GRAANSKO PARNINO PRAVO 2012/2013Contents1.POJAM I PREDMET
GPP-a32.PARNICA43.IZVRNI POSTUPAK54.POSTUPAK
OBEZBJEENJA55.SAMOZATITA56.VANPRANINI POSTUPAK57.IZVORI
GPP-a58.MJESTO GPP-a U SISTEMU PRAVA68.1.ODNOS GPP-a I USTAVNOG
PRAVA68.2.ODNOS GPP-a I UPRAVNOG PRAVA68.3.ODNOS GPP-a GRAANSKOG
MATERIJALNOG PRAVA78.4.ODNOS GPP-a I KPP-a79.VAENJE NORMI PROCESNOG
PRAVA910.PROCESNE PRETPOSTAVKE***1111.PRETHODNA PITANJA1412.NAELA
GPP-a1512.1.NAELO DISPOZITIVNOSTI1612.2.RASPRAVNO NAELO1812.3.NAELO
OBOSTRANOG SASLUANJA/KONTRADIKTORNOSTI19LITISKONSTESTACIJA19POVREDA
NAELA KONTRADIKTORNOSTI2112.4.NAELO SLOBODNE OCJENE
DOKAZA2112.5.NAELO UTVRIVANJA ISTINE2312.6.NAELO
EKONOMINOSTI2412.7.NAELO SAVJESNOG KORITENJA PROCESNIM
PRAVOM2512.8.NAELO UPRAVLJANA POSTUPKOM28NADLENOST SUDOVA
(COMPETENTIA)30VRSTE NADLENOSTI31APSOLUTNA NADLENOST31MEUNARODNA
NADLENOST ( meunarodna jurisdikcija MN )32STVARNA
NADLENOST34FUNKCIONALNA NADLENOST36MJESNA NADLENOST38VRSTEMJESNE
NADLENOSTI***39OPA MjN ( forum generale )392. POSEBNA MjN (forum
speciale)402.1. Izberiva MjN (forum electivum)40Iskljuiva MjN432.3
PomonaMjN (supsidijarna)44Odreivanje MjN od strane vieg suda (
forum judiciale)*451.DELEGACIJA (forum delegatum)452.ORDINACIJA
(forum ordinatum)46ATRAKCIJA (privlaenje) NADLENOSTI48PARNINI
SUBJEKTI48STRANAKA SPOSOBNOST*49PARNINA SPOSOBNOST*51Postulaciona
sposobnost***54Stvarna legitimacija54Procesna legitimacija ( pravo
na voenje parnice)55Procesno pravna sukcesija ( promjena stranak u
parnici )***55ZASTUPANJE56ARBITRAA-IZABRANI SUDOVI62POVRAAJ U
PRIJANJE STANJE69
1.POJAM I PREDMET GPP-aGPP je samostalna pravna grana u koju
spadaju pravila kojima se regulie procesno-pravna djelatnost sudova
i ostalih uesnika u ostvarivanju sudske funkcije. GPP obuhvata
dvije vrste normih :1. Organizacione2.FunkcionalneOrganizacione
pravila kojima se uspostavljaju sudovi, njihova organizacija,
sastav i nadlenostFunkcionalne pravila kojima se ureuje postupak
kao pravni metod, a po tome sudovi postupaju u vrenju sudske
funkcije ( odnosi se na postupak pretpostavke i parnine radnje )
Funkcija prava je da regulie drutvene odnose , a u ostvarivanju te
funkcije pravo se slui razliitim pravno- tehnikim sredstvima, a to
su pravne norme. Ukupnost normi u jednom drutvu ini normativni
pravni poredak, a on se ostvaruje na dva naina :1.Primjenom
dispozicije2.Primjenom sankcijePredmet GPP-a je graanski postupak
kao pravnim normama ureen nain ostvarivanja sudske funkcije.GSP (
graanski sudski postupak) vri pruanje zatite subjektivnih prava.
Zatita subjektivnih prava vri se zbog povrede, zbog ugroenosti, te
bez protivpravnog ponaanja. Zatita se trai od suda koji ovdje ne
postupa po slubenoj dunosti, te on mora voditi postuak i ispitati
osnovanost tubenog zahtjeva. GPP je grana prava, skup normi,
ustanova i propisa koji su povezani u logiku cjelinu. U GPP spadaju
norme kojima se regulie postupak kao i norme kojima se regulie
nadlenost i organizacija sudova. Graanski postupak je pravno
institucioniliziran oblik ostvarivanja sudske funkcije samo na
odreenom podruju drutveno- pravnih odnosa.Postoje tri vrste
graanskog postupka :1.Parnini2. Vanparnini 3.IzvrniRazlika izmeu
parninog i vanparninog postupka je u sadraju i cilju sudske
funkcije koje sudovi ine i u jednom i drugom postupku.U parninom
postupku sadraj sudske funkcije je u odluivanju s ciljem da se prui
zatita povrijeenom ili ugroenom subjektivnom pravuU vanparninom
postupku sadraj sudske funkcije je u ureivanju, stvaranju i
mijenjanju graansko- pravnih odnosaU izvrnom postupku se postie
konano ostvarenje prava, gdje se subjekt obaveze prinudi da
udovolji obavezi koja je ve utvrena u sudskoj oduci ili nekoj
drugoj ispravi kojoj se priznaje svojstvo izvrne
isprave2.PARNICAParnica je konkretan spor izmeu parninih stranaka,
a povodom odreenog tubenog zahtjea koji postavlja tuilac i trai od
suda da mu prui zatitu. Ona ne mora proi kroz se stadije i
podstadije parninog postupka, niti u njoj moraju biti primjenjene
sve ustanove parninog postupka. Ona je u principu koncigioni
postupak, u kome se odluuje o ( ne) postojanju subjektivnog prava,
primjenom materijalnog prava na utvreno injenino stanje. Parnine
radnje poduzimaju: tuilac, tueni i sud.SPOR- je stanje u
materijalno- pravnim odnosima do kojeg dolazi usljed neizvjesnosti
u pogledu sadraja prava i obaveza koje proizilaze za subjekte toga
odnosa ili usljed povrede prava i obaveza.Spor je stanje u mat-
pravnim odnosu koji obino prethodi parnici, ali ne mora dovesti do
nje npr.dogovor stranaka. Samo kada jedan od subjekata zatrai
zatitu, tada dolazi do parnice kao procesno- pravnog odnosa.
Graansko pravni odnos ovodom kojeg je dolo do parnice se moe
ugasiti, ali ta injenica nee imati uticaja na postojanje parnice
kao procesno- pravnog odnosa.Parnica i spor nisu sinonima, jer se
spor tie materijalnopravnog odnosa, a parnica je sudski
postupak.Sporovi mogu biti: 1.Opti2.Posebni ( brani i vanbrani
odnosi, radni, male vrijednosti, arbitraa i sl. )3.IZVRNI
POSTUPAKPredstavlja skup radnji stranaka ( traioca izvrenja i
zvrenika). Pokree se prijedlogom za izvrenje povodom kondemnatorne
odluke. Nekada su u IP-u ostvaruje pravo na pravnu zatitu, gdje sud
preuzima sankciju. Sankcija zavisi od sadrine povrijeenog subjekta
prava. Takoe, treba naglasiti da je poloaj stranaka u PP- u i IP-u
razliit.
4.POSTUPAK OBEZBJEENJADo ovog postupka dolazi kada postoji
opasnost da se pravo nee ostvariti u PP-u. Tada se poduzimaju mjere
obezbjeenja koje imaju privremnei karakter.5.SAMOZATITAOna se
zasniva na pravu jaeg. Samozatita je drutveno opasno i krivino
sankcionisana. Izuzeci od ovog su slijedei :Ako pojedincu prijeti
neposredna opasnost da bude povrijeeno neko njegovo pravoAko se
pravna zatita ne moe obezbjediti blagovremenom intervencijom
dravnih organa ili bi kasnija intervencija bila necjelishodna, a
nain otklanjanja povreda odgovara prilikama u kojima nastane
opasnostU nunoj odbrani i stanju nude, a ne kao
samovlae6.VANPRANINI POSTUPAKBavi se ureivanjem odnosa, izmjena
statusa, uee u nastanku ili prestanku nekog imovinskog prava,
potvrda autentinosti izjave, linih odnosa i slino.7.IZVORI
GPP-aIzvori GPP-a se dijele na formalne i materijalne. U formalne
spadaju: ustav, zakon i podzakonski akti, a u materijalne: sudska
praksa, usus fori i pravna nauka.1.ZPP2.Zakon o redovnim
sudovima3.Zakon o tuilatvu4.Zakon o sudovima u FbiH5.Zako o
postupku medijacije6.Ustav
8.MJESTO GPP-a U SISTEMU PRAVAGPP ima odreeno mjesto u pavnom
sistemu. Ono se nalazi u najblioj vezi sa nekoliko pravnih grana,
meu kojima su sliejdee : ustavno pravo, upravno, graansko
materijalno, krivino procesno itd.8.1.ODNOS GPP-a I USTAVNOG
PRAVAUstavima entiteta FBiH vrenje sudskih funkcija povjerava se
redovnim sudovima. Ovim ustavima odreuju se i osnovni principi
organizacije sudova i sudske funkcije. To su slijedei principi:
organizacije zakonitosti, sudske nezavisnosti, dvostepenosti,
nepristrasnosti i kontradiktornosti. Naela nepristrasnosti i
kontradiktornosti su najvanija naela, koja su podignuta na nivo
ustavnih naela, a zastupljena su i u normama organizacionog i
funkcionalnog procesnog prava.8.2.ODNOS GPP-a I UPRAVNOG
PRAVAParnini postupak je najstarija pravna institucija, iz ijeg se
okvira izdvaja krivini, a zatim i upravni postupak. U upravnom
postupku prisutne su mnoge institucije koje se ne razlikuju od
instituta graanskog postupka, iz ega proizilazi da veza ova dva
prava proizilazi upravo iz upravnog postupka. Neka obiljelja iz
kojih se mogu uoiti razlike izmeu upravnog i graanskog postupka
su:1.nejednakost subjekataBitno obiljelje graanskopravnih odnosa je
jednakost subjekata, za razliku od upravnopravnog postupka u kome
je na jednoj strani dravni organ kao nosilac vlasti kome je druga
strana potinjena. Meutim, ovaj kriterij se moe smatrati
nedovoljnim, jer se dravni organi mogu pojaviti kao ravnopravne
stranke u meusobnom odnosu, ali taj odnos tada nee postati
graanskopravnim.2.(ne)vrenje ovlatenja koja su mu povjerena
zakonomObiljelje koje se gleda kroz injenicu da li u konkretnom
sluaju organ dravne vlasti vri ovlatenja koja su mu zakonom
povjerena ili se javlja kao nosilac prava i obaveza koja ima svaki
drugi subjekt3.formalnopravni kriterijPo ovom kriteriju,
graanskopravnim predmetima se smatraju oni za ije su rjeavanje
nadleni sudovi u parninom postupku, a upravnim oni koji se rjeavaju
u upravnom postupkuRazgranienja izmeu ova dva postupka se uvijek ne
potuju npr.u upravnom postupku se odluuje se o graanskoj stvari i
obratno ili isti postupak u oba postupka. Karakteristika odnosa
izmeu upravnog i sudskog postupka je i meusobno dejstvo akta
tj.dejstvo presude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u
parninom postupku. Ako se u parninom postupku kao prethodno pitanje
pojavi stvar koje je ve pravosnano rjeena u upravnom postupku, sud
je vezan za odluku upravnog organa. Takoe vai i obrnuto. Ovaj
princip vezanosti za akte drugog organa je u funkciji ouvanja
jedinstvenog pravnog poretka.Razgranienje nadlenosti izmeu sudova i
upravnih organa vri se po pravilima o apsolutnoj nadlenosti, tj.ako
je pokrenut parnini postupak,a radi se o upravnopravnoj stvari, sud
e se proglasiti apsolutno nenadlenim i odbaciti tubu. Vai i
obrnuto.Ukoliko doe do sukoba nadlenosti onda tu odluuje Ustavni
sud !8.3.ODNOS GPP-a GRAANSKOG MATERIJALNOG PRAVADo odvajanja GPP-a
od gra. materijalnog prava dolo je tek u 19 stoljeu.Uticaj
materijalnog prava a procesno pravo vidljiv je
prilikom:1.Ispitivanja procesnih pretpostavki2.U toku
postupka3.Prilikom odluivanja o tubenom zahtjevu8.4.ODNOS GPP-a I
KPP-aSlinosti su uslovljene time to i gra. I kr. pravosue vre
jedinstveni sudovi,a razlike su u tome to se funkcija sudova u
jednom i drugom postupku ostvaruje u razliitim predmetima. GPP i
KPP su prema tome usko povezani ( sudska funkcija, isti redovni
sudovi, ista naela)Ono to je zajedniko i za kr. I gr. postupak
prvenstveno su ustavna naela na kojima je zasnovano organizacijsko
i funkcionalno ureenje sudova: usmenost, neposrednost, javnost,
kontradiktornost,slobodna ocjena dokaza!Razlike izmeu njih date su
kako u predmetu tako i u nekim naelima.-predmet graanskog postupka
je raspravljanje i odluivanje u sporovima iz gr-pravnih odnosa
(branih, porodinih, nasljednih, i drugih), a kod kr postupka
raspravljanje i odluivanje da li je uinjeno krivino djelo, da li
postoji krivina odgovornost, te izricanje sankcije.-u naelima
razlika je slijedea:1.Naela dispozitivnosti i raspravno nalo su
naela tipina za parnini postupak. Gra.postupak pokree subjekt
povrijeenog prava, a u kr.postupak pokree javni tuilac. Ostvarenje
krivinopravnih normi postie se samo u kr.postupku, a sa druge
strane, pravna zatita povodom povrijeenog prava ili osporenog prava
moe se postii i putem arbitrae.Ovdje postoje dva vana pitanja, a to
su :1.Dejstvo graanske presude na krivinu2.Dejstvo krivine presude
na parnicu1 sluaj- dejstvo graanske presude na presudu krivinog
sudaPostoje dvije situacije u kojima je krivini sud vezan za
presudu donesenu u graanskom postupku1.Za pravosnanu gra. presudu
kada graasnkopravni odnos o kojem je u njoj odlueno ima
prejudicijelni znaaj u krivinom postupku2.Ocjenom graanskog suda o
postojanju krivinog djela2 sluaj- Dejstvo krivine presude na
graansku Postoje tri situacije u kojima je sud u gr.postupku vezan
za presudu donesenu u kr.postupku1.Iz jednog ivotnog dogaaja
nastala i graanska i krivina posljedica 2.Krivino djelo ima
karakter prethodnog pitanja u parninom postupku3.Kad presuda
donesena u krivinom postupku ima karakter pravno revalantne
injenice graanskog prava1 situacija- Ako ista radnja proizvodi i
krivinopravnu i graanskopravnu posljedicu( npr.teka tjelesna
povreda gdje je povreda KD, a naknada tete GP), onda e tu titular
graanskopravng ovlatenja imati dvije mogunosti: 1.Da raspravljanje
i odluivanje o graanskopravnom zahtjevu pridrui krivinom postupku (
adhezioni postupak)2.Da pokree samostalan parnini
postupakPridrueni( adhezioni) postupak se pokree po prijedlogu koji
se podnosi neposredno organu kome se podnosi krivina prijava.
