-
PROGRAM
struinog ispita djelatnika odgovornih za za3titu od 1r*Eara u
pravnim osobama istruEnim sluibama
Teorijskidiostrrrinogispitaobuhvadasljedeepreclmete:
1. Teorija procesa gorenja i gaSenia:- uvjeti i Proces gorenja,-
vrste gorenja i eksPlozija,- gorenje krutih, teku6ih i plinovitih
tvari'- omjeri i uvjeti za nastajanje eksplozivnih smjesa,-
samozaPaljenje Wari, '-PlamiSte zaPaljivih teku6ina,- temPeratura
Paljenja./ - ponaSanje zapaljivih Wari i roba u poZartr,- vrsta
tvari i njihovo gorenje bez prisutnosti kisika,- proclukti gorenja
zapaljivih i opasnih tvari,- okolnosti koje uzrokuju gorenje i
Sirenje poZara'
' - izvori topline za izazivanje i nastajanje gorenja i poiara,-
kontrolirana gorenja,- odvodenje dima i topline nastalih gorenjem i
poiarom,- op6enito o sredstvima za ga5enje poZara i podjela
sredstava na klase prema namjeni.
2. Polarno-Preventivne mierc:- u urbaniziranim sredinama,- u
gmdevinskim objektima,- u energetskim Postrojenjima,- u
proiarocnji, prometu i skladiStenju zapaljivih tekuiina i
plinc'ra,- u pr-oizuodnji, prometu, koriStenju i skladistenju
ekploziva i eksplozivnih wari,- u Sumarna i na poljoprivrednim
povrSinama,- u sludaju rata i neposredne ratne opasnosti,- mjere
za5tite od poZara u uvjetima ureclenja prostora i projelrtnoj
dokumentaciji za dobivanjegradevne dozvole,- metodologij a za
izradtt prosutlbe ugroienosti od poZara,- kategorizacija cbjekata
glede ugroZenosti od poiara,- opasnosti i m;ere zaitite od poZara u
pojedinim granama djeiatnosti,- rluznosti projektanata, projektnih
organizacija, inrrestitora, pr0izr,'odada roba i izvodaia radovau
primjeni mjera zeitite od Poiara,- izdavanie odobrcnja rnjesta za
drlanje zapaljivih teku6ina i pii:r':'.'a,- izdavanje odcbrenja
mjesta za drlanje i smjeStaj eksploziva i r:ksplozivnih tvari,-
izchvanje suglasnosti na proje.h:tirane rnjere za5tite od pozara,-
mjere zaitite od poZara i eksplozija pri 6iiienju posuda za
zapalive teku6ine,- mjere za6tite od poZara pri zavarivanju,- po;am
i izraiuttavanje poZarnog optererlenja,
-
- neposredni uzroci pozara,- kontrola i nadzor nad provodenjem
mjera za5tite od poZara,- svrha i cilj inspekcUskog pregleda u
podrudju zaStite od poZara,- ovla5tenja inspe6ora za za$titu od
poZara prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora,- upoznavanje
uposlenih djelatnika s mjerama zaStite od,poZara,- periodiika
ispitivanja elektridnih, plinskih i drugih instalacija i
instalacija za dojavu i gaSenjepolara,- otpornost gradevinskih
elemenata, konstrukcija i gradevina na pozar.- mjere zastite od
poZara na izlazima i izlaznim putovima iz grarlevina,- svrha i cilj
izvodenja poZarnih sektora,- mjere zaBtite od poiara pri prijevozu
opasnih tvari,- mjere zaStite od poZara koje rjeSenjem mogu
narediti inspektori za za5titu od poZara odnosnopolicijske uprave,-
odriavanje opreme i sredstava za ga5enje polara,- uvjeti pravnih
osoba ovlaitenih za ispitivanje uredaja, opreme, sredstava i
instalacijanamijenjenih za dojavu i ga5enje poiara.
3. Normativno reguliranje zaitite od poiara:- zakoni, norme,
pravilnici, planovi i odluke opcenito,- dono5enje propisa iz
podrudja zaStite od poiara,- provodenje propisa iz podruija za5tite
od poZara,- opdinske orJluke i planovi o za5titi od poiara,- opdi
akti o zaStiti od poiara u pravnoj osobi ili strudnoj sluibi,-
upoznavanje uposlenih djelatnika s mjerama zaStite od poZara,-
nadzor nad provodenjem mjera za5tite QJ polara,- osnivanje
vatrogasnih postroiba.- izrada prosudbe ugroZenosti od poiara i
eksplozija,- planovi za5tite od poZara pri elementarnim
nepogodama,- ovla5tenja za obavljanje poslova z-aitite od poZara,-
vodenje evidencije iz podrudja zaStite od poZara u pravnoj osobi
ili strudnoj sluZbi,- sacldaj opdinskih planova i odluka o zaStiti
od poiara,- sadrzaj plano,ra zaStite od poZara u pravnoj osobi ili
strudnoj sluzbi;- prava i obveze djelatnika odgovornih za poslove
zaStite od poiara u pravnim osobama ilistruinim sluZbama,-
planiranje i poboljianja u provodenju mera zaitite od poZara,-
rasprave i prijedlozi za poboljianje svekolikog stanja u podrudju
zaStite od poZara,- obveza pravnih osoba ili struinih sluZbi u
gaienju poZara'
4. Sustavi za dojavu i gaSenje poZara:- proizuodnja uredaja,
opreme i sredstava za dojavu i gasenje polara,- certificiranje
uredaja, opreme i sredstava za dojavu i gaSenie poZarc,-
ispitivanje ispravnosti ifunkcionalnosti sustava za dojavu i
gaSenje poZara'- ovlabtenja za ispitivanje ispravnosti i
funkcionalnosti sustava za dojavu i ga5enje polara,- primjena
sustava za dojavu i gaSenje poiara,- projektiranje sustava za
dojavu i ga5enje polara,
-
- vr$e stabilnih uredaja za ga5enje poZara vodom, rasprSenom
vodom, vodenom parom,pjenom, prahom, uguik-Oioksiaom i halonom i
njihove osnovne osobine,- vrste javljada poZara.- centrale za
dojavu poZara i vrste alarma,- odriavanje sustava za dojavu i
gaSenje polara,- periodidka ispitivanja sustava za dojavu iga5enje
polara,- pravne osobe za odriavanje i ispitivanje sustava za dojavu
i gaSenje po2ara,- uyjeti za primjenu sustava za dojavu igaSenje
polara za koje nisu donijete hruatske norme,- vrste aparata za
gaSenje Polara,- odabir aparata za gaSenje Polara,- odr2avanje i
ispitivanje aparata za gaSenje poZara.
5. Kriviinopravne i prekdajne sankcije:- zakonski i podzakonski
propisi kojima su utvrdeni prekrSaji i kaznena djela u podrudju
zaititeod poZara.- prekrSaji iz op6inskih odluka i planova,-
prekriaji iz opcih akata.- prekdaji iz zakona,- kaznena djela iz
zakona,- odgovornost fizidke i odgovorne osobe u pravnoj osobi,-
kazne zbog nepostupanja po propisanim i naredenim mjerama zaStite
od Wiara,- kaznena djela protiv opce sigurnosti ljudi i movine.-
kaznena djela protiv sluZbene duZnosti i javnih ovla5tenja,-
prekriajna i kaznena djela zbog prikrivanja i neprijavljivanja
poZara i poiinitelja poZara,- kaznena djela protiv uniStavanja i
prikrivanja tragova kaznenog djela poZara,- kaznena djela zbog
neispravnosti sustava za dojavu i gaSenje poiara.
-
1. TEORIJA PROCESA GORENJA I GASENJA
1.1 UvjeU i proces gorenjaDa bi uopce doilo do gorenja potrebno
je ispuniti odredene uvjete' Prui uvjet je postojanje {gotit
"
Wari, drugi uijet je prisutnosi kisika iz zraka, i tre6i uvjet
je da je dovedenastanovita koliiina toPli ne.Definicija: Gorenje je
kemiiski proces spajanja neke hrari s kisikom uz oslobadaniei.pii";
i pojavu syiietlostl i/ili plamena uz produkte izgaranja (oksidi).
iliGorenje je proces oksidacije pri kojem se kisik spaja sa gorivom
hrari uz oslobadanjetoflinl (pdmen), toplinske i wjedosne
energije'okidacija moze biti polagana (bez pojave vatre) npr.
lrdqnje, bza (s pojavom vatre) -gorenje, trenutadna (s pojavom i
bez pojave vatre) - eksplozija'Goriva War je tvar koja moZe
gorjeti, kisik je tvar koja podrZava gorenje, toplinska energiiaje
energija t
-
Bzina sagor'rjevanja krutih tvari zavisi o nekoliko faktora kao
sto su:- temperatura reagirajufih komponenata , sadriaj kisika,
stupanj izmije$anosti'Koliiina kisika u zraku je bitan faktor koji
utjeie na bainu gorenja, a zatim stupanj izmijeSanostireagirajudih
komPonenata.Da bi se povecala bzina izgaranja krutih tvari ,
potrebno je da odnos povrsine prema volumenu'kute wari bude sto
ve6i, odnosno da kruta tvar bude Sto usitnjenija.
b) Gorenje teku6ih Wari - zapaljivih teku6inaTeku6ine ne gore
nego gore njihove pare. Dogovorno
'smo uzeli i prihvatili naziv "zapaljive
i.t r6in"", stdga poO-ti; nazivbm moZemo obuhvatiti ditav niz
zapaljivih tekudina kao 5to su:;i6h;it lteri,'afieniOi i ketoni,
esteri, organske kiseline, sumporougljik, zapaljive tekudinenastale
preradom nafte i sl.Karakteristidne opasnosti kod ovih tekudina su
toliko razlidite da ih u poZarnom qmiglu povezuje;il";;;;;J"dnidtci
naziv i agregatno stalje. Zajednidka fizikalna svojsWa zapaljivih
tekudinasJ: brzina isparavanja (nlapUivoJt), plamiSte, eksplozivne
granice, temperatura paljenjg,toksidnost para, t
-
1.4 Omjeri i uvjeti za nastajanje eksplozivnih smjesaEksplozivne
smjese dine plinovi i pare raznih zapaljivih teku6ina sa.zrakom.
Neki od njih lakosWiraju ekploiivne smjese pa je dovoljna vrlo mala
koliiina zapaljivih plinova ili para. da. smjesauuJ" 6r.rprolivna.
Svaka smj'esi plina ili pare sa zrakom ne mora biti eksplozivna. Da
bi doSlo doefuplozUd jedne ovakve smiese, moraju biti ispunjeni
odredeni uvjeti, a dva osnovna uvjeta su:
1) Zapa5ivi plin, odnosno para zapaljive teku6ine mora biti u
odredenoj koncentraciji u zraku,oinosno mora biti u odredenom
omjeru (smjesi) sa zrakom,2) Ako je prethodni uvjet ispunjen,
smjesa 6e eksplodirati samo onda ako dode u dodir saizvorom
paljenja.MoZemo zakljuditida do ekploz'rje moZe dodi samo onda ako
se u zraku nalazi barem minimalnafoncentracuj odredenog plina ili
pare zapaljive tekudine. Ako je koncentracija plina odnosnopare
zapaljVe teku{ine mania od minimalne, smjesa nece mo6i
ekplodirati.Donja granica eksplozivnosti je minimalnaispod koje ne
dolazi do eksplozivnog izgaranja.
koncentracija plina ili para u smjesisa zrakom
Gomja granica eksplozivnosti je makimalna koncentracija plina
iliu smilsila zrakom iznad koje ne dolazi do eksplozivnog
izgaranja'Koncentracija plina ili pare izmedu donje i gornje
granice eksplozivnosti zove se podruijeeksplozivnosti.Koncentracijq
plina ili pare zapaljive teku6ine izraZavamo volumnim postocima..S
obzirom na;;;.i;;;6ioivnosti'rao i nb Sirinu podrudja ekplozivnosti
mogude je zakljuiivati kojisu;il;iff;;n[ pur" zapatjivih tekudiha
opainije za izazivanjeeksplozije. Opasniji su oni. plinoviip;;"
t;p;Uivitr i:etu6ini koji imaju niZu donju granicu eksplozivnosti,
a viSu gornju granicueiaplozivnosti, odnosno Sire podrudje
eksplozivnosti.Razlog zbog kojeg jedna smjesa zraka i zapaljivog
plina, odnosno para zapaljivih teku6ina uodredinim-uvj6timi
normalno ne izgara nego dolazi do eKplozije moguie je objasniti
gradomouuf*if, sustava - eksplozivnih smjesa. U ovakrrim smjesama
molekule zapaljivog plina,.odnosno;;;rp;iil; ieku6in! okruiene iu
molekulama kisika tako da postoji mogu6nost bze kemijskei*[.1p
irruou kisika i plina, odnosno pareTf ako su svi ostali uvjeti
ispunjeni. Gorivo i kisik suilU;"S".i i nije potrebna naknadna
difuzija kisika (zraka), Sto 99 inade dogada pri normalnomgorenju.
Ako je koncentrac'lja zapaljivih tvari u zraku manja od donje
granice ekplozivnosti,tuO. iiiori"imolekula rapiljiue tvari u
odnosu na raspoloiivi kisik u zraku mali a time je irogjenorf
"ksplozije mala. (ada je koncentracija tih zapaljivih Wari iznad
GGE , tada je broj
roi"t utu zapaljive tvari u odnosu na raspoloZivi kisik
prevelik, tako da nema dovoljno kisika zaiar5enje eksplozivnog
izgaranja.
