ISPITNA PITANjA IZ DIDAKTIKE
ISPITNA PITANjA IZ DIDAKTIKE1. Didaktika u sistemu pedagokih
nauka (Prodanovi Nikovi)
Didaktika je nauna disciplina u sistemu nauke o vaspitanju i
obrazovanju jer ima razgranien i dovoljno irok predmet prouavanja
(nastavu), operativan sistem istraivakih metoda, utvren
funkcionalan poloaj u optem i posebnom sistemu nauka(o vaspitanju i
obrazovanju) i neosporan doprinos razvoju naune misli i usavravanju
ovekove prakse. Didaktika je nauna disciplina koja prouava opte
zakonitosti i kategorije vaspitno-obrazovnog rada u nastavi (u
njihovoj dijalektikoj povezanosti) . Pripada uem krugu naunih
disciplina koje prouavaju v. i o. U optem sistemu nauka nalazi se u
sferi drutvenih nauka a naroito je povezana sa: - filozofijom
(nauni pogled na svet, filozofske osnove nastave; sa istorijom
(zakonitosti drutvenog razvoja, istorijski aspekt u nastavi), sa
psihologijom (ovekova psiha, linost, fenomen uenja), sa bilogijom(
biloke zakonitosti, poloaj oveka u prirodi), sa anatomijom i
fiziologijom( razvoj, graa, funkcije organizma), sa
medicinom(medicinski aspekt vaspitanja i obrazovanja, zatita
zdravlja), matematikom, statistikom, kibernetikom, politikologijom.
U posebnom sistemu pedagoko-andragokih disciplina, didaktika je u
direktnom uzajamnom odnosu sa svim disciplinama, a naroito je
izraen odnos sa:- teorijom obrazovanja(osnovni aspekti nastave),-
istorijo pedagogije( istorijski aspekti obrazovanja, kolskih
sistema , pedagokih ideja),- metodologijom istraivanja,-
specijalnom pedagogijom ( specifinost nasatve u specijalnim
kolama),- kolskom pedagogijom,- metodikama,- tehnologijom nastave.
Vaan je i odnos didaktike sa ergologijom, sa sistemima informacija
i komunikacija...
Podela didaktike:1. opta didaktika 2. specijalne didaktike 3.
posebne d. fah d. - metodike- didaktika vankolskog obrazovanja -
ortodidaktika? - glotodidaktika (jezik)
- predkolska didaktika - surdodidaktika - matematika
didaktika
- opta kolska d. - tiflodidaktika
- osnovnokolska d.
- srednjokolska d.
- visokokolska d.
- strunokolska d.
- andragoka d.
Didaktika je deo pedagogije, pedagokih disciplina. Didaktika je
nauka o optim zakonitostima nastave. Nastavom pojedinih predmeta
bavi se metodika. Didaktika i metodika tesno su povezane. Didaktika
predstavlja osnovu svih metodika, ali se oslanja na metodike.
Znaaj didaktike je u saznavanju optih zakonitosti nastave i
normiranju nastavne prakse. Time se omoguuje izgraivanje optih
smernica za obavljanje nastavne delatnodti. Opte smernice (zakoni,
principi, pravila) su osnove metodike.
2. Struktura didaktike tradicionalna i savremena (Krklju
Didaktiki disput)
Poreklo i karakter pristupa za novu naunu strukturu
didaktike
Krklju nam ukazuje na ono to je u prolosti, a i u ovom naem
vremenu uticalo na nauno zasnivanje nastave, tj didaktike, odnosno,
ta je to to je uslovilo promene u njenoj strukturi. Posebno se
istiu dva pravca:1. Temelji se na shvatanju da uticaji kojima je
izloena didaktika, a dolaze od drugih nauka, zahtevaju ponovno
preispitivanje predmeta prouavanja didaktike i definisanje njenih
osnovnih pojmova. Dakle, ovo se odnosi na prestruktuiranje
didaktike.
2. Odnosi se na diferencijaciju didaktike, tj na konstituisanje
novih disciplina u njenom okviru, ali obuhvaenih sistemom pedagokih
nauka.
Tema koja se odnosi na predmet didaktike kao pedagoke discipline
bila je jedna od najaktuelnijih i najizazovnijih, pa je za
posledicu imala najznaajnije strune rasprave. Jedna od njih je i
rasprava sekcije za didaktiku, osnovane u okviru Saveza pedagokih
drutava Jugoslavije. Ta pojava asocira na davno postavljeno pitanje
- Postoji li integralna didaktika? Odgovor je ne postoji!
