need to take responsiilitRor hoU Rou alloU these tragedies to ae6t Rou and or hoU theR orm Rou. fou6an 6ontrol Rour rea/tions to lie_s less-than-pere6t moments to ae6t an out6omethat is avorale to Rou.T $p. (
>ememer Uhat happened in the garden ater the all in Ienesis 3' Blame-shiting. <t had no pla6e in the garden and it has no pla6e in our lives.
< knoU this is 6li6h” $one o mR 6omplains aout Gillian_s ook ut it_s somethingshe seems to revel in( ut /hristians Uho struggle Uith la6k o esteem must egin
A0
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija
avoring positive thoughts over negative ones. Gillian_s ook addresses this in/hapter A+top +elling foursel +hort.T
<_ve alUaRs roUned at positive airmations in the past as kookR or stupid. 4oU,<_m realizing hoU 6ru6ial it is to mR outlook on lie, and in turn, the UaR < serveIod. 5R rain is esotted Uith thoughts o:
Pou=re a ,oser3Pou=re 1ort.,ess3
"eop,e 1ou,d be better o%% 1it.out 2ou3T.ere is no ri&.teousness in 2ou: no: not one3
Shen < hear a negative thought in mR head, < saR something positive a6k ,@,D. +o here_s Uhat_s happened in mR head or the past tUo daRs:
5ind: Pou=re a ,oser . =ut Loud: * am verI <oo- an- 8ear844I an- on-er84ma-e 3I Ho-.5ind: Pou=re 1ort.,ess3 =ut Loud: * 9ave va4e 3e!ase *Om !reate- in t9eima<e o8 Ho-.5ind: "eop,e 1ou,d be better o%% 1it.out 2ou3 =ut Loud: Ho- !reate- me 8or aprpose an- mI "o3 is 3e a -i4i<ent orker 8or Pim an- 8or ot9ers 9i4e *Om
9ere.5ind: T.ere is no ri&.teousness in 2ou: no: not one3 =ut Loud: @9ro<9 )9rist* am ri<9teos a!!epte- 4ove- an- e4!ome-.
< have more thoughts on the issue o sel-esteem and sel-6oniden6e rom a/hristian perspe6tive, ut this post is meant to anish the idea that loving one_ssel is sinul and Urong. <_m si6k and tired o eing miserale and hating Uho <am and looking orUard to ridging the gap o developing sel-esteem in guidan6eo Iod_s Uord.
V)e6ba br3 4; navedi neke svoje dore i negativne osoine'
V)e6ba br3 C: kako ti doivljavaš samoga see' =piši svoj vlastiti identitet.
V)e6ba br3 5; navedi dore i loše osoine nekog studenta iz razreda ukoliko ga
doro poznaš $naravno da će dore osoine prevagnuti jer se ipak ne poznajete
toliko doro(.
7atvoreni krug: da bi 'o()e* imao zdra(e odnose: treba imati zdra(u
unutra$n)ost- da bi imao zdra(u unutra$n)ost: za to su mu potrebni odnosi s
dru&im ,)udima )er sam po sebi Hbez dru&i. ,)udi osoba ne mo6e iz&raditi (,astitiidentitet3
5i smo ono što jesmo zog utje6aja hormona, genetike i naše okoline.
4aša prvotna oitelj postavlja model za naš ivot i u velikoj mjeri nas olikuje
$npr. za razvoj empatije klju#ne su prve tri godine ivota kod djeteta tjelesni dodir
kod dje6e je izuzetno vaan za razvoj mozga kod dje6e jer se mozak razvija kao
rezultat odnosa, dodira, veralne i neveralne komunika6ije(. =no što smo postali
u oitelji to nosimo kroz ivot, to nam je poznato i od toga se teško odvajamo.Hato se u ljudskom ivotu ponavljaju neki oras6i ponašanja $loši(, a odvajanje od
tih poznatih oraza6a ponašanja dovodi nas do krize i osoa ne moe samo tako
sama od see odlu#iti da više ne ude takva.
=vo se naizgled moe #initi kao zatvoreni krug iz kojeg nema izlaza $jer
za izgradnju identiteta, nuni su dori odnosi te ukoliko ih nema, osoa ne moe
izgraditi vlastiti identitet na kvalitetan i zdrav na#in(, no unato# tome kršćanska
teologija smatra kako Boja interven6ija u ne#ijem ivotu moe poništiti stare loše
slike koja osoa ima o sei i zamijeniti ih s Bojim stavom kojeg ima prema
nama.
svrt na po<4av4"e E"3iti se3eF
0en /hant u ). Poglavlju govori o toemi @ljuiti seeA i ovdje elim
prokomentirati nek enjegove izjave i stavove. Prije svega, autor zapo#inje ovu
A2
8/19/2019 Skripta_Kršćanski Život_2015_2016 - Prvih 7 Lekcija