1,5 Samozapaljenje tuariSamozapaljenje tvari moZe biti jedan od
uzroka nastanka poZara. Postoje Wari organskogporU"kli f6je su
sklone takvim promjenama koje dovode do. samozagrijavanjg i
.bmozapa56nja. Samozapaljivost i samozagrijavanje su posljedica
odredenih fizikalnih, kemijskihi biolo5kih promjena, nPr. :
- do samozagrijavanja i samozapaljenja ugljena dolazi zbog
apsorpcije kisika iz zraka naiesticama [g-ljena,-5to dovodi do
postupnog povecanja temperature - dosamozaPaljivosti,
- kod pamuka natopljenog nekom vrstama biUnih ulja dolazi do
okidacije s kisikom izzraka i na taj natin do samozagrijavanja i
samozapaljivosti,
- kod sijena podetno samozagrijavanje nastaje zbog rada
mikroorganizama idolazi dosamoiapaljenja uslijed odredenih
kemijskih ifizikalnih promjena koje su takoderposljedica rada
mikroorganizama.
pare zapalj ivih tekudina
-
U grupu tvari koje su sklone samozapaljivosti i samozagrijavanju
spadaju neke vrste -ugljena,
pu:rri.u natopljenog masnim tvarima, vlaZnialuminijski prah,
olovni oksid natopljen firnisom,Zeljezo u prahu natopljeno uljem,
sijeno, vrece od jute itd'proces samozagrijavanja koji moZe dovesti
do samozapaljivosti traje kod jednih tvari relativnokratko, a kod
drugih Wari taj proces traje dosta dugo.
1.6 PlamiSte zapaljivih tekudinaplami5te neke zapaljive tekuiine
je ona najniia temperatura na kojoj se iznad te tekudinenalazi
toliko para da one sa zrakom stvaraju takvu smjesu koja se pali pod
utjecajem izvorapaljenja.
- plamiSte i kakvo je ono mjerilo opasnosti neke zapaljive
teku6ine:petrolej i benzin su dvije razlidite zapaljive
teku6ine.Zagrijavanjem ove dvije teku6ine na 20oC pare petroleja se
nece upaliti, dok ie se pare.benzinafuiio i,p.iiti. To je zbog toga
5to je plamiSte benzina daleko niie od 20oC pa bite pare bilorogut"
upaliti i nu te-tpetuturi od'-18 oC , dok je plami5te petroleja tek
na 45oC , gdje jemogude upaliti Pare Petroleja.Neke zapaljive
tekuiine imaju nisko plami5te, kao npr.: plamiSte.etil-etera na -
45oC, odnosnona temperituri koja je dalei
-
1.8 Pona5anje zapaljivih Wari i roba u poZaruPonaSanje
zapaljivih tvari i roba u poiaru ufurdeno je standardom
2.CD.005Napravljena je odredena klasifikacija roba i tvari i to s
obzirom na vrste opasnosti, klaseopasnoiti i kategorije opasnosti.
Zitim je napravljena podjela tvari i roba prema agregatnomstanju i
drugim iizikalno kemijskim osobinama, i na kraju postoji
oznaiavanje Wari i roba premanekim dodatnim osobinama znadajnim za
za5titu od poZara.
a) Vrste oPasnostiI - tvari i roba koje sadrie rizik od kemijske
i fizidke eKplozije - oznaka Ex,
I I -
Wari i roba koji direKno ili indirektno mogu sudjelovati u
procesu gorenja i to odavanjemtopline izgaranja energijom
samopaljenja, oslobadanjem zapaljivih produkata
razlaganja,ubzavaniem procesa
-izgarania (oksidaciona sredstva), oslobadanjem zapaljivih
plinova ilitopline u dodiru s vodom - oznaka Fx,
I I I -
tvari i roba koji nisu lako zapaljivi, ali koji se pod
djelovanjem poiara (vatre, dima ili vodeza gaSenje) mogu relagvno
bzo ijako ostetiti (destrukcija materijala) - oznaka Dx,
b) Klase (stupnjevi) oPasnostiTvari i roba dijele se na Sest
klasa opasnosti prema stupnju opasnosti i to:
I. vrlo lako zapaljive i bzo sagorive Wari,il. lako zapaljive i
bzo sagorive tvari,m. zapaljive tvari,N. sagorive tvari,V. te5ko
sagorive tvari,VI. nezaPaljive tvari.
c) KategorijeoPasnostiVrsta opasnosti i stupanj (klasa)
opasnosti zajedno stvaraju.kriterije za raarrstavanje tvari i robau
kategorije opasnosti , koie se-oznadavaju kombinacijom slova za
vrstu opasnosti i brojeva zastupanj opasnosti (npr.: Ex I, DxV
itd.)
- tvari irobeklasificiraneukategorijeopasnosti ExI-II iFxI -III
jesuekplozivne,odnosno - lako zaPaljive.
Podjela tvari i roba prema agregatnom stanju i drugim
fizikalno-kemijskimosobinama
prema agregatnom stanju na sobnoj temperaturi od 20oC i
normalnom pritisku od 1 bar tvari iroba dijele se na:
A. Plinovite tvari,B. teku6e tvari,C. krute tvari.
Prema odredenim fizikalno-kelnijskim osobinama dijele se na:D.
EksPlozitrne Wari,
-
E. SamozaPaljive Wari,F. Tvari koje pri sagorijevanju ispuStaju
zapaljive i otrovne produkte izgaranja,G. Oksidaciona sredstva,H.
Nezapaljive Wari koje sa vodom raarijaju toplinu'
OznaEavanje hrari i roba prema nekim dodatnim osobinama
zna[ajnim za zaStitu odpoiara:
1) Tvari i robe stupnja opasnosti V i vI koje pod djelovanjem
poiara razvijaju otrovne ili'
zagu5ljive plinove sad'rZe dodatnu oznaku'Tx -loksidne Wari.
Oznaka Tx se ne stavlja zatvari stupnja opasnosti I - IVjer se pri
svakom izgaranju u nedostatku kisika stvarajutoksidni ProduKi
izgaranja.
2) Tvari i robe svih kategorija opasnosti koje u poiaru.
raarijaju u velikoj mjqri ! dim. dime je-'
oi"Zuno ipu5avanje i-api6a gaienja, oznaka Fu (odnosi se samo na
tvari koje prinormalnom izgaranju stvaraju ve6e kolidine dima)'
3) Tvari i robe svih kategor'rja opasnosti koje mogu
kontaminirati prostor radioaKivnimzradenjem, nose dodatnu oznaku
Ra'
4) Tvari i robe svih kategorija opasnosti koje pod djelovanjem
poZara raarijaju korozivneplinove i pare, nose dodatnu oznaku
C-o'
Razvrstavanje Wari i roba koje imaju viSe obiljeija:- mjerodavne
su osobine krutih wari u njihovom uobidajenom obliku i sastavu
bez
pakiranja,- u sludajevima u kojima je pakiranje integralni dio
neke W.ari ili robe i koji igra znatnu
ulogu za protrpoiutnu iehnidku oclenu,hora se pri klasificiranju
posebno navesti,- ukoliko neke tvari lili robe pokazuju vi$e
kategorija opasnosti wrstavaju se u onu klasu
koja odgovara vecoj opasnosti, odnosno ugroienosti'- pra5ine
zapaljivih tvari koje mogu stuoriti eksplozivne smjese,
klasificiraju se u kategoriju
oPasnosti ExII.
Primjer: ACETILEN ) Fx I AFuFx
- direktno i indireKno sudjelovanje u procesu gorenja odavanjem
topline izgaranja energ'tjom
*r"puf:"np, ostoUaOaij"t'-puf:i"in piodukata razlaganja,
ubzavanjem procesa izgaranja,.ri"oiJ.^:" japatjivirr
prinovtiritoprin" u dodiru sa vodom. Klase opasnosti: I,
A-(plinovitaWar), Fu - raarijaju u velikoj mjeri dim'
l.8VrsteWariinjihovogorenjebezprisutnostikisika
Op6enito moZemo re6i:
Gorenje je proces oksidacije, koji s9 odvija s dovoljnim
intenzitetom i dovoljnom bzinom dadolazi do oslobadanja;;Fil"
k"lidine topline i svijetlosti. oksidaciia je kemuski
processpajanja neke tvari s kisikom.Medutim proces izgaranja nije
nuzno vezan uz kisik. Moiemo spomenuti : gorenje vodika ukloru,
aluminipr
-
sredstava. Drugim rijedima radi se o oksidacijsko*edukcijskom
procesu u kojem jedna War;kril* iOaie Jettr6ne), dok druga tvar
prima elektrone (reducira).U tijeku redoks reakcije oksidirajude
sredstvo se reducira, a redukcijsko sredswo se okidira'Npr. kod
spajanja *ugn"rij" , Lloro;n (gorenje) magnezij je reduciraju6e, a
klor oksidirajudesredstvo.
Mg+Clz ) Mg*z + 2Cl-- magnezij otpuSta elektrone - oksidira - Mg
- 2e ) Mg*- klor prima elektrone - reducira - Clz + 2e ) 2Cl
gorenje u Sirem znadenju nije samo pro991_spajanja
g9riy.1.ry1i-skisikom. Postoji ditav nizizrazitoEczoTERMNln,
iroors, pciruurruzn-cr:-stct-t, NEUTMLIZACUSKIH i inih
kemijskih*[.Uu razlaganja i spajanja u kojima ne sudjeluje samo
(ili.uopce) kisik. V4o bl'o se oslobatlat"f"ti*o velilia (opasnuj
fotiiin. fopline uz poiavu plamena iliiara ili bez tih pojava'
Npr'ripu[iu i eksploiivan plin vodik moZe takoder izgarati u
atmosferi plina klora'
1.1O Produkti gorenja zapaljivih i opasnih hnriGorenjem wari
nastaju oksidi, i to oksidi onih elemenata od kojih je zapaljiva
tvar bila . .*iti"f:*u. Ovi oksidi ,, t"Zi'od tvari koja je
izgorjgl-9 i to ba5 za onu teiinu koju ima kisik, Stoje Oio i*reUun
,u gor*ie te Wari. Zatini premi t
-
Kao uzrok nastanka poZara moiemo jo5 dodati i neprwodenje
preventivnih mjera zaStite odpoiuiu, nepo5tivanie zakonskih
oOretiOi iz podrutja za5tjte. od go_Zara i ostalih zakonskih
odredbibrugih'zakbna koji u sebi sadrie preventivne odredbe glede
zaStite od poZara (ZZNR).Okolnosti koje uzrokuju 5irenje poZara
(mogu biti) jesu:
, nepostojanje prepreka Sirenju poZara tj. nepodUeUenost na
poiarne sektore(giadevinsko razdjeljivanje u okomitom i vodoravnom
smjeru),
. neadekvatna poZarna otpornost materijala koji se koriste u
gradevinskom razdvajanju,
. nepravodobno reagiranje na pojavu podetnog pohra,
. neuredno odriavanje zgrada, postrojenja, instalacija,
sredstava za gaienje poiara,neopremeljnost sredstvim a ZOP-a,
' nedostatna osposobljenost za gaSenje poietnih polara'
1.l2Ianori toptine zaiazlvanie i nastajanje gorenja i poiaraKao
iarore topline za izazivanje poiara moiemo navesti:
. Otvorni plamen, iskre i uiarena tijela u dodiru sa zapaljivom
tvari pri raznimtehnoloSkim pro."riru i pri rukovanju raznim
zapaljivim tvarima, a najieSde u slijedecimsludajevima:
o Zagrijavanje zapaljivih teku6ina na otvorenom plamenu,o
Destiliranjem neposredno na plamenu,o Dodavanjem lakozapaljivih i
zapaljivih otapala kod oworenog plamena,o Dodavanjem lakohlapljivih
i zapauivih otapala kod otvorenog plamena,o Radovi s plamenom kod
spremnika ugroZenih eksplozijom'o UnutraSnjim owjetljavanjem
spremnika i posuda,o Zavarivanjem na mjestima ugroZenih eksplozijom
(lakirnica, skladiSta
lakozaPaljivih teku6ina i sl.),o eiS6enie zapaljivim tekudinama
u blizinu otvorenog plamena,o Pauenje Sibice i puSenje u prostoru
ugroZenom poZarom i ekplozijom.
. Vru6i predmeti kao 5to su grijaii (parovodi, radijatori i sl')
u blizini kad se radi slakozaPaljivim tvarima'
. Trenje, npr. trenjem rotiraju6ih dijelova stroja moZe doii do
zapaljenja ulja zapodmazivanje'
. Ele6riina struja - najie$fe kao posljedica nepaZnje
nepravilnog koriStenja.el'uredaja, proprrti kod projeKirania,
krltki spoj kod oStecenja izolacije el. vodida i sl.
. Statiiki elektricitet kao posljedica praZnjenja skupljenog
statidkog elektriciteta moZenirtiti poZar narodito u
bliziniiakozapaljivih tvari (gumarska industrija, naftna,
teKtilna,papirna ind.)
. Samozapaljivost - neke tvari, a narodito one organskog
porijekla, sklone su takvimpromienamJkoje dovode do
samozagrijavanja i do samozapaljivosti.
, prirodne pojave kao 5to su grom, potres, top_lina sundeve
energije, pa ivjetar kojiuglavnom
-pogoduje Sirenju i rizbuk'.avanju poiara, a manje predstavlja
neposredni
uzrok.
-
1.13 Kontrclirano gorenjePo definiciji poZarie suako
nekontrolirano gorenje.Iz gornje definicije poftara moZemo reci da
je kontrolirano gorenje wako gorenje koje moiemozaioieli,
kontrollrati mu intenzitet i zaustaviti proces prema potrebi
(tehnoloSkog procesa) npr.(zavarivanje, zagrijavanje, toplinska
ispitivanja)
1.14 Odvodenie dima i topline nastalih gorcnjem i
poiaromOdvodenje dima itopline nastalih gorenjem i poZarom
regulirano je podzakonskim aKom -pruuitnit 6* o tehnidkim
normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u
poZaruNN45/B3 i NNs3/91.
Pri wakom poZaru dolazi do nastanka dima itopline.Nastanak dima
moie uzrokovati oteZane uvjete evakuac'rje zbog umanjivanja
vidljivosti, zbogtokiinosti, zbog smanjivanja koliiine kisika u
uzduhu, zbog moguinosti proSirenja poZara zbogiemperatuie diria.
Zbog svega navedenoga treba postojati mogu6nost odvodenja dima
nastalogu poZaru.