Stranka moe do zakljuenja pretresa odustati od prijedloga i
pokrenuti parnini postupak.Ako je krivina presuda osuujua onda ona
vee graanski sud, koji ne moe utvrivati injenice koje bi iskljuile
odgovornost za tetu prouzrokovanu umiljaljem. Graanska subjektivna
odgovornost je ira i stroija od krivine. Zbog toga kada sud u
kr.postupku utvrdi postojanje krivinog djela i krivine odgovornost
onda razlozi pravne sigurnosti i ekonominosti, kao i sama logika
daju opravdanje za vezanost parninog suda za injenice utvrene u
krivinom postupku.Ukoliko je presuda oslobaajua gr.sud nije vezan
zbog razlike izmeu krivine odgovornosti i graanske odgovornosti,
tako da sud stranku moe uputiti da pokrene parnicu.Ovdje postoje
znai dva odvojena postupka:Ako titular graanskopravnog ovlatenja
pokree graanski postupak onda moe odluiti da li e:Saekati donoenje
odluke u kr.postupku ili neAko ne eka donoenje odluke u krivinog
suda, onda parnini sud odluuje o graanskopravnoj odgovornostu kao
osnovi za naknadu teteI u tom sluaju krivino djelo i krivina
odgovornost ne predstavljaju prejudicijalno pitanje2 situacija-
ovdje nastanak ili prestanak subjektivnog prava zavisi od
(ne)uinjenog krivinog djela. Ukoliko se krivino djelo i krivina
odgovornost javljaju u graanskom postupku kao prethodno pitanje,
sud je u graanskom postupku vezan za odluku donesenu u krivinom
postupku i to bz obzira na to da li je ona presuujua ili
oslobaajua.3 situacija- u odreenim situacijama se pravosnanoj
krivinoj presudi daje karakter pravno revalantne injenice, za koju
se vee nastanak odreenih posljedica. 9.VAENJE NORMI PROCESNOG
PRAVANorme se mogu podijeliti: 1.Norme s obzirom na prostor2.Norme
s obzirom na lica3.Norme s obzirom na vrijeme1.Norme s obzirom na
prostorU pogledu vaenja normi procesnog prava vai naelo lex fori
tj.primjenjuje se procesno pravo suda koji vodi postupak, bez
obzira na to ko su strane u sporu. Ovo naelo je univerzalno
prihvaeno u svim pravnim sistemima. Na podruju prcesnog prava
uvijek vai naelo lex fori, dok za primjenu normi materijalnog prava
taj princip ne vai, nego kolizione norme MPP dozvoljavaju i
primjenu inostranog materijalnog prava po naelu lex causae.Kako se
po naelu lex fori jurisdikcija domaih sudova prostire u okvirima
teritorije BiH, tako domai sudovi ne moraju postupati van
teritorije BiH, tako ni inostrani sudovi ne mogu postupati na
teritoriji nae drave.Problem obavljanja procesnih radnji van
podruja zemlje rjeava se institucijom meunarodne pravne pomoi.
Radnje van podruja BiH mogu za nae sudove poduzimati inostrani
sudovi, kao to za inostrane sudove takve radnje mogu poduzimati
domai sudovi.Meutim, kod pruanja prave pomoi doputa se odstupanje
od principa lex fori: radnje koje su predmet molbe inostranog suda
mogu se obaviti i na nain koji to zahtjeva inostrani sud. Ako bi se
primjena inostranih pravila kosila sa domaim javnim poretko, tada
odstupanja od pravila lex fori nisu doputena. Sud e takoe uskratiti
pravnu pomo inostranom sudu, ako s etrai izvrenje radnje koja je
protivna domaem javnom poretku. Molbu za pruanje pravne pomoi
inostranim sudovima, nai sudovi uzimaju u obzir samo ako su
dostavljene diplomatskim putem.2.S obzirom na na licaSva lica koja
se nalaze na teritoriji BiH su pod jurisdikcijom domaih sudova. To
znai da sva lica, bez obzira na dravljanstvo, mogu da tue i da budu
tuene.Izuzeci su lica koja uivaju u diplomatski imunitet. Ova lica
ne mogu biti tuena ali mogu tuiti. Meutim, postoje izuzeci od
pravila da lica sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju pod
jurisdikciju domaih sudova. Ova lica mogu tuiti i biti tuena :U
sporovima u stvarnim pravima na nekretninama koje su na teritoriji
BiH ( forum rei sitae)Kad pristanu na jurisdikcju naeg suda
(npr.sklapanje odreenog pravnog posla )Strani dravljani uivaju pred
sudom sve garancije parninog postupka koje mu obezbjeuju
ravnopravnost pred sudom.Odstupanja od ravnopravnosti postoje u
slijedeim sluajevima :Kada strani dravljanin i lice bez
dravljanstva tui, duno je tuenom obezbjediti parnine trokove na
njegov zahtjev. Tueni moe traiti obezbjeenje parninih trokova (
cautios iudicatum solvi) najkasnije do uputanja u raspravljanje u
predmetu spora. Nee postojati pravo na obezbjeenje trokova u
radnim, branim i paternitetskim.Stranaka i parnina sposobnost
odreuje se po lex nationalis, ali moe i po domaem pravu ukoliko
stranac prethodno da izjavu o tome. Parnina sposobnost stranog
dravljanina pred naim sudom ocjenjuje se prema zakonu drave iji je
on dravljanin.3.S obzirom na vrijeme U pogledu vremenskog vaenja
vrijedi ope naelo da pravne norme nemaju povratno dejstvo, osim u
sluajevima kada to zakon izriito doputa.Pravilo je da se parnica
koja je pokrenuta za vrijeme vaenja starog zakona nastavi i okona
prema pravilima novog zakona. Princip neposrednog ili momentalnog
dejstva normi procesnog prava ( tempus regit actum) izvodi se na
osnovu injenice da norme ovog zakona ne vae za procesne radnje
poduzete prije njegovog stupanja na pravnu snagu. Kako zahtjevi
prave sigurnosti ne dozvoljavaju velika odstupanja u pravcu
povratnog dejstva normi procesnog prava, u prelaznim i zavrnim
odredbama se obino utvruje kako e se zapoeta parnica nastaviti po
odredbama zakona prema kome je zapoeta, a kada e se nastavit prema
pravilima novog zakona.Prema ZPP-u, ako je prije stupanja na snagu
novog zakona prvostepeni sud izrekao presudu koja jo nije postala
pravosnana, postupak e se nastaviti po straom zakonu do
pravosnanosti presude. Ako presuda nije bila donesena ili ako je
drugostepeni sud ukinuo presudu i predmet vration na prvostepeno
odluivanje, postupak e se voditi prema pravilima novog
zakona10.PROCESNE PRETPOSTAVKE***Su uslovi od kojih zavisi
doputenost, raspravljanje i odluivanje o tubenom zahtjevu, a
utvrene su normama procesnog prava.Potrebno ih je stogo razlikovati
od materijalnih pretpostavki tj.uslova od kojih zavisi osnovanost
predmeta odluivanja. Prve su odreene normama materijalnog prava, a
druge normama procesnog prava.Ciljevi procesno pravih pretpostavki
su slijedei:1.Donoenje tane i jasne odluke2.Zatita interesa
stranaka3.Sprjeavanje necjelishodnog i neopravdanog raspravljanja i
odluivanja4.Potovanje nadlenosti, odnosno potovanje raspodjele
poslova izmeu sudova i drugih organaOsnovna podjela procesno
pravnih pretpostavki je na :1.Ope i posebne2.Pozitivne i
negativne3.One na koje sud pazi po slubenoj dunosti i one na koje
pazi po prigovoru tuenog Ope moraju postojati u svakoj parnici, dok
su posebne propisane samo za neke vrste sporova ili samo za odreena
pitanja.Pozitivne moraju postojati da bi odluivanje o tubenom
zahtjevu u parnici bilo doputeno, a negativne ne smiju postojati
jer one predstavljaju procesne smetnje za doputenost parnice. Ope
procesne pretpostavke tiu se svih bitnih elemenata parnice:
SudaStranaka Predmeta sporaa)U procesne pretpostavke koje se tiu
suda spadaju:1.Meunarodna nadlenost domaeg suda2.Podreenost tuenog
naem sudu3.Apsolutna nadlenostb) Procesne pretpostavke koje se tiu
stranaka spadaju:1.Postojanje stranaka2.Stranaka
sposobnost3.Parnina sposobnost4.Uredno zastupanje,ukoliko nema
parnine sposobnosti 5.Procesna legitimacija (legitimatio ad
proccesum)tj.ovlatenje za voenje konkretne parnicePostojanje
stvarne legitimacije nije procesna pretpostavka, nego je uslov od
koga zavisi osnovanost tubenog zahtjeva ( legitimatio ad
causam)c)procesne pretpostavke koje se tiu predmeta sporaone mogu
biti pozitivne i negativne.Negativne su slijedee:1.Postojanje
parnice (lis pedens)2.Postojanje pravosnane presude (res
iudicata)Ove dvije procesne pretpostavke izraavaju princip ne bis
in idem-ne dva puta o istome.O tubenom zahtjevu o kome je donesena
pravosnana presuda ne moe se ponovo izmeu isth stranaka pokretati
parnica, niti donositi druga odluka (res iudicata ).Pozitivne su
slijedee :1.Utuivost subjektivnog prava2.Postojanje pravnog
interesa za tubuTuilac e imati pravni interes da ustane tubom kada
tueni odbije da dobrovoljno udovolji njegovom traenju. Pravni
interes je procesna pretpostavka za podizanje tube. Kad on
nedostaje, tuba se odbacuje kao nedoputena, bez raspravljanja o
osnovanosti tubenog zahtjeva.Posebne procesne pretpostavkeJavljaju
se u neki posebnim tubama kada se tuba podie u odreenom roku
npr.utvrivanje oinsva ili materinstvaZa doputenost postupka pred
viim sudom (blagovremenost pravnog lijeka)Za uee treih lica u
parnici kada za to postoji pravni interesPodjela prema tome kako
sud pazi na procesne pretpostavke 1.Po slubenoj dunosti na one koje
su propisane u javnom interesu2.Po prigovoru tuenog na one koje
tite samo interes stranakaNa procesne pretpostavke sud pazi u toku
cijelog postupka. Izuzetak je da na neke pazi samo do odreenog
stadija parnice npr. na mjesnu nadlenost.Postojanje procesnih
pretpostavki se ispituje pri prethodnom ispitivaju tube, u
pripremnom roitu i na glavnoj raspravi.Nedostatak bilo koje
procesne pretpostavke ima za posljedicu nemogunost raspravljanja i
odluivanja . Nepostojanje proc. Pret. ini tubu nedoputenom.
