INTELIGENCIJA
INTELIGENCIJA
1. Inteligencija pojam, definicije i pristupi.Gledajui sa jedne
strane, svi znaju ta znai inteligencija, svako ima odreenu
implicitnu teoriju o tome ta ona predstavlja. Gledajui sa druge
strane, iako je prolo dosta godina od kako se u nauku uveo pojam
inteligencije, niko jo ne moe da odredi njenu tanu definiciju.
Boring (1923) "ono to testovi inteligencije mere"
Modai najpoznatijadefinicijaintel.
Ovudefinicijunetrebashvatitikaokrajrazumevanjakonceptaiq,
vekaopoetakzaraspravu o tome tasveonamoe da predstavlja, s
obziromnaraznovrsnostsamihtestovaiq. A potonidandanas ne
znamotatestovizapravo mere, ne moemoznatinita je tanoiq. Drugi
problem koji se javljapridefinisanjukonceptaiq,
jestetotestovimeusobno ne koreliraju u potpunosti
Journal of Educational Psychology "Intelligence and its
measurement, 1921. Pokuano je da se definie ta je to iq na osnovu
tadanjih istraivanja. Inteligencija je opisana kao sloen koncept i
to pomoupobrajanja aspekata kognicije, sposobnosti apstraktnog
miljenja, preko kapaciteta uenja, do sposobnosti adaptacije.
Sternberg &Detterman (1986) 65 godina kasnije pokuali su da
utvrde kako se sada definie iq preklapanje r=.50 prolih i novih
koncepata inteligencije: adaptacija na sredinu, reavanje problema,
donoenje odluka, rezonovanje. Ostala su slina nereena pitanja:
jedna ili vie iq? koliko iroko treba shvatiti iq- da li pored
kognicija treba ukljuiti i motivaciju i linost kao nekognitivne
aspekte ponaanja?
Ipak utvrene su i razlike: Uvodi se pojam Metakognicija-znanje o
kognicijama i njihova kontrola. Ispust ovog pojma i egzekutivnih
funkcija 1921. Mogue d je nastao usled raunskog pristupa iq i
koeficijenta iq. Pridaje se vea uloga znanju i interakciji izmeu
znanja i mentalnih procesa
Naglaava se kontekst i kultura u novijim def.Od poetka pokuaja
def iq, traga se za opisima inteligentnog ponaanja, dakle ta osoba
treba da poseduje da bi se msatrala inteligentnom, meutim ne mogu
se nai tana ponaanja koja e iskljuivo znaiti da je osoba
inteligentna. Drugi nain definisanja jeste preko prototipa
inteligentne osobe, ali poto se intel ponaanje moe manifestovati na
razliite naine-njega je gotovo nemogue utvrditi.
metafore ekspertskih koncepcija:
Sternberg (2000)
MetaforaPredstavnikBazina jedinica (koncept)Problem
(komparativna prednost)
1.geografskaSpearmanfaktor specifikacija strukture
Faktor kao jedinica povezan je sa individualnim razlikama,
kreira se mapa uma, operacionalizacija kroz mentalne
testove2.raunarskaHuntinformaciono procesiranjespecifikacija
procesa i strategija
Ukljuivanje kognitivnih procesa, meri se RT, prednost uvoenje
preciznog merenja aparatima, mana nedovoljno ukljuivanje strukture
kao osnove indiv razlika
3.biolokaLurianeuralno procesiranje povezivanje (mentalnog) sa
neuralnim osnovama
Ovo predstavlja potencijalan nain merenja intel slobodnog od
kulture
4.epistemolokaPiagetshemaintelektualni razvoj
Problem je to su istraivanja mahom na deci do 12. God, to je
mnogo pre nego to se dosee intelektualna zrelost
5.sociolokaVygotskyinternalizacijarazlikovanje kapaciteta i
aktualne sposobnosti
Daje se znaaj internalizaciji (posmatranje ponaanja i zatim
usvajanje relevantnih aspekata situacije), istie znaaj
medijatora-roditelja za razvoj, zonu narednog razvoja-iq promenljiv
pod uticajem uenja i kulture
6.antropolokaBerryinterakcija individue i kulturedetekcija uloge
kulture u inteligentnom ponaanju
Kulturna relativizacija-u kojoj meri pojam inteligentno ponaanje
varira u zavisnosti od kulture7.sistemskaSternberginterakcija
elemenata sistemaintegracija razliitih nivoa analize
Inteligencija je kompleksan sistem koji se sastoji od mnogo
nivoa (geografski, raunarski...) to komplikuje istraivanje.
Prednost sistemskog pristupa jeste irina sposobnosti koje mogu biti
ukljuene u definisanje kroz razliite teorije. Nedostatak je to
naunici vie tee da idu u irinu nego u dubinu problema
Pauel-pokuaj da se u koncept ukljui i interakcija kognicija i
linosti
Prva 3 ine hardver koncepta.2. Istorijat merenja
sposobnosti.
Galton prvi pokuao da meri IQ-antropoloka merenja
merenje individualnih razlika u obimu glave, osoba pametnija ako
su joj pragovi ula nii jer raspolae veim brojem informacija merenje
jednostavnih (psihikih?) procesa- Rt i zadaci perceptivne
diskriminacije o sposobnost oseta Doprinos jer je primenio
statistiku u istraivanju untel, formulisao nativistiko
shvatanje-visoke sposobnosti su determinisane iskljuivo nasleem
(Nasledni genij), otkrio pojavu regresija prema proseku-ekstremna
vrednost u jednoj generaciji pomera se prema proseku u drugoj
Cattell, J.M. pokret mentalnog testiranja (testovi iz Vuntove
laboratorije) neki testovi: DP bola, taktilna diskriminacija, RT na
auditivne stimuluse, pritisak dinamometra...
Prvi uveo pojam mentalni test, pokuaj integracije psihometrije i
kognitivnih procesa Istraivanja pokazala da nema korelacije izmeu
uspeha na testovima i akademskog postignua, kao i da nema znaajnih
interkorelacija meu testovima
Binet, A. prvi pravi test inteligencije za potrebe selekcije
dece pri polasku u kolu-postignue izraava preko mnetalnog
uzrastaZakljuio je da se mentalne funkcije ne mog precizno meriti
ali a se ljudi u pogledu njih neuporedivo vie razlikuju pa bi i
grublja merenja bila od vee praktine vrednosti
neki zadaci: definisanje pojmova, ponavljanje reenice, vizuelna
diskriminacija, precrtavanje...
Bine-Simonova skala-zasnovana j na zadacima praktinog i
svakodnevnog znanja Zadaci su razvrstani po uzrastima na osnovu
iskustvenih podataka o tome koje vrste problemskih situacija
proseno dete odreenog uzrasta moe da rei
Ipak u Bineovim radovima se malo govori o razvoju inteligencije,
on uporeuje intel dece i odrslih preko odlika intel: svojstveno za
deije miljenje: nepostojana direkcija, neuoavanje razlika izmeu
bitnog i nebitnog, povrna i ograniena inventivnost..
Terman uinio prvu reviziju skale-omoguio 1. Normiranje testova
za ameriku decu Stanford-Bine
Uveo je IQ: mentalni u. /kalendarski u X 100
Industrija testova se tako seli u SAD
I svetski rat (timski rad regrutovanih psihologa)-alfa i beta t
za potrebe vojske grupni testovi, neverbalni testovi
Weksler prvi kritikovao-IQ je smao psihometrisjki skor, a ne
pokazatelj nepromenljive intel
Devijacioni umni kolinik- relativni poloaj pojedinca u odnosu na
proseno postignue njegove uzrasne grupe
WB, WAIS, WISC...
kompilacija armijskih testova, praktine prednosti (kratko traje,
vie subtestova, verbalni i praktini deo) U to vreme nastali
sutestovi za procenu g-faktora (Progresivne Matrice, domino
testovi, PMB, D48)
uticaj spirmanovog modela inteligencije
Nastaju i testovi (i baterije) za procenu razliitih
sposobnosti
uticaj terstonovog modela inteligencije
Cattellovi testovi od neverbalnih testova se dolazi do testova
slobodnih od kulture
savremeni testovi i baterije:
testovi sa istorijskom empirijskom tradicijom-Weksler
modifikacija baterija u skladu sa C-H-C modelom (Catell-Horn-Cerol)
testovi iz drugih teorijskih perspektiva (Garner- status testova
nije naroit, ali su korisni za istraivanja, Cognitive assesment
vezan za PAS-Lurijin model3. Pristupi interpretaciji testovnih
rezultata.
KVANTIFIKACIJA OPTEG NIVOA: PRVI TALAS IQ mera i pripadajue
klasifikacije
Pre poetka 20. veka na identifikaciju mentalnih sposobnosti se
gledalo kao na isto medicinski problem, renik je ukljuivao
medicinsko-pravne izraze: idiot, imbecil, moron.. Meutim, poetkom
20. veka praktiari u oblasti psihologije i obrazovanja oseaju
uticaj Alfreda Binea. Bineove studije mentalnih osobina dece za
polazak u kolu doveli su do prvog, i zaista uspenog metoda za
klasifikaciju osoba na osnovu kognitivnih sposobnosti. Uporedo sa
ovim studijama Katel razvija 50 mentalnih testova za klasifikaciju
studenata. Sve ove studije imale su za cilj da identifikuju opti
nivo inteligencije.
Procedure za standardizaciju uvedene su sa idejom da bi mere
vezane za individuu bile informativnije kada bi se uporeivale sa
merama druge osobe, iste uzrasne grupe na istom testu, pod istim
uslovima. Bine-mentalni uzrast, Terman-kolinik inteligencije.
Veksler je uveo devijacioni umni kolinik i podelu u kojoj je
svaki klasifikacioni nivo zasnovan na opsegu skorova koji su na
odreenoj distanci od aritmetike sredine. Raunanje skorova na testu
inteligencije je bio uobiajen nain opisivanja kognitivnih
sposobnosti osobe i to je jedan od prvih koraka u procesu
interpretacije. Koriste se klasifikacione eme testova i
interpretira se opti skor koji predstavlja najrobustniju meru
sposobnosti.
KLINIKA ANALIZA PROFILA:DRUGI TALAS dominantno u kontekstu
Wechslerovih skala; interakcija inteligencija linost
Rapaport i njegovi saradnici zalagali su se za interpretaciju
subtestnih skorova koji su bili inovacija u Wechsler-Bellevue skali
da bi postigli bolje razumevanje kognitivnih vetina osobe. Oni su
takoe proirili interpretaciju testova inteligencije na
psihijatrijske dijagnoze. U njihovim radovima pretpostavlja se da
bi obrasci povienja i snienja subtestnih skorova mogli koristiti u
dijagnostike i psihoterapijske svrhe.
Sistem Rapaporta i saradnika imao je pet velikih postavki. 1.
interpretacija ajtemskih odgovora. 2. poreenja subjektovog odgovora
unutar subtestova. 3. unutarsbujektna poreenja subtestnih skorova.
4. dobijanje dijagnostike informacije iz poreenja verbalne i
manipulativne skale. 5. poreenja nalaza sa testa inteligencije sa
drugim nalazima.
Veksler se takoe zalagao za metod interpretacije analize profila
koji je favorizovao oblik u odnosu na opti nivo, a posebno je
naglaavao subtestni profil i verbalno-manipulativnu razliku.
Ipak, postojali su metodoloki problemi koje je pokuao da rei
trei talas.PSIHOMETRIJSKA ANALIZA PROFILA: TREI TALAS od provere
psihometrijskih svojstava instrumenta, preko provere i izgradnje
teorija, do primene u informativnijoj interpretaciji rezultata
ispitanika
Dostupnost kompjutera i statistikih softverskih paketa omoguili
su istraivaima 60ih i 70ih veu mogunost procene valjanosti
razliitih interpretativnih metoda i psihometrijskih osobina
popularnih skala.
Koenova prvobitna istraivanja najvie su zamerila drugom talasu
interpretacije testova nedostatak empirijske osnove za klinike
metode analize profila. istakao da bi razmatranje specifinosti
subtesta trebalo da prethodi interpretaciji skora. Ispitivanje
metrijskih osobina subtesta, po njegovom miljenju, bilo je
krucijalno, jer se doktrina svela na kliniku upotrbu Wechslerovih
skala. Implicitno u ovome lei pretpostavka da je znatan deo
varijanse testa povezan sa specifinim funkcijama.
Kliniarmoeizvestidijagnostikiilidrugizakljuak,
zasnovannasubtestovimapouzdanosti 0.80, siguran u interpretaciju.