U meuvremenu, didaktika biva zasuta kibernetikim postupcima koji
opravdavaju diferencijaciju didaktike. Razvoj kibernetike naroito
doprinosi prouavanju didaktikih fenomena javljaju se nove didaktike
discipline: informacijska didaktika, kibernetika didaktika,
medijska didaktika... Prilagoavanje nastave osobenostima uenika
bila je prva oblast koja je povezala psihologiju sa nastavnom
praksom. Svaki od novih nastavnih sistema zasnivae se na
individualizovanoj nastavi i predstavljae njeno olienje, a nauni
oslonac u tom pogledu inie psihologija individualnih razlika. U
promeni naune zasnovanosti didaktike bilo bi neophodno uspostaviti
i interdisciplinarnost. U samom sistemu pedagokih nauka, umesto
direktnog prenoenja znanja iz drugih nauka trebalo bi vriti njihovu
selekciju i utkivati ih u odgovarajue pedagoke nauke. Promene u
naunoj strukturi moraju interesovati i: istoriju pedagogije,
predkolsku, kolsku pedagogiju, andragogiju.... 3. Jan Amos Komenski
Velika didaktika
Esej o Velikoj didaktici Jana Amosa Komenskog
Velika didaktika (Didactica Magna)
Delo Komenskog, Velika didaktika, je njegovo najpoznatije i
najvie rasireno delo. Ono pored didaktike govori uopte o tome kako
nauiti drugoga, koncipirajui delo mnogo ire od same oblasti
didaktike. U tom delu, kao i u drugim delima Komenskog, mozemo
uoiti njegovo nastojanje da spoji humanistiku i hricansku sliku o
ovjeku u jedinstvenu celinu. Tako vidimo da na poetku ovog dela,
Velika didaktika, on o oveku govori kao jednom od dva najvrednija
Boija stvorenja (raj i ovek), ime uzdie oveka daleko iznad
srednjovekovnih hranskih gledanja na nitavnost oveka, ali ujedno i
izbegava odreenu dozu ateizma koji dolazi sa humanizmom i
obozavanja oveka kao krajnjeg cilja. Izvodi poreenje raznih
aspekata oveka sa onim na ta ga neto iz oveka asocira u raju. Pa
tako je raj najlepi deo sveta, a ovek najlepi meu ivim biima, raj
je mesto gde su zasaene raznovrsne biljke a ovek je sastavljen od
raznih (svih) materija ovog sveta, i tome slino. Po Komenskom, ovek
je zbog svoje nezahvalnosti izgubio rajska uivanja, ali je Bog
Svemilostan, pa nije napustio oveka kada ga je za kaznu spustio na
Zemlju, ve je slanjem svoje mudrosti preko Objave raznim
poslanicima (koje naziva duhovnim vrtlarima) pomae oveku od poetka
pa do dananjih dana. S obzirom da je ovek pao iz raja, doiveo
ponienje, on se sada treba obnoviti, i autor nam kae da je najbolje
sredstvo za obnovu ljudskog duha i zdrave prirode upravo
obrazovanje omladine. Da bi se to postiglo, potrebno je izvriti
reformu kolstva, i organizovati je po uzoru na prirodu i zakone
koji vladaju u njoj. Krajnji cilj ka kojem ovek treba da tei jeste
veni ivot, koji dolazi posle smrti, dok je ovaj ivot ustvari samo
mesto gde sejemo, a posle smrti emo da anjemo ono sto smo ovde
posejali. Oni koji su proveli ivot kako valja, raduju se to e ui u
bolji, a oni koji su se utopili u ljubavi prema ovom ivotu, ponu
drhtati kad vide da treba da ga ostave i da se sele na neko drugo
mesto. Komenski ivot predstavlja trojako ivot u majinoj utrobi u
kojem stiemo samo ivot s prvim pokretima i oseajima, zatim ivot na
zemlji, gde dobijamo kretanja i oseanja s poecima razuma i ivot
posle smrti, koji dolazi umiranjem i uskrsnuem i gde dobijamo
venost. Potrebno je dobro poznavati sebe, vladati sobom i
usmeravati se prema Bogu. Na Komenskog, na njegovu pedagoku
koncepciju su uticala i dva momenta, a to je pedagoka tradicija u
eskoj i njegov raznovrstan pedagoki rad. Po njemu, svi ljudi su
stvoreni podjednako sposobni da budu vaspitavani. To nije
privilegija ovih ili onih, crnih ili bijelih, starih ili mladih,
bogatih ili siromanih, ve je to privilegija svih podjednako, bez
obzira na pol, rasu, naciju, starost, bogastvo i slino tome. Tako
sve ljude treba vaspitavati, tak onda svima bude dostupno isto
vaspitanje i tu treba teiti buenju svih ka svemu, osveivanje svih u
svemu, ureenje svega svestrano, opta mudrost za sve, vaspitanje
svih u svemu, sporazumevanje svih sa svima itd.