Posljedice nepostojanja su :1.Ukoliko postoje nedostaci na strani
stranaka onda se ostavlja rok za otklanjanje nedostatka 2.Ukoliko
je sud apsolutno nenadlean onda on odbacuje tubu3.Ako je sud
stvarno i mjesno nenadlean onda se proglaava nenadlenim i predmet
ustupa drugom suduUtvrivanje nepostojanja proc.pret. od stane vieg
suda:Ukida se prvostepena presuda i sud odbacuje tubu, predmet vraa
na ponovno odluivanje
11.PRETHODNA PITANJAl.12 ZPP-a1.Kada odluka suda zavisi od
rjeavanja nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li
postoji neko pravo ili pravni odnos, a tom pitanju jo odluku nije
donio sud ili neki drugi nadleni organ, sud moe sam rijeito to
pitanje , ako posebnim postupkom nije drugaije odreeno.2.Odluka
suda o prethodnom itanju ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je
to pitanje rijeeno3.U parninom postupku sud je u pogledu postojanja
krivinog djela i krivine odgovornosti uinitelja vezan za pravosnanu
presudu kr. Suda kojom se optueni oglaava krivim. Prethodna pitanja
su samo pravna pitanja, koja nisu u konkretnoj parnici neposredan
predmet odluivanja, ali se nalaze u funkciji odluivanja o tubenom
zahtjevu.Od prethodnih pitanja zavisi odluivanje o osnovanosti
tubenog zahtjeva. Odluivanje o osnovanosti tubenog zahtjeva zavisi
od pitanja da li postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni
odnos. To pravo ili pravni odnos nije predmet spora i o njemu
nadleni organ nije pravosnano oduio.Prethodno pitanje moe biti samo
pravno pitanje( ne i injenino) koje samo po sebi ini pravnu cjelinu
i podobno je da bude predmetom samostalnog odluivanja. Prethodno
pitanje moe u posebnoj parnici biti postavljeno kao glavno
pitanje.Rjeavanje prethodnih pitanja slui stvaranju injenine
podloge za odluivanje o tubenom zahtjevu, pa odluka o njemu ne stie
dejstvo pravosnanosti i ne unosi se u dispozitiv sudske odluke,
nego u obrazloenje.Postavlja se osporavanjem stranke ili sud o
njemu odluuje po slubenoj dunosti.Prethodno pitanje moe biti u
nadlenosti parninog suda ili upravnog organa ili krivinog
suda.Prethodno pitanje nije u nadlenosti suda Poseban problem
predstavlja rjeenje onih prethodnih pitanja ije odluivanje ne spda
u nadlenost nekog drugog suda pred kojim se ta pitanja postavljaju
kao prethodna, nego spadaju u nadlenost nekog drugog suda ili ak
nekog drugog dravnog organa koji nije sud.Postavlja se pitanje moe
li sud o takvim pitanjima odluivati u funkciji prethodnih pitanja
ili ipak mora ekati odluku za to nadenog organa ?U uporednom pravu
rjeenja su razliita :1.Ne moe2.Uvijek moe i to samostalno3.Moe ali
ne bez ogranienjaSistem rjeavanja prethodih pitanja kojem pripada
nae pravo udovoljava zahtjevu efikasnosti i pravne sigurnosti, te
osigurava nezavisnost i samostalnost svakog dravnog organau vrenju
ovlatenja koja spadaju i njihovu nadlenost.Ako se u parninom
postupku pred sudom pojavi kao prethodno pitanje neko pravno
pitanje koje ne spada u nadlenost suda pred kojim se postavlja,
nego nekog drugog suda ili organa , onda ovlatenja suda u rjeavanju
tog pitanja zavise od toga da li o tom pitanju nadleni organ ve
donio pravosnanu odluku ili nije !Ako je nadleni organ ve donio
odluku o pitanju koje se u parninom postupku pojavljuju u svojstvu
prethodnog pitanja , onda je sud pred kojim se ono pojavljuje vezan
za tu odluku nadlenog organa ( zbog povjerenja i pravne
sigurnosti)Ako nadleni organ nije donio pravosnanu odluku o pitanju
koje se u parninom postupku pojavljuje kao prethodno pitanje onda
je :1.Sud ovlaten odluivati o prethodnom pitanju, ali bez dejstva
pravosnanosti2.Sud moe prekinuti postupak i saekati odluku nadlenog
organa kada je pokrenut postupak pred njim iz razloga svrsihodnosti
i pravne sigurnostiPrethodna pitanja u nadlenosti suda 1.Da odluuje
kao o glavnom pitanju, samo onda kada to stranke s obzirom na naelo
dispozitivnosti trae2.Da se odluuje kao o prethodnom pitanju- kada
nijedna stranka nema pravni interes da se o prethodnom pitanju
odluuje kao o glavnom pitanju sa autoritetom pravosnane resude,
tada sud o njemu odluuje da bi mogao donjeti odluku o tubenom
zahtjevu. Ovakva odluka se unosi u obrazloenje presude, jer ona
nema autoritet sudske presude.II DIO12.NAELA GPP-a
Sva naela se mogu podijeliti u tri osnovne grupe :1.Specifina
ili odreujua naela GPP-a npr.dispozitivnost, ravnopravnost2.Ustavna
naela tj.naela koja su podignuta na stepen ustavnih naela
npr.kontradiktornost, javnost3.Zajednika i za druge postupke
npr.usmenost, slobodna ocjena dokaza, ekonominost 12.1.NAELO
DISPOZITIVNOSTINaelo dispozitivnosti nalazi primjenu u parninom,
vanparninom i izvrnom kao i u procesnom pravu. U naelu
dispozitivnosti se ispoljava najua veza izmeu graanskog parninog
postupka i graanskog materijalnog prava.Naelo dispozitivnosti se
izraava u :1.Pokretanju postupka2.Odreivanju predmeta
parnice3.Disponiranju tubenim zahtjevom4.Okonanje parnice5.Uticaj
na vremenski razvoj parnice6.Uticaj na postupak povodom pravnog
lijeka1.Pokretanje postupkaParnini postupak se uvijek pokree na
incijativu titulara ugroenh ili povrijeenih prava, a nekada na
incijativu suda. Parnini postupak se pokree tubom. Latinske izreke
koje izraavaju osnovni smisao naela dispozitivnosti su :1.Nemo
iudex sine actore nema suda bez tuioca2.Ne procedat iudex ex
officio sud ne pokree postupak po slubenoj dunostiIzuzetak od ovog
naela je slijedei:1.O tome sa kojim e roditeljem dijete ivjeti i o
izdravanju djece u vanbranim sporovima2.Radi utvrivanja ili
osporavanja oinsta ili materinstvaU ovim sluajevima sud odluuje po
naelu oficijelnosti.2.Odreivanje predmeta spora l 12. ZPP-a U
parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su
stavljeni u postupkuSud je vezan za predmet spora . U parninom
postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u
postupak. Taj zahtjev se moe staviti u tubu ili u protiv tubu.Ne
eat iudex ultra et extra petitia partum (sud ne ide ni mimo ,ni
preko tubenog zahtjeva). On ne moe tuitelju dosuditi vie od traenog
, niti neto drugo umjesto onog to je traio.Sud je duan odluiti o
svemu to je predmet spora jer se u protivnom radi dopunska presuda
ili nova parnica. 3.Disponiranje tubenim zahtjevomVrlo znaajan
aspekt manifestovanja naela dispozitivnosti ogleda se u
disponiranju predmetom parnice tj.tubenim zahtjevom.Stranke mogu
slobodno raspologat zahtjevima koje su postavile u toku parnice.U
dispozitivne radnje stranaka spadaju :1.Preinaenje tube 2.Odricanje
od tubenog zahtjeva3.Priznanje tubenog zahtjeva4.Okonanje parnice
voljom stranaka1.Radnjom stranke- povlaenje tube (izjava ili
izostanak tuioca sa pripremnog roita ili glavne rasprave)2.Sudskom
odlukom-na osnovu odricanja d tubenog zahtjeva ili priznanja
tubenog zahtjeva3.Radnja ima dejstvo pravosnane presude- sudko
poravnanje5.Uticaj na vremenski razvoj parniceStranke mogu svojom
voljom da utiu na razvoj i okonanje postupka.6.Uticaj na predmet
postupka povodom pravnog lijekaOdreena granica ispitivanja pobijane
presude, te odricanje ili odustajanje od pravnog lijekaOgranienja i
povrede naela dipozitivnostiSud nee uvaiti raspolaganja stranaka
koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima. Stranke mogu slobodno
raspolagati zahtjevima koje su postavile u toku postupka.titi se
ustavnost i zakonitost. Sud je duan kontrolisati i onemoguiti
zabranjene dispozicije.Sud je duan po slubenoj dunosti da pazi na
to da li se stranake dipozicije kreu u okvirima koje postavlja
neelo dispozicije. Sud je duan da sprijei one dispozicije koje su
same po sebi u suprotnosti sa domaim pravnim poretkom. Meutim,
takoe je duan sprijeiti dispozicije koje su same po sebi doputene,
ali imaju za cilj da proizvedu nedoputene pravne
posljedice.Prekoraenje tubenog zahtjeva ima za posljedicu apsolutno
bitnu povredu parninog postupka.Povreda odredaba parninog postupka
predstavlja razlog za albu i reviziju. 12.2.RASPRAVNO
NAELORaspravno naelo podrazumjeva ovlatenje stranaka da prikupljaju
procesnu grau za donoenje odluka o njihovim zahtjevima. U tom cilju
sud mora da odgovori na dva pitanja:1.injenino2.Pravno (iura novit
auria- sud poznaje pravo; dura lex, sed lex-strog zakon ali ipak
zakon)Postavlja se pitanje ko je duan prikupljati injenice i dokaze
:Ako je dunost prikupljanja injenica i dokaza na strankama onda se
tu radi o raspravnom naeluAko je to dunost suda onda govorimo o
istranom naeluPrema raspravnom naelu, sud je vezan samo za injenice
koje stranke iznose u toku usmneog raspravljanja.Iudex iudicare
debet secendum allegata et probata partium- sud treba suditi na
osnovu naloga i dokaza koje su stranke ponudileDe mini facta, dabo
tibi ius- daj mi injenice, dat u ti pravoU skladu je sa prirodom i
znaajem gr.prava ( suprotni interesi stranaka, pravno-politika
neopravdanost prikupljanja procesne grae po slubenoj
dunosti)Odredba ranijeg ZPP-a koja je ureivala pitanja utvrivanja
injenica i dokaza je radikalno izmjenjena. Raspravno naelo sada
postaje osnovno naelo, data mu je prednost nad naelom materijalne
istine i istranim naelom , kao i u odnosu na pravilo u oficijelnom
postupanju suda u postupku.injeninu grau prikupljaju samo stranke i
one odluuju o potrebi dokazivanja, one same iznose dokaze kojima se
dokazuje istinitost.Prihvatanjem maxime koliko injenica toliko i
prava znai uvoenje formalne istine ,umjesto u starijem pravu
materijalne istine. Naelo materijalne istine se ostvarilo
kombinacijom raspravnog i istranog naela , sud je takoe bio duan
izvesti i one dokaze koje stranke nisu predloile, a od znaaja su za
odluivanje.U ZPP-u iz 2003 godineizostavljena je mogunost da sud
izvodi dokaze koje stranke nisu predloile, makar su oni bili bitni
za donoenje odluke. Sud nema obavezu da postie stranke na iznoenje
injenica. Ovaj zakon normira da e sud samo odluivati o emu e se
rapravljati i koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. Takoe,
u odredbama koje se tiu glavne rasprave normira se da e sud voditi
rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, bez
nepotrebnih odlaganja te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim
za donoenje odluke.Od ovog naela ipak postoji odstupanje, a to je
slijedee :Sud je ovlaten utvrditi i injenice koje stranke nisu
iznjele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da
stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati. Znai, u sluajevima gdje postoji ogranienje naela
dispozitivnosti ogranieno je i raspravno naelo. 12.3.NAELO
OBOSTRANOG SASLUANJA/KONTRADIKTORNOSTIl 5 ZPP normira da svaka
stranka ima pravo da se izjasni i prijedlozima i zahtjevima
protivne stranke. Samo kada je to zakonom doputeno, sud je ovlaten
da odlui o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data
mogunost izjanjavanja.Ovo naelo se izraava kroz maximu . auditar et
altera pars- neka se uje i druga strana.Sud je duan da svakoj
stranci prui mogunost da se izajsni o svim prijedlozima i
zahtjevima protivne stranke u svim fazama postupka.Ovo naelo
obezbjeuje procjenu ravnopravnosti stranke, objektivno suenje i
donoenje pravilne odluke.LITISKONSTESTACIJAPasivnim dranjem
stranke, a naroito tuenog, usporava se i oteava rad suda. Radi
otklanjanja negativnih utjecaja, koje proizvodi pasivno dranje
tuenog prihvataju se razliita rjeenja.Rjeenja u uporednom pravu u
sluaju pasivnog dranja tuenog:1.Naelo afirmativne
litiskonstestacije prema ovom naelu smatra se da stranka koja se ne
izjanjava, smtra se da priznaje. Ovo naelo je bilo prihvaeno u
starijim pravnim sistemima. Ono predstavlja izraz pravila : qui
tacere conseutiure videtur ko uti smatra se da priznaje. Npr
.presuda zbog proputanja, ranije zbog izostanka 2.Naelo negativne
litiskonstestacije- stranka koja se ne izjanjava smatra se da
porie. Ova pretpostavka namee obavezu sudu, da uz saradnju suprotne
stranke koja je aktivna raspravlja i odluuje o predmetu spora.U
naem pravu su prisutni elementi oba naela, mada je izraajnije naelo
afirmativne litiskonstestacije.Sud vie nema onako aktivnu ulogu,
kakvu je imao ranije. Naprotiv, sada se stranke obavezuju na
aktivno dranje u parnici, tueni se odmah po dostavljanju tube mora
aktivno drati. On je duan pismeno odgovoriti na tubu, a ukoliko to
ne uini,a tuilac je u tubi predloio donoenje presudu zbog
