-
KEMIJSKI DAN U SKOLI
U USA se se svake dvije godine odriava nacionalni kemijski
tjedan. Ucestvuju uceniei, nastavniei,znanstveniei i dr. Pritom se
odriava niz manifestaeija. kao ~to su izloibe. takmicenja.
predavanja islicno. Zasto i vi n(:i..>iIlluyii uigar.izira'i
:
-
Pokusi:
i. Voda vrije pri 108 oC
Pnuor i kemlkalije: Termometar. casa. natrijklorid
Posfupak: Pripremite zasi6enu otopinu natrij-klorida.Termometrom
izmjerite vreiisle (;iste vode, 1Ou ~C.a zatim vreliste zasicene
otopine natrij-klorida.Zasicenaotopina vrije pri 108 C.
2. Voda vrije kad je hladimoPribor i kemikalije: Okrugla tikvica
ad 1000ml s dugim vratom, gumeni rep, zeljezni stativ,
hvataljka,tronoiac, azbestna mre~ica, plamenik, metiloran~ili
tinta, lanena krpa.
Posfupak: Upotrijebite iskljucivo okruglu tikvicu s dugim vratom
od Pyrex (vatrostalnog) stakla. pazile darub tikvice ne bude
okrhnut. Ni u kom sluCajunemojte pokusati izvesti pokus s okruglom
tikvicom s ravnimdnom ili Erlenmeyerovom tikvicom jer te sigurnodob
do implozije.---Napunite tikvicu do polovice obiCnomvodom i dodajte
nekoliko kapi tinte ili metilorania da bi otopina po-primila boju.
lagrijte sadriaj fkvice do vrenja i pustite da vrr e desetak
sekundi kako bi iz tikvice istisnulisay zrak. Ugasite plamenik.
Sadriaj te nastaviti kipiti jos neko vrijeme zbog
toplinskog~eiteta
2.ai5estne mreiice. 8rzo olabavite hvataljku,vral tikvice
obuhvatite lanenom krpom i fikVicuodmah zaeepitegumenim eepom. To
valja raditi brzo dok jos vada u tikvici vrije tako da se sprijeCi
ulazak zraka u tikvicu.Upotrijebite odgovarajuci gumeni fup ko~
sarno 0 reclne U azl u vra tikvice. U protivnom neeete
moei-odeepiti tikvicu.
OrieCi tikvicu ukos polije'(ajte je hladnom vodom iz vodJ)voda.
Voqa u tikvici kiW-$to vise tikvicupolijevate to sadriaj vise kipi.
Prestanite s polijevanjem i voda u tikvici ne kipi. Nastavite Ii s
polijevanjemsadriaj tikvice ponovo zakipi. Na krajuotcepite tikvicu
u potpunoj tisini. CuTte se kak zrak ulazi u tikvicu.
Pojava se osniva na sniZenju.te~aturLvrelista pri snizenom t1aku
i na razlici tem~rature gor 'epolovice staklenog b~i temperature
vode u tikvici. Kad tikvictLpOlije'.lamo-hladoom vodom gornja
- polo~~di i na njoj se oooenzira vodena para. lbog toga se
smanji tlak u tikvici pa vodavrije nastojeci postici ravnoteini
t1akpara Kako se pare neprekidno kondenzir~ .polovici tikvicetako
voda u donjoj polovici neprestano vrije. Prekinemo Ii hladenje
us(>Ostavise ravnoteini .!Iak ara i voda~nevrije. Pokus moiete
izvoditi tako dugo dok postoji odg~r~uca razlika temperatura. Na
kraju .voda utikvici se toliko ohladi da tikvicu maiete driati
rukom pa se stjece dojam da voda u tikvici vrije od toplinevase
ruke.
3. Dokazivanje kristalne vode u modroj galiciPribor i
kemikalije: Epruveta savijena u obliku dvostrukog koljena, drvena
stipaljka, plamenik, modragalica.
Posfupak: Na dno epruvete savijene u obliku dVQstrukogkoljena
stavite nekoliko grama modre galice. Gornju ...eetvrlinuepruvete
omotajte s vanjske strane komadieem vlaine tkanineradi boljeg
hladenja. Orieci epruvetu drvenom stipaijkom upoloiaju kao na slici
zagrijavajte modru galicu. Kristatna vodaCeisgaritio-kondenzirati
se u gornjem bladnom dijelu epruvete,akOndenzat ce se sakupiti u
kotjenastom dijelu. lamijetit tete
da je modra galica pobijelila zbog gubitka kristaln-evode. Kad
se epruveta ohladi uspravite je tako dakondenzirana voda dode
~doticaj s bezvodnimgotovo bijelim bakar-sulfatom. U doticaju s
vodom bakar-sulfat ponovo dobiva karakteristicnu modru boju. Nakon
provedenog pokusa epruvetu zacepite gumenimeepom pa je moiete
koristiti bezbroj puta
4. Dokazivanje ugljik-diokSida u izdahnutom zrakuPrtbor i
kemlkalije: Casa od jogurta ili bilo kakva plasticna posuda,
lijevak za filtriranje, filter-papir, gasenovapno, epruveta Hibilo
kakva manja prozirnaposuda, plasticna "slamka" od vocoog soka.
Posfupak: Pripremite v n u tako da u 100 ml vodovodne vode
dodate 1 zlicicu gasenog vapna.Mijesajte nekoliko mlnuta dok se
voda ne zasiti kalcij-hidroksidom. Pustite da se preostale krute
eestice is-taloie i bistru otopinu dekantirajte ili profiltrirajte
u manju bocu koju tete zacepiti gumenim eepom.
Takopripremljena-vapnena voda moze se dugo vremena upotrebljavati
pod uvjetom da se boca drzi dobro zat-vorenom kako bi se
sprijeCiokontakt sa zrakom. odnosno ugljik-dioksidom iz zraka.
-
Ulijtc u epruvetu 2 do 3 mL vapnenc 'lode. Pusite kroz -slamku u
vapnenu vodu. Uskoro tcto zamijctiti dase vapnena voda zamutila od
izlucena kalcij-karbonata.
Ca(OH)2 + C02 = CaC03Nastavite puhati i USkOfOtete primjetili da
sc sadriaj epruvete izbistrio. To je zato sto s~
kalcij-kar..bonatotapa u ugljicnoj kiselini kala nastaje daljnjim
uvodenjem ugljik-dioksida.
CaC03 + C02 + H20 = Ca(HC03)2
lagrijte dobivenu bistru otopinu i ponovo (;e se izluciti
netopljivi kalcij-karbonat
Ca{HC03)2 = CaC03 + C02 + H20To su procesi koji se dogadaju pri
vezanju ibuke (prva jednadiba). ot~anju kalcij-karbonata
d-elovanjemvoda koe sadrie otopijen ugljik-dioksid (druga
jednadiba) i izlucivanju kamenca na stijenkama griJaea uelektricnim
bojlerima (treta jednadiba). -
5. Ugljik-dioksid gasi pozarPribor i kemikalije: Visoka ca.sa od
500 mL ili staklenka za konzerviranje povrea, mala svijeta (kao
zarodendansku tortu) natrij-hidrogenkarbonat. octena kiselina 9
%-tna (ocat).