Komenski u Velikoj didaktici izlae kako se ovek razvija samo do
24. godine tako da se do tada i treba kolovati, ali je u kasnijim
periodima, posle pisanja Velike didaktike, zagovarao da ovek ui
celog ivota, i ak je predloio odreeni sistem obrazovanja odraslih.
Komenski je prvenstveno ideolog i teoretiar osnovne kole, koja, po
njemu, treba da bude masovna, narodna, opteobrazovna, u kojoj se
nastava odrava na maternjem jeziku i da se takve kole podiu po svim
gradovima, selima i zaseocima. ak i danas ovi zahtevi zvue
demokratski i revolucionarno, i tek se sada u potpunosti, i
usavreni, mogu implementirati. Ovde bismo mogli dodati i to da bi
bilo mnogo bolje da se, posle stupanja u pubertetsko doba, odvoje
muka od enskih odeljenja, jer u tom dobu, deca se najvie bave
prouavanjem suprotnog pola, to ih ometa u izuavanju nauke. To je
doba pokazivanja pred suprotnim polom, i dosta nepovoljno utie na
moralne karakteristike oveka. Jasno je da bi zdravije i efikasnije
bilo da se dri nastava u odvojenim odeljenjima, i tako bi bolje
mogla da se dri nastava jer bi se panja uenika to vie usmerila na
ono to se uci, dok je to mnogo tee kada je suprotni pol tu. U
pubertetskom dobu, panja uenika je daleko vie usmerena ka suprotnom
polu nego ka shvatanju sutine gradiva koje se predaje, i to bi se
lako reilo odvajanjem mukih od enskhi odeljenja. Osobine koje su
karakteristine i svojstvene odreenom polu posebno dolazi do izraaja
u dobu puberteta, i u skladu sa tim osobinama i potrebama uskladiti
predavanja, njihov sadraj i poglede na svet. Ne shvataju i ne
oseaju mukarci i ene isto, tu postoje korenite razlike u samom
nainu poimanja sveta oko nas. Takoe bi se mogla organizovati
takmienja izmeu mukih i enskih odeljenja, to bi dovelo do
pozitivnog takmienja jednih sa drugima i podstaklo ih da to vie
naue. Osnovna kola treba, po njemu, da obuhvati pansofijska znanja.
Svako treba zavriti tu kolu, a posle toga se moe opredeliti da li e
nastaviti kolovanje u latinskoj koli ili e uiti zanat i slino. Ovo
je u dananjem vremenu prisutno, i kada bi se Komenski sada pojavio,
vrlo bi se lako snaao u kolskom sistemu i odlino bi ga
razumeo...
Sadraj obrazovanja u osnovnoj koli treba da bude itanje,
pisanje, aritmetika, geometrija, geografija i dr. U njegovo vreme,
ovo je bila revolucionarna ideja. U osnovi takve kole jeste ideja o
uroenoj dobroti svih ljudi, i da se svi mogu i trebaju vaspitavati,
i da svi imaju prava na to. Ovo je puno humanije od Lokovog
razdvajanja klasa, to samo produbljuje jaz meu staleima u drutvu i
doprinosi da nii stalei ostanu nii a vii da ostanu vii. Ne, ova
ideja Komenskog je daleko naprednija, savremenija i humanija, mada
treba napraviti jedan spoj izmeu te dve ideje i uzeti ono to je
najbolje. Treba raditi na tome da uzme najbolje iz ovih ideja a
radi na neutralisanju negativnosti, pa, kako kae Komenski, treba
vaspitavati svu decu podjednako, plemiku i graansku, bogataku i
sirotinjsku, deake i devojice po svim gradovima, varoima, selima i
zaseocima. A na nastavnicima je da se trude da neutraliu ono, to je
Lokova glavna primedba, a to je negativno ponaanje dece iz niih
stalea. Tako moe praviti jedno novo drutvo, drutvo koje nadilazi
klasne i ine barijere meu ljudima, drutvo ija je mladost zajedniki
odgajana na univerzalnim principima dobrote i vrlina, drutvo koje
ima jednu bolju perspektivu da bude napredno.