proputanja, sud e onda donjeti novu presudu.Presuda zbog proputanja
predstavlja novinu u naem pravu, a zamjenila je presudu zbog
izostanka. Uvedena je radi ubrazanja postupka i radi jaanja
procesne discipline stranaka.Znaaj ovog naela takoe treba gledati i
u njegovoj vezi sa raspravnim naelom.Naelo kontradiktornosti
sadrano je u vie odredba ZPP-a:1.U fazi pripremanja glavne rasprave
tuba se zajedno sa prilozima dostavlja tuenom na odgovor u roku od
30 dana od prijema ispravne i potpune tube u sudu.2.Predaja
podnesaka s prilozima u dovoljnom broju primjeraka za sud i
stranke2.predaja podnesaka sa prilozima u dovoljnom broju
primjeraka za sud i stranke3.Pripremno roite odrat e se i samo sa
jednom strankom, ukoliko je druga uredno obavjetena a nije dola bez
opravdanog razloga4.Usmeno izjanjavanje i dunost izjanjavanja o
navodima i ponuenim dokazima protivne stranke 5. dostavljanje
pravnog lijeka da bi stranke mogle odgovoriti na njegaPozivanje
stranaka na raspravu pred drugostepenim sudomOdstupanja od naela
kontradiktornostiOdstupanja kod ovog naela se vre iz razloga
ekonominosti, odnosno da se postupak ne bi odugovlaio.U l.5. ZPP se
normira da samo onda kada je to ovim zakonom odreeno, sud je
ovlaten odluiti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data
mogunost da se izjasni.ZPP normira slijedee:1.Odluivanje o
prijedlogu za osiguranje i izvoenje dokaza:a)Izuzetno , ukoliko
postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud e o prijedlogu odluiti i
bez prethodnog izjanjavanja protivnika.b)Sud moe, u izuzetnim
sluajevima, odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego to se
rjeenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza dostavi
protivniku.2.Na prijedlog predlagaa osiguranja, sud moe odrediti
privremenu mjeru osiguranja , bez prethodnog obavjetenja i
sasluanja protivnika osiguranja, ako predlaga osiguranja uini
vjerovatnim da je mjera osiguranja osnovana i hitna i da bi se
drugaijim postupanjem izgubila svrha mjere osiguranja.POVREDA NAELA
KONTRADIKTORNOSTIZa razliku od ranijeg rjeenja po kojem je povreda
ovog naela bila apsolutno bitna povreda postupka na koju je sud
pazio po slubenoj dunosti, danas je povreda ovog naela povreda
odredaba parninog postupka i razlog za albu.Sud na ovu povredu ne
pazi po slubenoj dunosti, nego na zahtjev stranaka u albi.Razlog za
albu- povredba odredaba parninog postupkaAko stranka u albi iznese
ovu povredu, drugostepeni sud e ukinuti odluku zahvaenu ovom
povredom i predmet vratiti prvostepenom sudu radi odravanja nove
glavne rasprave, ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a
naroito proputanjem dostave nije data mogunost da raspravlja pred
sudom, a to je postupanje bilo od uticaja za donoenje pravilne i
zakonite odluke.Razlog za reviziju i prijedloga za ponavljanje
postupka- ako stranci nezakonitim postupanjem nije data mogunost da
raspravlja pred sudom
12.4.NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZAcilj dokazivanja je utvrivanje
istine o injnicama.Procesno pravo poznaje dva metoda saznanja
istine u postupku:1.Slobodna ocjena dokaza2.Sistem legalne ocjene
dokazaU sistemu legalne ocjene dokaza, pravnim pravilima se odreuje
doputenost dokazivanja pojedinim vrstama dokznih sredstava i
utvruje se njihova dokazna snaga. U sistemu legalne ocjene dokaza
sud moe upotrijebiti samo ona dokazna sredstva koja su zakonom
doputena za dokazivanje u odreenim sporovima. Pravnim pravilima se
unaprijed , in abstracto, utvruje dokazna snaga svake vrste
dokaza.Uloga suda u postupku dokazivanja svodi se samo na to da
izvede onoliko dokaza odgovarajue dokazne snage koliko je prema
zakonu potrebno da se odreena injenina tvrdnja smatra tanom.U
okviru sistema legane ocjene dokaza postoje dvije
varijante:1.Pozitivna2.NegativnaPozitivna sud mora uzeti odreenu
injenicu kao tanu kada se u procesu izvoenja dokaza ispune uslovi
koje zakon odreuje kao pretpostavku da bi se data injenica smatrala
tanom.Negativna zakon odreuje minimum zahtjeva da bi se injenica
smtrala dokazanom. Ispunjenje tih zakonskih zahtjeva ne obavezuje
sud da takvu injenicu uzme kao tanu , ukoliko u isto vrijeme nije i
sam stekao uvjerenje o njenoj tanosti.Do slobodne ocjene dokaza
dolazi na osnovu vlastitog uvjerenja, kojeg stie na osnovu savjesne
ocjene svakog dokaza posebno kao i na osnovu cjelokupnog postupka.
Sud sam odluuje o izboru dokaza, bez bilo kakvih formalnih
ogranienja ocjenjuje dokaze i stie uvjerenje o istinitosti
injenica.Sud mora stei uvjerenje ili ubjeenje o postojanju neke
injenice da bi je mogao uzeti kao tanu, to znai da nije dovoljna
samo vjerovatnost. Uvjerenje ili ubjeenje predstavlja takav stepen
saznanja u procesu formiranja uvjerenja suda, koje ne doputa
opravdanu sumnju u suprotno.Koje e injenice uzeti kao dokazane sud
odluuje na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud e savjesno i briljivo
ocijeniti svaki dokaz posebno i svaki dokaz zajedno. Sud slobodno
odluuje o dokazima koje e izvesti. One prijedloge koje ne smatra
bitnim e odbiti i u rjeenju naznaiti razlog odbijanja.Dokaznu snagu
dokaznih sredstava cijeni sam sud. Izuzetak je kad je vezan za
dokaznu snagu javne isprave i to ako ga ona ne osporava.Meutim ,
sud nema ipak aposlutnu slobodu u ocjeni dokaza jer u obrazloenju
presude mora objektivizirati svoje subjektivno uvjerenje.Analiza
navedenih dokaza omoguava kontrolu ocjene dokaza od strane vieg
suda. Ukoliko vii sud posumnja u istinitost injenica tj.u pogreno i
nepotpuno utvreno in jenino stanje moe preinaiti presudu, ali ne i
ukinuti je !Izuzeci od naela slobodne ocjene dokaza Ovi izuzeci
postoje radi obezbjeenja procsne ekonomije.Ne treba dokazivati
slijedee injenice:1.Koje je stranka priznala pred sudom toko
parnice2.ije postojanje zakon pretpostavlja3.Optepoznate
injeniceJavna isprava moe se dokazivati samo ako su u njoj
neistinito utvrene injenice ili je isprava nepravilno
sastavljenaOsuujua krivina presuda predstavlja apsolutan dokaz
postojanja krivinog djela i kr.odgovornostiVezanost suda za odluku
nadlenog organa /suda o prethodnom pitanju12.5.NAELO UTVRIVANJA
ISTINEPostoje 4 elementa kvaliteta sudske zatite
:1.Zakonitost2.Ekonominost3.Istinitost 4.SigurnostSamo je jedna
istina tj.ona istina koaj je vjerni odraz stvarnosti.Prepreke za
spoznaju prave, pune istine po novom ZPP-u :1.Zahtjev naela da se
potpuno i istinito utvrde sporne injenice od kojih zavisi
osnovanost tubenog zahtjeva, odnosno donoenje pravilne i zakonite
odluke
2. sud donosi odluku iz dvije osnovne premise:injenine
Pravne-donji i gornji sudski slogizam-ovo se naelo tie injenine
premiseU pravilu se utvruju samo sporne injenice. Ostvarenju mu
doprinose :neelo kontradiktornosti,slobodne ocjene dokaza,a ne
doprinosi mu raspravno naelo ( formalna istina, materijalna istina
samo onda kada je ovo naelo ogranieno)Odnos prema raspravnom i
naelu dispozitivnosti postoji odreeni stav o njegovom ogranienju
ovim naelima:-Naelo dispozitivnosti ga ne ograniava, jer onda kada
stranke disponiraju tubenim zahtjevom, sud ili ne donosi odluku ili
je ne zasniva na injninom stanju-Raspravno naelo ga ograniava
,ali:Suprotnost interesa stranaka tjera ih da prezentiraju injenice
i dokazeZbog pravno- politikih razloga priznate injenice se ne
dokazujuOdnos prema neelu ekonominostiIzgledaju meusobno
suprotna,ali se mogu paralelno ostvarivati bez veih meusobnih
ogranienja. Ukoliko doe do kolizije izmeu njih onda prednost ima
naelo istine-Ukoliko doe do neudovoljavanja zahtjevu naela
utvrivanja istine onda pogreno i nepotpuno utveno injenino stanje
predstavlja razlog za albu.Sud na njega pazi po prigovoru
stranke-preinaenje prvostepene presude. Kod ovog naela od vanrednih
pravnih lijekova nije dozvoljena revizija, dok prijedlog za
ponavljanje postupka jeste !12.6.NAELO EKONOMINOSTIPrema l.10 ZPP-a
sud je duan postupak provesti bez odugovlaenja i sa to manje trokov
te onemoguiti svaku zloupotrebu koja strankama pripadaju u
postupku.Ovo naelo slui ostvarenju ustavom zagarantovanog jednakog
prava na pravnu zatitu pred sudom. O ostavrenju ovog prava koji je
zagarantovan ustavom, moe se govoriti samo onda kada se uz
ostavrenje zahtjeva koje postavlja naelo zakonitosti istovremno i
ostvaruju i zahtjevi naela ekonominosti. Meutim, ova dva naela se
meusobno suprostavljaju, ali je mogue da se oba ostvaruju u
postupku.Naelo zakonitosti ima prednost pred naelom ekonominosti
kao i pred svim drugim naelima.Ustanove u kojima se ostvaruje naelo
ekonominosti su izraene kroz cijeli postupak, anaroito dolaze do
izraaja : Fazi pripremanja glavne rasprave: pripremno roite,prvo
roite, ispitivanje procesnih pretpostavki, prikupljanje procesnog
materijala, uteda vremena i materijala. Izuzetno se ne mora
odrati.U fazi glavne rasprave: prvo roite; ovdje naelo ekonominosti
izraava zahtjev kojim se od suda trai da trajanje glavne rasprave
ne odugovlai, tako da se rasprava po mogunosti zavri na jednom
roituTokom glavne rasprave, sud e udovoljiti zahtjevima naela
ekonominosti u onoj mjeri u kojoj bude onemoguavao stranke da
zloupotrebljavaju svoja procesna prava.Bis dat qui cito dat ( ko
brzo daje, duplo daje )Ovom naelu doprinosi :pripljemenost sudije,
sprjeavanje zloupotrebe procsnih prava naelima usmenosti i
neposrednostiKrajnji domaaj naela ekonominosti dolazi do izraaja u
nekim posebnim postupcima kao to je postupak u sporovima male
vrijednosti.Manifestacija naela ekonominosti:1.Odredbe o rokovima
za oglaenje nenadlenim2.O koritenju procesnog prava nadlenog
suda3.O delegaciji4.O odstupanju od naela kontradiktornosti i
neposrednosti5.O povlaenju tube6.O donoenju odluke van
raspravljanja 7.O rjeavanju spora putem medijacije i sudksim
poravnanjem8.O kumulaciji tubenog zahtjeva, uparniarstvu, spajanju
parnica, preinaenju tube i protivtubi
12.7.NAELO SAVJESNOG KORITENJA PROCESNIM PRAVOMSud je duan
postupak provesti bez odugovlaenja i sa to manje trokova, te
onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u tom
postupku.Zloupotreba prava e postojati u onim sluajevima kada se
pravo vri protivno cilju zbog kojeg je zakonom uspostavljeno. Ideja
o zabrani zloupotrebe prava dola je do izraaja i u rimskom pravu u
maximi : Non omne quod licet honestum est- sve to je doputeno, nije
uvijek i poteno Kao pravna ustanova, zabrana zloupotrebe nala je
najprije mjesto u njemakom graanskom pravu iz 1986 god, a kansije
dobija mjesto i u drugim zakonodavstvima.U naem pravu ustanova
zabrane zloupotrebe prava uvodi ZOO gdje je ona izriito regulisana
: uesnici u obligacionim odnosima su duni da se pridravaju naela
savjesnosti i potenja, zabraneno im je vrenje prava protivno cilju
zbog koga je ono zakonom uspostavljeno ili priznato i svako je duan
suzdrati se od postupka kojima se drugima moe prouzrokovati
teta.Zabrana zloupotrebe prava procesnih prava nije u svim zakonima
normirana kao opte pravilo.Prema nae ZPP-u : Sud je duan provesti
postupak bez odugovlaenja i sa to manje trokova, te onemoguiti
svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku, te su
stranke dune pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti
pravima koja su im priznata ovima zakonom.Zloupotreba procesnih
prava predstavlja koritenje procesnim pravima protivno clju zbog
kojeg su ta prava ustanovljena. Norme kojima se regulie postupak su
u pravilu imperativnog kataktera, kako bi se lake obezbjedilo
ostvarivanje osnovnih zahtjeva dobrog pravosua : zakonitost, pravna
sigurnost, i efektivnost.Opasnost od zloupotrebe ne postoji u
sistemu zakonskog upravljanja, nego us tranakom i sudskom sistemu
upravljanja postupkom.Vidovi nesavjesnog ponaanja1.Zloupotreba
procesnih ovlatenja na traenje pravne zatite2.Nesavjesno koritenje
procesnih ovlatenja u toku postupka3.Sticanje procesnog poloaja u
parnici prevarnim radnjama4.Negovorenjem istine od strane
stranaka
1.Zloupotreba procesnih ovlatenja na traenje pravne zatiteDunik
ne daje povoda za tubu ni onda kada ne udovolji svojoj obavezi, ali
obavezu ne osporava i izraava spremnost da obavezi udovolji mirnim
putem. Dakle, ovdje pravni interes za traenje pravne zatite putem
suda ne postoji, ukoliko titular povrijeenog prava moe postii cilj
bez posredovanja suda, na jednostavniji i jeftiniji nain.