Poslupak Malu kratku svijeeu nataknife na kraCi krak komada iice
savijene u obliku dugaCkog slova J.Stavite na dno staklenke za
konzerviranje povrea kavenu iriCicu natrij-hidrogenkrbonata (oko 3
9 sodebikarbone), dolijte oko 20 mL 9 %-tne octene kiseline (oct a)
i staklenku poklopite komadiCem papiraPrieekajte da se reakcija
smir~ odnosno da se staklenka napuni ugljik-dioksidom. lapalite
svijefu i unesiteje staklenku. Svijeca se gasi. Ugljik-dioksid ne
podrZava gorenje pa ni disanje. lato se u podrume u kojimavrije
most uvijek mora ulaziti sa svijeeom. Ako se svijeca ugasi znaci da
je podrum pun ugljik-dioksida
6. I baloni disuPribor i kemikalije: Detergent za pranje suda,
plasticna slameica, visoka casa od 500 mL i1i staklenka
zakonzerviranje povrea. natrij-hidrogenkarbonat, 9 %-tna octena
kiselina (oeat).
Poslupak: Stavite na dno staklenke za konzerviranje povrea
kavenu iliCiciJ natrij-hidrogenkrbonata (oko 39 sode ~i!5...arbo~),
dolijte oko 20 mL 9 %-tne octene kiseline i staklenku poklopite
komadl6em papira--Pri ole_case reakcija smiri, odnosno da se
staklenka napiJni ugljik-dioksidom. Pomoeu plasticneslamcice i
detergenta napusite balon takve velicine da ga moie~ I o-smkl
lLS_ugljik~ioi&idom.Uneslte balon u staklenku i zamijetit tete
da se balon nadima lzvadite balon iz staklenke i zamijetit teteda
se smanjuje. Nastojte istodobno uoCiti kako se mijenja boja
balona.
Uglik-dioksid je topljiv u vadi, pa se tako otapa i u balonu
koji ste n uhali QQ...moeu~lamcice i detergentaza pranJe suda. Kako
unutrasnjost balo"-~_saariLsarno zrak, ugljik-dioksid isparava iz
stijenke balona u
njegovu ~nutrasnjost i zato se halon nadima. Kad balon iZrlesemo
na zra it ce oncentracija ugljik-d!oksida ~ balonu veea nego u
okolnom zraku i on izlazi roz stijenku balona otapaju~ isQar?v~ci
iz _nJe. lbog promjene volumena balona mijenja se debljina
stijenke. Svjetlo reflektirano na unutarnjoj ivanjskoj stijenKI 6a
ona meduSObne interferira i mividifno onu boju kaja se
interferencijom pojaeava Kako -se mijenja debljina stijenke balona
tako se mijenjaju i valne duljine svjetla koje zadovolJavaju uvjete
zainterferenciju i zato dolazi do promjene boje.
7. Gustoca ugljik-dioksidaPribor i kemikalije: Osjetljiva
tehnicka vaga s utezima, 2 plasticne boce od 1,5 L Coca Cole,
natrij-hidro-genkarbonat, 9 %-tna octena kiselina.
Postupak: Odreiite gornji dio jedne plasticne boce od Coca Cole
tako da dobijete sto visu casu. Oobivenucasu postavite u
vertikalnom poloiaju na jedan krak tehnicke vage. Utezima
uravnoteiite vagu. Oruguplasticnu bocu prereiite na polovici
gornjeg zakrivljenog dijela tako da dobijete casu malo suienu pri
vrhu.U tako pripremljenu casu ulijte oko 40 mL 9 %-t e oct.ene
kiseline-i dodajte dvije do tri ilicice natrij-hidrogenkarbonata
(aka 10 9 sode bikarbone). Ne mijesajte i ne muckajle sadriaj, 'lee
pustite da se ugljik-dioksid spontano razvija. Kada reakcija
prestane boca ee biti puna ugljik~dioksida. Sada polagano
prelijte"ugljik-dioksid u casu na vagi, ali tako da ne doticete
vagu niti casu na vagi. Ako je vaga dovoljno osjetljivapretegnut Ce
krak u koji ste ulili ugljik-dioksid. Ulezima ponovo uravnoteiite
vagu. Na kraju izlijte ugljik-d~oksid iz case na vagi tako da je
okrenete otvorom prema datje. Krak na kojem je casa postat te
laksi.Time ste dokazali da je ugljik-dioksid -teii od zraka",
odnosno tocnije, da je gustoca ugljik-dioksida veca odgustoee
zraka. --=-
-
8. Model uredaja za gasenje pozaraPribor i kemikalije: Boca za
prah od 200 mL. gumeni tep s jednom u10m ijcdnom sirom rupom,
koljenaslo savijena cijev (1) = 6 mm. siroka staklenacijev duljine
oko 10 cm (zatvorena s jedne strane gumenim tepom, as drugestrane
gumenim tepom kroz koji prolazi stakleni stapit). zasitena
otopinanatrij-hidrogenkarbonata.20 %-tna otopina solne kiseline.
detergent.
OBVEZNO UPOTRIJEBITE ZASTITNE NAOCALE
Poslupak: Siofite aparaturu kao na slici. ZasiCenom otopinom
natrij-hidrogenkarbonata (sode bikarbone) kojoj ste dodali malo
detergenta zapranje posuda napunite najvise do jedne trecine bocu
za prah. U sirokustaklenu cijev ulijte 20 %-tnu otopinu solne
kiseline. KoliCina kiseline nekabude jednaka polovici ekvivalentne
kolicine natrijhidrogenkarbonata uzasiCeno;otopini. To je potrebno
zato da se osiguramo da Ce iz boce spricatiotopina soli i
natrij-hidrogenkarbonata a ne otopina solne kiseline. Obratite
. 'pafnju na to da eep na siro; stakleno; cijevi kroz koji
prolazi stakleni stapiebude evrsto zaeepljen. pazite da vrh
koljenasto savijene cijevi ne budepreuzak. lbog naglog razvijanja
ugljik-dioksida u boci poraste tlak. Aka Cepavinisu evrsto
uglavljen~ poviseni t1ak moze ih izbaciti. Ako su eepavi
dobrouglavljeni a otvor koljenasto savijene cijevi preuzak moze
doci do prevelikogpoveeanjat1akai eksplozije boce. U svakom slucaju
isprobajte pokus najprije
sa manjim kolicinama reagensa Kada staklenim stapieem izbijete
donji eep kiselina i natrij-hidrogenkarbonat razvijaju
ugljik-dioksid koji smjesu za gasenje pozara" istiskuje kroz
koijensto savijenuclJev.