Meutim, Koenupozorava da ovajkoeficijentmoebitiiluzoran,
zatotokliniarevainterpretacijapretpostavlja da subtest
merisposobnostkoja je iskljuivomerenatimsubtestomizbaterije. Koen
je naosnovuanaliza WISC-a zakljuio da
zagovorniciklinikogobrazloenjanemogunaipodrku u
faktorsko-analitikimstudijamaWechslerovihskala.
Daljidokaziuticajapsihometrijenainterpretacijutestovainteligencije
i problemapovezanihsaanalizomprofilamogu se nai u
uticajnojKofmanovojknjiziIntelligent Testing with the
WISC-R.Obezbedio je logikidopadljivu i
sistematinumetoduzainterpretaciju WISC-Ra
Madasutakveinterpretativnemetodeostaleklinike, u smislu da
interpretacijarezultataprocenedeteta i
daljezavisiodnjegovogjedinstvenogprofilarezultata,
oslanjanjenapsihometriju u procesuinterpretacijestvorilo je
novestandardezapraksuprocene.
Primenatihmetodazahtevaznanjeosnovnihpsihometrijskihosobinainstrumenta,
i posledinozahtevaveupsihometrijskustrunostodkliniara.
PRIMENA TEORIJE NA TESTOVE INTELIGENCIJE: ETVRTI TALAS
usklaivanje teorije i merenja; dodatne informacije-integrativni
pristup
Kofman je meu prvima ubedljivo razmatrao injenicu da testovima
inteligencije nedostaje teorijska jasnoa i visoka validnost.
Predloio je reorganizaciju subtestova u klastere koji bi odgovarali
teorijama inteligencije, to bi omoguilo kliniaru da izvodi vie
smislenih zakljuaka. etvrti talas je posmatrao validnost testova
inteligencije kroz razvoj savremenih instrumenata zasnovanih na
teoriji, i kroz integraciju testnih rezultata sa viestrukim
izvorima informacija validacija hipoteze kao i testiranje suprotne
hipoteze.
Tokom druge polovine 20og veka, postavljeno je nekoliko teorija
o strukturi inteligencije, unapreujui preokret ka traenju teorijske
podrke za sadraj testova inteligencije. Meu najznaajnijim teorijama
bile su
-Kerolova troslojna teorija kognitivnih sposobnosti
-Horn-Katelova fluidno-kristalizovana teorija,
-Luria-Das model procesiranja informacija,
-Gardnerova multipla inteligencija,
-Sternbergova triarhina teorija inteligencije
Efekti zasnivanja testova inteligencije na spajanju teorija i
istraivanja su:1 umanjuje se znaaj obuke za konkretan test. Ako
psiholozi znaju ove teorije, koje karakteriu mnoge slinosti, moi e
sa sigurnou da interpretiraju veinu modernih testova. 2. kako
testovi inteligencije tee da mere sline sutinske konstrukte, sve
vie podseaju na serijsku proizvodnju. Odluka psihologa da koristi
odreeni test moe biti zasnovana ne na razlikama u valjanosti, ve na
razlikama u preferenciji; izbor testa inteligencije nee ukljuivati
probleme vremena za administraciju, dostupnost softvera za
skorovanje, cenu, i druga, na ugodnost orijentisana
razmatranja.
Da bi se spreili neuspesi da se integriu informacije, Kamphaus
savetuje korisnike testova inteligencije da ustanove standard za
integraciju rezultata testova inteligencije sa drugim nalazima.
(klinikih nalaza, informacija o sredini, i drugih izvora
kvantitativnih i kvalitativnih informacija). Poznavanje teorije je
bitno iznad i izvan nalaza istraivanja, budui da teorija doputa
kliniaru da bolje odradi posao konceptualizacije rezultata osobe.
Jasnija konceptualizacija detetovog kognitivnog statusa, npr,
dozvoljava kliniaru da bolje objasni detetove rezultate
roditeljima, nastavnicima, kolegama i drugim korisnicima nalaza
testa. Roditelje esto zanima etiologija detetovog postignua. esto
pitaju Da li sam ja kriv to joj nisam itao? Ili Da li je nasledio
ovaj problem? Moj otac je imao iste probleme u koli. Bez adekvatnog
teorijskog znanja, kliniari e se osetiti nespremni da odgovore na
takva pitanja.
PETI TALAS? Ipak, i pored mnogobrojnih teorija, psihometrijske
analize nisu dale dokaze o sadrinskoj validnosti. Zbog toga, razvoj
testova inteligencije i njihove interpretacije jo uvek nije okonan.
Sada se namee pitanje na koji nain e se u narednom periodu
uzorkovati ponaanje koje je reprezentativno za konstrukt
inteligencije.4. Kognitivni i neurofizioloki korelati
inteligencije.
Brojneskoranjestudijepokazalesu da
brzinasakojomljudiobavljjujednostavneperceptivne I
kognitivnezadatkejestepovezanasainteligencijommerenom u testovima.
Ljudisaveominteligencijomnatestupokazujubreuvianjeproblema,
pretragu, I reagovanjena stimulus.
inteligencija i kognicija:
istorijska shizma eksperimentalnog i korelacionog, procesa i
struktura
U brojnim istraivanjima od ispitanika je traeno dadaju miljenje
o vizuelno sve krae prikazivanim stimulusima, to je uzeto kao mera
brzine procesuranja odreenih informacija. Pokazalo se da ova brzina
korelira sa verbalnom sposobnosti. pokuaji integracije Hunt,
Sternberg, Carroll
od prostog RT, preko izbornog RT, vremena inspekcije (koja
linija je dua-zadatak se ini lak to mu daje prednost-povezan sa
spacijalnom intel, ipak kad se da isto/razliito slovo povezanost je
sa verbalnom sposobnosti, to znai da prilikom ovog zadatka ipak
angaujemo kompleksni sistem informacijskog procesiranja), do brzine
pristupa memoriji
generalno: neoekivano niske korelacije izmeu mera kogn
procesiranja i podataka o kogn sposobnostima, razlog: tehnika
priroda: uglavnom se ispituju studenti to suava intelektualni
raspon uzorka, neki zadaci su i previe jednostavni pa ne crpimo
potrebne podatke iz njih. to je kognitivni zahtev sloeniji vea je
korelacija koja se dobija istraivanjem
alternativni pristupi: odozdo ili odozgo
inteligencija i biologija:
traganje za neurofiziolokim osnovama, jo od Spearmanove
"mentalne energije
pretpostavljeni korelati: brzina provodljivosti impulsa (ruka i
aka), arborizacija kortikalnih neurona,
cerebralni glukozni metabolizam (inteligentniji su oni koji ga
manje troe dok rade), evocirani potencijali-manje inteligentni ve
varijabilnost u aktivnosti mozga zbog greaka u transmisiji
informacija-visoka korelacija s iq i vizuelnih i auditivnih
stimulusaNeki istraivai veruju da inteligencija pogotovo g direktno
zavisi od neuralne efikasnosti mozga (Vernon, Eysenk). Oni su kao
dokaz uzeli korelaciju izmeu skorova sa testa i brzine uinka. Ipak
u toku radazadatka ne utie samo neuralno procesiranje na brzinu
uinka. Tu su i: motivacija, kriterijum odgovora-tanost ili brzina,
perceptivne strategije, panja i stepen u kom smo upoznati sa
izlaganims timulusima. Postavlja se pitanje da li visoka neuralna
efikasnost ubrzava razvoj inteligencije ili inteligentniji ljudi
jednostavno nalaze naine da bre nau reenje u perceptivnim zadacima?
-problem je kako d aznamo da neuralna efikasnost jeste dobra mera
inteligencije ako ni ne znamo ta je tano ona, takoe rezultati se ne
ponavljaju uvek.
5.Sociokulturalni korelati inteligencije.
inteligencija i kolovanje:
kolski uspeh
Testovi inteligencije su prvenstveno bili namenjeni da mere
sposobnost dece da uspeju u koli-Bine. Zapravo, oni dosta dobro
predviaju kolski uinak-korelacija.50 sa ocenama. Iapk uspeh u koli
zavisi od brojnih drugih faktora, ne samo inteligencije.Da li je
uopte bitno meriti kolski uspeh-da li je on odraz inteligencije-da
jer je uspeh u koli uspeh u realnom ivotu za decu tog uzrasta duina
kolovanja;
Zbog ega neka deca ostaju u koli due i idu na fakultet, a druga
ne? 2 varijable koje se mogu meriti jo u osnovnoj koli koreliraju
sa duinom kolovanja: skorovi na testu o socijalno okruenje-razred.
Skorovi sa IQ testa i broj godina kolovanja koreliraju .55, dok
druga varijabla ima znatno niu korelaciju. Brojni su razlozi zato
deca sa boljim rezultatima na iQ testu provode vie godina kolujui
se: dobijaju bolje ocene, podsticani su od strane uitelja i
ssaradnika u nastavi, roditelja, esto idu na dodatne nastave gde
upoznaju vrnjake koji su takoe podstiui za razvoj. U sutini sistem
kolovanja ih nagrauje na nain na koji deca sa malim IQ skorom nisu
nagraena ni stimulisana. Ipak neka deca sa visokim IQ odustanu od
kole, dakle i sama linost utie na duinu kolovanja kao i motivacija
koju dete razvija. Ipak testovni skor je najbolji prediktor duine
trajanja kolovanja-edukacioni status inteligencija i profesija:
vrsta profesije (profesionalci, beli i plavi okovratnici)
-odreena zanimanja biraju inteligentniji ljudi (prava, medicina,
ekonomija). Mnogi prijemni ispiti sadre i neke od testova
inteligencije. U svakom sluaju u SAD, da bi se studirali prestini
fakulteti potrebno je 16 godina kolovanja-to samim tim znai da e u
tome istrajati oni uenici koji su postigli ivee iq skorove.
performansa na poslu
korelacije se kreu od .30-.50, iq je dobar prediktor
inteligencija i socijalni status:postoji povezanost ali jo nije
jasno zato visina prihoda
ovaj odnos je jako sloen za ispitivanje, zato to je ukljuen
veliki broj varijabli-SES roditelja. Ekonomsko stanje odruje vrstu
kole koju dete moe da pohaa. Podjednako inteligentni ljudi
razlikuju se u socijalnim primanjiama, inteligencija je samo jedan
od brojnih faktora koji utiu na prihode.
prestini poloaji (socijalna dominacija)
inteligencija i socijalni ishodi:
negativni socijalni ishodi: delinkvencija, kriminal...
povezani sa niom inteligencijom,ipak korelacije su male, do .20
povezanost je indirektna: deca koja su loija u koli, otuuju se i
poinju s delikventnim ponaanjima jer se u koli nisu oseali
prijatno, za razliku od inteligentnije decembar-inteligentniji se
ree razvode
6. Inteligencija hereditarni i enviromentalni faktori izvori
individualnih razlika: naslee+sredina
studije:
porodine; blizanake; usvojenike
generalni nalazi:
znaajna hereditarnost (.50), nizak ili nikakav efekat deljene
sredine, ta je nedeljena sredina?
dodatne komplikacije i pitanja:
interakcija genotip-sredina; konstrukcija nie-interakcija
genotip-sredina: dete stavljamo u adekvatnu sredinu gde se dodatno
razvija ako ima genetsku predispoziciju efekti treninga i
edukacijskih programa-kratkotrajni su, dugotrajni i jake efekte
imaju na socijalno depriviranoj deci opti enviromentalni faktori i
Flinov efekat zato postajemo pametniji ako se geni ne
menjajuIstraivanja o doprinosu naslea i sredine Istraivanja u
kojima se varijansa postignua na testu deli na proporciju uticaja
naslea, odn. sredine na taj nain to se jedan od faktora dri
konstantnim, a drugi se varira
Dve velike grupe istraivanja:
Istraivanja sa jednojajnim blizancima velika genetska slinost;
varira se uticaj sredine
Istraivanja sa adoptiranom decom sredinski faktor konstantan;
varira se genetska osnovaMetodoloki nedostaci studija sa identinim
blizancima i adptiranom decom I pored istog genetskog potencijala
kod identinih blizanaca ne postoji potpuna identinost u trenutku
roenja zbog kongenitalnih uticaja
Odvojeno odgajanje ne daje realnu sliku o sredinskim uticajima,
jer sredine nisu bile drastino razliite
Poetni uzorak adpotirane dece je bio selekcioniran po IQ-u
Diferencijalno osipanje porodica usvojitelja tokom vremena
Selektivni smetaj dece u domove usvojitelja
Nepouzdane mere inteligencije
Nedostatak pouzdanih informacija o biolokim roditeljima
Nemogunost separacije uticaja naslea i sredine zbog kasne
separacije od biolokih roditelja ili kasnog usvajanja
Nekontrolisanost starosti biolokih roditelja i usvojitelja
Uticaj vebe na rezultate zbog ponovljenih testiranja
deceRazliita odreenja sredine Sredinski uticaji su vrlo heterogen
skup faktora
Problemi:Kako se definie sredina?ta se sve od sredinskih uticaja
moe posmatrati? Sredinski uticaji se dele na dve komponente:
Deljena sredina sredinski uticaji koji decu ine slinom (npr.,
obrazovanje i socijalni status roditelja)
Nedeljena sredina sredinski uticaj zbog koga se javljaju razlike
meu decom (npr., razliit stav roditelja prema deci, nain na koji
pojedino dete reaguje na roditeljevo ponaanje)
U ranom detinjstvu znaajni je uticaj deljene sredine
Sa odrastanjem uticaj nedeljene sredine postaje vaniji
Sredinski mikrofaktori (porodino okruenje, kolska
sredina...)