Potraivanje je beznaajne imovinske vrijednosti.De minimis non curat
praetor- sud se ne bavi sitnicama 2.Nesavjesno koritenje procesnih
ovlatenja u toku parniceOvdje se ubrajaju svi oni sluajevi kada
stranke preduzimanjem procesnih radnj ele da psotignu odugovlaenje
postupka.Ranije su se za ovu radnju stranaka koristile ustanove
beneficium novorum ; proputanjem rokova i roita radi izvoenja novih
dokaza . A sada je to : ulaganje albe radi odgaanja natupanja
pravosnanosti, izuzee sudije.3.Sticanje procesnog poloaja u parnici
prevarnim radnjamaTuilac prevarnim radnjama izdejstvuje takvo
dranje tuenog u parnici uslijed kojeg dolazi do donoenja presude
zbog proputanja na tetu tuenog.4.Negovorenje istine od strane
stranakaDunost govorenja istine od tsrane stranaka odnosi se samo
na stvarni ili injenini osnov predmeta spora, ali ne i na pravni
jer stranke nisu dune da daju pravnu kvalifikaciju spora.Ova dunost
stranaka je dvojaka: 1.Dune su prezentirati sve injenice2.Istinito
ih prezentiratiSredstva protiv procesnih zloupotrebaNe postoje
prinudnda sredstva, ve obaveza suda da onemogui zloupotrebu prava.
Ovdje je naglasak na prvenciji tj.sprjeavanju da do zloupotrebe
prava uopte doe, a u represiji tj.izricanju sankcija, kada je do
zloupotrebe procesnih prava ve dolo.1.Preventivne mjereUpravljanjem
postupkom obezbjeuje sudu aktivnu kontrolnu ulogu u parnici, pomou
koje moe da sa uspjehom onemogui stranke da koritenjem doputenih
sredstava postiu nedoputene ciljeve.
Sud treba da onemogui zloupotrebu na sijedei nain :-Upravljanjem
postupkom-Dobrom pripremom glavnog roita, tj. Pripremom za
raspravljanje predmetom-Znanjem, strunou i iskustvom sudije
2.Represivne mjereSnoenje trokova stranka koja u cijelosti
izgubi parnicu, duna je drugoj stranci nadoknaditi trokove. Ukoliko
stranka djelomino uspije u parnici, sud moe s obzirom na postignuti
uspjeh odrediti da svaka stranka podmiruje svoje trokove ili da
jedena stranka nadoknadi drugoj razmjeran dio trokova. Sud moe
odrediti da jedna nodoknadi sve trokove koje je druga stranka
imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom
dijelu sbog zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni
trokovi. Pri odluivanju koji e se trokovi stranci nadoknaditi, sud
e uzeti u obzir samo trokove koji su bili potrebni radi voenja
parniceProcesne kazne- Sud e u toku postupka kazniti novanom kaznom
od 100 do 1.000 KM stranku, zakonskog zastupnika,punomonika ili
umjeaa koji su svojim parninim radnjama tee zloupotrijebili prava
priznata ovim zakonom.-Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili
osoba oja je sluatelj prisutna raspravi vrijea sud ili druge
sudionike u postupku, ometa rad suda, sud e je onda opomenuti.
Ukoliko opomena bude bezuspjena, sud e opomenutu osobu udaljiti iz
sudnice i kazniti novanom kaznom.-Nedolazak svjedoka ,a svoj
izostanak ne opravda ili se bez dobrenja ili opravdanog razloga
udalji sa mjesta gdje treba biti sasluan, sud e narediti da se
prisilno dovede i podmiri trokove dovoenja i kazniti ga novanom
kaznom od 100 do 1000 KM.-Sud e novanom kaznom od 100 do 1000KM
kazniti vjetaka koji ne dostavi sudu nalaz i miljenje u ostavljenom
roku ili ne doe na roite iako je uredno pozvan, a izostanak ne
opravda
12.8.NAELO UPRAVLJANA POSTUPKOMOvo naelo postoji radi
obezbjeenja efikasnog toka postupka kao i radi iscrpnog
raspravljanja o predmetu spora. Ovdje vrijedi obaveza ptovanja
naela zakonitosti ali uz mogunost prilagoavaja ove obaveze samom
postupku.Upravljanje parnicom moe biti posmatrano sa dva aspekta
:1.Formalanopravno poduzimanje radnji kojima se odreuje redoslijed
i tok raspravljanja2.Materijalnopravno- upravljanje parnicom koje
se tie prikupljanja procesne grae tj.injenica i dokazaSve radnje
koje poduzimaju sud i stanke moraju biti u skladu sa zakonom, pa se
prema tome razlikuje:1.Zakonsko2.Stranako3.Sudsko
upravljanjeZakonski- zakon je strogo odreivao razvoj postupka od
samog pokretanja pa sve do njegovog okonanja, tako da se svaka
parnica odvijala na isti nain. Postupak je izgraen prema nainu
stogog formalnog legaliteta, bio je racionalno ureen, ali jako
sloen, skup i krut.Stranako- za stranako upravljanje karakteristino
je to da su stanke gospodari parnice, dominis litis. One pokreu
parnicu, upravljajurazvojem parnice, odreuju roite. Ovaj princip
karakteristian je za doba liberalnog kapitalizma.Sudsko predstavlja
manifestaciju aktivne uloge suda u parnici. Ovaj princip poiva na
stvaranju postupka kao javno-pravne djelatnosti putem koje se
sudska funkcija ostvaruje kaojavno-pravna djelatnost.Sud je
slobodan u oblikovanju parnice, ai uz potovanje naela zakonitosti.
Sud prilagoava pravila opteg postupka potrebama ekonominosti
npr.samo su okvirno odreeni osnovni stadiji, procesna ustanova i
posebni parnini postupak.U ZPP je data kombinacija sudskog i
sraakog upravljanja gdje sud ima ovlatenja u formalnom ,a stranke u
materijalnom postupku. Elementi zakonskog upravljanja data su u dva
roita- pripremnom roite i roite za glavnu raspravu. Sud ima aktivnu
ulogu u formalno upravljanju postupkom.l 64 ZPP-a : Sud u toku
pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u
skladu sa odrdbama ovog zakona. Radnje upravljanja sud poduzima po
slubenoj dunosti . on takoe moe da opozove rjeenje jer tim rjeenjem
nije vezan.Sud e voditi rauna da se glavna rasprava odvija na
pravilan nain, bez nepotrebnh odlaganja te da se raspravlja samo o
pitanjima bitnim za donoenje odluke kao npr.voenje rasprave u
skladu sa zakonskim odredbama, potovanje naela procesne ekonomije.
Sudija se brine o odravanju reda u sudnici i o dostajanstvu sudu.
Sud e kazniti osobe koje naruavaju red u sudnici ili vrijeaju
dostojanstvo suda i drugih uesnika u postupku, u skladu sa
odredbama ovog zakona o nepotivanju suda.III DIONADLENOST SUDOVA
(COMPETENTIA)PojamNadlenost se pojmovno odreuje dvojako: u
subjektivnom i u objektivnom smislu. U objektivnomsmislu, nadlenost
je djelokrug poslova jednog suda. U subjektivnom smislu, nadlenost
se moeposmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka. Sa aspekta
suda, nadlenost se ispoljava kao pravo idunost odreenog suda da
postupa u odreenoj pravnoj stvari( ne moe odbiti pruiti pravnu
zatitu ). Sa aspekta stranke, nadlenost se odreujekao pravo da im
sudi zakonom odreeni nadleni sud, i obaveza da se podvrgne suenju
odreenog suda.Kao pravo:- l. 6. EKLJP: Svako ima pravo da zakonom
odreen, nezavisan i nepristrasan sud, pravino, javno i u razumnom
roku ispita njegov predmet i da odlui o sporu u pogledu njegovih
prava i obaveza graanske prirode.Shvaene u smislu prava , nadlenost
ima znaaj jedne od garancija kojom se obezbjeuje pravo na jednaku
pravnu zatitu. Shvatanje o nadlenosti kao pravu graana da im sudi
samo nadleni sud, vue svoje porijeklo iz kole prirodnog prava.
Prirodno.pravna teorija razvijala je ideju o tzv. prirodnom
sudiji.Umjesto pojma prirodni sudija u savremenoj literaturi se ee
se upotrebljava pojam zakoniti sudija . Pravo na zakonitog sudiju
svodi se na pravo gradjana da im sudi unaprijed zakonom odreen
sudija i zakonom odreen nadleni sud.U krivinim predmetima, pravo
graana da im sudi samo nadleni sud, Ustavom je izriito
zagarantovano (kod nas) : krivine sankcije izrie nadleni sud u
zakonom propisanom postupku. U graanskim presmetima ovo pravo nije
izriito zajameno, ali garancije za njegovo ostvarivanje odreene su
nizom ustavnih odredbi. Sudsku funkciju mogu vriti samo redovni
sudovi.lan 3. ZS: Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i
izvrne vlasti. Niko ne smije uticati na nezavisnost i
nepristrasnost sudije pri odluivanju u predmetima koji su mu
dodijeljeni u rad.Znai sudovi , njihovo ustanovljavanje, nadlenost
i organizacija, su ureeni zakonom.
lan 6. EKLJP: Pravila o nadlenoti obezbjeuju : Pravo na
ostvarenje pravne zatite pred odreenim sudom; i druge zahtjeve
dobrog pravosua, kao npr. zakonitost, pravnu sigurnost i
efikasnost. Pozitivna je procesna pretpostavka Pravila ius cogens
> efikasna sudska zatitaPostoje (drugaija) NOVA rjeenja o
nadlenosti, iz razloga efikasnosti postupka: momenat do kojeg se
pazi po slubenoj dunosti, proglaenje ne nadlenim i prigovor
stranke, rokovi u sluaju sukoba nadlenosti, maksimalno proirenje
stvarne nadlenosti opinskih sudova ( izostavljen kriterij
vrijednosti spora), specijalizacija za privredno pravne
sporove.VRSTE NADLENOSTIU funkcionalno-procesnom smislu nadlenost
se dijeli na:1. Apsolutnu- razgranienje nadlenih sudova prema
drugim domaim dravnim organima, prema stranim sudovima i dravnim
organima, te sudovima i dravnim organima RS-a.2. Relativnu
razgranienje djelokruga poslova domaih sudova. Ona moe biti :
Stvarna preraspodjela vrenja sudske funkcije u 1. Mjesna odreuje se
koji od vie stvarno nadlenih sudova e suditi u konkretnom sluaju.