9. Padanje svijecePribor i kemikalije: Uska prozirna
plastiCnaboca ad 0,75 L, kratka svijeea
Poslupak: Odrezite gornji dio ~tg;ne boce tako da dobijete dosta
sirok olvor. Na dno boce uevrstitekratku svijeeu. Zapalite sVIJeeui
pustite da boca s velike visine pada sa zapaljenom svijeeom. Plamen
Cese ogasiti prije nego padne na po ako se badsdovOiJnevisine
(oko3do 4 m). :-- - - 'Kada svijeca gori vruCi linovi nastali
izgaranjem. laksi su od okolnog-3raka pa struje prema ore, a
sVJezlzrak pritjeee sa svih strana. TiJea 0 a s pad 'u
nemaju"':teziou". Kada boca s upaljenom svijeeomslobodno pada s
njom slobodno pada i zrak u bod. Kako nastali ugljik-dioksid nije
lakSiad zraka, jer zbogslobodnog pada niti jedan nema "teiinu, nema
ni dotoka svjezeg zraka zbog.strujanja. Kad se .okolni kisikpetrosi
svijeca se ugasi, a to se dogodiprije nego uredaj padne na pod ako
se baci s dovoljne visine.
10. Crna;;zmija .'Pribor i kemikalije: Plitka keramicka posuda
(na pr. stari tanjur), suhi pijesak (pijesak je dobro prije
ispratislatkom vodom i izzariti), etanol, natrij-hidrogenkarbonat,
seeer u prahu
Poslupak: Temeljito izmjesajte 10 9 natrij-hidrogenkarbonata i
65 g seeera u prahu. Uzmite oko 2 kgsuhog pijeska i od njega
formirajte stoiac na sredini starog keramiCkog tanjura U sredini
stoica naciniteveee udubljenje u koje eete ulitj toliko etanola da
se pijesak u sredini udubl'en'a dobro napije (oko 50 mL).Konacno, u
udubljenje uspite smJesuseeera i natrij-hidrogenkarbonata Upalite
smjesu sibicom. Seeer usredini stoica najprije ee se pretvoriti u
karamel iz kojega ee nakon 5 do 10 minuta isplaziti crna
zmijaVelicina zmije ovisi 0 vremenu gorenja etanola.
11. Oobivanje umjetnog medaPribor i kemikalije: seeer, limunska
kiselina. Erlenmeyerova tikvica od 200' mL. stakleni stapiC.vodena
ku-pelj.
Poslupak- Pripremite 100 mL otopine setera u obliku sirupa.
Dobivenoj otopini dodajte 1 9 limunskekiseline j zagrijavajte
smjesu 40 do 45 minuta na vadenoj kupelji. Dobit eete gusti
viskozni sirup, umjetnimed, odnosno smjes.uglukoze i
frYktoze.Djelovanjem kiseline pri povisenoj temperaturi
-
Oa bisle dobili i odgovarajucu aromu dodajle u dobiveni sirup
iliCicu prirodnog meda.
12. Gorenje se~era
Pribor i kemikc1/~e:Kocka secera, plamenik, pepeo cigarele
?OSlup3,L:: Pc~usaj:e upa!it: kccke secera. I~ecer ne gori vec
se tali. Rastaijeni dio gurmiie u pepeocigarete. Sada secer ori
zoog kataliticko ufecaja sastojaka pepela ci arete.
13. Reducirajuca svojstva glukozePribor i kemikalije: Epruveta,
Casaod 250 ml, drvena hvataljka, otopina glukoze. otopina
bakar(II)-sulfataw(CuS04) = 10%, otopina natrij-hidroksida w(NaOH)
= 10%.Posfupak: Zagrijte pola case vode. Ulijte u epruvetu 1 mL
10%-tneotopine bakar(lI)-sulfata i nekoliko kapiotopine
natrij-hidroksida Nastaje tamno-plavi talog bakar(ll)-hidroksida.
Tome dodajte oko 1 mL otopineglukoze i grijte u casi s vrueomvodom.
Nakon kratkog vremena izluci se crvenosmedi talog.
14. Hidroliza saharozePribor i kemikalije: Casa od 250 mL, 2
epruvete. 2 %-tna otopina saharoze, kloridna kiselina
(1:3),Fehtingova otopina, otopina natrij-hidroksida.w(NaOH) =
10%.
Posfupak: Ulijte u epruvetu 2 do 3 mL otopine saharoze i dodajte
istu kolicinu Fehlingove otopine.Reakcijsku smjesu zagrijavajte u
casi s vrueom vodom. Ne nastaje nikakva promjena U drugu
epruvetuponovo ulijte 2 do 3 mL otopine saharoze, dodajte nekoliko
kapi razrijedene kloridne kiseline i reakcijskusmjesu zagrijavajte
do vrenja 5 do 6 minuta. Nakon toga oprezno dodajte otopinu
natrij-hidroksida doluinate reakcije. Smjesi zatim dodajte 2 mL
Fehtingove otopine i ponovo zagrijte. Nastaje crvenosmeditalog.
15. Svojstva karbamidaPribor i kemikalije: 2 epruvete, plamenik,
drvena hvataljka, karbamid (umjetno gnojivo, dobije se na
svakojbenzinskoj pumpi), koncentrirana otopina natrij-hidroksida,
10%-tna otopina bakar(II)-sulfata, Conwayevaposudice sa staklenim
poktopcem (npr. Petrijeva zdjelica veteg promjera), grafoskop,
grafo-tolija, otopinakatcij-hidroksida otopina uree, otopina
ureaze.
Pokus 1. Uspite u epruvetu malo karbamida i dolijte
koncentrirane otopine natrij-hidroksida. Opreznozagrijavajte.
Ispitajtemiris nastalog plinovitog produkta .
Pokus 2. Uspite u suhu epruvetu malo karbamida i zagrijavajte do
taljenja. Ohladenoj talini dodajtedestilirane vode, zatim kap
lO%-tne otopine bakar(ll)-sultata i otopine natrij-hidroksida
SnaZnopromuckajte smjesu. Pojavit ee se Ijubicasto obojenje. Ako
dobijete plavu boju znaci da je koncentracijaiona Cu2+ prevelika pa
treba uzeti jos razrijedeniju otopinu bakar(II)-sulfata.
Pokus 3. Pokus projicirajte na grafoskopu. U unutrasnji dio
Conwayeve posudice stavite 1 mL vodeneotopine kcflcij-hidroksida.U
vanjski dio posudice stavite po 1.5 mL otopine uree i 1.5 mL
ureaze. Posudicupoklopite. Nakon jedne minute dolazi do zamueenja
otopine kalcij-hidroksida. Otklopite posudicu i nastojtemirisom
ustanoviti prisustvo amonijaka.