Toplinatakoder moie prouzroditi Sirenja polara na susjedne
prostorije, gradevinske dijelove iobjefte pa mora postojati
mogu(nost njezina odvodenja predvidena projeftom.
pri projektiranju se predvidaju sistemi za odvod dima itopline
koji u sludaju poZara imajufunlc;iii odvo6enja dima i topline u
odredenom opsegu, tako da osiguravaju neometan o.dvodbez obzira na
smjer puhanja vjetra. Takvi uredaji i prostori toral!
bitifunkcionalni uz odredene;j.64; gij" ioei Ao nefrotiEnog
aKiviranja (zaSti6eni), mora bitividljivo oznadeno kad jeuredai
aktivan a kad nije, moraju biti u funkciji i kada se prekine
opskrba el. energijom.
1.15 Opcenito o sredswima za gaSenje poiara i podjela sredstava
za gaSenje naklase prema namjeniSredstva za gaienje poZara su ona
sredstva tj. tvari kgjima moZemo prekinuti procgs
gorenjaiastrtaeivanllm, uguEivanlem, izoliranjem, antikatalitiiki.
Najop6enitije podjele sredstava zagaSenje poiara daje nam tri
vrste:
GLAVNA vodaSPECUALNA pjena, ugljik-dioksid, haloni, prahPOMOdNA
pokrivadi,Pijesak,ostalo
od sredstva za gaSenje poZara zahtijevamo slijedeca svojswa:' DA
dobro oduzima toplinu i tako hladi War koja gori,. Da oko gorive
tvari swara atmosferu koja spredava pristup zraku,. Da se ne spaja
sa svim drugim stvarima,. Da ne provodi el. energiju,' Da nije
zapaljivo u svim aktivnostima,. Da se samo sredstvo ne raspada na
zapaljive tvari,. Da ga ima na raspolaganju u dovoljnim kolidinama
i da nije skupo.
Danas postoji mnogo razliiitih sredstava za gaienje poZara ali
nijedno od njih ne zadovoljavasve uvjete sredsWa za gaSenje
poZara.
-
Podjela srcdstava za gaienje na klase, prema namjeni:
1) Voda kao sredsfro za gaieniea. za neposredno gaSenje,b. za
hladenje posuda sa zapaljivim tekudinama ako su ugroZene poiarom,c.
za zaStitu vatrogasaca i ostalih sudionika u gaSenju od djelovanja
topline.
Voda se ne smije koristiti za ga5enje poZarima na eleKridnim
instalacijama, pri niskimtemperaturama zbog moguinosti smaavanja,
prigaSenju odredenih tvari koje ako se nanjih djeluje vodom
stvaraju eksplozivne plinove, pri gaSenju poZara razlivenih
zapaljivihteku6ina,-pri ga5enju tvari koje bubre naplijene vodom pa
mog prouzroditi uruiavanjeobjekta.2) pjena kao sredstvo za gaienje
- na gaSenju poiara lako zapaljivih tekudina-
uguSivanjem, spredavanjem izlaska plinova, hladenjem povr5ine
teku6im hladenjemstijenki spremnika, oteZavanjem dizanja pare
zapaljivih tekuiina.
3) Ugtjik-diotgid kao sredstyo za gaienje (COz ) - plin teZi od
zraka, ne gori, hladi-
mjesto poftara, djeluje ugu5uju6e, upotrebljava se u obliku
plina i mjeSavine plina isuhog leda.
4) Hatoni kao sredstvo za gaienje poiara -plinovi bez boje i
mirisa, eleKrifkinevodljivi, inhibiraju reakcSu gorive tvari i
kisika $. djelujg antikatalitiiki prekidaju6ilandanu reakc'rju
normalnog gorenja (raspadnuti halon veZe se sa atomima i
radikalima).pogodni za sve vrste poZara, osim poZara lakih metala.
HALON - halogeniziraniugljikovodik
5) Prah kao sredstvo za gaienie - (natr|bikarbonat) -
specijalnopripremljen................ za gaSenje poiara lakih
metala zasniva sena antikatalitidkom djelovanju (smanjuju energ ij
u aKiviranja),
6) pomodna srcdstua za gaienje poiara -pijesak, zemlja i
tekstilni pokrivadi pri femupUesak i zemlja moraju biti suhi.
Pokrivati se koriste kod osoba zahvadenih vatrom tekod gaSenja
manjih podetnih poiara po principu uguSivanja.
L Sredstvaza aaienie ooiara:. Ruini vatrogasni aparati,.
Pruevozni vatrogasni aParati,. Prijenosne vatrogasne prskalice s
pripadajuiom opremom,. Zidni hidranti s pripadajudom opremom,.
Vanjski (podzemni ili nadzemni) hidranti s pripadajudom opremom,.
Stabilni automatski uredaji za gaienje,. Polustabilni uredaji za
gaSenje,' Vatrogasna vozila.
il. Sredstva za gaienje PoZara:. Prijenosni vatrogasni aParati,.
PrUevozni vatrogasni aParati,. Sustavi za dojavu poiara 0avUadi) -
rudni, automatski, termidki, dimni, plameni
' Dojavne linije. Vatrodojavne ..'.......... Uredaji za
uzbunjivanje. Stabilni uredaji za ga5enje polara s automatskim
radom sprinkler - mokri, suhi,
pre-action, s pjenom, CO2, halon, clear agent, pjena i voda
-
, Stabilni sustavi bez automatskog rada - hidranti
prema standardu 2.co.003 klasifikacije pozara prema vrsti
zapaljivih tvari indireKno odreduje iklasifikaciju sredstava za
gaSenje poiara prema namjeni'
Prema vrsti tvari koje mogu biti obuhva6ene poiarom , poiari se
raarstavaju u 5 klasa:KLASA A - pozari krutih zapaljivih tvari
(drvo, papir, slama, tektil, uguen)KI-ASA B - poZari zapaljivih
tekudina (benzin, ulje, masti, lakovi, vosak)KLASA C - poZari
zapaljivih plinova (gradski plin, """""""", metan)KLASA D - poiari
zapaljivih metala (Al, ..., ...', lG i dr')KLASA E
- pozari na uredajima i instalacijama pod el. naponom
(eleKromotori, trafo stanice,
raarodna postrojenja i dr.)
Sredstva za gaSenje:. voda u ..,,.............
' vodena magla,. laka pjena,' teika pjena,. BCE Prah,
' ABCE Prah,. ABCD prah
' Ugljidnidiokid,' Haloni.
Podjele oznaka prema sredsWu za gaienje - tip:r $
- prah za gaSenje,
. Hl- haloni,' C-oz- ugljik dioksid,t 12- otoPina i Pienilo,r
!-sredsWovoda
-
2. POZARNO PREVENTIVNE MJERE
Preventivne mjere zaStite od poZara poduzimaju se u svrhu
spreiavanja nastanka po|ara' .Zbog ,il;;;j;;"riir.r
poiuinir'r-oplinosti'potrebno je redovito i sistematski poduzimati
mjere da semnogobiojni izuoii opasnosti potpuno uklone ili
smanje'Prema postojecim zakonskim propisima iz zaltite od poiara,
pravne osobe, vlasnici i korisnici;ft#;a,jini ru orguniiirufi
.ustitu od poZara, brinuti se o njenom uspjeSnom provodenju isami u
njemu sudjelovati.
Najdesde mjere zaStite od pozara koje je potrebno provoditi su:.
osigurati potrebnu opremu i sredstva za gaSenje (rudni i prijevozni
vatrogasni aparati,
hidianti, stabilni sustavi za gaSenje) ovisno o opasnostima'.
osigurati redovito odrZavanje i u zakonskim rokovima provoditi
periodidke preglede
raspoloZive vatrogasne opreme,. oddavati instalacije,
postrojenja, posebno glede spredavanja mogudnosti nastanka
poiara,. odriavati gradevinu, gradevinske dijelove, posebno
glede odrZavanja funkcionalnosti i
predvitlene vatrootPornosti,. osposobUavati djelatnike iz
zaStite od poZara,. provoditivjezbe gasenja, evakuacije i
spaSavanja iz gradevina i gradevinskih dijelova,
' provoditi organizacijske mjere uwrdene op6im aKima o zaStiti
od pozara'
2.l poiarno preventivne mjere u urbaniziranim sredinamaU
urbaniziranim sredinama, poZarno preventivne mjere, temeljem
zakonskih ptopisa duZne suorguniiiruii i provoditijJiniie tot
-
toga proizlaze. Vlasnici objekata raarrstanih u kategorije duZni
su donositi plan zaStite od poZaranJosnouu procjene ugroZlnosti,
organizirati sluZbe i djelatnike radi obavljanja poslova
provedbemjere zaStite od poZara.
poiarno preventivne mjere u gradevinama pripadaju_kategorijitzv.
pasivnih mjera zaitite odpoZuru i brovode se sufuadno vaZecim
propisima od faze projektiranja do faze izgradnjebiO*in! i kasnije
u fazi koriStenja objekata, gdje je vrlo vaZno pravilno odrZavanje
projektomirJviOenin i izvedenih mjera kako se ne bi naruslo
uspostavljeni sustav za5tite od poZara.Osnovne obveze provodenja
gradevinskih mjera za5tite od poZara sadrZane su u Zakonu oirstiti
oO po1ara i Zakonu o gradeniu te u ostalim podzakonskim aktima. U
Zakonu o gradenjugiadevina mora biti pqektirina i iigradena da u
sludaju poZara oduva nosivost konstrukcijei5.tot odredenog vremena,
sprijedi Sirenje..vatre i dima unutar gradevine, na
vanjsketiaOevine te da s6 omogu(i nes.-etano spaSavanje i zaStita
spasilaca, a we to traii provodenje6OieOenin gradevinskih
-mjera (zaStita nosivih konstrukcija, dUeljenje gradevine na
poiarne,"Kor", pr6gradivanje izdznih puteva iz gradevine
vatrootpornim zidovima - konstrukcijama,izgradnja vatrogasnih
pristupa).
2.4polarnopreventivne mjere u proizvodnji, ptometu, kori5tenju i
skladiStenjuzapaljivih teku6ina i PlinovaZakonom o zaStiti od
poZara i podzakonskim aKima - pravilnicima, definirane su
poZarnopreventivne mjere u proiarodnji, kori5tenju i skladiStenju
zapaljivih tekudina i plinova.Tako se tehnoloSki procesi u kojima
se koriste ili proizuode zapaljive tekudine ili plinovi
moguoU.u5uti samo u gradevinama iii nienim dijelovima koji su
odvojeni od drugih proiarodnih iskladiSnih dijelovi gradevine
vatrootpornim pregradama koje onemogucavaju Sirenje
poZara.Zapaljive tekuiine su tekudine dije se pare pale u dodiru sa
izvorom paljer5a i koje natetip6raturi 35oC nisu u dvrstornili
tUestastom stanju, a na temperaturi 50oC imaju parni tlak
do3kp/cm2.
Zakonom o zapaljivim teku6inama i plinovima NN 1O8/95Su ufurdeni
uvjeti za izgradnju gradevina i postrojenja za drlanje,
skladiStenje i prometr.priii"ir1 t"r.rtina i prliiovu; ,ujiti
drZanja, skladEtenja i prometa zapaljivim tekudinama ipfiio"ir.;
,ujutiru bUav5anje poslova si
- 7. nosenje odje6e i obude koja se ne moZe nabiti statiikim
eleKricitetom i uporaba uredajai opreme t
-
- pravljenjem Sumskih usjeka, preventivnim postavljanjem znakova
opagnostiod poZara,znakova zabrane vrSenji odreOenin radnji
(loZenje vatre, bacanje opuika),
- stalnim nadzorom nad 5umom od strane strudno osposobljenog
osoblja'poZarno preventivne mjere na poljoprivrednim povrSinama
provode se u vrijeme Zetve, vr5idbe,transpotiranja poZnjetog uroda.
Do poiara moZe doii uslijed neispravnosti na mehanizacijikojom se
obivljaju poljoprivredni radovi i nepaZnjom dovjeka, te se
preventivne mjerepoduzimaju u tom smjeru.
2.7 Po1arno preventivne mjere u sluEaju rata i neposredne ratne
opasnostipoiarno preventivne mjere u sludaju rata i neposredne
ratne opasnosti provodimo na slijedecinaEin:
- u sludaju ratnih djelovanja potrebno je u stambenim jedinicama
iskljuditi dovod el.energSe i plina, pbtrebno je zamradivati
prozore, svijetla na automobilima, zatimosigurati i spremiti na
sigurno opasne Wari.
2.g poiarno preventivne mjere za5tite od poiara u uvjetima
uretlenja prostora iprojektnoj dokumentaciji za dobivanje gratlevi
nske doaroleGradevinske mjere zaStite od poZara su pasivne mjere
zaStite od poZara i provode se od fazeprojektiranja do faze
izgradnje gradevine.Uvjetima prostornog uredenja osigurava se
zaStita i upravljanje gospodarenja prostorom.prema Zakonu o
gradenju gradevina mora biti projeKirana i izgradena da u sludaju
poZara:
- oiuva nosivost konstrukcije tijekom odredenog vremena uWrdenog
posebnim propisom,- spruedi Sirenje vatre i dima unutar gradevine i
na susjedne gradevine,- omogu6i da osobe mogu neometano napustiti
gradevinu, odnosno da se omoguii
njihovo sPa5avanje,- omogu6i zaitita sPasilaca.
Navedeni zahtjevi traZe provodenje gratlevinskih mjera:- zaitita
konstrukcije od PoZara,- dUeUenje gradevine na poiarne sektore,-
izgradnja vatrogasnih PristuPa,- pregrada izlaznih puteva
gratlevinskim vatrootpornim konstrukcuama.
Na osnovu gornjih zahtjeva provodi se postupak utvrdivanja
posebnih uvjeta gradenja izpoOiui:u za-Stite oO Wiara a te uvjete
odreduje nadleZna PU MUP--a. A kada postupak vodiminii#sWo
graditeljstva, tada te posebne uvJete iz za5tite od poiara daje
nadleina sluZbaMUP-a (odjel zaStite od poZara i
eksplozija).projektant mora predvidjeti we mjere za6tite od poZara
uWrdgne Zakonom i aktima, a posebniLuj.ii iisiit" od poZara irOaju
se u ol
-
2.9 Pozamo preventivne mjere - metodologija za izradu procjene
ugroienosu odpoZaraOsnovni elementi procjene ugroienosti su:
1. Postojece stanje,2, brojEane analize poZarne ugroZenosti,3.
strudno miSuenje o postojecem stanju i ustroju sluzbe zaStite, od
pozara te
profesional n1 h i dobrovoUn i h vatrogasn i h postrojbi'4.
prUedlog mjera,5. zakljudak,6. grafidki prilozi i brojiani
prilozi.