Funkcionalna- preraspodjela poslova izmeu sudova razliitih stepena
u istoj pravnoj stvari.APSOLUTNA NADLENOSTPravilima o apsolutnoj
nadlenosti utvruje se djelokrug poslova koji spadaju u nadlenost
sudovauope i vri se razgranienje prema spolja i to dvojako: prema
svim drugim domaim dravnim organima, prema dravnim organima i
sudovima RS-a, i prema stranim dravnim organima i
sudovima.Apsolutna nadlenost ili jurisdikcija sudova postoji u svim
predmetima u kojima je nadlean da postupa bilo koji od redovnih
sudova. l. 1. ZPP: Ovim se zakonom odreuju pravila postupka na
osnovu kojih opinski i kantonalni sudovi i VS FBiH raspravljaju i
odluuju u graanskopravnim sporovima, ako posebnim zakonom nije
drugaije odreeno.
Apsolutna nadlenost kao procesna pretpostavkal. 16/1: Sud u toku
cijelog postupka, po slubenoj dunosti pazi da li rjeavanje spora
spada u sudsku nadlenost, a kontradiktornost u lanovima 221. i 241.
iz kojih proizlazi da pazi samo u toku cijelog I postupka.Sud na
nadlenost pazi i ve pri prethodnom ispitivanju tube to je u cilju
naela ekonominosti.1. Razgranienje nadlenosti suda i drugih domaih
organal. 16/2.: Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje
spora nije nadlean sud nego neki drugi organ vlasti, oglasit e se
nenadlenim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tubu. (
posljedice apsolutne (ne)nadlenosti )2. Razgranienje nadlenosti
sudova FBiH i organa i sudova RS i stranih organa i sudoval.16/3.:
Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean
sud u FBiH, po slubenoj dunosti e se proglasiti nenadlenim, ukinut
e provedene radnje u postupku i odbaciti tubu. ( novo rjeenje za RS
).Povreda pravila o apsolutnoj nadlenostiPovreda pravila parninog
postupka.lan 227/2 : II sud e ukinuti I presudu i odbaciti tubu ako
utvrdi da je u njoj odluenoo zahtjevu koji nije u sudskoj
nadlenosti.lan 249/2 : isto i po reviziji.MEUNARODNA NADLENOST (
meunarodna jurisdikcija MN ) Termini meunarodna nadlenost i
meunarodna jurisdikcija ne izraavaju adekvatno sadraj koji se njima
oznaava. Meunarodna nadlenost nije nadlenost prema meunarodnom
pravu , kako sam naziv sugerie, ve je to nadlenost koja se odreuje
prema nacionalnom pravu svake zemlje i to nadlenost domaih sudova u
sporovima sa stranim elementom.Pravila meunarodnog prava koriste se
samo u sluaju navedenom u l.25 ZPP i to u pogledu nadlenosti sudova
u FBIH u postupcima u kojima je stranka, stranac, koji uiva pravo
imuniteta, strana drava ili meunarodna organizacija.Pravilima o MN
odreuje se nadlenost domaih sudova u sporovima s elementom
inostranosti, a time se istovremeno razgraniava nadlenost domaih
sudova prema inostranim sudovima.Nain odreivanja kod nas - taka
vezivanja je prebivalite tuenog; izvodi se iz pravila o mjesnoj
nadlenosti (opta: actor sequitur forum rei).Pravilima o mjesnoj i
meunarodnoj nadlenosti se vri teritorijalno razgranienje.Vrsta MN
zavisi od vrste mjesne nadlenosti.Odredbe o MN domaih sudova nalaze
se u Zakonu o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u
odreenim odnosima ZRSZ. ZRSZ izriito odreuje MN naeg suda za veinu
sporova to vodi ka pravnoj sigurnosti.Odreena je po istim
pravilimaodnosno kriterijima kao i mjesna nadlenost.l. 26. ZPP: sud
u Federaciji je nadlean kada je njegova nadlenost u sporu s
elementom inostranosti (MN) odreena izriito (zakonom BiH ili FBiH
ili me.ugovorom) i posredno (kada proizlazi iz odredaba o mjesnoj
nadlenosti ).Vrste MN***Postoje dvije vrste MN, a to su opa i
posebna- izberiva i iskljuiva.Prorogaciona stranke mogu derogirati
meunarodnu nadlenost domaeg suda sporazumom kojim povjeravaju
rjeavanje spora stranom sudu. Ova prorogacija moe biti i preutna
(prorogatio tacita ); (uslovi: ne iskljuuje nadlenost naeg
suda,jedna od stranaka strano lice, dispozitivnost .)Najzad
meunarodna nadlenost se moe odreivati po uzajamnosti
(reciprocitetu)-forum reciprocum., i kao retorziona mjera (kao
protivmjera)-forum retorsionis, te konkurentna MN gdje je u isto
vrijeme nadlean i domai i strani sud - moe strani postupatati.MN
kao procesna pretpostavkaPravila o MN ureuju 2 pitanja:1.
doputenost podnoenja tube domaem sudu i 2. mogunost priznanja
presude stranog suda1.sluaj1. Sud po slubenoj dunosti pazi u toku
cijelog postupka da li se u sporu sa elementom inostranosti moe
zasnovati nadlenost domaeg suda.Za ocjenu MN su mjerodavne injenice
koje su postojale u momentu litispendencije (l. 81. ZRSZ;
odstupanje od l. 15. ZPP - prema momentu podnoenja tube)Kada sud u
Federaciji utvrdi da nije nadlean on, ve inostrani sud, oglaava se
nenadlenim,ukida radnje i odbacuje tubu (- povreda odredaba
postupka).2.sluaj : Priznanje - delibacioni postupak
exequaturPresuda inostranog suda u sporu sa elementom inostranosti
u kome postoji iskljuiva meunarodna nadlenost suda u FbiH, nee biti
priznata, tj.uslov za priznanje presude inostranog suda jeste da ne
postoji iskljuiva MN domaeg suda.Delibacioni postupak, je postupak
ispitivanja i priznanja odluke stranog suda, te dozvole njenog
prislinog izvrenja.Exequatur je odluka kojom se izdaje dozvola
izvrenjastranog izvrnog naslova na domaem pravnom podrujuNadlean je
kantonalni sud, a u RS okruni.Strana sudska odluka se nee
priznati:1. ako lice protiv kojeg je donesena presuda nije moglo
uestvovati u postupku (nije udovoljeno naelu kontradiktornosti);2.
ako postoji iskljuiva nadlenost domaeg suda;3. ako je u istoj
stvari domai sud ili drugi organ donio pravosnanu odluku ili ako je
u BiH priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u
istoj stvari ;4. ako je u suprotnosti s Ustavom;5. ako ne postoji
uzajamnost;
STVARNA NADLENOST ( competentia ratione materiae- SN )Po
pravilima o stvarne nadlenosti, kao vrste relativne nadlenosti, vri
se preraspodjela ovlatenja u raspravljanju i odluivanju sporova u I
izmeu razliitih sudova u okviru jedinstvenog sudskog sistema. Kako
jedinstveni sudski sistem ine redovni sudovi u FBiH, po pravilima o
stvarnoj nadlenosti razgraniava se nadlenost izmeu sudova razliitog
ranga u okviru iste vrste sudova.Ureena je Zakonom o sudovima u
FBiH (NOVO) i kantonalnim zakonima o sudovima.Redovni sudovi vre
jurisdikciju u graansko-pravnim sporovima i upravno-pravnu
jurisdikciju ( tube protiv konanosti upravnih akata ).Kao kriteriji
za razgranienje SN u uporednom pravu jesu: vrijednost spora
(ratione valoris) i /ili pravni osnov spora ( ratione causae )
Stvarna nadlenost Opinskih sudoval. 27/2 ZS FBiH: Opinski sud je
nadlean u graanskim predmetima u prvom stepenu:a) u svim graanskim
sporovima ib) u vanparninom postupkul.27/3 ZS:U privrednim
predmetima opinski Sudovi koji imaju privredna odjeljenja u prvom
stepenu sude:a) u sporovima koji nastaju u pravnom prometu roba,
usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na
nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih
papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fiziko
lice koje, u svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu
obavlja privrednu ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog
ili dopunskog zanimanja;b) u sporovima koji se odnose na brodove i
na plovidbu na moru i unutranjim vodama, te u sporovima na koje se
primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika.c) u
sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se
primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika.
d) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske
svojine; e) sporove nastale povodom djela za koje se tvrdi da
predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistiki sporazum; f)
privredne prestupe ig) u postupku steaja i likvidacijel.27/4 ZS: u
drugim predmetima:a) da vodi izvrni postupak, b) da odreuje mjere
osiguranja, c) da rjeava u posebnim postupcima, d) da obavlja
zemljino-knjine poslove u skladu sa zakonom;e) da prua pravnu pomo
sudovima u BiHf) da vri poslove meunarodne pravne pomoi, ako
zakonom nije odreeno da neke od tih poslova vri kantonalni sud; g)
da vri poslove upisa u registre pravnih lica h) da vri druge
poslove odreene zakonom.
SN kao procesna pretpostavkaSN se utvruje odmah po prijemu tube,
na osnovu navoda u tubi i injenica koje su sudu poznate (l. 15/2
ZPP) (NOVO rjeenje u l. 53/2 u kojem se navodi da tuba mora sadrati
osnovu za nadlenost suda iz razloga ekonominosti.Ustaljenje
nadlenosti (perpetuatio fori)-( l. 15/3)-ako se u toku postupka
promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost suda, sud
koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean
i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud .l. 17. ZPP: (1)
Sud tokom cijelog postupka, po slubenoj dunosti pazi na svoju SN
> samo tokom I postupkaUkoliko je nenadlean: oglaava se
nenadlenim i tubuupuuje nadlenom sudu.Odstupanje: (2) Ako je tueni
ve dao odgovor na tubu (NOVO), vii sud I se ne moe ni po prigovoru,
ni po slubenoj dunosti proglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz
nadlenosti nieg suda I. (ustaljenje SN vieg suda) (po ZS nemogue)l.
20: (1) Nakon pravosnanosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim,
sud e bez odlaganja, a najkasnije u roku od 3 dana, ustupiti
predmet nadlenom sudu. (ekonominost)(2) Sud kome je predmet
ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao da je kod njega bio
pokrenut.(3) Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj,
vjetaenje, sasluanje svjedoka i drugo, nisu bez vanosti zato to ih
je preduzeo nenadleni sud. (odstupanje od naela neposrednosti, a
radi ekonominosti)Razlike u procesno-pravnim posljedicama izmeu AN
i SN( zbog nenadlenosti )Apsolutna nadlenost- kod An, ukoliko sud
nije nadlean on odbaca tubu i ukida radnje.Stvarna nadlenost-Kod SN
ukoliko je sud nenadlean, on upuuje tubu nadlenosm sudu i radnje se
ne ukidaju.Sve u svrhu dva naela naela ekonominosti i naela
neposrednosti.Stvarna nadlenost kantonalnih sudoval.28.st.3 ZS FBiH
:ostaloa) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu opinskih
sudova sa podruja kantona;b) da odluuje o prenosu mjesne nadlenosti
s jednog opinskog suda na drugi opinski sud na podruju kantona; c)
da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih
sudova i stranih arbitraa.FUNKCIONALNA NADLENOST
(instanciona)Pravilima o funkcionalnoj nadlenosti vri se
preraspodjela ovlatenja u raspravljanju i odluivanju izmeu
razliitih sudova u vrenju sudske funkcije u istom predmetu.I
pravila kojima se ureuje nadlenost sudova u postupku pravnih
lijekova imaju karakter pravila o funkcionalnoj nadlenosti
(nadlenost za postupak po pravnom lijeku ).
Pravila o funkcionalnoj nadlenostiZa funkcionalnu nadlenost
koristi se jo i pojam instanciona nadlenost.Pojmom instanca odreuje
se poloaj odreenog suda u sudskom sistemu koji je hijerarhijski
ureen. U sistemu redovnih sudova opte nadlenosti, opinski sudovi su
sudovi prvog stepena ( I ), kantonalni sudovi drugog i treeg
stepena ( II i III), te vrhovni sud je sud treeg stepena (III).
Kantonaln i vrhovni sudovi vre funkcionalnu nadlenost. Rjeavanje o
sukobu nadlenosti ima karakter funkcionalne nadlenosti.Odreivanje
vrijednosti spora***Odreivanje vrijednosti spora je bitna je za
doputenost revizije i za utvrivanje vrste parninog postupka ( spor
male vrijednosti ).Pod vrijednou predmeta spora valja razumjeti
vrijednost onog subjektivnog prava ili odnosa ija se pravna zatita
trai.Uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva ( l.316/2).