Opaska: Otopinu ureaze moiete prirediti tako da u epruvetu
stavite malo sojina brasna, dodate vode imuckate oko 10 minuta.
Smjesu zatim profiltrirate i bistri filtrat u kome se nalazi ureaza
upotrijebite kaoreagens.
16. Dokazivanje bjelancevina - biuretna reakcijaPribor i
kemikalije: Epruveta, kapaljka, otopina bjelaneevine (bjelanjka),
otopina natrij-hidroksida, vrlorazrijedena otopina
bakar(II)-sulfata,
Posfupak: Ulijte u epruvetoJ()ko 1 mL otopine bjelancevine
(bjelanjka) i dodajte toliko otopine natrij-hidroksida da otopina
bude luinala (proba indikator-papirom). Zatim dodajte kap po kap
otopine bakar(II)-sulfata. Sadriaj epruvete malo promuckajte.
Nastaje crveno-ljubieastoobojenje.
17. Svojstva bjelancevina
Pabar i kemikalije: Stalak s 12 epruveta, casa, plamenik, drvena
hvataljka, otopina bjelanjka, destiliranavoda, etanol, razrijedene
otopine kloridne kiseline, otopina bakar(II)-sulfata, otopina
olovo(II)-acetata.
Posfupak: U sve epruvete redom ulijte po 1 mL otopine bjelanjka
Prvu epruvetu zagrijavajte. Nastajetalog. U drugu epruvetu dodajte
malo etanola i promuckajte. Nastaje talog. U trecu epruvetu
dodajte
-
razrijedene kloridne kiscline. Nastaje talog. U cctvrtu i pctu
cpruvctu dodajtc po nckoliko kapi otopinebakar(II)-sulfata i
olovo(II)-acetata. Nastaju talozi.
Otopinu olovo(ll)-acctata priredit tete tako da malo slrugotina
ili opiljaka olova grijele u epruveti ad teskotaljiva slakla dok
veCina olava ne oksidira i nastane olovo(II)-oksid. Nc grijle
previse jcr olovo(lI)--oksidreagira sa slaklom. U ohiadenu epruveiu
oooajle oko 0,5 mt. g::/;'-tlle odt::n(: kiseline (octa). i.eK
tulikokoliko yam je potrebno za reakeiju. Nakon nekoliko minuta
olovo(II)-oksid Ce se otopiti a na dnu epruveteostat Ce neotopljeno
olovo. Oddekantirajte otopiou olovo(II)-aee a a. -Nemojte dodavati
suviSe octenekiseline. Potrebna nam je otopina olovo(II)-acetata
bez suviska oetene kiseline.
18. Dokazivanje sumpora u prirodnim proteinima
Pribor i kemikalije: Olovo(lI)-oksid, 10 %-tna otopina
natrij-hidroksida, vuna. svila, otopina bjelanjka
Poslupak: Zagrijte u epruveti malo opiljaka olova dok vecina
olova ne prede u olovo{1l -oksid. U ohladenuepruvetu dodajte oko 2
mL 10%-tne otopine natrij-hidroksida i grijte uz stalno mijesanje
dok se vecinatalo a ne oto i. OddekanhrajteompinIT"KoJa sadrzl
plumbat(ll)-ione i upotrijebite je kao reagens na sulfid-ione. Ovaj
reagens redom dodajte u epruvete s uzorko~es.tiIe..Lotopine
bje1anjka Objasnitezasto reakcija izostaje u e ~eti s prirodnom
svilom.
19. Dobivanje sapuna saponifikacijom masti
Pribor i kemikalije: Porculanska zdjelica. vodena kupelj iti
elek1ricna grijaea kapa. trono~ac, azbestnamrezica, stakleni
stapic. kapaljka, 2 epruvete, Casa, zlica, menzura, svinjska mast
iIi ulje, etanol, otopinanatrij-hidroksida, zasi6ena otopina
natrij-klorida. destilirana voda
Opasnosti- Rad s jakom luiinom. Nosite zastitne naocale!
Poslupak: Stavite u porculansku zdjelicu iti vetu epruvetu oko 2
9 svinjske masti iIi nekoliko m~jestivog .ulja i dodajte 3 do 4 mL
otopine natrij-hidroksida i jednaku ko ICl u nola. Elanol sluzi
~tapalo ipospjesuje brzinu reakcije. Smjesu oprezno i lagano
zagrijavajte u elek1riCnoj grijaeoj kapi ili na vodenoJupe
ji:-NepreKiC no mjesajte staldenim stapiCem. Kfaj reakcije utvrdite
tako da uzmete kap reakcijske
smjese i stavite je u epruvetu s to 10m destiliranom vodom. Ako
se smjesa otopi reakcija je zavrsenaNakon toga vrutu
reakcijs!sY-sffijesu izli te u casu sa 20 ml zasiCene otopine
natrij-klorida i sve skupazagrijavajte dok se ne i{d~jiJl~masa
Uzmite malo te mase u epruvetu s 3 do 5 ml destilirane vade idobra
pramuckajte. Ako ste sve ispravno ucinili nastaje pjena Dobili ste
sapun. .
20. Svojstva sapuna
pfibor i kemikalije: Stalak s epruvetama, porculanska zdjelica,
1%-tna vodena otopina sapuna, razrijedenakloridna kiselina,
razrijedena octena kiselina, otopina olovo(II)-acetata. otopina
kalcij-klorida, otopinabakar(II)-sulfata, destilirana i vodovodna
voda, sumpor u prahu.
Pokus1. Razlaganje sapuna pomoCu kiselina
Ulijte u ~ epruvete po 1 mL 1%-tne otopine sapuna. Dodajte fedom
u svaku epruvetu po jednu odnavedenih razrijedenih kiselina_ U
objema epruvetama nastaje zamu6enje. Snaino promuckajte. Nastaje
I.ipjena? Ostavite stanovito vrijeme epruvete u stalku i tada
pogledajte povrsine otopina Ocito je da sesapuni ne mogu
upotrebljavati u kiselim otopinama.
Pokus,2. DQbivanje u vodi netopljivih sapuna.
U 5 epruveta stavite jednake kolicine 1%-tne vodene otopine
sapuna U prve tri epruvete dodajte par kapiotopine jedne od gore
navedenih soli, odnosno otopine olovo(II)-acetata, kalcij-klorida
ibakar(II)-sulfata Usvim epruvetama nastaje zamueenje. odnosno
talog. Epruvete zatvorite prstom i dobro promuCkajte. Nenastaje
pjena. Zasto? Napisite jednadibe reakcija? U preostale dvije
epruvete ulijte 1 do 2 ml vadovodne,odnosno destilirane vode.