S ciljem da se donese realna ocjena ugroZenosti od poiara neke
g-ratlevine potrebno jeanalizirati mnoge purur"tt" koii izravno ili
neizravno utjedu-odreduju stupanj opasnosti, aujedno upuduju na
mjere zaStite koje je nuZno provesti'Neki od osnovnih parametara
kojije potrebno analizirati:
f. iaredba gradevina, prvenstveno glede otpornosti na vatru
osnorrnih gradevinskihkonstrulicija (nosivi'zidovi, nosivistupovi,
pregradni
_zidovi,. poiarni zidovi, $toqne
konstru kcue, krovne konsirukcije, pokrw, konstrukcije
horizontal ni h i vertikal n ihkomunikacija i sl.)
2. velidina objefta i geometrija poiarnih sektora u njemu, glede
transportne povriine' brojkatova u olOj"ttu,-reduso-bna povezanost
prostorija odnosno glede poZarnih sektora ipojeOinainif1 pou'tinu
tih sektora, te mogudnosti pristupa vatrogasnim vozilima
dogradevine u sluiaju potrebe za interuencijom,
3. lokacija gradevine, glede medusobne udaljenosti analizirane
gradevine od sujjednihgradevina, ,iiU"ri.,iigiaclevine od najbliie
vatrogasne pgstrojbe (vodeci raduna oiiogueir nepovoljnim
-okolnostima - vremenske nepogode, zakrienost prometnica uodredeno
doba dana i sl.),
4. poiarno opterecenje u pojedinim poiarnim seKorima glede
upaljivosti i bzine izgaranjatlinuurn" i'koliiinske u jedinci
vremena), kolidine i sastavu dimnih plinova, s posebnimosvrtom na
tofiidnost,'korozivnost i druge opasne osobine produkata
izgaranja,
5. mogu6nost odvodenja dima i topline te mogu6nost spredavanje
zadimljavanja susjednihpoiirnih ref.tori [oii n[u zafrva6eni
poZarom, a posebno mogudnost sprjeiavanjazadimljavanja
evakuacijskih puteva,
Zatim analiza predvidenih i iaredenih sustava i drugih mjera
zaStite kao 5to su:o sustav dojave Poiara,o sustav stabilnih
automatskih uredaja za gasenje poaara,. vanjska i unutarnja
hidrantska mreZa,. panidna rawjeta,. sustav za odvodenje dima i
topline,. rudni i prijevozni aparati za ga5enje,. organizacija
sluZbe za5tite od poZara'
osnovna je teinja pri projekuranju nove gradevine ili pri
analizi stanja zastite od pozara up"rt":.e"i gradevini da se na
osnovu parametara velitine i lokacije te medusobne
povezanostipoiarnih se6ora, nit6ova saO;iji i Oiugin relevantnih
karaKeristika dode do brojianihvrijednosti kojima r. i*pf i.itu nu
toino 66redenu razinu i vrstu potrebnih mjera zaStite odiliii..
i":"Gt"j. i;j; nU. rur.o porti6i. u cilju ispu1j91ja. dobivanja tih
brojdanih vrijednostiraarijene su razne r"i6O" po:iti ie donefle
postiie ZeUeni cilj. Pri tome waka od raar'tjenihmetoda ima svoje
pi"a."tti ihane u smislu na primjenljivost i.neprimjenljivost
pojedinemetode za odrebene (specifidne) gradevine odnosno
postrojenja.
-
Neke od tih metoda su:1. TRVB - 100 - austrijska metoda,2.
procjena ugrozenosti prema opasnosti od poiara ieksplozivnosti-
Dow'3. metoda - EUAIARM,4. metoda - GRETNER.
2.10 Kategorizacija objekata glede ugroienosti od
poiaraGradevine i prostori raarrstavaju se sukladno odredbi tlanka
6. Zakona o zaStiti od poiara, uk;6;;U; u|roienosti o|poZuru u
ovisnosti.o tehnolo5kom procesu koji se u njima odv'rja,
vrstimaterijala koji se u n:imi iroizvoOi, preraduje ili
uskladiStava, vrsti biljnog pokrova' vrsti;;i;ru;6 loii:" kor6ten
za izgradnju te znaiaju gradevine i prostora'postoje detiri
kategorije ugroZenosti od poZara u koje se mogu raarstati
gradevine, gradevinskidu;b;i i prostor, J,:.Ji"ni! o raarrsavaniu
laje 1.,tinistar unutarnjih poslova sukladno uvjetima,osnovama i
kriterijima-[oji su piopisani piavilnikom o razvrstavanju
gradevina, gradevinskihOU"fouu i prostorau kategorije ugroienosti
od poZara'ovisno o kategoriji u koju je raarrstana gradevina,
gradevinski dio.ili prostor, za vlasnike iliffilrik;
iroiil"r6oar#"nl oUiu"tu gl6de provodenja mjera zaStite od
poZara'Tako npr. vlasnici ili korisnici gradevina ili.prostora
kojije wrstan u IV kategoriju ugrozenostiroi.i, itutioi"tutniru
zaduZenog za poslove za5tite od poZara'Djelatniciodgovorniza
poslove zaStite.od.pozara u pravnim osobama moraju imati
najmanjezavr5enu ikolu za vatroiasca ili srednju strudnu spremu
tehniikog smjera i poloien strudni ispitza obavljanje poslova
zaStite od poiara'
2.11 Opasnosti i mjere zaStite od poiara u pojedinim granama
djelatnostis aspeKa poiarno preventivnih mjera po pojedinim
granama. djelatnosti postoje specifidnosti nalop-tieOa'obratiti
fiozornoit ovisno o iaratctbristikama pojedinog tehnoloikog procesa
uznapomenu oa se oanl!'iiiiii"a.. tthnoloSki proces ne moze
zamisliti bez koriStenja el.energije'Nabrojati se mogu mnoge grane
djelatnosti i specifitnosti preventivno poiarnih mjera vezanihuz
njih kao npr. ur,
"r"rilio"priur"oi (oirtribucija el.energrJe ), kemijska
industrija, prehrambena
industrija, tekstilna, r.n"tufobt"tuaiyu'.:tu, naftna, gumarska,
Papirna i itd' osim koriStenjaet.energije svima je ,j'ni.:6jiii*6oj
mjeri zajeOiiifo koriStenje i manipulacija lakozapaljivimtvarima i
plinovima I ;t"t; i; e proi=lur" i poiarne opasnosti i mjere koje
se moraju provoditi'Elektroenergetika je pojam koji odreduje
postrojenja, instalacije, uredaje za proizrodnju'prijenos,
transformaJSu, preparanie i-raspodjelu ei.energSe' Uterminolog'rji
visokonaponskoF"iti":".i", instatacijll'ureOaii
",irg_,191aiivni naponlznad 1000 V, na koiem isti rade' a
niskonaponsr
-
U preventivne mjere sPada:o nadin kako se postavlja i iarodi el.
instalacija,o gdje i u kalsim uvjetima mora raditi el. postrojenje,
uredaj (vlaga, blizina opasnih tvari),o pravilno dimenzioniranje,
izvodenje u sigurnosnoj iaredbi ako je to opasna i ugroiena
zona, odvajanje postqenja, uredaja, instalacija u poZarne
sektore,o ispravnouzemljivanje,o da se redovno vrSe pregledi i
ispitivanja otpora izolacije, otpora uzemljenja, dodirnog
napona, gromobranske instalacije prema propisima,o da se ne
koriste zapaljivi materijali ili materijali koji ne mogu izdrZati
mehanidka
ostedenja, kemijska o5tecenia, toplinsko djelovanje, djelovanje
vlage i sl.,o da se instalacije, postrojenja i uredaji ne
postavUaju u poZarno ugroZene sektore,o da se po potrebi ugrade
stabilni sustavi za dojavu i gaSenje poaara,o da se postavi
adeloratna vatrogasna oprema (ovisno o tehnolo5kom procesu),o da
djelatnici Poznaju ProPise,o da se zna kada nema potrebe za
el.energijom tko je zadnji napustio prostorije i iskljuiio
dovod el.energije i gdje.
U metalskoj industriji (strojogradnja, brodogradnja) pozarne
opasnosti su izrazene utehnoloSkom procesu ilOjose vrii zavarivanje
(el. lukom, piinski), rezanje plamenom, .metal2acija. iakvi se
[ehnoloSki procesi poitavljaju u zasebne poiarne sektore uz
dodatneprotupoZarne mjere zaitite kao npr.:
o opremanje vatrogasnom opremom,o propisno iarodenje
instalacija,o osiguranu ventilaciju (prirodnu ili prisilnu),o
izvedenugromobransku instalaciju,o dist radni prostor od zapaljivih
radnih tvari u kugu 10 m,o dodatno ograden Paravanima.
Osim opasnostiod el.energije i lakozapaljivih materijala u
gumarskoj, tgktilnoj, papirnoj'rrfm":'i prehr,ambenoj inirrtr6i
postbji velika opasnost 9d statjgkoO elelGriciteta koji
moienastatizbog trenja izmedu destica praline, trenja plinova i
tekudina i sl.preventivne protupozarne mjere koje se provode su:
uzemljivanje (strojeva, uredaja,boiioi"nirlininos"nl"
anttitatidt
-
. sprUedi Sirenje vatre i dima unutar gradevine'
. omoguci da osobe mogu neozlijedene napustiti gradevinu,
odnosno omogudi njihovospaSavanje,
. omogu6i zaStita sPasilaca.
2.13 Poiarno prcventivne mjere - izdavanje odobrenja mjesta za
drianje zapaljivihteku6ina i plinovaTehnoloSki procesi u kojima se
skladi5te, koriste ili proiarode ZTP ili ekplozivne tvari mogu
seonuuU"iiruii'o u gradevinama ili njenim dijelovima kojisu
odvojeniod drugih proiarodnih iskladfunih dUelovi gradevine
vatrootpornim zidom - pregradama koje onemoguiavaju
Sirenjepoiara.Gradevine za dr?anjeZTP mogu se raditi samo na
mjestima gdje njihova izgradnja ne ugroiavarigil; J poiara
postojeci[ gradevina ili okolnog prostora, a na osnovu
odobrenjaUinistarsWa iraditeljsWa, ptetl posebnim uvjetima
Orade$.9-u postupku utvrdivanja uyjetaui"O"nii p.itora glede
zilp-akoju uwrttuje nadleZna PU MUP-a prema propisima. Suglasnostie
oAn6si'na predvTdene propise u glavnom projeftu glede provedbe
mjera 7QP-a'
2.L4lzdavanje odobrenja mjesta za ddanje i smjeStaj eksploziva i
eksplozivnihhrariOdobrenje za drtanjei smjestaj eksploziva i
eksplozivnih tvari izdaje MUP za gradevine premaposebnim uvjetima
gradnje kada se.prema projeKu provedene mjere ZOP-a i kada se to
uWrditehnidkim pregledom.
2.15lzdavanje suglasnosti na projektirane mjere zastite od
poiarapravna osoba registrirana za projeKiranje duzna je obaviti
procjenu glavnog projekta i izdatiirpr.u, tcoiom p6wrOuj" da su
miere za5tite od poZara izradene.sukladno odredbama zakona orJStiti
oJ 6oZaia, uvjetima uredenia prostora, tehniikim normativima i
normama, a takoAoJiuUtri proje6 d6stivlja se UUp-u radi izdavanja
suglasnosti kojom se potvrtluje da su uprqBrct prbAuiO"n"
propt'sane ili posebnim uvjetima gratlenja traZene mjere
ZOP-a'Nakon lto se izda suglasnos! tijelo graditeljswa moze izdati
gratlevinsku doarolu, o PoLUuuU.no* iennidtcoii pregdOJ u t
-
uredaji za smanjenje napona moraju biti instalirani iaran zone
opasnosti, njihovi metalniJULloui ne smgu bili galvanski povezani
sa posudama koje se iiste, a dUelovi strujnogkruga sniZena napona
ne smiju se uzemljiti,alati i pribor za diSienje mor{u biti
izradeni od materijala kojije antistatifan,antimagnetidan i ne
iskri,provjetravanje posude koja se disti moZe se provesti
stladenim zrakom, inertnim plinomili niskotlatnom vodenom
Parom,zaStitna odjeca mora bitiantistatidka i ne iskeca,ljespe koje
se koriste moraju bitiod ne iskreceg materijala, antistatiike i ne
smijul"r;;rt i reagirati s uljem ili parom zapaljive tekudine, a
klizanje ljestava mora bitiosigurano osiguradem koji ne iskri,wi
metalnidijelovi moraju biti uzemljeni,treba provjeravati
koncentraciju zapaljivih para.
2.17 Mjerc za5tite od poiara pri zavarivanjuS aspekta ZOP-a
mjesto obavljanja zavarivanja i srodnih tehnika spajanja
(lemljenje),LiOuiiania i obradl materijali moraju se pripremiti za
rgd, pa u ty svrhu razlikujemo: mjestapt"J"iA"n" za stalni rad-i
mjesta predvitlena za privremeni rad, pa tako i razlikujemomjere
za5tite koje primjenjujemo.Stalna mjesta
- moraju biti izgradena od negorive konstrukcije (ili otpome na
poiar najmanje
t h) i odueljene od ostalog prostora na adelaratan nadin,- kod
plinskog zavarivanja boce moraju biti osigurane od pada, udaljene
od grUudih
ureObia (najmanje 2 m) i od otvorene vatre (min 10 m),- broj
boca ne smije biti veci od jednodnevne potro5nje,- rezervne boce
skladiSte se u adekvatnim natkrivenim prostorima, a boce kisika
i
acetilena moraju biti odvojene.privremena mjesta
- su mjesta na kojima se moZe zavarivati samo po odobrenju
odgovorne
osobe za ZOP-a u pravnoj osoOl ili druge odgovome osobe prema
internom ?????,- odobrenje se podnosi pismeno i izdaje se nakon 5to
se uWrdi da su provedene sve mjere
lOP-a ieksPlozija,- treba se postaviti odgovaraju6a vatrogasna
oprema,- privremeno radno mjesto za zavarivanje mora biti adekvatno
pripremljeno, ne smije
postojati opasnost od nastanka eksploz'lja ili poZara,- posebne
mjere ZOp-a provode se ako je potrebno i tg tq1(9 da se u krugu
radijusa od 10
h od mjesta zavarivania oiisti prostor-od gorivog materijala, $.