Sredinski makrofaktori (karakteristike ireg okruenja, zajednica
u kojoj pojedinac ivi)
Flynn-efekat Analizirajui IQ skorove u razliitim populacijama
tokom 60 godina Dejms Flin (1994) uoava da se IQ skor poveava iz
generacije u generaciju
Veliina flin-efekta razliita od zemlje do zemlje i kree se od 5
do 25 IQ jedinica
Vei porast se uoava na testovima fluidne inteligencije (oko 15
jedinica ili 1 SD po generaciji)
Manji porast na testovima kristalizovane inteligencije (u
proseku 9 jedinica po generaciji)
Mogua objanjenja:
Poveava se izloenost apstraktnim problemima
U mnogim zemljama raste nivo obrazovanja opte populacije
Savremena drutva pojedincima sve vie nameu zahteve za uspenim
radom i funkcionisanjem u vremenskom ogranienju
Kvalitetnija ishrana kod sve veeg dela svetske...
Kompenzatorski programi Sistematski i planski sprovoeni programi
kognitivnog podsticanja dece koja potiu iz nepovoljnih sredinskih
okolnosti
Efekti kompenzatorskih programa na intelektualno funkcionisanje
mali i kratkotrajni (prirataj od 5 do 10 IQ jedinica gubio se ve
godinu dana nakon zavretka programa)
Znaajniji efekti postignuti u oblasti motivacije za kolovanje
(poveanje kolskog postignua, redovnost u kolovanju, pozitivan stav
prema obrazovanju, pozitivna slika o sebi i svojim
sposobnostima...)
Intenzivnije intervencije u smislu trajanja, uvremenjenosti i
irokog spektra delovanja daju vee i trajnije efekte
Zakljuak o odnosu naslea i sredine u razvoju inteligencije Danas
prevladava miljenje da se vei deo varijanse individualnih razlika
treba pripisati nasleu.
U razvijenim zemljama gde su obrazovne i socijalne pogodnosti
srazmerno dobre i dostupne itavoj populaciji, treba oekivati manji
udeo sredinskih inilaca dok je udeo tih inilaca vei u siromanim
zemljama i zemljama u razvoju.
Naslee odreuje maksimalnu gornju granicu razvoja, a da li e ona
biti dostignuta zavisi od sredinskih faktora.
7. Inteligencija grupne razlike
inteligencija i rasa/etnicitet/kultura:
(amerika) poreenja belaca, crnaca i azijata . . .
Japanci i Kinezi bolji u spacijalnim sposobnostima- mogue jer
matematika ima vano mesto u obrazovnom sistemu
individualistike i kolektivistike kulture; kulturalni
relativizam
faktori u osnovi grupnih razlika
Densenizam razliito proseno postignue pripadnika razliitih rasa
na testovima inteligencije neki nativistiki orijentisani naunici
interpretiraju kao krucijalni dokaz da su neke rase intelektualno
superiornije (Densenov lanak Koliko moemo podii kolski uspeh;
Hernstajnova knjiga Zvonolika kriva)
Veina naunika koji se bave ovom problematikom ne deli takvo
miljenje, ve smatra:
da su genetski potencijali za intelektualno funkcionisanje
podjednako raspodeljeni meu rasama
da postoje ozbiljni metodoloki problemi zbog kojih je teko
nepristrasno meriti sve varijetete intelektualnog funkcionisanja
meu rasama
Izvori i mogunosti manipulacije meurasnih istraivanja
Razlike u razvojnim okolnostima za belce i ostale rase u SAD
vekovima su bile drastino razliite
I danas postoje drastine razlike u edukacijskim, socijalnim i
zdravstvenim resursima meu pojedinim grupama; odsustvo obrazovnog
optimizma
Pristrasnost u merenju IQ-a se javlja jer testove inteligencije
konstruiu belci na belcima, ak i kad je re o neverbalnim
testovima
esto su testiranja u okviru takvih istraivanja sprovoena na
jeziku veine
Razliita postignua na testovima slobodnim od kulture mogu se
pripisati specifinom kontekstu istraivanja (istraivanje Labova,
1972)
Zakljuak o meurasnim istraivanjima Rezultati istraivanja koji
govore u prilog nepostojanja razlika
Koncept rase: moe li se danas u Americi uopte govoriti o crnoj
rasi, kada gotovo i da nema osobe koja meu svojim precima nema
belaca?
Zakljuak: genetske varijacije unutar pojedine rase vee nego
izmeu rasa
inteligencija i tip/stepen razvijenosti:
sever i jug (pr. Evropa)-pod uticajem industrijalizacije razlike
se smanjuju
selo i grad
inteligencija i pol:
kvantitativne i kvalitativne razlike; pitanje kauzaliteta
Razlike po polu: postoje meu odreenim sposobnostima, ali ne na G
nivou
RAZLIKE U VERBALNIM SPOSOBNOSTIMAAnaliza razlika u pojedinim
verbalnim sposobnostima (prosena veliina efekta u korist ena): - sa
slajda
RAZLIKE U SPACIJALNIM SPOSOBNOSTIMARazlike u korist mukaraca
javljaju se u adolescenciji i zadravaju se do kraja ivota
Veliina efekta:
Vee razlike uoene na viim intelektualnim nivoima
Najvei efekat je za zadatke mentalne rotacije (d = 0,93)
Na zadacima spacijalne vizualizacije razlika nije statistiki
znaajna (d = 0,13)
Objanjenje razlika:
Hereditarna komponenta
Faktori socijalizacije
Interakcija izmeu maturacije i socijalizacijskih postupaka
OSTALE ISTRAIVANE RAZLIKE U ASPEKTIMA KOGNITIVNOG
FUNKCIONISANJA
Vreme reakcije kontradiktorni rezultati
Cerebralna lateralizacija nema definitivnih odgovora;
istraivanja sugeriu sledee trendove:
Kod ena postoji manja cerebralna lateralizacija nego kod
mukaraca
Mukarci pokazuju neto izrazitiju lateralizaciju verbalnih
sposobnosti od ena
Kod ena opaena vea lateralizacija auditornih stimulusa nego
vizuelno-spacijalnih
Efekti ranije maturcije devojica na uspeh u testovima
inteligencije
Polne razlike u nainu odgovaranja u test situaciji
Polne razlike u varijabilitetu kognitivnih sposobnosti
Diferencijalni pad kognitivnih sposobnosti u funkciji
uzrasta
Zakljuak:
Na velikim uzorcima dobijaju se statistiki znaajne razlike u
nekim aspektima inteligencija, ali te razlike nisu brojano velike i
ne doputaju generalizacije na pojedinanom nivou.
Uoava se trend smanjenja razlika
Usled sve veeg smanjivanja razlika u enskim i mukim polnim
ulogama, kao i sve izjednaenijih obrazovnih mogunosti.8. Klasini
modeli sposobnosti- g- ne g diskusija
Spearman dvofaktorski model
Thurstone primarne mentalne sposobnosti
faktori: prostorni, perceptivni, numeriki, verbalni, v.
fluentnosti, memorijski, rezonovanja
(indukcijski i dedukcijski)
hijerarhijski modeli: Vernon
specifini faktori: k:m (mehanike i spac. sposobnosti)
v:ed (verbalne i edukovane sposob.)
Cattell Gf-Gc teorija
Faktorske teorije sposobnosti Nastaju u okviru psihometrijskog
pristupa prouavanju inteligencije
Naziv faktorske dobijaju jer su nastale primenom
statistiko-matematikog postupka faktorske analize
Podela faktorskih teorija sposobnosti Hijerarhijske teorije
sposobnosti svoj zaetak imaju u Spirmanovoj teoriji; veina zastupa
ideju o postojanju jednog opteg faktora koji se nalazi na vrhu
hijerarhije, dok se na niim nivoima nalazi vei broj ire ili ue
definisanih faktora inteligencije koji se mogu razlagati do vrlo
specifinih usko definisanih sposobnosti
Teorije bazinih sposobnosti (faceta) svoj zaetak imaju u
Terstonovoj teoriji; zastupaju pluralistiko stanovite o
inteligenciji kao skupu veeg broja meusobno nezavisnih faktora meu
kojima nema povezanosti ni hijerarhijskog odnosa
1. Spirmanova dvofaktorska teorija sposobnosti Zakon o
univerzalnom jedinstvu intelektualnih funkcija -u svim testovima
sposobnosti, kao i u svim vrstama intelektualne aktivnosti
manifestuje se jedna opta funkcija
Dokaz u faktorskim analizama uvek se izdvaja jedan opti faktor u
kome uestvuju svi testovi i indikatori koji su u jednom istraivanju
primenjeni
Ovaj opti faktor Spirman je nazvao g-faktor G-faktor: konstituie
celinu intelekta; on predstavlja zajedniki faktor svih sposobnosti;
prisutan je u svakoj vrsti intelektualnog ispoljavanja (u reavanju
testa inteligencije ili u obavljanju neke intelektualne aktivnosti
u svakodnevnom ivotu)
S-faktori: pored opteg faktora svaka intelektualna operacija
sadri i jedan specifini element, koji pripada samo toj vrsti
operacije i razlikuje se od elemenata svih drugih intelektualnih
operacija
Vei broj specijalnih sposobnosti: logika, mehanika, psiholoka,
aritmetika, muzika i razliite vrste pamenja (mogue je
identifikovati i druge s-faktore)
Odnos i priroda g-faktora i s-faktora Spirman je smatrao da
g-faktor zavisi od opte mentalne energije koju u odreenom stepenu
poseduje svaki pojedinac.
S-faktore je poredio sa mehanizmima koji mentalnom energijom
g-faktora bivaju aktivirani.
Kako je pod mentalnom energijom podrazumevao organski supstrat
inteligencije, g-faktor je uroen i nevaspitljiv, dok su specifini
faktori podloni obrazovanju i vebanju.
U svakom intelektualnom funkcionisanju prisutan je g-faktor i
neka specijalna sposobnost koja je karakteristina za tu
intelektualnu aktivnost.
Implikacije Spirmanove teorije na merenje inteligencije Kako je
g-faktor opta i svuda prisutna sposobnost, Spirman je
formulisao
teoremu o nevanosti indikatora:
U cilju odreivanja g-faktora koji neka osoba poseduje moe se
jednako valjano upotrebiti bilo koji test inteligencije. Vano je
samo da je dokazano da on visoko korelira sa g-faktorom Svi testovi
sposobnosti mogu se svrstati u jedan hijerarhijski niz prema snazi
sa kojom mere g-faktor
Tri zakona o principima saznanja U knjizi Priroda inteligencije
i principi saznanja Spirman analizira bazine mentalne procese koji
stoje u osnovi intelektualnog funkcionisanja i formulie tri
zakona:
Zakon iskustva Jedna osoba je manje ili vie sposobna da posmatra
ono to se odigrava u njenoj svesti. Ona ne samo da osea ve i zna da
osea, ne samo da zna ve i zna da zna svesna je tog znanja.
ovek moe da zna za svoja sopstvena iskustva s razliitim stepenom
jasnoe. Nekad ta jasnoa moe spasti do nule, tako da to znanje
nestaje, ali ne nestaje iskustvo.
Prema Spirmanu demonstriranje validnosti ovog zakona je suvino.
Postojanje tog iskustva se egzaktno moe dokazati u toku
introspekcije.
Zakon odnosa edukcija relacija Kada jedna osoba ima u svesti dve
ili vie ideja, ona je vie ili manje sposobna da shvati odnose koji
meu njima postoje.