PromuCkajte. Sto sada opaiate? Ne preporuCa se pranje sapunom u
tvrdoj vodi.
Opaska:Otopinu kalcij-klorida dobit cete tako da komadic
maramora preko noCi ostavite u kloridnoj kiselini.
Pokus 3. U porcutansku zdjelicu nalijte vodovodnu vodu i po
cijeloj povrsini kroz najlonsku Carapu pospitevrlo malo sumpora u
prahu. Zatim na tu povrsinu kapnite kap otopine sapuna. Cestice
sumpora Ce serazmaknuti.
21. Svojstva detergenata
Pribor i kemikalije: Stalak s epruvetama. porculanska zdjelica.
1%-tne otopine razlicitih detergenata,razrijedene otopine kloridne
i octene kiseline. otopina olovo(II)-acetata. otopina
kalcij-klorida, otopinabakar(II)-sulfata, destilirana i vodovodna
voda
-
Poslupak: U 5 epruveta stavite redom po 1 mL 1%-tnih otopina
rallibtih detergenata. Zatim u svakuepruvetu dodajte par kapi nekc
ad navedenih olopina kiselina. odnosno soli. Promutkajlc_ ~Io sIc
opazili?U cemu je prednost pranja s detergentima u odnosu na sapune
u slabkiselom mediju.
2 . Izolacija zeolita iz detergenta za pranje rublja-------- ---
-- -Pribor i kemlkalije: Casa od 500 mL, 2 case od 150 mL,
Buchnerov lijevak. vodena sisaljka. filtar-papir, 0,1%-tna otopina
metilenskog plavog (tinta), 0,1 %-tna otopina metiloranfa,
detergent za pranje rublja sazeolitom kao sredstvom za omeksavanje
vode (vidi sastav detergenta naveden na kutiji).
Poslupak: Oko 25 9 deter enta koji s~1L ~ kuhajte U oko 300 mL
destilirane vode tijekomdvadesetak minuta. Vru6u otopinu
profiltrirajte preko BGchnerovog lijevka i isperite s malo vade.
Ponovitepostupak sasvjezih 300mtOestilir~ne vode. Netopljlvi
ostatak sadrfj uglavnom cisti zeolit.
Ispitajte apsorpciju metilenskog plavog i metiloranza na
zeolitu. U tu svrhu dobiveni zeolit razdijelite u dvijemanje case i
dodajte oko 50 mL vode. U jednu casu dodajte nekoliko kapi otopine
metilenskog plavog iIitinte dok otopina ne poprimi jasnu plavu
boju. Nakon sto ste dobro promijesali, otopinu profiltrirajte
prekoBuchnerovog lijevka i isperite destiliranom vodom. Unatot
ispiranju zeolit zadrzava plavu boju. U mugucasu sa zeolitom i oko
50 mL vade dodajte oko 1 ml otopine metiloranfa. Profiltrirajte
otopinu prekoBuchnerovog lijevka i isperite destiliranom vodom.
Zeolit ostaje bezbojan, odnsono ne adsorbirametiloranz.
Pokus dokazuje da je zeolil kationski izmjenjivac. Metilensko
plavo je-sol klorovodicne kiseline pa jeobojena komponenta kation
koji se moze adsorbirati na negativno nabijeni skelet strukture
zeolitaNaprotiv, meliloranz je natrfeva sol pa je obojena
komponenta anion i ne maze se adsorbirati na negativnonabijeni
skelet strukture zeolita.
23. Kataliticki raspad vodik-peroksidaPribor i kemikalije:
Epruveta, 3% otopina vodik-peroksida, kvasac
Opasnosti: STAVITE ZASTITNE NAOCALEPoslupak: Stavite u epruvetu
1 do 2 ml 3%-tne otopine vodik-peroksida Oodajte zrnce svjezeg
kvascaiIi komadi6 svjezih jetrica Vadik-peroksid se raspada na vadu
i kisik. Tinjaju60m trescicom dokaiite da sepritom razvija kisik.
~
Svjezi kv..,?sac,jetra, krv, slina i de. sadrze enzim poznat pod
imenom katalaza Taj enzim u nasem or-ganizmu ima zadacu da razlaie
perokside. Nairne, potrebnu energiju za iivot i kretanje nase
tijelo dobivaoksidacijom, a pritom nastaju i male kolicine
peroksida. Smatra se da jedna molekula katalaze maze usekundi
razloziti i 100 000 molekula vodik-peroksida.
24. Dobivanje etanala iz etanolaPribor i krzmikalije:
Erlenmeyerova tikvica od 250 ml sa sirokim grlom, pluteni Cep,
deblja bakarna zica,etanol, casa s vru60m vodom. .
Postupak: Savijte jedan kraj debije bakarne zice u spiralu od
kojih 5 do 10 zavoja Orugi kraj duijine oko 10cm ugurajte u pluteni
Cep koji sluii kao delac. U Erlenmeyerovu tikvicu ulijte oko 20 ml
eta iugrijte ucasi s v~dolll--takO-.da..s.e...tik.vica~ispunLpa[ama
etaoola.
Spiralu od bakrene iice ujarite u ~acijskom plamenu plinskog
plamenika i jos uiarenu unesite u tikvicus parama etanola. L:icana
spirala 6e ostati i dalje uiarena zbog topline koja se oslobada
tijekom oksidacije .etanola u etanal. Moie do6i caki do pojave
plamena. Oprez! PomiriSite sadriaj tikvice.
CH3CH20H + CuO -+ CH3CHO + H20 + Cu
25. Nezapaljiva krpaPabar i kemika/~e:Pamucna krpa 30 x 30 cm s
porubljenim rubovima, ieljezni tronozac, etanol
Poslupak: Pamucnu krpu 30 x 30 cm s porubljenim rUbovima
nakvasite u smjesi jednakih volumnihdijelova etanola i vode.
Ocjedite krpu, ali neka jos ostane dovoijno mokra i prebacite je
preko zeljeznogtronosca. Zapalite krpu. E1anol gori ali se krpa
ne6e zapaliti jer je temperatura plamista vlaine krpe dalekovisa od
temperature plamista etanola. Kad etanol izgori)plamen se gasi.
26. Dobivanje plasticnog sumporaPribor i kemikalije: Plamenik,
epruveta. drvena stipaljka, casa od 400 mL s hladnom vodom,
sumpor.