Ako to nije iaredivoonda dj se prostor prekr6e negativnim
prekrivadima ili ogradi paravanima visine min 1,8m,
- mora se onemogu6iti prijenos iskre u druge prostore preko
oWora transportnih traka i sl.
- treba voditi brigu kada se vr$i zavarivanje u blizini
zapaljivih konstrukc'rja da se poduzmuposebne mjere"zaStite,
uklanjanje gorivih d'rjelova, postavljanjem zaititnih
pregrada,osiguranjem uuvogusnog Oeiurivi, postavljanjem
odgovarajudeg broja vatrogasnihaparata,
- prigodom iarodenja plinskog zavarivanja treba se pridriavati
sljedecih pravila:1. na plinskim bocama moraju biti
redukcijskiventili,2. ventili se oWaraju Polagano,3. ventil boce s
kisikom ne sm'rje se dirati sa prljavim rukama i alatom (ulja,
masti),4. kisik iz boce se ne smije koristiti za pogon ????(7OP-a
39) i ti56enje,5. boce sa acetilenom moraju imati osigurad protiv
povratnog plamena,
-
6. boce se smjeStaju na sigurnu udaljenost od mjesta
zapaljivosti - ?????'7. smiju se koristiti u uspravnom polozaju i
biti osigurane od pada, s postavljenim
kapama ventila osim kad su u upotrebi,
8. gumene cijevi za transport medua iz boce (kisik, acetilen )
moraju biti zaSti6eni odo5tedenja.
2.18 Pojam i izraiunavanje poiarnog optere6enjaRazlikujemo pojam
ukupnog poZarnog opterecenja i specifidnog poZarnog
opterecenja'Ukupno pozarno optere6enje - je ukupna kolidina topline
koja se moze osloboditi izkaloridne moci svega ,p.Ui""g taierUala u
promatranom prostoru (sobi, stanu, skladiSt* etaZi,zgradi i st.),
bez onzira?liiiii rutoiiut pripada konstrukc'iji ili..ne. ono daje
raiunsku vrijednosttipfirtf"
"."rgue jednog objeicta !o:u!. moZe osloboditi u poiaru'
Oznadava se simbolom Z i
raduna prema iiraiu: 7 = Pi* $ , gdje je:Z ukuPno Poiarno
oPterecenje, (kJ),P1 - specifitno poiarno opterecenje, (kJ/m2),q -
povriina osnove na koju se odnosi vrUednost Pi, (mt)'Na osnovu
ukupnog poZarnog opterecenja odreduje se broj hidranata u zgradi i
oko nje'
specifiEno poianro opteredenje-je prosjedni iznos ukupnog
pozarnog opterecenja naiedinicu povriine prortoiii* iiii"noj6
toplinom koja se moie razviti u analiziranoj prostoriji;a;;j na 1
m2'povriine te prostorije. Izradunava se prema izrazu:
Pr=Ipi*Vr*Hr/S (kllm')Pr - specifidno poiarno optere6enje,
(H/mt),p - gustoda materijala,Vi - volumen mater'tjala,Hi -
kaloriina mo6,S - povrSina tlocrta,r - indeks elementarne
jedinice.
(ks/m'),(mt),(kJ/kg),(m'),
U radun ulaze wi gorivi materUali koji su sastavni dio zgrada,
instalacije, oprg{la i materijali zakoje je zgradanuri"nif.i
itgia"ttena.'standardom su odredene tri grupe specifidnog
poZarnog"pl"i*.-t:.,
- nisko poiarn-o opterecenje - LGJlmz,- srednje poZarno
optere6enje - do2 GJ/m',- visoko poZarno opterecenje - preko 2
GJlmz'
objekti koji sadrZe osnovne jedinice s razliiitim kategorijama
FoZarnog optere6enja (nijeJ"i""ij...j iii.fJn.uunJ" ri"Jni"
vrijednosti za cgelioUptct). U talorim obje6ima posebno senavode
povrSine toi. tpiJui, ,i poj"Oin. kategorue poiarnitr opterecenja'
Za visoko poZarnooptere6enje treba navesti njegov iznos'Rezultati
izraiunavanja poiarnog opterecenja primjenjuju se prilikom
projeKiranja gradevinaradi odredivanja potrebne otpornosti protiv
poiara-elemenata konstrukcije (pasivna ZOP-a)' kaoi za opremu
objekata;*d;J*. ;i gbsenje. osim toga ovi elementi su i osnova
odredivanjelokacije, broja i opremljenosti postrojbi za
intervenc1ri protiv poZara' Rasporeda i optere6enostipiittuirriin
putoua i putova evikuaciie van zgrade (aktivna ZoP-a)'
2.19 NePosrcdni uztoci Poiarauzrokom poiara moZemo smatrati
svaki iaror topline koji na zapaljive tvari djeluje tako da seone
mogu zapaliti. :eJna od znaiajnUih karakteiistika poZara je iovjek
koji w-oj1.ry radom,;j;t.i;;1a;;i poseuno nemarom swara mogu6nosti
za nastanak poiara' NajieS6i uzroci su:
* oWoreni plamen, iskra i uZarena tijela,
-
* vruti predmeti, instalacije i grijadi,* el. instalacije,*
statidki eleKricitet'* samozaPaljivost,.E prirodne pojave.
2.20 Kontrola i nadzor nad provedbom miera ZOP'aZakon o
7oP-awojim odredbama propisuje nadleznost MUP-a za obavljanje
nadzora.nad ,provodenjem miera ZOe:i[oje oUivtjbju inspektori
ZOP-a. Sumarski i poljoprivredni inspektoriobavljaju nadzor naO
prouoO'd'r:em miia ZCjp-a u Sumama, odnosno na
poljoprivrednimOoOiiill-prif"mu imaiu ovlaitenja inipe6ora ZOP-a
uprdena zakonom'predstavnidka tijela grada zagreba,gradova i opcina
mogu svojom odlukom, uz prethodnomiSuenje MUp-a
pou:"ritioui"ur:iG-ooreoenih poslova kontrole provotlenja
propisanih mjeraZop-a vatrogusnim postiojo.ti i njinouim udrugama'
Zakonom je uprileno da ministarunutarnjih poslova propit,i:" tiOdaj
oUrascg f.o:-im t" uwrdujg idsntitet osobe koja obavljakontrolu i
nadzor nad;jf,f,;;;niuthi"ru ZOP-; ,te uvjete,ltruinu spremu,
nadleZnost'ovla5tenja i obaveze inspektora lOP-a MUP-a '
2.21Svrha i cili inspekciiskog pregleda u podruEju ZOP'aSvrha i
cilj inspekcijskog pregleda u podrudju ZOP-a je:
o kontrola nad provodenjem mjera ZOP-a koje s.u propisane
Zakonom, propisimadonesenim nu il*"iiu iukoni, priznatim fravilima
tehnidke prakse,. planovima zaStite odpon a,oOfur
-
El.instalacije mogu biti iaredene i u sigurnosnoj iwedbi, Ev.
s-iaredbi sa namjenom za rad u;ffi;;fi;;groienim e[plozivnim
piinovima. tla njih se pos$vlja zah$ev da t$ekom cUelogu1"f.u
trujunji moraju oduvati woja posebna svojstva koja.i!
iine.prikladnima za rad uu6roZenim prostorima. Stupnjevi pregl"d.a
mogu biti: vizualni, kontrolni i detaljni i spadaju uperiodiine
preglede i imamo prui pregled.
Obaveza ispitivanja plinskih instalacija propisana je zakonom o
zapaljivim tekudinama it;;"''r; , C provod-i se glede ispravnosti i
nepropusnosti novo.izgraclene ili obnovljene plinskei"iiif.iU",
pr;;e pustanjJu pogon, zatim periodidno u odredenim vremenskim
razmacima.irpiiir",ii" Ie'pr6voot ia ptiirstioj instatac6i od
uliinog prikljudka do troSila. Rokovi za ispitivanjeiu-rfmti su za
plinske instalacije u gradevinama namijenjenim stanovanju
igradevinama u kojimase plin upotrebgava u tehnolo$kom procesu ili
za zagrijavanje radnih prostora'Zbog povecanih opasnosti nastanka
poZara i eksplozij_a plinskih instalacija koje se nalaze
ugiad'evinara u fojima se plin upotrebljava u tehnoloikom procesu
ili za zagrijavanje radnihiroitoru , moraiu ie ispitati u radu toii
n6g duZi od 5 godina, do\ sP plinske instalacije ultamUenih
zgradama - prostorima mora bbaviti u roku koji nije duii od 10
godina.Ispitivanje je obaveza vlasnika, odnosno korisnika gradevine
u kojoj se plinska instalacija nalazi'
pregled i ispitivanje plinskih kotlovnica su predvideni.
Pravilnikom o tehnidkim normativimaza projektiranie, izgraAfiiu,
pogon i odrtavanje plinsklh kotlovnica,. a njime je obuhva(eno
i;A"ie;; r"Oouitl i foritioini-pregledi i ispitivanje u
vremenskim_intervalima jednom do dvabu6 godignie, a obavezno prije
sezone loZenja i u toku sezone loZenja.
pregled i ispitivanje gromobranskih instalaciia su predvideni
pravilnikom o tehnidkimp.piriri o gromobrini[ra, a njime je
predvideno da se ispitivanje mora obaviti:
o nakon izgradnje ili rekonstrukcUe objeKa koji se Stiti
gromobranskom instalacijom,o nakon popravaka ili prepravaka
gromobranske instalacije,o nakon udara groma u instalaciju
iliobje@o u rdovnim vremenskim razmacima koja ovise o vrsti
objeKa.
Vremenski razmaci u kojima je potrebno obaviti ispitivanje
gromobranskih instalac'rja za pojedinevrste objekata su:
* rok od 1 god za gromobranske instalacije na objektima za
smjeStaj eksploziva iobjektimJ ugroiJnim eksplozijom, te
gromobranske instalacije sa izvorimaionizacijskog zradenja,
* rok od 2 god. na objektima ugroZenim poZgrom, Zidarama i
objeKima kod kojihje spoien6 uzemlienje gromobranske instalacije sa
zaStitnim uzemljenjemeleKroenergetskog Postrojenja,
* rok od 3 god za gromobranske instalacije na visokim objeKima
(Worniikidimnjaci,trkve, diamSe, tornjevi za motrenje i sl' ),
* rok od 5 god za gromobransku instalaciju na wim ostalim
objeKima'
pregled klimatizacijskih ili ventilacijskih kanala provodi se
prema Pravilniku o tehnidkimnoniativima za ventilicijske i
klimatizacijske sustave. Isti se moraju pregledavati redovitojednom
u tri mjeseca i pritifom prenamiene prostorija koje su
klimatizirane ili ventilirane, a zatoOu Ui te odstranila zapaljiva
pra5ina ili pare masno6a'
Pregled instalacija za dojavu i ga5enje poZaraIspravnost
instalacija za dojavu i gaienje poiara mora se ispitati na propisan
nadin u odredenimvremenskim intervalimi. tntervali-u kojimi je
potrebno provjeriti ispravnost instalacija. za dojavupoirru ovisi o
vrsti suiiiva,
-dnotno JreOaja 5to je regulirano zakonskim i
podzakonskimiropisima. propisani rokovi'za ispitivanje mogu biti i
krl6i ovisno o uputama proiarodada, ili
- odlucivlasnika zbog posebnih uvjeta u kojima se uredaji nalaze
(kemijski ivremenski utjecaj)'Za[onska je obaveza utiinit a ili
korisnika stabilnih sustava za dojavu da iarrSe
ispitivanjefun[.ionuf'nosti svojih rurwu najmanje jednom godi5nje.
Inaie se ispitivanje dijeli na pruo ip"rioOiino ispitivanje. prvo
ispitivanje je prwjera ilPravnosti sustava koja se obavlja
pr'tjelehniikog pregleda-poslUe rekonstrukiije'sustava. Periodidno
se obavlja u propisanimvremenskim razmacima.Za sve vrste
periodidnih ispitivanja potrebno j9 najpgt tregledom odobrene
tehnifkeOo[ur.ni.iiie(projektne)'uvrdi[i odgovaraju6e projektirane
znadajke koje odreduju ispravno;;;j; ik"j; nji
-
put udaljavanja od izlaza - dio puta za izlaienje izmedu izlaza
i otvorene 0avne) povriine.Za waki od ovih dijelova puta za
izlazenje propiguju se._zah$evi kojima ti segmenti izlaznog
putamoraju udovoljavati u pogledu evakuacije u sluiaju
poZara'NajteS6i uvjeti koje moraju zadovoljavati izlazi i izlazni
putovi u sluiaju poZara i opasnosti oviseo: - namjeni ivisini
gradevine,
- broju ljudi koje treba evakuirati,- tehnolo5kom Procesu,-
poZarnomoPteredenju,- stuPnjuoPremljenosti,- lokaciji.
Na temelju ovih kriterija uWrduje se:- broj i rasPored izlaza,-
udaljenost od izlaza,- prostorni parametri (Sirina i visina
hodnika, stepeni5ta),- vatrootPornost,- poiarne znatajke materijala
za oblaganje zidova, stropova i podova izlaznih putova,- nuZna
rasvjeta,- oznadavanje.