Zakon korelata edukcija korelata Kada je u svesti data jedna
ideja zajedno sa odreenom relacijom, svaka osoba ima veu ili manju
sposobnost da shvati ili stvori korelativnu ideju.
Operacionalizacija g-faktora Dve vrste mentalnih operacija ( e
relacija i korelata) predstavljaju osnovu za operacionalno odreenje
g-gaktora
G-faktor se ispoljava u sposobnosti izvoenja relacija i
otkrivanja nedostajuih korelata
Zadaci u testovima za merenje g-faktora konstruisani su po
principima edukcije relacija i edukcije korelataZnaaj Spirmanove
teorije Ideja o g-faktoru sastavni je deo itave grupe teorija
sposobnosti koje su nastale posle Spirmanove
Mnogi konstruktori testova prihvatili su principe edukcije
relacija i korelata kao modele za sastavljanje zadataka u testovima
sposobnosti
Spirmanova je zasluga za uvoenje faktorske analize u
psihologiju
Kritika Spirmanove teorije Autori koji su prihvatili ideju o
g-faktoru i nastavljali rad na otkrivanju strukture intelekta po
liniji koju je zacrtao Spirman, smatrali su da je on dao suvie
pojednostavljenu strukturu intelekta.
Pojava pozitivne korelacije meu svim merama intelektualnog
funkcionisanja nije rezultat samo postojanja jedne opte
intelektualne sposobnosti, ve u toj korelaciji svoj udeo imaju i
neki drugi inioci kao to su SES, psihiko i fiziko zdravlje
ispitanika, njegova motivacija i sl.
Pluralistiki orijentisani autori su se usprotivili ideji o
g-faktoru i pokuali da svojim faktorskim istraivanjima daju dokaze
da ne postoji neto takvo kao to je jedinstvena intelektualna
sposobnost.
Testovi g-faktora Primeri testova g-faktora: Ravenove
progresivne matrice, Domino test
Veina testova g-faktora su koncipirani kao testovi slobodni od
kulture
Nedostatak testova g-faktora: slaba prognostika valjanost
2. Terstonova teorija primarnih sposobnosti doao do 7 nezavisnih
primarnih sposobnosti.
Za svaku primarnu sposobnost mogue je napraviti monofaktorski
test na kome je postignue ispitanika zasieno samo tom
sposobnou.
Njegova teorija spada u grupu bazinih teorija sposobnosti i
predstavlja tipino pluralistiko stanovite.
Prostorni faktor (S) predstavljanje, zamiljanje, vizualizacija
odnosa u prostoru.
Test zastava, Test kocke
Perceptivni faktor (P) Test grupisanja rei, Test istovetnih
oblika
Numeriki faktor (N) Testovi sabiranja, oduzimanja, mnoenja,
deljenja
Verbalni faktor (V) Test pronalaenje opozita, Test verbalnih
analogija, Test renika, Test sinonima Faktor verbalne fluentnosti
(W) Test anagrama, T neureenih rei, T proizvoenja rei
Faktor memorije (M) sposobnost neposrednog pamenja izolovanih
elemenata:
Test pamenja brojeva, Test inicijala
Faktor rezonovanja (R) Test aritmetikog rezonovanja, Test
numerikog suenja, Test kompletiranja reeniceKritika Terstonove
teorije Spirman i drugi britanski psiholozi analizirali su
Terstonove primarne sposobnosti i nali da izmeu postignua istih
ispitanika na monofaktorskim postoji povezanost. Iz toga zakljuuju
da ih je mogue podvesti pod jedan opti faktor.
Zamerke zbog pristrasnosti uzorka
U ponovljenim istraivanjima i sam Terston naao da postoje
umerene korelacije meu primarnim sposobnostima
Modifikacija teorije: uvodi jedan centralni faktor opti faktor
drugog reda; svaka primarna sposobnost je spoj centralnog faktora
drugog reda i jednog posebnog.
Znaaj Terstonove teorije Iako nije uspeo da empirijski dokae
nezavisnost primarnih sposobnosti, Terstonova teorija imala je
bitne implikacije u praktinom testiranju inteligencije.
Utvrivanje vie mera intelektualnog funkcionisanja i mogunost
predstavljanja rezultata testiranja pojedinca preko mentalnog
profila
3. hijerarhijski modeli: Vernon
g faktor i 2 nia faktora:
specifini faktori: k:m (mehanike i spacijalne sposobnosti)
v:ed (verbalne i edukativnee sposob.)
4. Teorija R. Katela i D. Horna G-faktor nije dovoljan za
objanjenje ljudskih sposobnosti
Intelektualne sposobnosti se grupiu u dva faktora irokog
opsega:
Fluidna inteligencija(Gf) Strukturira se pod uticajem
neurofiziolokih dispozicija organizma
Nezavisna je od obrazovanja i iskustva
Meri se uglavnom testovima brzine i ogleda se u brzom reavanju
problema
Predstavlja optu sposobnost otkrivanja relacija u svim
oblastima
Varijabilitet Gf je konstantan meu kulturama; najbolje se meri
testovima slobodnim od kulture
Gf fluktuira tokom dana i od dana do dana, prvenstveno zbog
fiziolokih uticaja
Oteenja mozga rezultiraju padom uspeha na ovom faktoru
Visoko korelira sa uenjem novog materijalaKristalizovana
inteligencija (Gc) Razvija se pod uticajem edukacijskih procesa i
sistematskih kulturnih uticaja
Poveava se sa sticanjem obrazovanja i iskustva
Meri se testovima snage
Ogleda se u problemskim situacijama ije je reavanje potpomognuto
steenim znanjem i iskustvom
Varijabilitet raste u funkciji dobi
Gc varira od kulture do kulture
Gc pokazuje male dnevne fluktuacije jer se sastoji od usvojenog
sistema navika
Nisko korelira sa uenjem novih aktivnostiRazvoj fluidne i
kristalizovane inteligencije Fluidna inteligencija svoj maksimum
dostie krajem adolescencije i vrlo brzo nakon dostizanja vrhunca
poinje da opada (ve od 20-tih) u poetku sporo, kasnije sve bre.
Kristalizovana inteligencija svoj maksimum u razvoju dostie
posle 20-tih ili kasnije, to je uzrokovano duinom formalnog i
neformalnog obrazovanja i aktivnostima osobe; ne pokazuje pad u
funkciji dobi; ak se manji prirataj u razvoju moe pojavljivati do
kasnih godina
Odnos fluidne i kristalizovane inteligencije Na uzrastu od 2-3
godine Gf i Gc su visoko povezane; sa razvojem dolazi do pada te
povezanosti zbog razliitih sredinskih uticaja
Kod odraslih osoba izmeu Gf i Gc korelacija iznosi 0,40
Pozitivna korelacija izmeu Gf i Gc ima uzrono-posledini
karakter:
Teorija investiranja Fluidna inteligencija se investira u uenje
i proizvodi prezentni nivo kristalizovane inteligencije. Ovogodinji
nivo kristalizovane inteligencije jedne osobe jeste funkcija
prologodinjeg nivoa razvoja fluidne.
Kritika Katelove teorije Samo jo jedan vid hijerarhijdkih
teorija Gf i Gc podseaju na Vernonove V:ed i K:m faktore
Da li je zaista mogue izmeriti Gf ako nije mogue napraviti
testove slobodne od kulture?
Pozitivno: pokuao da povee rezultate faktorske analize sa
istraivanjima iz oblasti neurologije, eksperimentalne psihologije,
diferencijalne i razvojne psihologije kako bi dokazao da faktori
imaju neuroloku i psiholoku relanost
Zamerka D. Kerola Katel i Horn eksplicite ne postuliraju
g-faktor na najviem nivou u hijerarhiji
9. Proirena Gf-Gc teorija
Cattell &Horne:
Gf sposobnosti povezane sa fiziolokim nivoom funkcionisanja i
incidentalnom uenju
Gc sposobnosti povezane sa akulturacijom i socijalnim
iniocima
Teoriju su proirili na osnovu 5 tipova dokaza: psihometrijski,
razvojni, neuro-kognitivni, predvianja postignua i bihejvioralne
genetike. Model je hijerarhijski: 80-tak faktora 1. Reda meusobno
koreliraju i predstavljaju posebne sposobnosti koje su visoko
povezane sa 10-tak faktora 2. Reda. Koji ukljuuju: kvantitativno
znanje, brzina miljenja, dugotrajna memorija, fluidna i
kristalizovana inteligencija.
Faktori 2. Reda ine 3 klastera:
1. Fluidni-vulnerabilni: rano opadaju u razvoju, sporo se
razvijaju, podloni deteorijacijama i povredama
2. Senzo-perceptivni: panja
3. Kristalizovani-ekspertize: konstantno raste do pred smrt
-Klasteri su uvedeni jer je pokazano da se razliito menjaju u
odnosu na naslee, edukaciju i sredinu
Teorija se pokazala korisnom u objanjavanju i predvianju
intelektualnih promena, posebno u odraslom dobu. Neke sposobnosti
propadaju u starosti u skaldu sa propadanjem CNS-a. (brzina
miljenja, kratkotrajna memorija, fluidna). Ipak kristalizovana,
dugotrajna m i kvantitativno znanje se poveavaju ili ostaju
stabilne u starosti.
Prema ovoj teoriji ljudi dok stare kanaliu svoj eznanje i
intelektualne sposobnosti u odreeno polje ekspertize. Prksa sticana
godinama pomae im da odre i razviju kognitivne sposobnosti koje su
povezane sa strukom. Rezultat toga je irenje memorije za podatke iz
oblasti strunosti. Ovim se objanjava postojanje intelektualnih
lidera-starijih od 40 godina.Teorija se koristi za razvoj i
evaluaciju kognitivnih treninga za starije odrasle.
Problem kod ove teorije jeste nain na koji se meri
kristalizovana. Kod dece moe da se meri kroz vokabular povezan sa
sistemom obrazovanja, dok se kod odraslih postavlja pitanje ta
uopte jeste kristalizovana kada postoji puno razliitih
porfesija-test mora biti razliit za grupe.10. Tristratumska
teorija
Carroll (1993) Human cognitive abilities
Kerol je nainio metaanalizu svih relevantnih i dostupnih
istraivanja o strukturi inteligencije.
Analizirao je vie od 450 korelacionih matrica koje je pribavio
od drugih istraivaa iz SAD i drugih zemalja (period od 1927. do
1987.), kojima je bilo obuhvaeno oko 130000 ispitanika.
Na osnovu tih analiza 1993. formulie teoriju koja integrie dve
dobro potvrene i uticajne teorije inteligencije Spirmanov model
g-faktora i Katelov model fluidne i kristalizovane
inteligencije.
Karakteristike Kerolove teorije Hijerahijska struktura koja
pretpostavlja postojanje konanog broja faktora na tri nivoa
Faktori pokazuju nepromenljivost u razliitim populacijama
Faktori su stvarni fenomeni koji upravljaju kognitivnim
funkcionisanjem, a ne statistiki artefakti
Faktori imaju realnu egzistenciju uprkos injenici da je zasada
jo teko tano odrediti njihove fizioloke uzroke
Faktori odraavaju opaene individualne razlike u uinku na
kognitivnim zadacima
Tri nivoa
Najvii nivo: faktor generalne integracije izveden izzajednike
varijanse faktora II reda; Spirmanov g-faktor (ed. relacija i
korelata; metakognitivni procesi)
Drugi nivo faktora: predstavlja grupisanje primarnih sposobnosti
prvognivoa u 8 iroko definisanih faktora (fluidna i kristalizovana
inteligencija, opte pamenje i uenje, vizuelna percepcija, auditivna
percepcija,fluentna produkcija, iroka kognitivna brzina i brzina
procesiranja
Najnii nivo: usko definisani faktori koji predstavljaju
specijalne sposobnostiIdentifikovao 70-ak primarnih sposobnosti,
ali to nije konaan broj.