- Poslupak: Obicnu epruvetu napunite do polovice surnporom u
praltu. Ultvatite epruvetu drvenomstipaljkom i polagano
zagrijavajte na vrlo slabom plamenu neprestano prekidajuti
zagrijavanje i potresajuCiepruvetu. Aka sle pailjivo zagrijavali
sumpor on Ge se raslaliti u svjet\o.~utu tekutinu koja se sastoji
ad S8molekula. Nastavite zagrijavanje i zamijetit tete da surnpor
mijcnja boiu. U jednom trenutku sumpor tepreCi u vrlo viskomu
crvenosmedu tekutinu koja se sastoji ad medusobno isprepletenih
lantastih molekular aziiC;iie duljine. Nasldviie dalje zagrijavati
sve doi< surnpor ne provrije. t
-
."';'rl~:t~~)I,t
Ako pokus izvodite u razredu onda morate spJijeeiti
izlale~sumPQr-dioksidau prostoriju. Siozite aparaturu prema slici.
Uispiralicu stavite otupinu metilorania. Sta.!5l~noz~ono
ilipreokrenutu-kadu postClvitena grvenu klupicu s=iUPQDLkWl
"OO( a."'u ~azi g_umenacijev prikljutena na ispiralicu.
lbogneravnina drvene podloge stakleno zvono ili kadu brtvitepomocu
samoljepljive spuzvaste trake za brtvljenje prozora.T raku
naljepita na r0Lzvona, QdflOSnOkade. Sama teiinazvona je dovoljna
da sprijeci izlalenje sumpor-dioksida uprostoriju, a poroznost
spuivaste brtve osigur va ulaien'ezraka lbog malog podtlaka koji se
vodenom sisaljkom stvaraunuta zvona. Ukljucite vodenu sisaljku i
regulirajte jacinurnlaza tek toliko da kroz ispiralicu prolazi
mjehuriC po
mjehuric zraka. Ispod zvona postavite upaljenu svijeeu i vazu sa
svijeiim cvijetom. Na primjer ljubicice iopcenito plavo cvijete
najbrie pobijeli. lapalite surnpomu traku u porculanskoj zdjeliei
drieei je ispodnagnutog staklenog zvona i odmah je poklopite
staklenim zvonom. Tako u prostoriju nete uci gotovonimalo
sumpor-dioksida Sumpor gori \a nastali sum r-dioksid~paja~vlagom iz
zrakapa se podzvonom .\Iidimagla. Uskoro se svijeca ugasi, cvijet
izblijedi a otopina metilorania promijeni boju iz zute uervenu.
Time SOlO dokazali da sum r-diaksid ne ~driava orenje. a da vodena
otopina sumpor~ioksidapokazuje kiselu reakeiju. f'
30. Izbjeljivanje mrlja ad tintePribor ikemikalije: Bijela
krpica umrljana tintorn, vinobran (K2S205) ~. :
Posfupak: Uzmite bijelu krpicu umrljanu tintorn. Pokusaji da se
boja tinte ukloni pranjem vodom i spunomobicno ne uspijevaju.
Priredite otopinu vinobrana i tom otopinom namaiite umrljano
mjesto. Nakonnekoliko minuta boja tinte te nestati. ope rite krpu
obicnom vodom i osusite. Boja se vise ne pojavljuje.Vinobran,
odnosno kalij-pirosulfrt je redukeijsko sredstvo kojim se boja tzv.
metilensko plavo. najeescLsastojak tinte, prevodi u bezbojan spoj.
..,~-~
31. Adicija hidrogensulfita na acetonPribor i kemikalije:
Vinobran (kalij-pirosulfrt),aceton, epruveta
Posfupak: Ulijte u epruvetu oko 5 mL acetona i 5 mL zasicene
otopine vinobrana i snaino promuCkajte..Nastaje bijeli talog. .
( CH3COCH3 + HS03 - = (CH3)2C(OH)S03-32. Silikatni vrtPribor i
kemikalije: Staklenka od 800 mL za konzerviranje povrea, vodeno
staklo, destilirana voda, kristalicimodre galice.
ieljezo(II)-sulfata. kromove stipse (nikal-sulfata, kobalt-klorida,
mangan-sulfata, zejiezo(III)- .klorida) (j tf1l.. . .
Posfupak' Ulij1eu staklenku za konzerviranje povrea oko 100 do
150 mL otopine vodenog stakla koju stekupili u trgovini boja i
lakova Oolijte peterostruki volumen destilirane vode i dobro
promijesajte drvenim.plasticnim Hi staklenim stapieem. Postavite
staklenku na mimo mjesto i posijte vrt tako da ustaklenkiJ ub-aeite
kristaliee navedenih soli. ne vete qd zrna riie. Nastojte da se
kristaliCi jednolicno rasporedepo dnustaklenke. Nakon nekoliko sati
u staklenki ce izrasti vrt od raznobojnih stabala. .
Kristali razlicitih soli prijelaznih metala s otopinorn
natrij-silikata (vodeno staklo) reagiraju tako da napovrsini
kristala nastane opna od netopljivog silikata prijelaznog metala.
Koncentraeija otopine unutar opneveca je od koncentraeije otopine
vodenog stakla lbog toga voda difundira kroz silikatnu opnu
uunutrasnjost. Opna bubri dok ne pukne, a pritom otopljena sol
dolazi u kontakt s otopinom natrij-silikataNa mjestu pukotine
formira se nOvaopna Proces se ponavlja 'i tako izrastu razlicite
obojene forme kojepodsjecaju na evjetni vrt. '
33. Gel kremicne kiselinePribor i kemikalije: Epruveta. vodeno
staklo. kloridna kiselina
Posfupak: Ulijte u epruvetu 4 do 5 mL vodenog stakla. Oodajite
kap po kap kone. kloridnu kiselinu.Zamijetit cete kako se izlucuje
ielalinozni talog. To je gel kremicne kiseline.
nNa2Si03 + 2nHCI = 2nNaCI + Si02.nH20
-
~.'""\~.;.'l';l.~. ''\0.
34. Sunce na zapadu
Pribor i kemika/ije: Grafoprojektor. erni papir 25 em X 25 em s
olvorom prornjera 5 em n,1 sredini,menzura od 500 mL, kolofonij.
elanol, epruvela s plulcnim cepom.
Posfupak: U epruvelu slavite zrQce kolofonj.a, veliCine zrna
graha. i dolijte oko 7 do 8 mL e~a.Zacepi:c eprlJVc:Li i pustite da
se ~o for,ij olopi preku nul-i.. i~a gl aloproje:
-
N~kon keatkog vremena primjetiti tete da se na zcljezu izluCio
elementarni bakar koji se prepoznaje pobe akteristicnoj crvcnoj
boji. Istadobno poraste temperatura otopine jer se pri toj reakciji
oslobada toplina.
~~CuS04 + Fe = FeS04 + Cu 6.H = -154 kJ
Gakar je plemcnitiji metal od ieljeza i zato se zeljezo otapa)3
bakar izlucuje u elementarnom obliku.