Osnovno nadelo u projeftiranju i izvedbi putova za izlaienjeje u
tome da osobe ugroiene u#il il;il-r"g,;iil,it i/aika u najmanje dva
razlitita smjera, kako bi se u sluiaju prodoradima ivatre u jedan
dio izlaznog puta mogao koristiti drugi dio izlaznog puta'
2.27 Svrha i cilj izvodenja poiarnih sektoraPrema odredbama
zakona o gradenju zah$eva se da grattevina bude tako projektirana i
.i*J.* Oise sprUeciliienjE vatrai dimiunutar graaevine. ovom
zahtjevu moZemo udovoljitipodjelom gradevine na manje cjeline $.
poiarne sektore'poiarni sektor je dio gradevine odijeljen od
ostalih dijelova gradevine gradevinskimlort*r*.Uu*a i Llemeitima
(zidovi, stropovi, vatrootporna yratg....) koji imaju
odredenu;6;;;;;ffi poZar. U traJanju otpoinosti na poiar
gradevinskih konstrukcija i elemenata moraOiti spr6eien prodor
uuirdl ii*u'ir toga poZarnog sektora na ostale dijelove gradevine
i/ilirpii:JCdno Siri:nje vatre i dima na taj poZarni sektor iz
ostalih dijelova gradevine'Gradevine se ovisno o namjeni (stambena,
poslovna...) ali i ostalim parametrima (visini'-;;;ffi;
opter"Tenju, zapbsjednutosti prostora....) dUele na poZarne seKore,
5to je definiranovaZedim hrvatskim propisima ili pravilima tehnidke
prakse'
Za gratlevine za koje n'rje potrebno ishoditi posebne uvjete
gt?g:nju glede ZOP-a i za gradevinegdfi i" zbog njihove pii.l" nije
iar.edivo iii opravdanost gledi5ta 1OP-a (mostovi,
tuneli,vijlOutcti) nije potrebno definirati poZarne sektore'U
posebne poiarne seKore se izdvajaju:
povezuju viSe PoZarnih sektora,
-
Velidine pozarnih seKora gpdeviry odreduju se prema posebnim
propisima za pojedinu vrstugradevine 5to ovisi o nizu timbenika kao
Sto su:
- PoZamo oPteredenje,- otpornost gradevine na Poiar,- katnost
objekta,- vrsta tehnoloSkog Procesa,- postojanje uredaja za
automatsko gaSenje poiara'- postojanje uredaja za automatsko
otkrivanje poZara'
2.28 Mjere zaitite od poiara pri prijevozu opasnih Wariopasnim
warima smatraju se takve tvari koje zbog svojih lol.s.tay.a' kao
5to su : otrovnost'zapaljivost, eksplozivnoi, r"ili".*t.i sl. mogu
u6roziti tgtuu]j? ili Zivot Uudi, prouzroditimater'rjalnu Stetu
ili
"gijiii oSt"titi ot otinu. 1t-lo, vodu, zrak)' Iako su mnoge
opasne Wariil;;;k diii""j""k;tuil iiu n:"gou, ot
-
ako je ambalaZa za prijevoz-opasnih wari izradena od lomljiva
materijala, te ako sepakira u skupine, ukupna tezina skupine opasne
wari i ambalaze ne smije prelazititeZinu od 75 kg,a afo se pii
ittit wjetimb radi o nelomljivoj ambalaZi' doaroljenateZina skupine
opasne Wari i ambalaZe je 150 kg'oaleta o'asne tvari u kojoj se
nalaze pojedinadna ili skupna pakiranja moraju se
oznaditibOgovaraJudim natpisima i listi6ima opasnosti
Utovar i istovar oPasnih tvari:
Prometa,
pristupima ,u poiiiu'u"nim zirat
-
datum, priblizni sat podetka pr'tjevoza, pravac \retanjl i
odrediSte, naznake vrste ioznake priievoznog sredsWa, n-aziv, ime i
prezime, adresu primatelja'
- iaranredne mjere sigurnosti za vrijeme pr'tjevoza ekplozivnih
tvari,- pretovar ili istovar eKplozivnih tvari.iaran kruga
proiarodaEa eksplozivnih tvari doaroljenj" ru.o na onim miestima
koje odobri ili odredi ovlaiteno tijelo MUP-a'
Plinoviboce i druge posude u kojima se prevoze plinovi moraju
bitiopskrbljeni ispravnimventilima,ventili boca moraju biti
hermetidki zatvoreni izaSticeni kapama ventila,boce sa plinovima
kod smjeStaja u vozilo stavljaju se u posebne palete, a njihov
polozajmoZe biti okomit ilivodoravan,pri smjeStaju boce se moraju
osigurati od prevrtanja, kotrljanja i medusobnog sudaranja,prijevoz
boca i drugih posuda vrsi se u oworenim prijevoznim sredstvima,od
Stetnog u$ecaja atmosferilija teret se Stiti nepromodivom
ceradom,pri prijevozu u zatvorenim vozilima teretni prostor se mora
provjetravati prirodno iliumjetno,pri prijevozu plinova koji imaju
syojstvo otrovnosti ili Stetnosti na zdravlje, osoblje mora'ir.iinu
raspolaganju osoUni za5tiina sredspa za za5titu organa za
disanje,boce namijenjene pr'rjevozu plinova smiju se puniti samo
onim plinovima za koje su bocei namijenjene, 5to je oznaieno na
boci,boce namijenjene za odreden plin mogu se puniti i drugim
plinom ali da ispitni tlak iorrgu *oj;wl uo." oogouaraju
svqswima.plina kojim se puni, tada posudu trebainuEiti kojim plinom
je iunjen-a, teZinu punjenja i druge oznake'metalne boce i druge
posude punjene plinovima moraju nositi slijedete oznake pisanejasno
ditljivim itrajnim slovima i brojevima:
a. puni naziv plina ili smjese
plinova,b.todnateZinaposudebezpripadaju6ihdUelovaiprikljufaka,c.
dodatno za ukapljene plinove, tara teiina posude ukljuiivo sa
ventilom, ali bez poklopca
ventila,d. pokusni (ispitni) tlak, dan, mjesec, godinu
posfednjeg ispitivanja'
Zapaljive teku6ine- posude moraju propisanim tehnidkim uvjetima
za dotiinu vrstu zapaljivih tekucina i
moraju biti odgovaraju6e oznadene,- zapaljive tekudine prue
grupe - vrlo opasne tvari.koje su oznadene slovom (a)' za sve
pozicije prema ADR-u n- posude se stavlja znak "X"- zapaljive
tekucine druge grupe - opasne wari koje su oznadene slovom (b), za
se
pozic-ije prema ADR-u na bocu se stavlja znak
"Y".zapaljiveteku6inetrecegrupe-manjeopasnew.al|ojesuoznadeneslovom@zasve
poloZu:" prema ADR-u na posudu se stavlja znak"Z" '
Otrovi- potrebnoje Posebno odobrenje,- otrovi se ne smiju
prevoziti u istom teretnom prostoru s l'tjekovima, Ziveinim
namirnicama, riotior niunor i predmetima opce upotrebe koji po
posebnim propisimapodlUeZu zdravstvenom nadzoru,
-
- ako u tijeku prijevoza dode do curenja ili prosipanja ottoy-q
prijevoznik je duZan osiguratioi
"i ,"gioz"ni'piortoiurde sprijeden pristup osobama i
Zivotinjama, a o dogadaju je
potrebno iarijestiti nadleZne organe,- u sludaju gubitka otrova
slijedi postupak pr'tjave'
Radioaktivne hrari- pakiranje, Prijevoz,ambalaZa...- doza
zradenja - dowoljene vrijednosti- prUevoz sa drugim tvarima (hrana
lijekovi"'),- toksidnost, zapaljivost, eksplozivnost,- pakiranje
(prijevoz, oznaiavanje ) mjere sigurnosti),- odobrenje nadleZnog
organa sa svim relevantnim podacima'- ispunjavanje propisanih
uvjeta za priianoz,- odobrenje - zah$ev - opci podaci (atesti,
odobrenje za proiarodnju, upute o mjerama,
popis osobne zaStitne oPreme)
U mjere sigurnosti pri prijevozu opasnih Wari definiraju se:*
obaveze sudionika u pripremi za prijevoz i pri-prijevozu
-poduzimanje-preventivnih
sigurnosti mjera kojima se osigurava zaStitb iivo-ta i zdravlja
ljudi, zaStita materijalnihdobara, Zivotne okoline te sigurnost
prometa,
* duznosti isporuiitelja opasne wari - udovoljavanje propisima i
uvjetima za prijetroz,osposobljenost, upoznavanje sa opasnostima,
dobivanje odobrenja, ispravnost uredaja,provjera irpruu'nolti u
pioptanim rokovima, oznadavanje,.ispostavljanje.pratecih
isprava'upute za prouoa"nj" mjera sigurnosti, uklanjanje
nedostataka, osiguranje kodosiguravaju6e ku6e,
* duznosti prijevoznika - posjedovanje vozadke doarole za
upravljanje opasnim teretom'strudna orporo-blj"nost,'cl-rtifikat,
da je starui od. 21 god, trajno nadziranje provedbet:"iu,
udovoUavinje uvjetima i propisima za pr'tjevoz opasnih tvari'
2.29 Mjere ZOP-a koje rjeienjem mogu narediti inspektori ZOP-a
odnosno PU MUP-aU obavljanju nadzora inspektor (OP-a ima pravo
pregledati sve zafuorene prostorije i ogoreneprortor6, postrojenja
i uiedaje, te poduzimati druge radnje potrebne za utvrdivanje
primjenepropisanih i naredenih mjera ZOP-a .Mjere ZOP-a koje moZe
narediti inspektor:
-dovodenjeuispravnostanjepostrojenja,instalacijailiuredaja,-
obaviti rekonstrukciju gradevine ili prostora u njoj,- uklanjanje
otpada iz zaworenih i oworenih posuda, a kojije nastao u radu
(procesu)'- uklanjanje predmeta iz prostorija i prostora koji
predstavlja opasnost od nastajanja i
Sirenja PoZara,- odrzavanje Sumskih cesta i putova u stanju koje
omogucava pristup u svako doba
(vatrogasni m vozilima),- iarodenje stabilnih, polustabilnih,
mobilnih i drugih odgovarajudih uredaja i instalac'tja za
dojavu i gaSenje Poiara,- iarodenje potrebnih izlaza izgradevine
ili gratlevinskog dijel radi omogudavanja bzog
izlaska u sludaju Polara,- onemogucavanje pristupa vozilima koja
pri radu mogu izbacivati iskre na mjestima gdje
bi to m-oglo predstavljati opasnost od poZara,- dovodenje u
ispravno stanje vatrogasne opreme i sredstava za gasenje
poZara,
-
- postavljanje na za to potrebna mjesta vatrogasne opreme i
sredstava za gasenje poiara
- uklanjanje odnosno izmjenu onih elemenata koji mogu izaarati
poiar (na postrojenjima'instalacijama i uredajima),
- uklanjanje zapaljivih tvari koje su ugradene u konstruktivne
elemente zgrade ili kojimasu obradene vodoravne ili okomite
povrSine izlazai izlaznih puteva ako ti elementipiJstavljaju
opasnost za nastajanje ili bzo Sirenje polara'
- onemogu6avanje ubacivanja iarana predmeta kojibi mogli
prouzroditi pozar u gradeviniili ofuorenom piostoru na kojije
pristup ograniEen,
- nabavljanje odredene koliiine ivrste tehniike opreme i
sredstava za dojavu i gaSenjepolara,
- drianje sirovina, gotovih proiaroda ilidrugih predmeta u
zatvorenim i otvorenimskladiSnim Prostorima'
- uporabu oworene vatre u zaworenim i ofuorenim prostorima
(pu5enje, zavarivanje,svjetiljke s oworenim plamenom, otvorena
loziSta, elektroinstalacije koje nisu u s-iaredbi),
- uporabu gradevina ili gradevinskih dijelova,
postrojenja,.instalacija ili drugih uredaja akose njihovim
pr*r"d"ru; n" roZ" otkbniii'neOostatik koji moZe prouzroiiti
poiar,
-uporabuuredaja,instalacijaisredstavadoksenepoduzmumjeredaseopasnostukloni,
- obavljanje odredenog posla u gradevini ili gradevinskom
dijelu, prostor'tji odnosnoprostoru tlar.iraiie,
plnitar.anje"zapaljivih tJtu6ina i plinova, spaljivanje korova i
sl' )
Na temelju rjeSenja PU vlasniku, odnosno.korisniku gradevine
gradevinskog dijela' prostoramoie narediti provottenje-mj"ru t*tit"
od poZara fJie su propisane zakonom, podzakonskimaktima, pravilima
tehnidke prakse ili planovima ZOP-a '
2.30 Odriavanje opneme i sredstava za gaienje poZaraZakonska je
obaveza vlasnika ili korisnika uredaja, 9prem9, sredstava i
instalacija namijenjenih;;;;fi;iliSenje poZ*. Oi izvrSe ispitivanja
iunkcionalnosti jednom godiSnje'Odriavanje vatrogasnih
aParataRadnje odrZavanja i rokovi u kojima se radnje moraju obaviti
propisani su Pravilnikom o izboru iodrZavanju vatrogasnih
aParata.Zbog razliiite sloZenosti poslova ko_ji su predvideni da se
obave u pojedinoj radnji odriavanja,;r"fi;ri ;r posebni uvieti poa
kojima se pojedina vrsta odrZavanja moie obavljati'Predviilene
radnje u odrZavanju vatrogasnih aparata su:
- redovni pregled - obuhva6a uoiljivost i dostupnost aparata,
op6e stanje i kompletnostaParata, stanje Plombi na aParatu'
- periodidni pregled - se obavlja jednom godisnje, 9.m9ze se
obavljati samo u odobrenomprostoru oo stiane ouLst"n" rtiutne
os6be, dbavljeni pregled oznadava se lijepljenjemnatjepnice ., 6fi
iu oinielno tf
-
Ispravnost sustava, uredaja i sredstava mora se ispitati na
propisani naiin u odredenomvremenskim ,'urrnu.iti. Vr"menski
razmaci u kojima je,potrebno izvrSiti provjeru ispravnostisustava,
uredaja i sredstava ovisi o vrstama istih-i odiedena su Zakonom o
ZOP-a i Pravilnikomo odriavanju i izboru vatrogasnih
aparata'Propisani rokovi u kojima se prwjerwa ispravnost sustava
ili uredaja mogu biti i kra6i ovisno oiljffi; pioi-oouei iii"Jr"li
vtisnika zbos posebnih uvjeta u kojima se uredaji nalaze(kemijski,
vremenski i drugi utjecaji)'
2.31Uvjeti pravnih osoba ovlaStenih za ispitivanie uretlaja,
opneme' sredstava iliGr""ii" namiienienih za dojavu i gaienje
poiaraZa ispitivanje stabilnih sustava za dojavu i gaSenje pozara
trecim pravnim osobama podnositeljzah$eva mora ispunjavati
slijedece uvjete:
mora imati VSSMI; "etttot"nnike,
strojirswi, kemile, a ietvrti djelatnik moZe imatiSSS/ry
obrazovanja tehnitke struke,
Za ispitivanje stabilnih sustava za dojavu prisutnosti
zapaljivih plinova i para mora ispunjavati:
strojarstva ili kemije,
Za ispitivanje svojih sustava koje je podnositelj sam ugradio i
proiareo:
mora imativilvg,i Jrgi d:"r"tni[moie imitiss-s/w obrazovanja
tehniike struke,
-
3. NORMATIVNO REGULIRANJE ZASTITE OD POZARA
3.1 Zakoni' norme' pravilnici, planovi i odluke - optenitoZOp-a
je u normativnom pogledu uredena zakonima, pravilnicima,planovima'
normama iodlukama. Sve te aKe o ZO6-as obzirom na wole oviasti
donose Sabor
RH' tijela drZavneuprave i lokalne samouPrave.Resorno tijelo
koje se bavi poslovima Zop-a je MUP-a (i eksplozija). Temeljni
zakon kojim jeuredena Zop-aie zaron o lustiti oo poZar.a tttltt
sg/gg, goje'se.temeljnim odredbama utvrdujurazloziza njegovo
donoSenje, a to su: poOuzimanilitijlii radnji za otklanjanje uzroka
p1ara'sorietavanje nasta:anil-ii"irJfi poZari,-ott
-
preventivno. U cilju organiziranog i prav_odobnog predvidanja i
prwodelja mjera |OP-at aiuZnisu ih provod-iti wlod pravn-irt
i'nridrin osonal predstavniikih tijela Zupanijskih
iopcinskihskup5tina, t'rjela lokalne uprave, resornih tijela
'...