Oni su redovno zasieni sa vie faktora drugog nivoa.Osam faktora
drugog nivoa Fluidna inteligencija prema tipu varijabli koje ga
definiu ovaj faktor ukljuuje primarne faktore indukcije,
rezonovanja, reavanja problema
Kristalizovana inteligencija definiu je primarne sposobnosti
koje ukljuuju jezik: verbalne sposobnosti, razvoj jezika,
razumevanje proitanog, opta informisanost
Opte pamenje i uenje faktori prvog reda koji ga opisuju su
asocijativno pamenje, slobodno doseanje, smisleno pamenje i u neto
manjoj meri obim pamenja
iroka vizuelna percepcija opisuju ga faktori vizualizacije,
spacijalnih relacija, mehanike sposobnosti i perceptivna brzina
iroka auditivna percepcija definiu ga faktori prvog reda kao to
su percepcija govora i percepcija muzikih tonova; empirijski podaci
o sposobnosti auditivne percepcije jo uvek oskudni
iroka sposobnost doseanja (fluentna produkcija) oznaava
sposobnost lakog pristupa pojmovima, idejama i imenima u dugoronom
pamenju; faktori prvog reda koji ga definiu su fluentnost ideja,
originalnost, fluentnost izraavanja, asocijativna fluentnost,
figuralna fluentnost, te osteljivost za probleme
iroka kognitivna brzina oznaava tempo reavanja razliitih vrsta
kognitivnih zadataka; primarni faktori koji ga definiu su
perceptivna brzina, brzina pisanja, numeriki faktor i sl.
Brzina procesiranja brzina obrade u elementarnim kognitivnim
procesima; operacionalizuje se vremenom reakcije ili izbronim
vremenom reagovanja
Zakljuak Kerol svoj model smatra najsliniji Vernonovom
hijerahijskom modelu i modelu Katela i Horna.
Bitna razlika u odnosu na Katelovu teoriju je potvrda postojanja
g-faktora na najviem nivou hijerarhije.
Kerolova teorija ne donosi puno novina, ali joj bogata
empirijska podloga, zasnovana na integraciji velikog broja
faktorsko-analitikih istraivanja, daje posebnu verodostojnost i
znaaj.
paradigmatska faza u modeliranju sposobnosti-iri se broj
ukljuivanih sposobnosti Trenutnemodifikacije: sposobnosti u
ignorisanim modalitetima, sposobnosti ekspertize- ukljuuje se i
kulturoloki deo 11. Triarhijska teorija (Sternberg)
Pokuao da formulie sveobuhvatno objanjenje prirode
inteligencije.
Tvrdi da mnoge teorije inteligencije nisu pogrene, ali su
nepotpune nisu dovoljno obuhvatne da bi objasnile sve manifestacije
intelektualnog ispoljavanja.
Uspena inteligentna osoba u realnom ivotu:1. Set sposobnosti
2. +/- kontorla-znam ta mi ide i ta volim i ka tome teim
3. Selekcija
4. Adaptacija i modifikacija sredine
5. Balans kreativne (generisanje ideja),analitike (procena koje
su ideje korisne), i praktine sposobnosti (implementacija u ivot)
Trojnu teoriju inteligencije ine 3 povezane subteorije koje slue
kao okvir i oslonac za specifine modele ljudskog inteligentnog
ponaanja:
Kontekstualna subteorija
Iskustvena subteorija
Komponentna subteorija Kontekstualna subteorija uspostavlja
odnos izmeu inteligencije i spoljanjeg sveta u kojem osoba ivi
objanjava PRAKTINU INTELIGENCIJU
Iskustvena subteorija tie se unutranjih i spoljanjih aspekata
inteligencije; inteligenciju posmatra u svetlu individualnih
iskustava na nekom zadatku objanjava KREATIVNU INTELIGENCIJU
Komponentna subteorija odnosi se na unutranje osnovne procese
obrade informacija koji stoje u pozadini ljudske misli objanjava
ANALITIKU INTELIGENCIJU
Kontekstualna subteorija (INTERNI ASPEKT) Jedno od
kontekstualistikih shvatanja koje istie ulogu sredine pri
odreivanju inteligentnog ponaanja u nekom miljeu
Bavi se kognitivnim aktivnostima koje su potrebne za usklaivanje
s okruenjem
Pokuaj izdizanja iznad unutranjeg sveta pojedinca prema kome je
usmeren tradicionalni psihometrijski pristup
Definicija inteligencije u kontekstu:
Inteligencija u kontekstu je svrsishodno prilagoavanje sredini,
relevantnoj za ivot, njeno oblikovanje i izbor.
Objanjenje inteligencije u kontekstu Stvarna sredina podrazumeva
realno svakodnevno ivotno okruenje, ali i artificijelne sredine
poput laboratorijskog okruenja ili test-situacije
Relevantnost inteligencija je ponaanje u sredinama koje su
ivotno relevantne; reavanje za sredinu relevantnih problema
Svrsishodnost inteligencija je svrsishodna, usmerena ka
cilju
Prilagoavanje inteligencija je adaptivna; pokuaj da se postigne
sklad izmeu osobe i njene sredine
Oblikovanje inteligencija ukljuuje preoblikovanje sredine ako su
pokuaji adaptacije osobe na sredinu neuspeni
Izbor - inteligencija podrazumeva i aktivan izbor i promenu
sredine u sluaju kada su prethodni pokuaji adaptacije ili
preoblikovanja sredine ostali bez uspeha
Iskustvena subteorija ( ISKUSTVENI ASPEKT) Odreuje one take na
kontinuumu iskustva neke osobe sa zadacima ili situacijama koje u
najveoj meri ukljuuju inteligetno delovanje.
Nekim zadatkom se zahvata inteligencija u onoj meri u kojoj
njegovo reavanje zavisi od ispoljavanja jedne ili obe od ovih
vetina:
sposobnosti da se savlada nova vrsta zadataka ili situacionih
zahteva
sposobnosti da se automatizuje tok obrade informacija
Sposobnost savladavanja novine Novi zadaci:
inteligencija se najbolje meri zadacima koji su neuhodani u
pogledu vrste operacija ili pojmova iju upotrebu trae, te zahtevaju
naine obrade informacija koji su izvan uobiajenog iskustva
Suvie novi zadaci za koje ne postoje odgovarajue kognitivne
strukture ostae izvan okvira shvatljivosti, te postati bezvredni u
proceni inteligencije
Inteligencija se ne sastoji toliko od sposobnosti osobe da ui
ili misli u pojmovnim sistemima koji su joj poznati, koliko od
njene sposobnosti da ui i misli u okviru novih pojmovnih sistema,
koji se mogu primeniti na ve postojee strukture znanja.
Nove situacije:
inteligencija se nee najbolje ispoljiti u rutinskim situacijama
sa kojima se redovno sreemo u svakodnevnom ivotu, ve pre u
situacijama koje su izuzetne i predstavljaju izazov za sposobnost
da izaemo na kraj sa sredinom
suvie novine u situaciji moe je uiniti dijagnostiki bezvrednom u
proceni inteligencije
Merenje sposobnosti savladavanja novine problemi uvianja koji
sadre 3 vrste uvida:
Selektivno kodiranje uvianje koji su elemenati relevantni za
reenje problema, a koji nisu
Selektivno kombinovanje uvianje optimanog naina kombinovanja
selektivno kodiranih informacija
Selektivno poreenje uvianje kako se nova informacija moe
povezati sa starom
Sposobnost automatizacije u obradi informacije Sa stanovita
merenja inteligencije znaajni su i zadaci u kojima novina izbledi i
poinje automatizacija u njihovom izvoenju.
Pri obradi informacija iz novih podruja osoba se prvenstveno
oslanja na voljno kontrolisanu globalnu obradu; koristi sve svoje
kapacitete, te je takva obrada ogranienog kapaciteta, sva panja se
usmerava na zadatak, sva znanja uskladitena u dugoronom pamenju
raspoloiva su za procese koji se koriste u datom zadatku.
Pri obradi informacija iz poznatih podruja (uhodani zadaci)
osoba koristi automatsku lokalnu obradu; vie lokalnih sistema
obrade moe raditi paralelno; njihov rad je automatski i bezmalo
neogranienog kapaciteta; panja nije fokusirana na zadatak koji se
reava.
Brzina postizanja automatizacije odraz je
inteligencije.Komponentna teorija (INTERNI ASPEKT) Pri reavanju
problema ljudi koriste razliite vrste komponenti
Komponente su jedinice obrade informacija koje deluju preko
unutranje reprezentacije objekata ili simbola
Tri iroke kategorije komponenti:
Metakomponente: imaju upravljaku funkciju; od njih zavisi
planiranje, kontrola, motrenje i procena procesa reavanja
problema
Komponente izvoenja: sprovode strategije reavanja problema koje
su odredile metakomponente
Komponente sticanja znanja: selektivno belee, kombinuju i
uporeuju informacije tokom reavanja problema i stoga omoguavaju
novo uenje; procesi koji se koriste pri usvajanju znanja
Pedagoke implikacije trijarhine teorije Prema Sternbergu, uenici
sa razliitim obrascima inteligentnog ponaanja razlikuju se u
kolskom okruenju
Uenik sa visokim analitikim sposobnostima favorizovan je u
tradicionalnim kolama; on je uspean u usvajanju znanja, transferu
informacija, planiranju i donoenju odluka, reavanju problema; ima
dobre ocene i visoko postignue na testovima znanja i testovima
inteligencije
Uenik sa kreativnim sposobnostima esto nije meu najboljim u
odeljenju, ali se odlikuje davanjem jedinstvenih reenja; ne
konformira se nastavnikovim predlozima kako neto treba uraditi;
odlikuje se brzim reavanjem novih problema i brzim uspostavljanjem
automatizacije u reavanju poznatih problema
Uenici sa izraenom praktinom inteligencijom neretko imaju loije
postignue na tradicionalnim testovima inteligencije, ali se vrlo
uspeno snalaze u realnom ivotu; oni lako i brzo sakupljaju znanja i
iskustva iz svakodnevnog konteksta o tome kako svet funkcionie; oni
esto ne odgovaraju adekvatno na zahteve kole, pa se deava da rano
izau iz obrazovnog sistema; meutim, njihove socijalne vetine su na
zavidnom nivou, pa mogu postati uspeni u onim poslovima u kojima su
vane socijalne vetine (kao to su na pr., preduzetnici ili
menaderi,) uprkos slabijem kolskom postignuu
12. Model multiplih inteligencija (Gardner) 1983. predlae novu
teoriju koja se protivi shvatanju o jedinstvenoj intelektualnoj
sposobnosti- inteligencijakaobiopsihoocijalnipotencijal Gardnerov
pluralistiki pristup nije zasnovan na objanjavanju obrazaca
rezultata u psihometrijskim testovima, ve na posmatranju
raznolikosti uloga odraslih osoba (krajnjih stanja) koje postoje u
razliitim kulturama
Gardnerova definicija:Inteligencija je sposobnost reavanja
problema ili oblikovanja proizvoda koji su vani u odreenom
kulturnom okruenju ili zajednici, razvoj je moguIzvori podataka za
formulisanje teorije viestrukih inteligencija
Modana oteenja
Savanti i uda od dece
Rezultati eksperimentalne i kognitivne psihologije
Psihometrijski nalazi
Karakteristine krivulje razvoja
Nalazi evolucijske biologije7 vrsta inteligencijaZastupa
miljenje da postoji nekoliko nezavisnih
inteligencija:zasebnaevolucionaistorija,niskeinterkorelacije,
distinktivnisimboliLingvistika inteligencija
Muzika inteligencija
Logiko-matematika inteligencija
Prostorna inteligencija
Telesno-kinestetika inteligencija
Intrapersonalna inteligencija
Interpersonalna inteligencija
U novijim radovima pretpostavlja postojanje i osme vrste
inteligencije, prirodno-naune
inteligencije-naturalistika(sposobnost da se opserviraju i uoavaju
obrasci funkcionisanja u prirodi i da se razumeju prirodni i humani
sistemi)
Lingvistika inteligencija Najtemeljnije prouena ljudska
sposobnost
Dokazi za njeno postojanje:Iz razvojne psihologije: sve ljudske
jedinke imaju optu i brzo razvijajuu sposobnost govora, Iz
neuropsihologije: kod izvesnih oteenja mozga dolazi do tekoa u
govoru
Vrhunski razvijena kod pesnika i knjievnika, ali je vana i za
novinare, pisce reklama, advokate...
Muzika inteligencija Doputa ljudima da stvaraju, prenose i
razumeju znaenje zvukova
Dokazi za njeno postojanje: prouavanje visoko nadarene dece i
savanata, Neuropsiholoka istraivanja pokazuju da se podruja mozga
koja obrauju muziku jasno razlikuju od onih kojima se obrauje
jezik
Posebno izraena kod kompozitora, dirigenata, muziara, ali i kod
audioinenjera...Logiko-matematika inteligencija Ukljuuje upotrebu i
prosuivanje apstraktnih odnosa
Dokazi za njeno postojanje:Izolovane pojave kod nekih savanata,
Neuroloki razvojni sindromi u kojima je oteena sposobnost raunanja
(akalkulija)
Visoko razvijena kod matematiara, raunovoa, finansijskih
strunjaka, inenjera, naunika...