38. Olovno drvo
Pribor ~kemikalije: Visoka Casa, plocica ad cinka, 0.4 %-tna
otopina olovo(II)-acetata (ili opiljci olova i oeat)
Poslupak: Otopinu olovo(II)-acetata maiete dobiti otapanjem
olovo(II)-oksida u octenoj kiselini (octu).Olovo(II)-oksid dobit
6ete tako da opiljke olova zagrijavate u epruveti od tesko taljiva
stakla dok sa ve6inaolova ne oksidiira. Ne zagrijavajte prev~e jer
se olovo(II)-oksid otapa u staklu.
Plocicu. odnosno tranki lim ad cinka zareiite tako da podsjeca
na drvo. Uronite ploeicu u visoku Casu srazrijedenom otopinom
olovo(II)-acetata Nakon nekog vremena cink 6e se prevu6i sjajnim
kristali6imaolova. Ako se pojavljuje tamni talog znaci da je
koncentracija olovo(II)-acetata prevelika ili da otopina
nijedovoljno kisela pa dolazi do hidrolize olovo(II)-acetata.
Lijepi kristali6i olova u obliku dendrita mogu se dobiti i
elektrolizom razrijedene otopine olovo(II)-acetata
39. Galvanski clanak
Pribor i kemikalije: Veliki kvareni sat sa sekundnom kazaljkom
na 1,5 V bateriju, 2 uske trake bakrenoglima iIi deblje ziee
duljine oko 5 em, 2 ieijezna cavia od 6 em, 3 iice za spajanje s
banana utikacima ikrokodil stipaljkama. 2 svjeia limuna
Postupak: Ubodite ~ s aJ9--rf!!Unieijezni Cavao i traku bakrenog
lima ili deblje zice na medusobnoj udal-jenosti oko 2 em. Spoiite
serijski+ pol prikijucka za bateriju na kvarenom satu s bakrenom
trakom prvoglimuna. Leljezni cavao uboden u prvi limun spojite
iicom na bakrenu traku u drugom limunu i konacno
zeljezni cavao uboden u drugi Iimun spojite na - pol prikljucka
za bateriju na kvarenom satu. Kazaljkekvarcnog sata se pomieu kao u
slucaju kad se sat pokre6e kupovnom baterijom.
Pokus pokazuje da se energija koja se oslobada u obliku topline
kad se zeljezna vuna uroni u otopinumadre galice moze dobiti u
obliku elektriCne energije. Uredaj koji ste izradili od limuna,
komadiCa bakrenoglima i zeljeznog cavia jest galva~clanak, adnosno
baterija Napan obicne baterije kakva se upotrebljavaza
pogonkvarenog sata iznosi 1,5 V, a napan pripremijenog galvanskog
clanka je oko 0,78 V: Zato smomorali dva nasa galvanska clanka
spojiti u seriju kako bismo dobili dovoljan napan za pokretanje
kvarenogsata.
40. Voltin stup
Pribor i kemikalije: Kvareni sat sa sekundnom kazaljkom, 3
a1uminijske kovanice, 3 kovanice od niklene iIibakrene legure, 3
komadica debije tkanine izrezane u krugove nesto manjeg promjera od
promjeraupotrijebljenih kovanica. gumica za domaCinstvo, natrij-
klorid '
Postupak: Siozite Voltin stup tako da na aluminijsku kovanieu
stavite komadic deblje tkanine, povrh njegabakrenu (i1inikalnu) a
zatim ponovo aluminijsku kovanicu. tkaninu i td. Morate dobiti
niz:
(- pol) AI - tkanina - CU,AJ- tkanina - CU,AI - tkanina Cu (+
pol)
Oobiveni stup ucvrstite gumicom za domaCinstvo tako da na
krajevima ujedno ostvarite kontakte izmedu
prikljucnih iiea i kovanica Aluminijska kovanica je - pol a
bakrena (i1i nikalna) + pol do~nog Voltinastupa Oa bi do!JiIi
struju iz pripremijenqg stupa dovoljno je cijeli uredaj nakratko
uroniti u 10 Ok-tnu otopinukuhinjske soli, teK1Oliko da se tkanina
napije. Otresite visak otopine i spojite prikijucne zice na
/"
odgovarajuce polove kvarcnog sata, aluminijsku kovanicu na - pol
a bakrenu kovanicu na + pol. Sat Ce senajvjerojatnije pokrenuti jer
napan dobivenog stupa iznosi oko 1,5 V. Ako sat ne krene znaci da
je unutarnjiotpor stupa suvise velik pa morate upotrijebiti vece
kovanice ili veGe komadice aluminijskog i bakrenog
lima. Od alumija su izradene na pI. kovanice od 1 lipe. One su -
pol u Voltinu stupu. Lute kovanice na pI.od 5 lipa izradene su od
legure bakra, a bijele kovanice kao sto je 20 lipa izradene su od
legure nikla. Objevrste kovanica mogu se upotrijebiti za + pol
Voltina stupa.
41. Akumulator
Pribor i kemikalije: Gasa od 200 mL, dvije olovne elektrode,
ispravljac, zaruljica 2,5 V, 10 %-tna otopinasulfatne kiseline.
-
Posfupak: Izrezite dvije elektrode od olovnog lima, po izgledu
sticne onima opisanirn u pokusu 41.Eloksiranje aluminija. Etektrode
nije potrebno Cistiti od naslaga oksida. Uronite elcktrode u 10
%-tnuolopinu sulfalne kiseline, prikljuCi1e ispravljac i
clektrolizirajte tijekom desetak minuta. Na povrsini:ektroode
prikljueene na pozitivni pol izvora struje izlutuje se kisik i
istodobno stvara tanak sloj olovo(IV)-oksida kojeg prepoznajemo po
tokoladnosmedoj boji. Na elektrodi prikljucenoj na ncgativni pol
izvoras!rLJje r2.Zvija se Vl)di~ ! e!ektr0d3 l'glav00rT! o~taje
flepromijef'jef''Y..) i!gled'-!. Nakofl de~e!3.k minuiaakumulator
je "iormiran". Prekinite elektrolizu i na elektrode prikljuCite
zeruljicu od 2,5 V. 2aruljica svijetlitako dugo dok se ne istrosi
olovo(IV)-oksid na pozitivnoj ploCi.
42. Elektroliza otopine modre galicePribor i kemlkalije:
lspravijat ili baterija od 4,5 V, elektrode iz baterije, plastitna
casa od 100 mL, ~ice skrokodil stipaljkama, modra galica, CuS04
.5H20.
Postupak: Otopite malo madre galice u destiliranoj vodi u
plastiCnoj Casi. Umnite ugljene elektrode iprikljucite na izvor
istosmjerne struje, bateriju ili ispravljac. Nakon nekog vremena na
negativnoj elektrodiizlucit Ce se elementarni bakar kojeg
prepoznajemo po CtVenoj boji.
testo dogada da ueenici zbog neznanja ili nepalnje nacine kratki
spoj na ispravljaeu. lbog toga Ce doci dopregaranja osiguraca ili
pak ojelog ispravljaea. Oa biste izbjegli takvu mogucnost valja
umjesto osiguraeaugraditi serijski iaruljicu s radnim naponom
jednakom maksimalnom naponu ispravljaca (najeesCe 6 ili 12V) i
snagom jednakom maksimalnoj snazi ispravijaca (na pro 5 W). U tom
slucaju ~ada ueenik nacini kratkispoj, zaruljica zasvijetli.