Neke od obaveza su:- predvittanje potrebnih mjera ZOP-a vec u
fazi projeKiranja,- obaveze ishodenja suglasnosti od ovlaStenog
tfiela na izradeni prikaz mjera lOP-a ,- periodidko ispitivanje
stabilnih i polustabilnih sustava za dojavu i ga5enje poiara,-
nadzor i provjera rudnih i prijevoznih vatrogasnih aparata prema
pravilniku,- izrada procjene ugrozenosti od pozara i tehnoloSkih
eksplozija,- donoSenje plana zaStite od poZara za pravne osobe (I i
II kategorija).
3.4 Op6inske odluke i planovi ZOP'aprema Zakonu o ZOP-a
predstavnidko tijelo Grada Zagreba, gradova, kotara i opcina
donosepi* iuftit" od poZara na temelju procjene ugroienosti od
poZara, prema prethodnopribavljenom mi5Uenju MUP-a .predstavniika
tijela koordiniraju aKivnosti oko izrade procjene i planova, zatim
donosi opce aktet
-
*Ustrojstvomotrenja,javljanjaiuzbunjivanjaoopasnostimaodpoaara'*
ustrojstvo i nadin obavljanja.unutarnje kontrole glede- provedbe
mjera 7OP-a te ovlasti i-
Juin6,sti O:efatnif
-
3.8 Osnivanje vatrcgasnih postrojbiosnivanje vatrogasnih
postrojbi regulirano je.Zakonom o zaStiti od poZara (ilanak
26),odredbom koja kaZe: il6;;4"6;"n19 u g1a5en;u poZara, spaSavanja
osoba i imovine ugroZenepoZarom i eksptozijom, ptrt;;j; i"n1if5"
ioto|i u nezgodama i.opasnim situac'tjama, provedbiFlu"nliuni6
r:"rizo'P:;l;;"Uinju Orubin djelatnostiuwrdenih planovima ZOP-a
osnivaju se ,vatrogasne poit@Ue i udruge dobrovoljnih
vatrogasaca'
3.glzradaprosudbeugroienostiodpoZaraieksplozijaSadriaj, nadin
izrade i nadin primjene metoda kod izrade procjene ugroZenosti od
poZara itehnoloike e6plozije ,wtO"n je Fravilnikom o izradi
procjene ugroZenosti od poZara ieksplozija, a procjenu ulioi"nl,tti
duZni su na temelju odredbi zakona o ZOP-a izraditi pravneoso'Ue
tiategorizirane u f i II kategoriju te gradovi i opcine'Osnovni
elementi procjene ugroienosti su:
1) postojece stanje (za pravnu osobu: broj uposlenika, povr3ina
gradevina, nazivigradevina, tehnologija),
2) Brojdana analiza poZarne ugroZenosti,3) Struino miSuenje o
postojecem gtgnju, ustroju sluzbe zoP-a te profesionalnih i
dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi,4) Prijedlog mjera,5)
ZakUuiaK6) Grafidki i brojdani Prilozi.
procjenu ugroienosti izraduje grupa strudnjaka od najmanje
troje.djelatnika od kojih najmanjedvoje mora imativss Linidr.6-
ir:*r r.urtidite struke. Grupu radivoditeU sa strutnim ispitom
i;;ig"diilr;Onog isLuspa na"posf6yimaTOP-a.Ostali u sastavu grupe
moraju imati najmanjedvije godine radnog isr
-
Evidencije su duZnivoditi pravne ifiziike osobe, te strudne
sluZbe, koje su vlasnici odnosnokorisnici gradevina, gradevinskih
dijelova i prostora'EvidencUe se vode u obliku knjiga sa stranicama
oznadenim brojevima, a saddaj pojedinih;;;;;il; r":" *
orzr"'iliii;t"*"i i"irt" osobe obraden je detaljno u
pripadaju6impr.uitni.itu,-odnosno treba biti propisan u op6im
aKima'
Pozornost treba posebice obratiti na vodenje slSedecih
evidencija:- o nastavi i osposobljavanju zaposlenika za ZOP-a
'
-oodrZavanjuvatrogasnihaparata(redovno,periodidnoikontrolno),- o
ispitivanju stabilnih sustava za dojavu i gaienje poiara'- o
ispitivanju funkcionalnosti sustava za uwrttivanje prisutnosti
zapaljivih plinova i para'
- o ispitivanju plinskih instalacija, plinskih troSila te
plinskih kotlovnica'- o ispitivanju elektriine mreZe i potroSada,
te panic rasvjete i rasvjete za nuldu,- o ii56enju i odrZavanju
dimovodnih kanala,- o isPitivanju gromobrana'- o di5denju
klimatizacijskih i ventilacijskih kanala,- o inspekcijskom nadzoru
(internom),- o provedenim sankcijama (internim),- o izdanim
odobrenjima za obavljanje poslova zavarivanja i srodnih poslova,- o
vrsti, broju i stanju vatrogasne tehnike'
u pravnoj osobi ili strudnoj sluzbi oclgovorna osoba za
provoctenje mjera zoP-a vodi propisanuffi;;;Ui ir poOr"i:u
ZO-p-u.iio' o iregledu, ispitivanju, seruisiranju uredaja, opreme
i;;;;ir;;t; biSen:I, poiu*, o proubde-nom osposobljavanju za ZOP-a
i eksplozija, olnspe[cUsf
-
- ukljueivanje komunalnih poduzeca u akcije gaSenja,-
ukljudivanje sluzbi za pruzanje prve medicinske pomodi u akciju
gaSenja poaara,- ukljutivanje sluZbi ili poduzeca te odgovornih
osoba za opskbu hranom ivodom u akc'tji
ga5enja Polara,- nadin zamjene vatrogasnih postrojbi novim
postrojbama na gasenju poaara,- naiin ukljuEivanja HV u gaSenje
polara,- sludajeve kada se i koji se op6inski igradski Eelnici
upoznaju sa nastalim pozarom,
- sluiajeve kada se u akciju gaSenja pozivaju odnosno ukljuiuju
vatrogasne postrojbeiaran podruija oPcina igradova,
- natin i sluiajeve uporabe opreme ivozila posebne namjene u
gaSenju poZara ilispa5avanju osoba,
- nazive gradevina i oWorenog prostora na kojima se moZe
odekivati poZar ve6ih razmjera'- nazive gradevina u kojima su
sadrzane radioaKivne, ekplozivne, otrovne i druge opasne
Wari,- popis osoba odgovornih za provedbu planova pravnih osoba
raarstanih u I i II
kaiegorfiu ugroZenosti od Poiara,- sastavni dio ovog plana su i
planovi aoP-a pravnih osoba koje su razvrstane u prvu i
drugu kategoriju ugroZenosti od poZara'
3.14 Saddaj planova zaitite od pozara u pravnoj osobi ili
struEnoj sluibiplana ZOp-a donose pravne osobe raarrstane u I i II
kategoriju ugroZenosti od poZara natemelju izradene procjene
ugroZenosti.plan se sastoji od grafiikog itekstualnog dijela.
Grafidki dio sadrzi:
- oznaku glavnog pristupa za vatrogasna vozila,
- oznaku gradevine ili postrojenja,- oznake katova,- tlocft
prizemlja i raspored prostor'rja s naznadenim namjenama'- oznaku
protupoZarnih pregradnih zidova,- oznake oWora u stupovima
izidovima,- oznake PristuPa,- oznake stubiSnih prostora sa mjerom
silazenja i pristupa katovima,- oznake putova za intervenciju i
putova za spaiavanje'- oznake mjesta za prolaz dima i topline,-
oznake stabilnih ili pokretnih uredaja za gaSenje sa podacima o
vrsti, kolidini sredswa za
gaSenje i poloZaju stabilnih instalacija za gaSenje,- podatke o
vrsti i kolidini zapaljivih tekudina i plinova te otrwnih,
radioaKivnih i
lksplozivnih Vari, foOaci iroiaju biti upotpunjeni upozorenjima
glede sredstava zaga5enje koja se ne smiju upotrebljavati,
-prikazmjestazauzimanjevodezagaSenje,teprikazmjestazaprekiddovodaenergenata
u gradevinu ili postrojenje'
osim navedenog pregledni dio plana mora saddavati i nacft
gradevine ili postrojenja s .oznakama gradevine,'b=roiu [it6*,
prolaza, nacrt granitnih ilusjednih ulica gradevina i
njihovenamjene te oznake vanjskih i ulidnih hidranata'
Tekstualni dio Plana sadrZi:- naziv mjesta, te naiin primanja
dojave o poiaru,- obaveze u postupanju, zapovijedanju i ovlasti
sudionika u primanju obavijesti o pozaru i
claUnjem ustroju akcije gaienja,
-
- nadin ukljudivanja sluZbe za pruZanje prve medicinske pomo6i'-
brojdano stanje vlastitih postrojbi za gasenje pozgra te.cjelokupan
ustroj gasenja kada
su u akciju gus"njiukUulene uin:sfi prof6si6nalne i dobrovoljne
vatrogasne postrojbe,- nadine pozivanja i ukljuiivanja distributera
energenata u interuenciju,- nazive gradevina ili postrojenja na
kojima se poiar gasijl nazodnosti odgovorne ili
strudne osobe utoj graOeviniznog specifidnosti tehnolo5kog
postupka,-nazivegradevineilipostrojenjaukojimasenalazeialoriradioaktivnogidrugogopasnog
i otrovnog materiifi iWaii te postupci koji se poduzimaju u
sludaju po1ara,- nazive radnih mjesta i lokac'rje na kojima su
smjeSteni kljutevi od prostora ili prostorija uk;fi; se nalaze
mjesta za prekid dovoda energenata u gradevinu,- razraden radio i
telefonski sustav za povezivanje wih sudionika koji sudjeluju u
gaSenju
poZara.
3.15 Prava i obaveze djelatnika odgovornih za poslove ZoP-a u
pravnim osobamaili struEnim sluibama
Prava i obaveze su:- odgovornost za provedbu mjera ZOP-a ,-
odrzavanje u ispravnom stanju i svrsishodnost upotrebe opreme i
sredstava za ga5enje
plara,- upoznavanje djelatnika sa opasnostima od poiara na
njihovim radnim mjestima,- polaganje strudnog ispita u roku godinu
dana od dana zasnivanja rqlnog odnosa ili
rasporeda nu ruO"i .ifito osoOJoOgovorne za provedbu mjera
zaitite od poZara,- prava se obiino reguliraju aKom pravne osobe u
kojoj je zaposlena odgovorna osoba za
ZOP-a.
3.16 Planiranje i poboljSanje u provodeniu mjera ZOP'aPlaniranje
i poboljSanje u provodenju mjera ZoP-a regulirano je zakonom i
podzakonskimaKima D podrudja ZOP-a idrugih zakona'Unaprjedenj
ezoP-ane moiemo temeljiti samo na iskustvu i sludajnim saznanjima,
nego je;;#Gil;i smiSUeno uniprjeaivati ZoP-a , koristeci pritom
raspoloiiva znanstvenadostignu6a i primjenu i"f.'rif.E,'ito je
svakim danom we izraZenije naglaieno naglim razvojemwih ljudskih
ajentnosti, 5to je ooveto do swaranja sve viSe opasnosti za
nastanak poiara imogu6nosti njegova tWuiuniu. iotrgUng je svakim
danom sve vi5e se usavrSavati i pratiti6;idd;;Jisiu6a i primUeniti
ih (uredaji, oprema, sredstva)'
3.17 Rasprave i prijedlozi za pobolj5anje svekolikog stanja u
podrufiu ZoP-apotreba da se prate tehnidka dostignu6a sa aspeKa
ZOP-a name6e potrebu rasprave.o ,.svrsishodnosti, s obzirom na
primjenu, namienu, namede se potreba za davanjem prijedloga
zapoboUSanje stanja u ZOP-u.