Prostorna inteligencija Sposobnost uoavanja vizuelnih i
prostornih informacija; mogunost njihovog preobraavanja i
oblikovanja; mogunost vizuelnog zamiljanja bez pomoi spoljanjih
vizuelnih stimulusa
Dokazi za njeno postojanje:Ona zahteva neometeno funkcionisanje
parijatalnog i temopralnog renja
Kljune sposobnosti sposobnost zamiljanja slika u tri dimenzije,
sposobnost mentalnog rotiranja tih predstava
Visoko razvijena kod slikara i svih koji se bave vizuelnim
umetnostima, kod geografa, navigatora, hirurga...
Telesno-kinestetika inteligencija Najvie odstupa od
tradicionalnog shvatanja inteligencije
Sposobnost upotrebe svih ili nekih delova tela u reavanju
problema ili oblikovanju proizvoda
Dokazi za njeno postojanje:Pojava apraksije pri oteenju leve
hemisfere
Kljune radnje kontrola finih i sloenih motorikih pokreta i
sposobnost baratanja predmetima
Visoko razvijena kod plesaa, koreografa, penjaa po stenama,
sportista...Intrapersonalna inteligencija Sposobnost razumevanja
vlastitih oseanja, te delovanje na osnovu tih razlikovanja
Razvija se iz sposobnosti razlikovanja prijatnosti i
neprijatnosti
Na najviem nivou razlikovanje vlastitih oseanja, namera i
motivacije dovodi do samospoznaje kakvu nalazimo kod starijih ljudi
i oznaavamo je kao mudrost
Takva vrsta samospoznaje omoguava ljudima da donose kvalitetne
odluke o vlastitom ivotu; zato ova vrsta inteligencije deluje kao
sredini ured inteligencije koji omoguava da ovek spozna vlastite
sposobnosti i da ih upotrebi najbolje to moe.
Interpersonalna inteligencija Sposobnost prepoznavanja tuih
oseanja, verovanja, namera
U svom najrazvijenijem obliku ogleda se u sposobnosti
razumevanja tuih oseanja i misli, te delovanje u skladu s tim i u
sposobnosti oblikovanja ponaanja drugih
Dokazi za njeno postojanje:Povezana sa funkcionisanjem eonog
renja
U svakodnevnom ivotu teko je odvojiti intrapersonalnu i
interpersonalnu inteligenciju, mada je mogue nai dokaze u prilog
njihove nezavisnosti u nekim oblicima patologije
Uticaj Gardenrove teorije Glavni uticaj njegove teorije ogleda
se u obrazovanju.
Gardner smatra da je tradicionalna kola najvie razvijala
lingistiku i logiko-matematiku inteligenciju, a ostale vrste je
zanemarivala.
U Americi su neke kole nakon objavljivanja Gardnerove teorije
reorganizovane u skladu sa njegovim idejama kako bi deci pomogle da
razviju to vei broj svojih sposobnosti.
Projekat Spektrum Gardnerov pokuaj da ispita mogunost razvijanja
u kolama razliitih inteligencija kod uenika; svakom ueniku se
obezbeuje kontekst u kome e se najpre jasnije moi identifikovati
jae i slabije strane njegove inteligencije, a onda mu se dati
mogunost da razvija pojedine vrste inteligencije
Kritika: opisuje talente ne sposobnosti, preterano irenje
koncepta-naturalistika inteligencijaDeca koja imaju visoko
razvijenurazmialju...vole...potrebni su im...
Lingvistiku inteligencijureimaitanje, pisanje, prianje pria,
knjige,dnevnici, razgovori, rasprave, debate, prie
Logiko-matematiku inteligencijuzakljuivanjemeksperimentisanje,
ispitivanje, reavanje zagonetki, raunanjeMaterijal za eksperiment,
nauni materijali, izleti u planetarijum, naune muzeje...
Prostornu inteligencijuu slikamadizajniranje, crtanje,
vizualizovanje, vrljanjelego kocke, video, filmovi, slajdovi,
slagalice, ilustrovane knjige, posete umetnikim muzejima
Telesno-kinestetiku inteligencijukroz telesne oseajeplesanje,
tranje, skakanje, graenje, gestikuliranjeigranje uloga, drama,
stvari za graenje, sport i fizike igre, taktilna iskustva,
Muziku inteligencijupreko ritmova i melodijapevanje, zvidanje,
pevuenje, pljeskanje, sluanjevreme za pevanje, odlazak na koncerte,
muzika kod kue i u koli, muziki instrumenti
Interpersonalnu inteligencijureflektovanjem ideja drugih
ljudipredvoenje, organizovanje, , zabavljanjeprijatelji, grupne
igre, drutvena okupljanja, dogaaji u zajednici, klubovi
Intrapersonalnu inteligencijuu odnosu na svoje potrebe, oseanja
i ciljevepostavljanje ciljeva, sanjarenje, planiranje,
reflektovanjevreme nasamo, projekti bez vremenskog ogranienja,
mogunost izbora
Prirodnjaku inteligencijukroz prirodu i prirodne oblikeigranje
sa kunim ljubimcima, vrtlarstvo, istraivanje prirode, dostupnost
prirode, mogunost za interakciju sa ivotinjama,
13. PASS model ( Das, Kirby i Jarman)Teorija se zasniva na radu
Lurije i konceptu funkcionalne organizacije mozga.
Za PASS model od velike je vanosti uloga fonda informacija kojim
osoba raspolae jer je znanje izvor informacija koje procesiramo.
Kognitivno procesiranje utie na sticanje znanja i obrnuto. Oba su
pod uticajem socijalnih i kulturalnih inilaca (osoba moe super da
zna engleski i da joj svi elementi PASS sistema odlino funkcioniu,
ali kada se susretne sa japanskim nee nita razumeti)
1. Planiranje- aktivnost frontalnog renja: osnovna sposobnost
koja nas odvaja od primata. Selekcija i razvoj planova i potrebnih
strategija za obavljanje zadataka i odabiranje reenja problema.
2. Panja-modano stablo: proces usmeravanja prercepcije i opaanja
na pojedine stimuluse i ne obraanje panje na druge stimuluse iz
okruenja. to je due potrebna usmerenost panje, vea je aktivnost
mozga. Paznju kontroliu namere i ciljevi.
3. Procesiranje- okcipitalni, parijetalni i temporalni reanj:
moe biti:
-Simultano: kljuno za organizovanje informacija u smislene
celine- vizuelna i spacijalna sposobnost
-Sukcesivno: za upotrebu ve organizovanih stimulusa kada je
potrebno da se informacija zapamti u odreenom redosledu- za
serijsku organizaciju zvukova i redosleda pokreta ( kada se ui
itanje)- verbalna sposobnost
Teorija je znaajna jer:
-umesto g naglaava kognitivne procese
-iri broj sposobnosti koje treba meriti testovima
inteligencije
-Teorija umanjuje znaaj verbalnih testova sposobnosti
- razvoj klinikih i edukativnih intervencija a decu sa
specifinim problemima u uenju, ADHD, disleksija na osnovu PASS
profila
- znaaj za decu kolskog uzrasta sa potekoama u razvoju
-CAS instrument koji je nastao za procenu kognitivnog sistema,
sistematino empirijski potvren, sastoji se od 12 testova
-PASS profil upuuje ta u PASS sistemu ne funkcionie dobro, to
uzrokuje odreeni poremeaj. Tako je za probleme uenja odgovoran
poremeaj Panje, za ADHD Planiranje, za itanje Procesiranje
Autori KOG-3 tvrde da su na osnovu PASS sainili test
14. Catell-Horn-Caroll model
Predstavlja integraciju 2 najproverenija psihometrijska
modela
Catell-Horn proirenog Gf-Gc
Caroll tristratumskog modela
Rezultat je empirijske podudarnosti, kako psihometrijskih
provera tako i istraivanja koja su obuhvatala naslednost,
neuro-kognitivnu osnovu, razvojni aspekt, ali i prediktivne studije
to je sve bilo dadatni izvor validnosti teorije.
Ova teorija predstavlja znaajni oslonac za stvaranje savremenih
baterija i osnova je novih istraivakih paradigmi.Nije usaglaeno da
li postoji G faktor
ire sposobnosti-sekundarni faktori
1. Fluidna inteligencija/rezonovanje
2. Kristalizovana inteligencija/znanje
3. Generalno znanje specifinog domena- ekspertize za odreenu
oblast
4. Vizuelno-spacijalne sposobnosti
5. Auditivno procesiranje
6. Dugotrajna memorija i pobuivanje
7. Brzina kognitivnog procesiranja
8. Kvantitativno znanje
9. Psihomotorne sposobnosti
10. Taktilne sposobnosti
Ue sposobnosti-primarni faktori
Specifini faktori
Ovo je teorija sa otvorenim krajem:
Radi se na
-Boljem objanjenju irih sposobnosti
- dodavanju specifinih faktora
-bolje objanjenje povezanosti meu faktorima
-deskripcija sadraja i procesa koji lee ispod uinka na razliitim
kognitivnim zadacima
Ispitivanje pojma aptitude- spremnost, pogodnost: predispozicija
da se na pravi nain reaguje u odreenoj situaciji. Pored kognitivnih
sposobnosti osoba mora da poseduje i odreene konativne i afektivne
sposobnosti
EGZEKUTIVNE FUNKCIJE
1. Egzekutivne funkcije pojam i odreenje
egzekutivne funkcije visoko kompleksni integrisani set
kognitivnih sposobnosti koje su od kritinog znaaja za adaptivno
funkcionisanje.
mentalni kapaciteti neophodni za: formulisanje ciljeva,
planiranje naina njihovog ostvarenja i efektivno izvravanje tih
planova
"dirigent " koji pokree, usmerava, organizuje i kontrolie
kognitivne aktivnosti, emocionalne odgovore i ponaanje
odgovorne za sintezu eksternih stimulusa, preparaciju akcije,
formiranje programa, omoguavanje njihovog zapoinjanja, obezbeenje
toka i verifikaciju akcije
neki aspekti egzekutivnih funkcija:
inhibicija sposobnost zaustavljanja ponaanja
pomeranje [shift] sposobnost pomeranja panje ipromene aktivnosti
skladu sa novim informacijama
emocionalna kontrola sposobnost modulacije emocija u skladu sa
situacijom
inicijacija sposobnost zapoinjanja aktivnosti igenerisanja
ideja
radna memorija sposobnost/kapacitet zadravanjainformacija u
cilju obavljanja zadatka
planiranje sposobnost izrade strategija usmerenih kaeljenom
cilju
organizacija sposobnost sistematizacije aktivnosti
self-monitoring sposobnost praenja sopstveneaktivnostiU
okruzenju koje se konstantno menja EF nam omogucavaju brzu promenu
mentalnog seta, prilagodjavanje na novinu, inhibiranje
neodgovarajuceg ponasanja, kreiranje planova i iniciranje njihovog
izvrsavanja. Koncept teike i moralnosti je takodje povezan sa
EF.
problemi u odreenju (i relevantni aspekti):
nepostojanje opte prihvaene definicije
vei broj razliitih modela neurofizioloka osnova (EF i frontalni
reanj)
priroda i svojstva instrumenata za procenu EF
razvojni aspekt
Nisu vezane samo za kognitivne procese, ve i za emocionalne
odgovorne i bihevioralne akcije. Zbog toga se predlae podela na
hladne i vrue egzekutivne funkcije
hladne: isto kognitivne, vezane za apstraktne pojmove, ne
ukljuuju motivaciju
vrue: ukljuuju regulaciju emocija i motivacije, vezane za
prepoznavanje tuih emocija, miljenja drugih ljudi, moralno
rezonovanje
-poremeaji ovih funkcija su raznovrsni: poremeaj fokusiranaj i
odravanja pane, impulsivnost, dezinhibicija, smanjena radna
memorija, tekoe u monitornigu i regulaciji ponaanja, nemogunost
planiranja aktivnosti, dezorganizovanost, tekoe u generisanju i
implementiranju strategija, perseverativna ponaanja, opiranje
promenama, nemogunost uenja iz greaka.