Sporedni zahtjevi samo ako su postavljeni kao glavni zahtjev tj. u
posebnoj parnici.Tuilac mora navesti vrijednost spora, osim ako se
ne moe izraziti u novcu ( l.316/!, l.58/2 t.5 ).Odreivanje
vrijednosti spora zavisi od zahtjeva koji moe biti novani i
nenovani.1. Novani zahtjevVe smo napomenuli da odreivanje
vrijednosti spora prema glavnom tubenom zahtjevu zavisi od toga da
li je u pitanju novani ili nenovani zahtjev.Ukoliko se radi o
novanom zahtjevu, mjerodavna je novana vrijednost glavnog tubenog
zahtjeva.
lan 322 :Ako novani iznos nije izraen u konvertibilnim markama,
ve u drugoj valuti, vrijednostpredmeta spora se utvruje u
konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je
utvrdila nadlena finansijska organizacija u vrijeme podnoenja
tube.lan: 317:Ako se zahtjev odnosi na budua davanja koja se
ponavljaju, vrijednost predmeta spora rauna se po njihovom zbiru,
ali najvie do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet
godina.lan 318:(1) Ako jedna tuba protiv istog tuenog obuhvata vie
zahtjeva koji se zasnivaju na istoj injeninoj i pravnoj osnovi,
vrijednost se odreuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.(2) Ako
zahtjevi u tubi proizilaze iz raznih osnova, ili su istaknuti
protiv vie tuenih, vrijednost se odreuje prema vrijednosti svakog
pojedinog zahtjeva.lan 319.Kad se spor vodi o postojanju najamnog
ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa koritenja stana, odnosno
poslovnih prostorija, vrijednost se rauna prema jednogodinjoj
najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rije o najamnom ili
zakupnom odnosu zakljucenom na krae vrijeme.lan 320.Ako se tubom
zahtijeva samo davanje osiguranja odreenog potraivanja ili
ustanovljenje zalonog prava, vrijednost predmeta spora odreuje se
prema iznosu potraivanja koje treba osigurati, ali ako predmet
zaloga ima manju vrijednost od potraivanja koje treba osigurati,
kao vrijednost predmeta spora uzet e se vrijednost predmeta
zaloga.2. Nenovani zahtjevlan 321.(1) Ako se tubeni zahtjev ne
odnosi na novani iznos, ali tuilac u tubi navede da pristaje da
umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odreeni novani iznos, kao
vrijednost predmeta spora uzet e se taj iznos.(2) U drugim
sluajevima, kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos,
mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tuilac u tubi
naznaio.(3) Ako je u sluaju iz stava 2. ovog lana, tuilac
vrijednost predmeta spora suvie visoko ili suvie nisko naznaio, sud
e najkasnije na pripremnom roitu, a ako pripremno roite nije
odrano, onda na glavnoj raspravi prije poetka rasprave o glavnoj
stvari, brzo i na prikladan nain provjeriti tanost naznaene
vrijednosti, te rjeenjem odrediti vrijednost predmeta spora.(4)
Protiv rjeenja iz stava 3. ovog lana nije doputena posebna
alba.MJESNA NADLENOSTPo pravilima o mjesnoj nadlenosti se odreuje
koji je od vie stvarno nadlenih sudova ovlaten raspravljati i
odluivati u konkretnom sporu. Na osnovu odredaba o mjesnoj
nadlenosti vrimo individualizaciju i suda i predmeta spora. Pri
ovakvom odreenju mjerodavna je veza koja postoji izmeu odreenih
elemenatadatog spora: stranaka i predmeta spora, s jedne , i
odreenog suda odnosno podruja suda , s druge strane.Postoji vie
sudova iste vrste i istog ranga. Ustanovljavanjem suda odreuje se i
podruje u okviru koga taj sud vri sudsku funkciju.Sudovi su
organizovani na hijerarhijski nain prema hijerarhijskom principu. U
pravilu mjesto suda na hijerarhijskoj ljestvici odreuje veliina
prostornog djelokruga tog suda: to je sud u sudskoj hijerahiji na
niem mjestu, to je njegov prostorni djelokrug manji i obratno.Znaaj
prostornog razgranienja izmeu sudova iste vrste odnosno istog
ranga, je naroito u tome to je svaki sud suveren u vrenju sudske
funkcije na svom podruju, osim izuzetno ako postoji opasnost od
odgode, sud e poduzeti izvrenje pojedinanih radnji i na podruju
drugog suda, a o tome e se obavijestiti sud na ijem e se podruju
poduzeti radnja( l.24 ).Odredbe o mjesnoj nadlenosti nisuonako
stroge kako kada se radi o drugim vrstama nadlenosti. Kod nje
postoji vea elastinost u odreivanju, tako da se ona trojako
odreuje:na osnovu zakona (forum legale, to je pravilo), odlukom
vieg suda (forum iudicale) i saglasnom voljom stranaka (forum
prorogatum).VRSTEMJESNE NADLENOSTI***Vrste mjesne nadlenosti su
odreene zakonom, i one mogu biti: Opa ili generalna ( forum
generale ) Posebna ili specijalna ( forum speciale ): Izberiva ili
elektivna Iskljuiva ili ekskluzivna Pomona ili supsidijarna
OPA MjN ( forum generale )Opa MjN se pretpostavlja OSIMlan
28.:(1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog
drugog suda, za suenje je nadlean sud koji je ope mjesno nadlean za
tuenog.(2) U sluajevima predvienim u ovom zakonu za suenje je osim
suda ope mjesnenadlenosti nadlean i drugi odreeni sud. To je sud
kojem se protiv tuenog moe podnijeti svaka tuba.l. 29/1: Za suenje
je ope mjesno nadlean sud na ijem podruju tueni ima prebivalite,ako
posebnim zakonom nije drugaije odreeno.To znai da je kod
odreivanjasuda opte mejsne nadlenosti mjerodavna, forum domicili ,
odnosno veza tuenog i prostornog djelokruga sudaJo u rimskom pravu
postavljeno je pravilo : actor sequitur forum rei, tj.da tuilac
slijedi tuenog, a to je onaj sud na ijem podruju tueni ima
prebivalite. Ovo pravilo i danas vrijedi i slui ostavrenju
procesno-pravne jednakosti stranaka u postupku, odnosno izjednaenja
tuenog sa tuiocem.Razlika izmeu prebivalita (domicila) i
boravitaPrema boravitu:1. l. 29/2: Ako tueni nema prebivalite, ope
mj.nadlean je sud na ijem podruju on ima boravite.2. l. 29/3: ako
tueni pored prebivalita ima i boravite u nekom drugom mjestu, a
prema okolnostima se moe pretpostaviti da e tu boraviti najmanje
godinu dana od dana podnoenja tube, ope mjesno nadlean je i sud
njegovog boravita. ( novo rjeenje )l. 31.: Za suenje u sporovima
protiv dravljanina FBiH koji stalno ivi u inostranstvu, ope mjesno
nadlean je sud njegovog posljednjeg prebivalita u Federaciji.Za
pravna lical. 30.:(1) Za suenje u sporovima protiv Federacije,
kantona, grada i opine, ope mjesno je nadlean sud na ijem se
podruju nalazi sjedite njihovog zakonodavnog tijela, odnosno
vijea.(2) Za suenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, ope
mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovosjedite.2.
POSEBNA MjN (forum speciale)Posebna mjesna nadlenost moe biti
izberiva ( elektivna ) i iskljuiva ( ekskluzivna ), a pored
navedenog moe biti i pomona ( forum supsidiale ).2.1. Izberiva- po
pravilima o izberivoj mjesnoj nadlenosti postoji mogunost izbora
izmeu ope mj.n.suda i nekog drugog zakonom odreenog suda.2.2.
Iskljuivaodredbama o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti iskljuuje se opa
MjN.2.3. Pomonapostoji u sluajevima kad nije predviena opa mjesna
nadlenost.
2.1. Izberiva MjN (forum electivum)Tuilac moe tubu podnijeti
sudu ope mjesne nadlenosti ili drugom, zakonom odreenom sudu. Pravo
izbora ostavljeno je ili u interesu tuioca ili u interesu
cjelishodnosti ostvarivanja sudske funkcije, za obje stranke.1.
sporovi za naknadu tete (vanugovorna odgovornost za tetu) Iz
razloga ekonominosti (izvoenje dokaza)l. 32 ZPP:(1) Za suenje u
sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu, osim suda ope
mjesnenadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja
poinjena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila.(2)
Ako je teta nastala zbog smrti ili teke tjelesne ozljede, nadlean
je, pored suda iz stava 1. ovog lana, i sud na ijem podruju tuilac
ima prebivalite, odnosno boravite.(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog
clana primijenjivat e se i u sporovima protiv drutva za osiguranje
radi naknade tete treim osobama na osnovu propisa o neposrednoj
odgovornosti drutava za osiguranje, a odredba stava 1. ovog lana i
u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete protiv
regresnih dunika. 2. Sporovi radi zatite prava na osnovu garancije
proizvoaaZakon uveliko olakava poloaj kupca dajui mu mogunost da
proizvoaa tui bilo kod suda ope mjesne nadlenosti ili kod suda ope
mjesne nadlenosti prodavca koji je prilikom prodaje stvari uruio
kupcu pismenu garanciju proizvoaa ( titi se kupac-tuilac ).lan 33.U
sporovima za zatitu prava na osnovu pismene garancije proizvoaa
nadlean je osim suda OMjN za tuenog, i sud OMjN za prodavaa koji je
prilikom prodaje stvari uruio kupcu pismenu garanciju
prizvoaa.3.Sporovi za zakonsko izdravanjeOdredbama o izberivoj
nadlenosti, u sluaju spora za zakonsko izdravanje, titi se tuilac
ali sam trailac izdravanja.lan 34. Za suenje u sporovima za
zakonsko izdravanje, ako je tuilac osoba koja trai izdravanje,
nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju
tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.
4.Brani sporoviRazlozi ekonominosti (dokazi)l. 35:Za suenje u
sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka,
ponitenja ili razvoda braka (brani sporovi) nadlean je, pored suda
OMjN, i sud na ijem podruju su brani partneri imali posljednje
zajedniko prebivalite.5. Sporovi o utvrivanju ili osporavanju
oinstva i materinstvaRadi olakanja poloaja djeteta u postupku ,
ovdje se ne misli samo na maloljetnu djecu kao u ranijem zakonskom
rjeenju, misli se na djecu uopte.l. 36.:U sporovima radi utvrivanja
ili osporavanja oinstva i materinstva, ako je tuilac dijete,
nadlean je, pored suda OMjN, i sud na ijem podruju tuilac ima
prebivalite, odnosno boravite.6. Nadlenost po mjestu u kojem se
nalazi poslovna jedinica pravne osobeRadi olakanja poloaja
tuioca.l. 37.:Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima
poslovnu jedinicu izvan sjedita, ako spor proizlazi iz pravnog
odnosa te jedinice, pored suda OMjN, nadlean je i sud na ijem se
podruju ta poslovna jedinica nalazi.7.Nadlenost u sporovima iz
nasljednopravnih odnosalan 38.Dok ostavinski postupak nije
pravomono zavren, za suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa,
te sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda
ope mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju
nalazi sud koji provodi ostavinski postupak.Dolazi do atrakcije
nadlenosti ekonominost.8.Nadlenost po mjestu plaanjalan 39.Za
suenje u sporovima imaoca mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean
je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja.9.
Nadlenost u sporovima iz radnih odnosaZatita interesa tuioca -
zaposlenika i ekonominostl. 40.:Ako je u sporu iz radnog odnosa
tuilac zaposlenik, za suenje je nadlean, pored suda OMjN za tuenog,
i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud
na ijem bi se podruju rad morao obavljati, te sud na ijem podruju
je zasnovan radni odnos.
10. Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na
pokretninamaHitnost i ekonominost - izvoenje dokazal. 41: Za
sporove zbog smetanja posjeda na pokretninama nadlean je, pored
suda OMjN, i sud na ijem podruju se dogodilo smetanje.Iskljuiva
MjN
Pravilima o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti zakonom se iskljuuje
primjena opte mjesne nadlenosti i odreuje neki drugi stvarno
nadlean sud , najee s obzirom na vezu koja postoji izmeu tog suda i
predmeta spora.Predmeti u kojima je predviena iskljuiva mjesna
nadlenost su izriito odreeni zakonom.
1. Nadlenost u sporovima o nekretninama ( forum rei sitae)
lan 42.
(1) Za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim
pravima na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na
nekretnini, te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na
nekretnini, ili iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih
prostorija, iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi
nekretnina.(2) Ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je
svaki od tih sudova.
2. Nadlenost u sporovima o zrakoplovu i brodulan 43.: Kad je za
suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na
zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa
na zrakoplovu i brodu, nadleni sud u Federaciji, iskljuivo je
mjesno nadlean sud na ijem se podruju vodi registar u koji je
zrakoplov, odnosno brod upisan.lan 44.Kad je za suenje u sporovima
zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno zrakoplovima iz lana
43. ovog zakona nadlean sud u Federaciji, mjesno je nadlean, pored
suda na ijem se podruju vodi registar u koji je brod, odnosno
zrakoplov upisan, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.
3.Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupkulan 45.Za
suenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili
administrativnog izvrnog postupka, odnosno u toku i u povodu
steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se
podruju nalazi sud koji provodi izvrni ili steajni postupak,
odnosno sud na ijem se podruju provodi administrativno
izvrenje.