3.18 Obaveze pravnih osoba ili struEnih sluibi u ga5eniu
poiara
- donoSenje planova lOP-a (I i II kategorija),- izradaprocjene
ugroZenosti (temelji za plan),- organiziranje sluZbe 7OP-a,
vatrogasne postrojbe'- kontinuirano pra6enje stanja ZOP-a
(organiziranost, materijalno teh' sredstva"')'- uskladivati stanje
sa novonastalim uvjetima,- pratiti propise iz podrudja ZOP-a '
-
4. SUSTAVIZADOJAVU I GASENJE POZARA
4.lPrcianodnjauretlaja'opremeisredstavazadojavuigaSenjepoiaraRaaroj
industrijske proizvodnje u danaSnje doba donosi sa sobom sve brZi
raaroj tehnoloikihproces koji se odvijaju upotrebom lrzifr i
OroOuf.ivnln strojeva, koji nam donosi we veci broinovih, u vecini
gorivih,-eullifotupaljivih Wari. Takav ekspanzionistidki razvoj
tehnoloSkih;;;# i Jroorir
-
sredswa za gaSenje poiara su wari koje pojedinadno ili u
kombinaciji apliciraju na pozar radinjegovog gaSenja.
4.3Ispiuvanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava za dojavu i
gaienjepoZara
odrzavanje sustava za dojavu i gaSenje pozara duznost je
vlasnika odnosno korisnika sustava, aprouoair6 rukladno tehni6kim
n-ormama i uputama proiarodada, na takav nadin da buduneprekidno u
ispravnom stanju. Ispravnost.sustava se mora ispitati na propisan
nadin u .odredenim vremenskim razmicimi. Oni ovise o vrsti sustava
odnosno uredaja i odredeni suZakonom o ZOp-ai praviNilom o izboru i
odriavanju vatrogasnih gparata. Propisani rokovi ukojima se
provjerava iipiavnost sustava ili uretlaja mogu bili i.kradiovisno
o uputi proizvodadaili odluci vlasnika zoog ;;ieOnih uvjeta u
kojima'se uredaji nalaze' Zakonska ja obaveza vlasnikaili korisnika
sustava ru lo:u* igiSlnje plara da iarde ispitivanje
funkcionalnosti wih sustavanajmanje jedanPut godi5nje'Ispitivanje
sustava za dojavu i gasenje pozara duelimo na pruo i periodidno
ispitivanje'prvo ispitivanje je provjera ispravnosti koja pe
obavlja prije tehnidkog pregleda novoizgradenogobjeKa, odnosno
poslije iarr6ene rekonstrukcije sustava'Periodiino ispitivanje je
provjera ispravnosti sustava koje se obavlja periodidno u
propisanimvremenskim razmacima, poslije pruog
ispitivanja'Pravilnikom o uvjetima za ispitivanje funkcionalnosti
opreme i sustava za dojavu i gaSenjepo2arapropisuju r" t"nnlfli,
kadrovski i materijalni uvjeti za ispitivanje stabilnih i
polustabilnihsustava za dojavu prisuinoii iipaliivih plinova-i para
koje moraju ispuniti qravne osobe koje;;;1ffi" postvb, f.io i opr.g
ijpitivinja, naiin ispitivanja opreme i uredaja i elemenata
tihirrtuiri, te program i nadin botaganja ispita za obavljanje tih
poslova.
4.4 Ovla5tenja za ispitivanie ispravnosti i funkcionalnosti
sustava za dojavu igaienje Poiara
Ovla$tenja za ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava
za dojavu i gaSenje poiara'. na;.htjt pruun" bsoUe, itOaie MUP-a
ako.su ispunjeni-uvjeti propisani Pravilnikom o wjetima
zaoUuuf:u'i:" ispitivanja sustava za dojavu i gaienje
polara'ovla5tenje se moZe ishoditi za ispitivanje vlastitih
sustava, sustava koje je podnositelj zahtjevakao pravna osoou
ru.'pioi-*. iri uotu.oig, odnosno za ispitivanje.sustava kod trecih
osoba(pravnih). pravne
"dJ 6J" ilo0""*rusiun:e za ispitivinje vlastitih sustava na mogu
obavljati
prva ispitivanju ,rrtuuu j"ififa,,3 ispitivania mogu obaviti
samo pravne osobe koje su ishodileovla$tenje za ispitivanjeit*it
pravnim osobaml, a nisu proiarele, niti ugradile konkretnisustav.Da
bi dobio ovlaStenje za ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti
sustava za dojavu i gaSenjepoZtru podnositelj zihtjeva mora
ispuniti odredene uvjete:
- mora biti Pravna osoba,- u stalnom radnom odnosu mora imati
najmanje 4 djelatnika, od kojih najmanje dvoje
mora imatiVSSlVlf, efef
-
vodenom parom) s mogu6nos6u samostalnog djelovanja ili zajedno
sa sustavom za dojavupo?ara.Sustav za dojavu prisutnosti zapaljivih
plinova i para je skup elemenata funkcionalno povezanih
inepienosivifr(mjerna dil;; iiJJiSnia jedinica, signafizacija,
alarmi, pisadi i sl. ) za otkrivanje idojavu zaPaljMih Plinova i
Para.ovisno o vrsti dobara koje se Stite i razliditih klasa pozara
koji mogu nastati i za gaienje i zaJojavu se primjenjuju tJititi
sustavi (stabilni),. ? m.T,' b':i,tyt-!1Ylta automatskim radom
iiuiiaui Uei autlm-atikog rada (unutarnja ivanjska hidrantska
mreZa)'Sustav vatrodojave sluZi za pravodobno otkivanje poZarl i
prosljedivanje informacije onastanLu W?a;ado mjesta odakle se
zapodinje akcija gaienja'
4.6 Projektiranje sustava za dojavu i gaSenje poiaraSustav za
dojavu i gaienje poiara projeKira se na uwrdene poiarne opasnosti
objeKa kojitreba Stititi, zatim se ni iemef:u poZatl1e opasnosti
utvrdi povrSina na koju treba djelovati ivrijeme rada sustava.
- kod sustava za gaSenje odreduje se volumni protok medija za
ga$enje i minimalni tlak nanajnePovoljnijoj mlaznici,
- kod sustava za dojavu odreduje se napajanje energijom, nadin
automatskog pozivanjaiaposlenika odgovornih za provodenje akcije
ga5enja'
projeKna dokumentacua koja odreduje karaKeristike sustava za
dojavu i gaSenjepoZara. vezanaj;;;;;j;1"nri!." Ji,rr"i".iii1e, ij.
izdavanje sradevinske doarole u dijelu zaitite od poZaraii1ojJm
suO:eluje NUp-aliOiuuniem posebnih uvjeta 9.radenry iz djelokuga
.1OP-a, suglasnostina giavni pOeK te sudjelovaniem u iehnidkom
pregledu gradevine (sustava)'odobrena projeKna dokumentacua (glavni
projekt) je dakle dokumentacija na koju ie-izdanaiuglisnost'Oa su u
nioi pieOviOene fropisane iii posebnim uvjetima traZene mjere
ZOP-a'
4.7 Vrs,te stabilnih uretlaia za gaSenie poiara vodom,
raspr5enom vodom'pj.norn, prahom, COz i hllonom i njihove glavne
osobine
4,7.1 Sprinkler uredaji - stabilni uredaji za gaSenje poZara
vodom'To su stabilni automatski uredaji za dojavu i gaSenje poiara,
a.sastoje se od sistem-a-pofimnifr i naazemnitr iiievi
pioiektiranin i izradenih prema tehnidkim propisima ZOP-azajedno sa
instalacijaruiiO.rbni'nu vode (pumpe, rezervoari, bazeni,
hidrantske mreZe i sl' )'Sprinkler sistem je dio iznad zemlje
posebno oblikovanih i hidrauliiki projeKiranih c'tjeM sa
sp?inKe, mlaznicima u nekom prostoru ili na nekom objektu.Uredaj
se aftivira porastom temperature do odredenih vrijednosti na
mjestima gdje se nalazeipri.f.i"i rfiznice'koje se pri
toitemperaturioWaraju (topivitermoelement) i izbacuju vodu
naStideni objekt ili zonu.Vrste sprinkler sistema dijelimo prema
konstrukcijskoj izvedbi i nadinu rada na:Mokri, suhi, suhi b1-2o
djelujudi, kombinirani sistemi i sprinkler sistemi s
predalarmom'Projektirajusepremasvjetskipriznatimpropisimaistandardima.
4.7.2Yaniska i unutarnja hidrantska mreiaTo su stabilni uredaji
za gaSenje poZara vodom (neautomatski) kojim se koriste
osposobljenigasitelji i sludajno zateieni gasitelji'Iaredba ovakvih
sustava propisana je PMVILNIKOM O HIDMNTSKOJ MREZI ZA
GASENJEPOZARA
vanjska hidrantska mrcia ima oblik prstena oko Stiienog
objekta.
-
Mora se voditi raduna o broju hidranata i njihovoj udaljenosti
od Stidenog objekta'Na cjevovod vanjske hidrantske mreZe za gaSenje
poZap postavljaju se u pravilu nadzemnihidrinti, a samo iznimno u
opravdanim sludajevima podzemni hidranti.Udaljenost bilo koje
vanjske toike gradevine ili neke toike Sti6enog prostora i
najbliieg hidrantane smije biti veca od 80 m, niti manja od 5 m.U
vanjskoj hidrantskoj mreii zaga5enje poiara statiiki tlak ne smije
biti veci od 1'2 MPa (12bara).Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg
nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantskeiiA" iuga5enje
poiara ne smSe-biti manji od 0,25 MPa (2,5 bara) , kod propisanog
protokavode.Oprema se nalazi u hidrantskim ormarifima, a dine je
mlaznice, cijevi i spojnice'
Unutarnja hidrantska mreiaSluZi za intervencije gaSenja poZara
unutar objeKa. Na cjevovod se ugraduju hidrantski ormaridis
potrebnom opremom za gaienje (cijev, mlaznica).Broj hidranata se
odreduje na osnovu poZarnog opterecenja,liilo.lo poZarno
opter5enjgmoiaiu se Stititi sa dva mlaza vode da se prekri3e sav
unutarnji Sti6eni prostor, pri demu jeduljina kompaKnog mlaza 5 m ,
a standardna duljina cijevi 15 m, promjer cijevi I 52
mm,pritiguiat< na ormaiu tip C. Minimalan tlak ne smije biti
manji od 2,5 bara.Suha hidrantska mreZa sluZi za 5ti6enje visokih
objekata igdje postoji opasnost od smzavanja.Zaitita poiarnog
seKora koji obuhvada dva iliviSe katova mora se iaresti na takav
nadin da sewaki kat Stiti s najmanje jednim zasebnim hidrantom.
4.7.3 Drencher urcdajiTo su stabilni uredaji za ga5enje pohra
raspr5enom vodom, a sluie za gaSenje poZara koji seb17o iire u
prostorima i nl obilKima. Mogu se koristiti i za preventivnu ZOP-a
hladenjemprostora. VbOa je rasprSena u sitne kapljiie koje
odredenom bainom, intenzitetom i oblikompod tlakom izlazeiz
specijalno konstruiranih mlaznica.Kategorije stupnja
rasprSenostivode su: gruba dispezija, srednja disperzija ivelika
dispezijakapljica vode te vodena magla.Koriste se za gaSenje poZara
zapaljivih tekuiina i plinova, eleKroenergetskih objekata Skanali
zakablove, trafo, generatori, motori, sklopke i sl. ) i razlidite
krute tvari.Za razlikuod sprinkler mlaznica drencher mlaznice su
uvijek oWorene i u sludaju poZara gasewe mlaznice koje su spojene
na zajedniiki ventil, pri demu se javlja mogu6nost sekundarnihSteta
zbog velike kolidine vode.
4,7.4Ureilaji za ga5enje vodenom parcmstabilni uredaji za
ga$enje vodenom parom se danas vrlo rijetko koriste. Koriste se
samo uobje6ima tcoji imaju staine (velike) koliiine vodene
pare-(energane, kotlovnicei sl..).-GaSenjeuoi"nor paiom je na
princibu uguSivania, g. onemogucavaljg pristupa zraka (kisika) na
mjestupo1ara.Vodena fara moZe biti zaii6ena i pregriiana pod
visokim tlakom. Za efikasno ga5enjefoZara potrebno je u kratkom
vremenu 40olo volumena objekta ispunitivodenom parom.Vod"na'pur. na
otvorenom prostoru kondenzira i gubi mo6 gfSenja, Opasna je za
osoblje kojeUoiavi u'stieenom prostoru, pa prUe podetka rada
uredaja treba nuZno iarrSiti evakuaciju.
4.7.5 Stabilni urertaji za ga5enje poZara pjenom (zraEna
piena)Uredaji poput sprinklera, drenchera i ostalih mogu biti
iaredeni sa injeKorom pjene i sluZiti zag.G.i.'p"Ziia?na:ee5i'e
zapaljivih tekudina). tlklasidan sprinkle-r sustav dodan je
spremnikloni"iri,irunog ij"nitu i uredaj ia proporcionalno
mijeSanje pjenila i vode, kako bi se postiglaZe$ena konceitiicSa
pjene. Princip rada je isti kao i kod navedenih sustava'
-
4.7.6 Stabilni uretlaji za gaSenje poiara prahomSluie za gaSenje
poiara zapaljivih tekuiina,.plinova i el. Uredaja i opreme (poiari
nai"ioOronrira, ind. objektima,iafinerijama, benzinskim postajama i
sl. ).Gase pozare u ogradenim prostorima postizanjem odredene
koncentracije s tim da moraju bitiisklju8eni ventilac'rjski uredaji
i zatvoreni prozori i vrata'sustavi su obidno projektirani
automatski, a prikljuieni lu.T.q9c.e sa pogonskim plinom (dusikili
COt. plin utazi u rpr"rni[ t piif1ot, +lyf:u gi pod tlak
i.istiskuje kroz cjevovod na razdjelneventile. Vatrodojavn.
."niiulu ,iwura rizdlelni vintil prostorUe u kojoi je nastao poZar
iusmjeiu:e tok praha na mlaznice pomocu kojih se gasi poZar'
4.7.7 S|aibilni urettaji za gaSenje poiara ugliiinim dioksidom -
cozDanas se puno koriste za gasenje poZara u suvremenim tehnoloSkim
procesima i energetskim
"uj"r.iir.iu g"r" g, cl a"[tase'p2ara.