Egzekutivne funkcije povezane su sa akademskim i radnim
postignuem, ali i sa socijalnim ponaanjem
problemi u definisanju
EF (pre)irok konstrukt ["umbrella" concept]
pretpostavlja vei broj povezanih
kognitivnihsposobnosti-kojih?
koji kognitivni procesi/sposobnosti su EF
koje karakteristike procesa/sposobnosti ih ine egzekutivnim
unitarne ili ne?
koliko su procesi/sposobnosti povezane da li su deo istog paketa
i imaju svoj G ili su razliite i sluajno koreliraju (istraivanja
pokazuju pozitivnu ali nisku povezanost razliitih EF)
Razlika od IQ: neke EF imaju visoku vezu sa inteligencijom
(rdana memorija), a neke ne (inhibicija, fleksibilnost)-unitarnost
diskutabilna
2. Komponente egzekutivnih funkcija
Postoje brojni modeli koji objanjavaju egzekutivne funkcije,
ipak nijedan model nije u potpunosti prihvaen. Ono oko cega postoji
slaganje jeste da se radi o kompleksnom fenomenu koji ima veliki
znacaj za adaptivno funkcionisanje osobe. Veina modela se fokusira
uglavnom na neki odreeni aspekt egzekutivnih funkcija, a postoje
oni koji su razvojno usmereni. Neki se baziraju na klinikoj
perspektivi (dokaz o lokalizaciji u prefrontalnom korteksu), dok
dugi svoje modele razvijaju na ostovu statistikih podataka
(identifikovanje multiplih faktora u analizama).
supervizorski sistem (Norman & Shallice, 1986)
-iroko prihvaen koncept.
Oni razlikuju automatske odgovore i one za kojeje potrebna
svesna panja da bi se obavili centralni egzekutiv (Baddeley &
Hitch, 1974)
-radna memorija kao komponenta EF-WM limitirani kapacitet
sistema koji omoguava privremeno skladitenje informacija neophodnih
za kompleksne zadatke (shvatanje, rezonovanje, uenje)
-osnovne funkcije centralnog izvrioca:
praenje jednog i ignorisanje ostalih tokova informacija
koordinacija resursa radne memorije u multiplim zadacima
pomeranje panje
selektivna privremena aktivacija reprezentacija iz dugotrajne
memorije
Barkley (1997) egzekutivne self-regulatorne funkcije
osnovni element EF je samoregulacija self-regulacija bilo koji
set odgovora dizajniran tako da izmeni verovatnou narednih odgovora
individue u datim uslovima tj. na dati dogaaj, a time i verovatnou
kasnijih konsekvenci datog uslova tj. dogaaja
samoregulacija ukljuuje kljune komponente EF: cilju usmereno
ponaanje, razvoj planova za postizanje cilja, utilizaciju
unutranjeg govora, kontrolu impulsa
bihejvioralna inhibicija, kao pretpostavka svih EF ili
samoregulatornih procesa ukljuuje:
inhibiciju dominantnog odgovora (odlaganje)
diskontinuaciju sloaja odgovora (vreme)
interferenciju kontrole (distrakcija)
(Lezak, 1983)-4 domena EF, koja iako obuhvataju razliite setove
ponaanja, osoba retko pokazuje oteenja samo jednog dela-koncept je
samo okvir za posmatranje EF i bio je uticajan na kliniare i
njihovo odreenje i pristup istraivanju EF
Volicija- svesna odluka da se izvede odreena akcija, namera da
se izvede ciljem usmereno ponaanje ili planira budua aktivnost,
Planiranje- kapacitet da se identifikuje redosled koraka
potrebnih za reavanje problema ili postizanje cilja,
Svrhovita akcija-inicijacija i odravanje koraka koji prate plan,
kao i kapacitet za modifikovanje iili obustavak plana,
Efektivna performansa- kapacitet da se vri monitoring,
samo-regulacija ponaanja
-mana ovog koncepta jeste to zapostavlja odreene aspekte EF:
radnu memoriju, kontrola impulsa nije dovoljno objanjena, takoe
malo je istraivanja koja se bave validacijom ovog koncepta
Egzekutivni kontrolni sistem (Anderson et al., 2001)
razvojna neuropsihologija + faktorsko analitike studije
EF kontrolni sistem koji ukljuuje etiri domena, razvojno i
funkc. nezavisna, ali povezana:
kontrolna panja, kognitivna fleksibilnost, postavljanje cilja,
procesiranje informacija
analiza zadatka, strategijska kontrola, monitoring (Borkowsky
& Burke, 1996)
fleksibilnost miljenja, inhibicija, reavanje problema, kontrola
impulsa, formacija koncepta,
apstraktno miljenje, kreativnost (Delis et al.,2001)
svrhovita i koordinisana organizacija ponaanja (Banich,
2004)
3.Distinkcije egzekutivnih i neegzekutivnih procesa
Poto su dosadanja istraivanja pokazala jako malu test-rtest
pouzdanost i validnost EF, teko je odrediti rzliku izmeu EF i
neegzekutivnih procesa. Takoe teko je povezati odreena ponaanja
koja su okarakterisana kao primeri EF sa neurolokim osnovama i
sistemima. Tekoe se javljaju jer se EF opisuju na razliite naine i
razliite irine. Poto je teko utvrditi neurpsiholoku osnovu EF neki
istraivai smatraju da je za poetak najbolje jednostavno odvojiti
egzek i neegzek ponaanja.
Egzekutivne- tiu se zadataka koji trae da se formulie cilj,
napravi plan, i bira izmeu alternativa da bi se dolo do cilja, da
se vri provera plana i njegove efikasnosti, da se inicira izvoenje
plana i isprati do kraja ili da se od njega odustane ukoliko se
prepozna potreba za tim. Ovo ne znai da su neegz ponaanja manje
kompleksna. I veoma kompleksne radnje i odluke mogu se doneti na
nesvesnom nivou. Razlika je dakle u tome to za egz osoba mora da
prepozna, proceni i izabere efikasno ponaanje svesno, dok kod neegz
usled uvebavanja ona ovu radnju obavlja nesvesno i bez evaluacije
alternativa.
NE su inicirane promenama u sredini i kontorlisane su spoljnim
dogaajima ili planovima koji su prethodno naueni i nalaze se u
dugotrajnoj memoriji. E su pokrenute i kontorlisne nezavisno od
spoljnh dogaaja i zadravaju svoju fleksibilnu adaptaciju ak i kada
se plan ne odvija kao je oekivano i kada nema vodia na kog da se
oslonimo iz prethodnog iskustva. Na Winskonsin testu se pravilo
iznenada promeni i EF nam omogucavaju da iz fidbeka uocimo da je
doslo do promene te da testiramo nove planove dok uspesno ne
obavimo zadatak. E funkcije su odgovorne za iniciranje novih
sekvenci ponaanja ili prekidanja drugih radnji, posebno u sloenim
zadacima kada vie razliitih zahteva mora simultano da se izvri
(ovakvi dvostruki zadaci zahtevaju stratesku alokociju paznje i
sinhronizacijom odgovora sto se moze postici siftingom). E su
neophodne i za prevenciju odgovora koji nisu odgovarajui u odreenom
kontekstu (socijalnom).
4. Egzkutivne funkcije i frontalni lobus (PFC)Studije neuralnih
korelata EF potiu od ranih posmatranja pacijenata sa frontalnim
lezijama. Vojnici koji su povreeni u ratu patili su od promena u
ponaanju kao i nemogunosti da preduzmu odreene aktvinosti kako bi
ispunili cilj. Drugi su imali problema u samokontroli i usmeravanju
panje.
sluaj Phineasa Gagea-problemi bihevioralne kontrole
Lurijine studije akumulacija studija diskutabilni odnosi
egzekutivnih disfunkcija i trauma frontalnog lobusa
problem u nekim sluajevima povrede PFC nisu praene oekivanim
poremeajima funkcionisanja
mogui razlozi:
loa hipoteza
nedovoljno specifikovana hipoteza
neadekvatni instrumenti
druge relevantne varijable . . .
Metode neuroodslikavanja pokazale su ukljuenost frontalnog renja
prilikom egz zadataka. Meutim pokazalo se da se prilikom aktivacije
EF aktiviraju razliite regije mozga (frontalni lobus, talamus,
bazalne ganglije). PET pokazala da se iste regije mozga aktiviraju
pri razlicitim EF, ali svaka specificna EF aktivira specificne
regije mozga.
PFC povezan sa planiranjem, izborom cilja, radnom memorijom i
self-monitoringom.
Zbog neopravdanosti izjednacavanja frontalnog lobusa sa EF ovaj
poremacaj ponasanja i kognitivni deficiti nastali usled njegovog
ostecenja dobijaju naziv disefzekutivni sindrom i ukljucujue
promene u planiranju, organizovanju, apstraktnom rezonovanju,
donosenju odluka i promene u relacijama sa drugim ljudima sto se
prepoznaje kao promene u karakteru.
5. EF i inteligencija
EF je koncept koji pored kognitivnog aspekta, ukljuuje i domen
afektivne i motivacione regualcije. Istorija povezivanja EF i
inteligencije je duga. Jos je 1940. Postojalo vienje da funkcije
kao to su planiranje i monitornig ponaanja mogu biti naruene iako
je ouvana inteligencija (merena Wekslerovom skalom).
Duncan je pokazao da osobe sa lezijama u frontalnom renju imaju
dobar uinaka na WISC-R, ali da pokazuju nii G ako se meri testovima
fluidne intel. U novijim istraivanjima pokazano je da su merene EF
visoko povezane sa odreenim skalama WISC-a (radna memorija,
prostorno rezonovanje, panja). Ipak uinaka na Wiskonsinu nije
povezan sa onim na Wekslerovom iQ testu, to moe da upuuje na to da
on prati specifine kognitivne operacije.
Da li je mera inteligencije dobar prediktor EF? pokazalo se da
predvia na umerenom nivou r je oko .4, ali da mnogo bolje predvia
brzinu procesiranja informacija
Floyd i sar su u svom istraivanju pokuali da utvrde u kojoj meri
se EF uklapaju u CHC teoriju. Utvrdili su da je teko da se mere
spopsobnosti povezane sa EF jer su one kontaminirane G faktorom i
specifinim faktorima sposobnosti. Predviali su da EF mogu da se
uklope u CHC ako se na njih gleda kao: 1. Komponente socijalne
kompetencije, 2. Meru kognitivnih sposobnosti, 3. Meru kognitivnog
procesiranja.
Rezultati su pokazali da mere i EF testova i kognitivnih
sposobnosti jesu povezane sa G faktorom.
Ipak, iako postoji povezanost EF i fluidne inteligencije, da li
je taj rezultat pojava nedovoljno dobrih testova EF? Ili jo uvek
nedovoljno jasno razvijenih koncepata kako inteligencije tako i
EF?
6. Istraivanja EF- karakteristike i problemi
1. Greke merenja:
-nastale kao posledica sluajne greke (faktora promene od osobe
do osobe i od ispitivanja do ispitivanja)
-merenje kognitivnih procesa koje nismo hteli da ouhvatimo
testom-task impurity.veoma est problem u zadacima koji mere EF zbog
sloenosti samog koncepta-on nije operacionalno definisan-ve
teoretski. Takoe zasniva se na operisanju drugih kognitivnih
procesa (aktiviranje i neefzekutivnih procesa koji nisu u vezi sa
zadatkom). U nekim sluajevim ti drugi procesi u velikoj meri utiu
na iskrivljenje rezultata. Uinak na WCST npr zahteva i adekvatno
vizuelno procesiranje, osnovne numerike sposobnosti, sposobnosti
indukcije pravila, spos. Procesiranja fidbeka, radne memorije i
adekvatan nivo motivacije. Zbog toga je teko utvrditi ta tano utie
na postignue na testu
2. Kognitivna kongruencija- sa inteligencijom, zahteva
neuropsiholoka istraivanja3. Problem konstruktivne validnosti-koje
testove uopte koristiti. U top 10 korienih su: WCST, ROCF-
precrtavanje figura na osnovu pamenja i HCT- verbalne
kategorije.
4. sloenost koncepta: moe se podeliiti na shifting ability
(WCST), updating i inhibition
Ono to se moe zakljuiti jeste da se prilikom ispitivanja EF
unapred mora definisati specifini E proces koji elimo da merimo, u
obzir uzimajui koje sve specifine egzekutivne komponente se misli
da taj test meri. Sama procena zahteva viestruka merenja-tj
upotrebu vie razliitih testova. Ipak problem zato sto jedan test
meri razlicite komponente EF, pr Winskonsin meri fleksibilnost i
kontrolu paznje, sifting
5. niska pouzdanost test-retest merenja. Zbog same prirode EF
odreeni test je najbolji ako se samo jednom koristi na odreenom
ispitaniku, zbog efekta uvebavanja. Ovako niska pouzdanost utie na
dijagnostiku korisnost testa. Ostaje i dilema kako interpretirati
promenu nastalu tokom vremena u longitudinalnim studijama (klinike
intervencije ali i razvojne promene).