2.3 PomonaMjN (supsidijarna)Odreuje se nadlenost u sluajevima
koji se ne mogu podvesti pod odredbe ope i posebne Mj.N.Primjeri
pomone mjesne nadlenosti su:1.Nadlenost za suparniarelan 46.Ako je
jednom tubom tueno vie osoba u svojstvu materijalnih suparniara
(lan 362. stav 1. taka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadlenost
istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od
tuenih.2.Nadlenost za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost
u Federacijilan 47.(1) Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv
osobe za koju ne postoji opa mjesna nadlenost u Federaciji, moe se
podnijeti svakom sudu u Federaciji na ijem se podruju nalazi kakva
imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai.(2) Ako nadlenost
suda u Federaciji postoji zato to je obaveza nastala za vrijeme
boravka tuenog u Federaciji, mjesno je nadlean sud na ijem je
podruju obaveza nastala.(3) U sporovima protiv osoba za koje u
Federaciji ne postoji opa mjesna nadlenost, za obaveze koje treba
ispuniti u Federaciji, tuba se moe podnijeti sudu na ijem podruju
tu obavezu treba ispuniti.3. Nadlenost po mjestu gdje se nalazi
zastupnitvo strane osobe u Federacijilan 48.U sporovima protiv
pravne osobe koja ima sjedite u inostranstvu, u pogledu obaveza
koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti,
tuba se moe podnijeti sudu u Federaciji na ijem se podruju nalazi
njeno stalno zastupnitvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju
ili sjedite organa kome je povjereno da obavlja njene poslove.4.u
branim sporovima s elementom inostranosti Ako brani drugovi nisu
imali posljednje zajedniko prebivalite u Federaciji, a ni tueni
nema prebivalite/boravite u Federaciji, onda je mjesno nadlean sud
gdje tuilac ima prebivalite/boravite. Ako ni tuilac nema
prebivalite/boravite onda e Vrhovni sud Federacije odrediti koji e
od redovnih sudova u Federaciji biti nadlean.5.u sporovima o
utvrivanju oinstva/materinstva sa elementom inostranostiAko se tuba
podnosi protiv djeteta koje je dravljanin BiH, a nema
prebivalite/boravite u Federaciji, ali ga ima tuilac mjerodavno je
prebivalite/boravite tuioca. Ako nijedna od stranaka nema
prebivalite/boravite u Federaciji nadlenost odreuje Vrhovni sud
sud.Odreivanje MjN od strane vieg suda( forum judiciale)*1. kada
zakon nije odredio MjN2. iz razloga svrsishodnosti - prenosi se na
drugi sudSudu je doputeno da samo u okvirima koje mu zakon
postavlja odreuje mjesnu nadlenost. Ovakvo ovlatenje zakon
dozvoljava samo sudovima vieg ranga, a ispoljava se u 2 vida: jedan
se sastoji u prenoenju mjesne nadlenosti sa jednog suda na drugi (
delegacija ), a drugi se sastoji u odreivanju mjesno nadlenog suda
u onim situacijama kada se na osnovu zakona ta nadlenost ne moe
utvrditi (ordinacija ).
1.DELEGACIJA (forum delegatum)Moemo razlikovati dvije vrste
delegacije, s obzirom na razloge koje do nje dovode: Nuna
delegacija Svrsishodna ili cjelishodna delegacija
A) Nuna delegacija- zbog izuzealan 49.Ako nadleni sud zbog
izuzea sudija ne moe postupati, obavijestit e o tome neposredno vii
sud, koji e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno
nadlean sud sa njegovog podruja.B) Svrsishodna ili cjelishodna
delegacija- zbog lakeg provoenja postupka ili iz drugih opravdanih
razloga.lan 50.(1) Kantonalni sud moe, na prijedlog stranke ili
nadlenog opinskog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa
drugi stvarno nadlean opinski sud s njegovog podruja, ako je oito
da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi
opravdani razlozi.(2) Vrhovni sud Federacije moe, na prijedlog
stranke ili nadlenog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa
stvarno nadlean sud u drugom kantonu ako je oito da e se tako lake
provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani
razlozi.
2.ORDINACIJA (forum ordinatum)Do ordinacije dolazi kada se po
odredbama o mjesnoj nadlenosti ZPP ne moe odrediti koji je sud u
FBIH mjesno nadlean, a postoji jurisdikcija federalnih sudova, i
tada Vrhovni sud na prijedlog stranke odlui koji e stvarno nadlean
sud biti mjesno nadlean. (lan 51)Sporazum o mjesnoj nadlenosti(
prorogatio expressa )lan 52.(1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva
nadlenost nekog suda, stranke se mogusporazumjeti da im u prvom
stepenusudi sud koji nije mjesno nadlean, uz uslov da je taj sud
stvarno nadlean.(derogiraju mj.n.; radi olakanja ostvarenja pr.
zatite + ekonominost)(2) Ako je zakonom odreeno da su za suenje u
odreenom sporu mjesno nadlena dva ili vie sudova u
Federaciji,stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi
jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadleni sud. (3)
Sporazum iz stava 2. ovog lana vai samo ako je pismeno sastavljen,
ako su ga potpisale sve stranke i ako se tice odredenog spora ili
vie sporova koji svi proistjeu iz odreenog pravnog odnosa (uslovi
za punovanost ).(4) Ispravu o sporazumu tuilac mora priloiti uz
tubu.(5) Ako tuba nije podnesena sudu na koji upuuje sporazum o
mjesnoj nadlenosti tueni moe zahtijevati da se predmet ustupi tom
sudu.(6) Zahtjev iz stava 5. ovog lana tueni moe podnijeti
najkasnije u odgovoru na tubu, uz prilaganje isprave o
sporazumu.Prorogacioni ugovor mora biti sainjen u pismenoj formi i
mora se odnositi na tano odreeni spor ili vie sporova koji
proizilaze iz odreenog pravnog odnosa. Sklapa se u dva osnovna
oblika a to su, u formi prorogacione klauzule koja je sadrana u
glavnom ugovoru meu strankama, a drugo u obliku samostalnog ugovora
o prorogaciji, zakljuuje se kada je spor meu strankama ve
nastao.
MjN kao procesna pretpostavkaMjesna nadlenost je procesna
pretpostavka i na nju sud pazi po slubenoj dunosti, ali ne u toku
cijelog postupka.(1) Sud se moe u povodu prigovora tuenog
proglasiti mjesno nenadlenim ako je prigovor podnesen najkasnije u
odgovoru na tubu.(2) Sud se moe proglasiti po slubenoj dunosti
mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekog
drugog suda, ali najkasnije do podnoenja odgovora na tubu.lan
20.(1) Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud
e bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana, ustupiti predmet
nadlenom sudu.(2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom
nastavit e postupak kao da je kod njega bio pokrenut.(3) Parnine
radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje
svjedoka i drugo nisu bez vanosti zato to ih je poduzeo nenadlean
sud.-povreda odredaba parninog postupka.lan 21.- rijeavanje
nadlenosti(1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra
da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud,
dostavit e, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba rijeiti taj
sukob nadlenosti, osim ako nae da mu je predmet ustupljen zbog oite
pogreke, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom e
sluaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji
mu je predmet ustupio.(2) Kad je u povodu albe protiv odluke
prvostepenog suda kojom se taj sud oglasio mjesno nenadlenim odluku
donio drugostepeni sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadlenou i
sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je
odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih
sudova.(3) Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadlenosti
prvostepenog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet
ustupi, ako je drugostepeni sud nadlean za rjeavanje sukoba
nadlenosti izmedu tih sudova.ATRAKCIJA (privlaenje)
NADLENOSTINadlenost po atrakciji (privlaenju) nastaje u sluajevima
kad se pred sudom ve vodi postupak uodreenom predmetu, a koji je na
izvjestan nain povezan sa postupkom koji se treba pokrenuti. U
takvom sluaju e za novi postupak nastati nadlenost suda pred kojim
se ve vodi povezani postupak. Razlozi za zasnivanje nadlenosti po
privlaenju su ekonominost, koncentracija postupka i pravna
sigurnost(ne variae judicetur).Postoje dvije vrste atrakcije
nadlenosti a to su: nepotpuna i potpuna - Nepotpuna- kod nje se
mijenja samo mjesna nadlenost npr. u sluaju ostavinskog, izvrnog i
steajnog postupka.- Potpuna- postoji kada se privlaenjem nadlenosti
mijenjaju i mjesna i stvarna nadlenost. Primjere ovakve atrakcije
imamo u sporovima kod zakonskog izdravanja + gl. intervencija (novi
ZPP - nemogua)IV DIOPARNINI SUBJEKTIPojam strankeStranke su pored
suda najvaniji subjekti parninog postupka. Parnica kao procesno
pravni odnos zasniva se , razvija i okonava radnjama koje
preduzimaju sud i stranke u postupku. Parnica kao procesno pravni
odnos izgraena je na principu dvije stranke. To su tuilac i tueni ,
koji se u pranici pojavljuju kao nosioci suprotnih interesa. I u
onim situacijama u kojima se stranke ne pojavljuju kao nosioci dva
suprotna interesa, npr.kada traze sporazuman razvod braka, u
parnici postoje dvije stranke. Isto tako i u situacijama u kojima
se u ulozi tuioca i tuenog pojavljuju dva ili vie lica u parnici
postoje dvije stranke. Mnoina lica u parnici u ulozi tuenog i
tuioca NE naruava dvostranaki karakter parnice, jer sva ta lica
dijele poloaj jedne od stranaka, tuioca ili tuenog.Ako u toku
parnice doe do sjedinjavanja obe stranake uloge, tuioca i tuenog u
isto licu, to ima za posljedicu gaenje parnice, jer se time gasi
njen dvostranaki karakter.Parnica kao konkretan procesno-pravni
odnos moe se zasnovati samo izmeu stranaka, odnosno subjekata, koji
postoje u momentu pokretanja postupkai obe stranke u parnici moraju
biti tano odreene.Teorijsko odreenje pojma strankeProcesno pravna
teorija razlikuje pojam stranke u materijalno-pravnom i
procesno-pravnom smislu.U materijalno-pravnom smislu, stranka je
subjekat materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je dolo do
parnice. U procesno-pravnom smislu, stranka je osoba koja u parnici
zauzima poloaj tuioca ili tuenog. Dakle, za sticanje svojstva
stranke u parnici irelevantno je da li su tuilac i tueni
istovremeno i subjekti materijalno-pravnog odnosa povodom kojeg je
dolo do parnice.Ravnopravnost stranakaPoloaj stranaka u parnici je
formalno izjednaen, tj.ista su im procesna prava, meutim njohov
procesno-pravni poloaj nije jednak. Tuilac bira vrijeme , odreuje
sadrinu i obim tubenog zahtjeva, ne moe se ni na ta obavezati osim
na parnine trokove. Tueni porie osnovanost tubenog zahtjeva, prema
njemu se utvruje opa mjesna nadlenost, te se moe protivit
preinaenju i povlaenju tube.STRANAKA SPOSOBNOST*Stranaka sposobnost
daje odgovor na pitanje ko moe biti stranka u parnici kao
procesno-pravnom smislu uopte.stranka moe biti svako onaj ko moe
biti nosilac prava i obaveza po materijalnom pravu subjekt prava.
Ona odgovara pojmovno pravnoj sposobnosti koja daje odg ko moe biti
nosilac prava i obaveza. Stranaka sposobnost znai biti nosilac
prava i obaveza u parnici. SSvako ko ima pravnu sposobnost , ima u
isto vrijeme i stranaku sposobnost. Kako pravnu imaju fizika ( i
nasciturus ) i pravna lica, to ova lica imaju i stranaku
sposobnost, tj. mogu u svakoj parnici biti tuilac i tueni.Stranaka
sposobnost se izvodi iz pravne, ali je ira od nje. Stranaku
sposobnost mogu imati i drutvene tvorevine kojima pravni poredak ne
priznaje svojstvo pravnog lica, ali im je stranaka sposobnost
priznata. Oblici udruivanja bez pravnog personaliteta mogu imati
stranaku sposobnost po 2 osnova: kad im se stranaka sposobnost
priznaje posebnim propisom i kad im sud priznaje stranaku
sposobnost. Tako se posebnim propisom moe odrediti ko moe biti
stranka u postupku osim fizikih i pravnih lica ( npr.Organ
starateljstva u sporovima za ponitaj braka). Ovi i slini oblici
udruivanja imaju pravo stajanja pred sudom u parnici- ius standi in
iudicio. U drugom sluaju kad sud priznaje svojstvo stranke, to moe
uiniti in concreto za odreenu parnicu, i onim oblicima udruivanja
koji po zakonu nemaju stranaku sposobnost ali ako ispunjavaju dva
uslova: prvo , da ti oblici udovoljavaju bitnim uslovima za
stjecanje stranake sposobnosti, i drugo, da raspolau imovinom na
kojoj se moe provesti izvrenje.U toku parnice moe se desiti da
stranka umre ili pravna osoba prestane postojati tada doalzi do
prekida postupka.Stranaka sposobnost kao procesna pretpostavka2.
Prethodno ispitivanje i dostava tubelan 66.Kad utvrdi da je tuba
nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane odredbom lana 53.
ovog zakona