Serijski ugradena ~aruijica ne unosi nikakovu poteskoCu u pokus,
jer su struje priueenickim pokusima relativno male, te se na
zaruijici ostvaruje vrlo mali pad napona Naime, sve dok
nitiaruijice nije uiarena dotle je njezin otpor malen i iaruijica
se ponasa kao svaki metalni vodic. Otpor zarneniti raste
eksponencijalno s porastom temperature. L:aruijice odgovarajueeg
radnog napona i snage moguse naci u svakoj prodavaonici
auto-dijelova
43. Elektroliza otopine NaCI - gorivi clanakPribor i kemikalije:
Siroka posuda ili staklena kada, 2 lijevka 40 mm, 2 ugljena stapica
iz baterije, 2izolirane bakrene iice za spajanje, -ispravljac, 5
%-tna otopina natrij-klorida
Postupak: Na mjedenu kapicu ugljenog stapiea iz baterijezalemite
izolirani bakarni vodit. Provucite vodiC kroz vratlijevka tako da
se metalna kapica nade u samom vratulijevkaRastaijenim parafinom
napunite vrat lijevka tako da metalnakapica bude potpuno zalivena
parafinom. Izradite dvije takveelektrode. Sloiite aparaturu kao na
slici. Da bi se Iijevcinapunili otopioom natrij-klorida potrebno ih
je prilikompotapanja u otopinu elektrotita ukositi tako da izade
sav zrak.Elektroliziraite otopinu natrij-klorida nekoliko minuta
Odspojiteispravijac i odmah na elektrode prikljucite zaruijicu ad
2,5 V.Laruijica Ce nakratko zasvijetliti. '
Tijekom elektrolize na katodi se izlueuje vodik a na
anodiklor.
Katoda: H20 + 2 .e ~ H2 + 2 OH-
Anoda: 2CI- - 2 e ~ CI2
Kada ne elektrode prikljucimo zaruljicu dogada se reakcija
suprotna smijera.
44. Elektricna provodnost otopinaPribor i kemikalije: Generator
visokofrekventne pulzirajuCe struje (buzzer), baterija 9 V,
univerzalni digitalnivoltmetar, nekoliko plasticnih cas a od 100
mL, otopine razlicitih neelketrolita i elektrolita (etanol,
destiliranavoda, otopina seeera, razrijedene otopine amonijaka,
octene kiseline. solne kiseline, natrij-hidroksida,natrij-klorida,
natrij-acetata j drugog.
-
Aparaturu tete stoiiti najlakse taka da casu do polovice
napuniterazrijedenom otopinom natrij-karbonata. Menzuru napunite
skorodo vrha Istom otopinom i zaeepite probusenim Cepom
selektrodama. Pri tom Cejedan dio elektrolita iscuriti kroz
probuSeni
eep. Da pri preokretanju menzure ne bi usao zrak u menzuru, na
otvor tepa postavitemali komadiC ravnogpapira. Papir te se
priljubiti na otvor imenzuru moiete bez straha okrenuti otvorom
prema dolje. Neee se
_protiti niti kap ~Iektrolita niti te zrak uti u-menzuru. Kada
menzuru zajedno s elektrodama uronite Ulasu selektrolitom papiric
Cepasti na dno.
Prikljucite izvor istosmjerne struje, mjerite vrijeme i volumen
izlueenih plinova i biljeiite rezultate. Ustanovit_tete da je
vQlumer-l izlutenitL plinova proporcionalan vremenu prgteka struje.
Time ste dokazali I.Faradayev zakon. Ako imate ampermetar i
reostat, spojite ih serijski u strujni krug. Regulirajte jakost
strujena stalnu vrijednost, na pr. 1 A, mjerite vrijeme proteka
struje i volumen izlueenih plinova Ovo mjerenjeomogucit Ce yam da
baidarite vas ampermetar. Nairne, kad kroz elektrolit prode jedan
mol elektrona, tj.96487 C, onda se na katodi izluci 0,5 mola vodika
la na anodi 0,25 mola kisika, odnosno 0,75 molapraskavca
Katoda: H20 + e- = O,5H2+ OH-Anoda: O,5H~ - e- = 0,252 + H+
Mjerenjem volumena izlutenog praskavca mjerite zapravo kolieinu
elektrike koja je proSlakroz kulometar.Naravno, potrebno je
izvrsiti korekcije na razliku hidrostatskog t1akaaka razine
elektrolita u menzuri i easinisu jednake. Nadalje je potrebno
provesti !fc,rekcijuna t1ak vodene pare, a za to je potrebno
izmjerititem~~debi\ten09..Qraskavca Obieno se uzifua da je ona
j~dnaka temperaturi e\ektrolita Uz to trebaocitati atmosferski
t1ak.PolazeCiod opee plinske jednadibe:
pV= nRT
i Cinjeniceda 1 mol elektrona izluci 0,75 X 22,4 L = 16,8 L
praskavca, za kolicinu elektrike koja je proslakroz kulometar
dobivamo:
Posfupak. Slo.~ilcaparaluru kao na slici. Za elektrode
upotrijebitedeblju 1cljeznu 1icu izoliranu na onom dijelu koji
prolazi krozclcktrolit u casi. Naravno. takvih iica nema ali ih
mozete saminatiniti. 2eljezne lICe promjcra 1,5 do 2 mOl
upotrebljavaju se zaautogeno varenje. Moiete ih nac; kod svakog
autolimara iliuvodilelja centrainog grijanja. Poirebllu izuiaciju
lalGe cete s:
- Poslupak: U jednu casu ulijte do polovice 10 %-tnu solnu
kiselinu i dodajte na vrh nota modre galice.Drugu casu napunite
obicnom vodom. U rupicastu epruvetu stavite granute cinka ili
tvrsto sabijenismotuljak zeljezne vurie ili zeljezne tavlite.
Epruvetu zatepite probusenim eepom kroz koji prolazi
staklenacjevtica suzena pri vrhu u kapalicu. Uronite rupitastu
epruvetu u casu sa salnom kiselinam. Razvija sevadik'" Nakan nekog
vremena. kada mislite da se je razvilo davatjna vadika da potisne
say zrak izaparatu.e, natini~e pro\)lj na pr5.3kavac. N
-
49. Oobivanje klora reakcijam varikine i saine kiseline
Pribor i kemikalije: PlastiCne CaSeod 100 mL, varikina 20 Oktna
solna :