6. ekoloka validnost- velika razlika izmeu laboratorijskih
zadataka i onih sa kojima se osoba susree u svakodnevnom ivotu,
standardni test-zadaci ne "hvataju" disfunkcije u neklinikom
setingu
EF problemi instrumenata
preporuke za (kliniku) procenu EF (Miyake et al., 2000)
ne poistovetiti frontalne sa egzekutivnim testovima
razlikovati specifine kognitivne funkcije koje meri konkretni
egzekutivni zadatak/test
koristiti vie mera iste funkcije neki testovi zahtevaju
angaovanje vie procesa
koristiti jednostavne zadatke sloenost onemoguava izolaciju
problema koji je u osnovi deficita
kontrolisati strategije kompleksni zadaci reavaju se na razliite
naine (razliiti procesi?)
voditi rauna o IQ, brzini procesiranja i sl.
ukljuiti upitnike/samoprocenu ili procenu od strane drugih
7. Modeli EF- centralni izvrilac (Baddeley)
Brojni modeli su pokuavali da EF integriu u kontrolne procese
frontalnog renja tako da stvore koherentan okvir. Baddley i sar su
predloili model radne memorije koji ukljuuje fonoloku petlju,
vizuelno-spacijalnu matricu, (epizodiki bafer)i centralni
izvrilac.
WM limitirani kapacitet sistema koji omoguava privremeno
skladitenje informacija neophodnih za kompleksne zadatke
(shvatanje, rezonovanje, uenje) i u okviru koga se izmeu razliitih
komponenti vri redistribucija kognitivnih resursa
osnovne funkcije centralnog izvrioca:
praenje jednog i ignorisanje ostalih tokova informacija
koordinacija resursa radne memorije u multiplim zadacima
pomeranje panje
selektivna privremena aktivacija reprezentacija iz dugotrajne
memorije
Donoenje odluka
-fonoloka petlja slui za sladitenje verbalnih informacija na
najvie 2 sek. Centralni izvrilac je sistem koji kontrolie i menja
panju ali bez kapaciteta za zadravanej informacija.
Zamerke:
-homunkulus: oveuljak koji obavlja mentalnu operaciju.
Komponenta sistema postoji ali nije specifikovan nain na koji
obavlja svoj zadatak
-model ne dozvoljava funkcionalne relacije meu razliitim
aspektima EF kao to su planiranje i samopercepcija.
8. Modeli EF-supervizorski sitem (Norman i Shallice)
naglaavanje znaaja panje u aktivnom ponaanju
razlikovanje automatskih/automatizovanih procesa i procesa koji
zahtevaju namernu panju
automatski procesi [contention scheduling] odgovori koji se
automatski inplementiraju
struktuirane sheme tj. bihejvioralni programi za kompletiranje
rutinskih zadataka/vetina
sheme mogu biti u kompeticiji (dele strukture ili operacije), a
ovi procesi reavaju konflikte na osnovu njihove aktivacione
vrednosti (kombinacija niza faktora usklaenosti sheme i aktuelnih
enviromentalnih i akcionih zahteva)
odabrana shema funkcionie do postizanja cilja, njenog blokiranja
ili iskljuenja
kontrolisani procesi odgovori koji zahtevaju dodatni
supervizorski sistem
SAS globalno integrisan sistem koji vodi razliite procese , a
koji mogu biti realizovani razliitim supsistemima
SAS pretpostavlja tri faze i multiple procese koji ukljuuju PFC
(prefrontalni korteks):
1.konstrukcija privremene sheme za novu situaciju tj.
generisanje strategije
2. implementaciju nove privremene sheme u novoj situaciji,
ukljuujui i njeno privremeno odravanje u radnoj memoriji
3.monitoring i primenu sheme, eventualnu modifikaciju ili
odbacivanje
SAS moe da izvede razliite procese i ukljuuje vie subsistema
koje su rasporeene po frontalnom korteksu, ali meusobno
interaktuju.
Energija- aktivacija eljene eme i odravanje panje
Inhibicija-odgovorna da se ne aktivira ema koja ne odgovara
Ako-onda-koristi fidbek monitoringa da bi odrala ili izmenila
procese reenergizacije, inhibicije ili modifikacije
SHAPE \* MERGEFORMAT
situacije u kojima se ukljuuje SAS:
zahtevaju planiranje i donoenje odluka
neophodna korekcija ili prevladavanje potekoa
odgovori ili delovi odgovora nisu (pre)naueni
anticipirana opasnost
zahtevaju prevazilaenje habituiranog odgovora
9. Modeli EF-model samoregulacije (Barkley)
osnovni element EF i primarna komponenta modela je
samoregulacija
self-regulacija bilo koji set odgovora dizajniran tako da izmeni
verovatnou narednih odgovora individue u datim uslovima tj. na dati
dogaaj, a time i verovatnou kasnijih konsekvenci datog uslova tj.
dogaaja
samoregulacija ukljuuje kljune komponente EF: cilju usmereno
ponaanje, razvoj planova za postizanje cilja, utilizaciju
unutranjeg govora, kontrolu impulsa
Preduslov za sve EFi samoregulatorne procese je bihejvioralna
inhibicija i onaobezbeuje potrebno vreme da se Egzekutivni procesi
pojave. ukljuuje 3 meusobno povezana procesa:
inhibiciju dominantnog odgovora (odlaganje)
diskontinuaciju sloaja odgovora (vreme)
interferenciju kontrole (distrakcija)
4 primarna domena EF:
1. Radna memorija-povezuje sadnje informacije sa prolim
iskustvom i planiranjem buduih ciljeva.
2. Samoregulacija afekta i motivacije i arausala
3.Internalizacija govora-samorefleksija i preispitivanje, pomae
u reavanju problema i u saradnji sa radnom memorijom dovodi do
moralnog rezonovanja. U znaajnoj meri utie na samokontrolu.
4.Rekonstitucija-analiza i sinteza-omoguava reavanje
kompleksnijih zadataka.
10. Modeli EF- egzekutivni kontrolni sistem (Anderson)
Nastao iz razvojne neuropsihologije + faktorsko analitike
studije
EF kontrolni sistem koji ukljuuje etiri domena, razvojno i
funkc. nezavisna, ali povezana dvosmernim mreama u prefrontalnom
delu.
Mehanizam operisanja ovog sistema je uslovljen zadatkom. Svaki
domen ukljuuje visoko integrisane kognitivne procese, i svaki prima
i procesira stimuluse iz razliitih izvora ukljuujui i druge regije
mozga osim prefrontalne.
SHAPE \* MERGEFORMAT
11. Mere EF-kliniki i kognitivni testovi/zadaci
velik broj razliitih (pojedinanih) instrumenata i baterija za
procenu EF
neuropsiholoka/klinika perspektiva frontalne disfunkcije
kognitivna perspektiva radna memorija, kompetitivni zadaci
psihometrijska perspektiva neki testovi sposobnosti; neki
aspekti sposobnosti
bihejvioralne mere i inventari
ekoloke mere i testovi
EF klinika tradicija - instrumenti
procena funkcionisanja pacijenata sa patologijom frontalnog
renja; disegzekutivni sindrom. . .
specifini testovi u Lurijinoj tradiciji
adaptacija testova iz drugih domena (pr. WAIS, Stroop)
savremene baterije za procenu EF (pr. CANTAB)
FAB Frontal Assessment Battery (Dubois et al., 2000)
6 testova/zadataka za procenu osnovnih funkcija:
konceptualizacija (slinosti) po emu su sline jabuka i
banana?
mentalna fleksibilnost (leksika fluentnost) to vie rei na slovo
_
motorno programiranje ponavljanje motorne sekvence
pesnica-brid-dlan
senzitivnost na interferencije (konfliktne instrukc.) tapkanje
tipa ako ja 1 onda ti 2
inhibitorna kontrola tapkanje sa instrukcijom ako ja 2 onda ti
ni jednom
enviromentalna autonomija ne dodiruj mi ruke
BCET Biber Cognitive Estimation Test (Bull et al., 2004)
20 pitanja na koja se odgovara najboljim nagaanjem"
koliko semenki ima u lubenici?
koliko je teak telefon?
koliko vremena je potrebno da se ispegla koulja?
koliko vremena mleko u friideru ostaje svee?...
EF kognitivna tradicija - instrumenti
istraivaki testovi/zadaci adaptirani za kliniku primenu
kapacitet radne memorije; kompetitivni zadaci
strategije reavanja problema; zadaci planiranja . . .
Stroop-test
procesi: inhibicija; fluidne sposobnosti; brzina
inhibiranje automatizovanog odgovora
12. Mere EF- bihejvioralni inventari i ekoloki testovi
EF psihometrijska tradicija - instrumenti
(sub)testovi intelektualnih sposobnosti kao testovi (nekih
aspekata) egzekutivnih funkcija
WAIS block-design; sklop
Cattell Culture Free Tests (empirijske evidencije)
Gf i EF konceptualne i merne slinosti
FF fonemska fluentnost
alternativni (anglosaksonski) nazivi: COWA, kontrolisana
verbalna fluentnost, FAS-test
Thurstonovi testovi, neretko odsutni iz savremenih baterija za
procenu sposobnosti
fonemska "nasuprot" semantikoj fluentnosti kao relevantan
indikator
EF upitnici i bihejvioralni inventari
skale samoprocene/procene od strane drugih ljudi bihejvioralni
inventari
pokuaj detektovanja potekoa u svakodnevnom tj. realnom
funkcionisanju
instrumenti namenjeniirokom dijapazonu ispitanika
EF ekoloki testovi
istorijski, jedan od prvih opisa EF tekoa pripremanje
obroka(Penfild& Evans, 1935)
MET Multiple Errands Test (Shallice &Burgess, 1991)
zadatak kupovine, po odreenim pravilima
variranje sloenosti kupiti veknu hleba; poslati pismo, ali
ispitanik nema olovku...
osnovni kvalitet blisko zahtevima realnog ivota, nedovoljno
definisani problemi, mogunost razliitih strategija, planiranje i
implementacija plana
solidna psihometrijska svojstva
EF neki "popularni" testovi/zadaci
najee korieni testovi EF (Rabin et al., 2005)
anketiranje neuropsihologa (N=747)
rangtestopisbroj psihologa
1.WSCTsortiranje karata u skladu sa promenjivim pravilima494
2.ROCFprecrtavanje figura na osnovu pamenja 268
3.HCTverbalne kategorije262
WCST Wisconsin Card Sorting Test
originalno za procenu sposobnosti apstrakcije i promene
strategije u situaciji promenjivih kontingencija
neuropsiholoka upotreba konceptualizacija, perseveracija, uenje,
odranje seta...
egzekutivne funkcije zahteva strategijsko planiranje,
organizovanu pretragu, sposobnost upotrebe enviromentalnog fidbeka
u promeni kognitivnog seta, cilju usmereno ponaanje, modulaciju
impulsivnog odgovaranja
FPT Five Point Test (Regard et al.,1982)
figuralna fluentnost delimino struktuirana
5-3 min.
zadatak: nainiti to vie razliitih figura povezivanjem taaka,
pravim linijama (linije ne moraju da povezuju sve take, ali svaka
linija mora da povezuje take)
primer: povezivanje svih pet taaka i povezivanje samo dve take
(ispitanik moe da precrta)
uveravanje da i trivijalne varijacije predstavljaju razliitost;
ne moraju sve take da budu "iskoriene"
Fluentnost dizajna test kreativnosti?
zadatak: prazne kvadrate razdeliti na iste delove, na to je vie
mogue razliitih naina
Hayling and Bringston test (Burgess& Shallice, 1997)
dva razliita testa (verbalna produkcija/inhibicija; spacijalna
anticipacija), povezana praksom
Brixton test 56 stranica sa 10 krugova (2x5), od kojih je jedan
plave boje
zadatak je odrediti gde e sledei put biti plavi krug
Hayling test dva seta od 15 nedovrenih reenica
prvi set dopuniti reenicu to je bre mogue
drugi set dopuniti reenicu besmislenom reju
13. Vrue EF
prve ideje:
karakteristike (posledice frontalnih trauma, pored
kognitivnih):
insenzitivnost, egocentrinost
impulsivnost, dezinhibiranost
slaba frustraciona tolerancija
socijalno neprimereno ponaanje . . .
gubitak bihejvioralne regulacije ( produkcija ponaanja koje u
datim uslovima nije adekvatno
aspekti vruih egzekutivnih funkcija:
vezanostzasocijalne situacije ukljuuju druge ljude kao izvore
informacija i komunikacione partnere
emocionalna komunikacija emocionalna percepcija i empatija
teorija uma razumevanje ponaanj