Ono to je steeno u osnovnim kolama treba, po Komenskom,
razvijati u latinskim kolama (rasuivanje i suenje) i akademijama
(razvijati volju). U latinskoj koli bi imalo est razreda u kojima
bi se uila gramatika, fizika, matematika, retorika, dijalektika, i
dr, a na akademiju se trebaju slati najbolji, odabrani taletni. Ova
ideja lii na dananje univerzitete, pa tako imamo obavezno osnovno
obrazovanje, posle kojeg neki odu na zanat, zatim dobrovoljno
srednje obrazovanje, koje dalje filrtrira one koji ele da se
obrazuju od onih koji su jednostavno skloni zanatu ili neemu
drugom, a odabrani idu na fakultete, meu kojima najbolji
doktoriraju, i postaju akademicima. Svako moze da se nae u nekoj od
grupa.
On je takoe predlagao da se oformi meunarodno telo akademija
koje bi nadgledalo ostvarivanje datih ideja o svakoj koli i da
brine da rad svih kola bude na istom nivou. Komenski, pored toga to
definie oveka kao subjekat treba vaspitavati da bi se vratio onoj
iskonskoj istoti koju je zaprljao padom iz raja, on istie i to da
je za vaspitanje najznaajnije detinjstvo, u emu se svakako slaze sa
svim pedagozima do danasnjeg dana. Jer, bez sumnje, vaspitavanje i
usaivanje osobina, vetina i sposobnosti u detinjstvu jeste poput
urezivanja u kamen, dok je to isto u starosti poput pisanja po
vodi... to se tie pozajmljivanja zakona iz prirode, ono donekle moe
da se sprovede, ali donekle i ne moe, jer u prirodi se zakoni ne
menjaju, oni su uvek isti, dok je drutvo neto to je dinamino, to se
menja sa vremenom i okolinom, a ljudske se due razlikuju po mnogim
uroenim osobinama. U redu je od prirode uzeti nain savladavanja
nekih prepreka (plivanje, plovljenje, letenje), ali da li moemo od
prirode uzeti same zakone vaspitanja djece? Od ivotinja?
Vaspitanje je neto to se svesno radi, dok u prirodi svesnost
nema veze slepo pokoravanje zakonima. Zakoni prirode su statini, a
ivi organizmi su dinamini i trebaju ophoenje shodno prilikama,
stanjima, situacijama i sl. Moemo rei da treba uzimati one zakone
iz prirode kao pravila u vaspitanju za ono to je zajedniko oveku i
prirodi, a ne i za ono to nije zajedniko (kao na primer svest,
razum i tome slino, to nije zajedniko oveku i prirodi). Tako na
primer u prirodi vidimo da vlada zakon postepenosti, i on vlada i u
ljudskoj dui, tako da bi to znailo da natavu treba organizovati po
kolskim godinama, mesecima, danima, asovima itd, to se i zadralo do
dananjih dana.
Posebno mesto u Didaktici zauzimaju pitanja nastave, u ijem
razmatranju izlazi iz okvira didaktike, ukljuujui tu i metod
moralnog vaspitanja i metod ulivanja pobonosti. Danas se ine
ozbiljni pokuaji da se napusti paradigma Komenskog u nastavi a
prihvati informatika paradigma organizacije nastave. Posebno se u
sklopu nastavnih pitanja govori o aktivnosti uenika, o obostranom
radu (i od strane uitelja i od strane uenika), da se izbegava
prisila u uenju, da se ne zahteva uenje onog to se prethodno ne
shvati i slino tome.
Komenski zagovara da se trebaju izbaciti neznaboacke knjige
raznih filozofa, pesnika i druge sline njima koje su idoli raznim
ljudima koji pameti nemaju i trae svetlost u mranom ljudskom razumu
tumarajuci uzalud. Ljudska miljenja su krnjava i mrana, i ne treba
da se trai svetlost u njima ve se za svetlost treba okrenuti nebu,
odakle ona izvorno i dolazi. On takoe tu odgovara na mogue
prigovore na spretan nain, upozovarajui da neznaboake knjige vode u
zabludu one koji su slabi. On je itekako u pravu to se tie ovog
zahteva, jer koliko god da je knjiga ovekov prijatelj, toliko
nekada moe biti njegov otrovni neprijatelj, zavisno od njenog
autora. Najveu opasnost predstavljaju knjige koje se naizgled
pozivaju na razum i pobijanju vere, a ustvari sadre nametene
dokaze. To danas moemo rei za knjige Nichea i slinih njemu.
4. Obrazovanje kao voen proces (Krklju Didaktiki disput,- Uenje
u nastavi otkrivanjem) Pojam voenja u literaturi ispoljava se u
raznim formama. Primeri voenja uenika su: otvorena pitanja, pomno
usredsreena pitanja, natuknice, uobliavanje problema za nastavni as
i direktna uputstva. To moe da primenjuje nastavnik, moe biti
sadrano u udbeniku, na nastavnom listiu, moe da bude napisano na
kartonima. Voenje predstavlja podsticanje, usmeravanje uenika u
procesu uenja. Primarni elementi voenja su: motivi, instrukcije i
htenja. Instrukcije mogu biti date eksplicitno ili implicitno, tj
pripremljene za svaki sluaj. Pomou njih se obezbeuje kontrola
uenja. VOENjE je ekonomian, racionalan put, sredstvo uspenog
prilagoavanja uenika uslovima uenja stvorenih za usvajanje odreenih
sadraja. Ono je elastian postupak primene pedagokih intervencija i
podsticaja. Ovako shvaeno voenje pribliava se subjektivno
doivljenom upravljanju uenja po kibernetikim modelima kao
samovoenje, samoupravljanje. Autori se slau da je voenje u uenju
neophodno a razlike se javljaju kada se govori o nainima voenja.
Postavlja se pitanje da li pravilo treba izdvojiti u posebna
uputstva, kao strategije, ili ih ugraditi u nastavne sadraje kao
principe. Moe se govoriti o raliitim nivoima i karakteristikama
voenja. Krklju obrauje temu otkrivajueg voenja i prezentuje
eksperiment u kome se uporeuju dva sistema voenja:- sistem A je
ukomponovan tako da u procesu vebanja dolazi do aktiviranja i
uvrivanja asocijativnih mehanizama nieg reda uenje pravila i
njihova primena. Uputstva su data u vidu principa u fazi izbora
zadataka za vebanje. Ovo je pasivni, receptivni ili reproduktivni
model.- sistem B se zasniva na principima koji su delom
karakteristini za uenje u vidu reavanja problema , na postupcima
buenja radoznalosti i interesa za traganjem, pronalaenjem i
kombinovanjem.Uputstva su opteg karaktera i data su na poetku
svakog vebanja. Ovo je produktivni, istraivaki, heuristiki
model.
Izbor startegije voenja i dimenzije voenja mogue je organizovati
u vie varijanti a ne samo ove dve. Nisu svi uenici pogodni da budu
voeni istim sistemima voenja.
Sistem otkrivajueg voenja karakterie:- ponovno manipulisanje
ranije usvojenim znanjima,- promena naina povezivanja ranije
usvojenih znanja,- izbor podsticaja i uputstava za uenje,- izbor i
oblikovanje sadraja. Sve ove komponente su meusobno povezane.
Sistem otkrivajueg voenja je relativno standardizovan put
pedagokog voenja uenika u stvaranju optimalnih psiholoko-pedagokih
uslova za razvijanje sposobnosti uenja i to samostalnije sticanje
znanja na pojedinim etapama obrazovanja. (te etape mogu da budu kao
u Teoriji Etapnog FormiranjaUmnih Radnji-u)
Mnogobrojni modeli voenja, usled nepotovaanja pedagokih uslova
uenja, esto se bezuspeno koriste u nastavnoj praksi. S druge
strane, mnogi od tih modela sve vie obuhvataju postupke i oblike
voenja koji su u nastavnoj praksi poznati odranije. (Za njih se moe
rei da predstavljaju deo razvoja ideje o uenju otkrivanjem
heuristike). Istraivai se slau da okosnicu pedagokog voenja u
otkrivanju ini razgovor kao nastavna metoda u nekoliko
varijanti:
- Sokratovska metoda sa posebnim sistemom pitanja i odgovora
predstavlja voenje do otkrivanja istine koja se nalazi u oveku.
- Heuristiki oblik razgovora uvodi uenike u proces otkrivanja
novih reenja. Ove varijante su se vremenom dopunjavale ili su
nastajale nove. Upotreba drugih metoda (od monometodizma ka
polimetodizmu) menja poloaj uenika u nastavnom radu i samim tim
utie na primenu razliitih naina voenja uenika.
IMLEA razlikuje:
- neposredno (direktno) voenje, gde nastavnik daje uenicima
informacije, prenosi stavove i poglede, posredno upravlja procesima
zapamivanja sadraja, smiljenim pitanjima rukovodi uenikim
zakljuivanjem
- indirektno voenje? Pojmovi voenja i strategije voenja mogu se
razliito tumaiti. Krklju pod ovim podrazumeva posebnu organizaciju
uenja, na pojedinim uzrasnim i obrazovnim nivoima. U uslovima
razvijenih slobodnih aktivnosti uenika, strategija voenja implicira
iri izbor postupaka nego u klasinoj didaktikoj strukturi.
Karakter voenja zavisi od nosilaca voenja. To mogu biti:
pripremljeni sadraji za uenje, verbalna uputstva, podsticaji i
sl.
Na odreenim etapama mogue je obezbediti minimum voenja.
Jedan od krajnjih ciljeva voenja treba da bude - samostalnost
uenika. Do toga se ne dolazi niti putem grubog voenja niti
negiranjem svakog oblika voenja.
5. Samoobrazovanje uenje
Samoobrazovanje je obrazovanje koje pojedinac stie bez direktne
pomoi nastavnika ili kole. Stiu se nova znanja, pojedinac se
usavrava; postoje razliite vrste, nivoi i stepeni samostalnosti u
procesu samoobrazovanja. Savremena koncepcija obrazovanja ukljuuje
i obrazovanje za samoobrazovanje.
Uenje je trajnije menjanje ponaanja pod uticajem iskustva, vebe
i prakse. Pedagoka definicija: Uenje je usvajanje znanja, vetina i
navika.
Krklju Didaktiki disput Uenje je sposobnost, samobrazovanje je
takoe sposobnost ije sticanje nije uslovljeno samo prirodnim
uenjem.
Uenje i samoobrazovanje se suprotstavljaju jedan drugome da bi
se potencirala neefikasnost kolskog uenja u odnosu na prirodno
uenje. I dalje je prisutno pitanje kako kolsko uenje uiniti to
bliim prirodnom uenju. Savremena didaktika posmatra ove dve vrste
uenja u dijalektikom jedinstvu, istiui neophodnost svesnog,
aktivnog karaktera kolskog uenja, kao i potrebu da se uenici
osposobljavaju za samoobrazovanje. Iz ovoga sledi da kvalitetno
kolsko uenje nosi u sebi sve atribute prirodnog uenja.
U savremenoj nastavi, uenik proces svog saznavanja ini
produktivnijim i sveobuhvatnijim, u interesu razvoja sopstvene
linosti.
U uslovima institucionalnog obrazovanja, izvan njega ili uporedo
sa njim, samoobrazovanje predstavlja vii kvalitet u odnosu na
prirodno uenje. Polazei od ve dostignutog nivoa obrazovanosti i
integriteta, pojedinac samostalno upravlja samoobrazovanjem.
U procesu samoobrazovanja, uenje je u funkciji breg i
intenzivnijeg razvoja linosti u celini, ali ne uvek, i ne
podjednako u istovetnim kolskim uslovima. kola ospobljava uenike za
samoobrazovanje, ali ne mora da znai da je samoobrazovanje obavezno
proisteklo iz nastave.
Didaktiki pristup samoobrazovanju ukljuuje i pitanje didaktikog
puta do samoobrazovanja. Nastavnik kao uzor podstie i osposobljava
svoje uenike da koriste ekonominu organizaciju rada i efikasnije
metode uenja.
Samoobrazovanje bi trebalo biti tesno povezano sa nastavom,
proistiui iz nje, a to bi se trebalo odnositi i na samovaspitanje.
Jedinstvo vaspitanja i obrazovanja se u veoj meri moe ostvariti
jedino u uslovima samoobrazovanja izvan nastave.
Samoobrazovanje je i zadatak i proces i rezultat obrazovanja.
Samoobrazovanje je sloena sposobnost samostalnog upravljanja
procesom sticanja znanja, vetina i navika, razvijana u okviru, ili
pod uticajem, institucionalnog obrazovanja.
Samoobrazovanje je planski i usmereni intelektualni rad
pojedinca na linom obrazovanju. uzana definicija!
Samoobrazovanje je pedagokim uticajima motivisana aktivnost,
didaktiki organizovana, direktno ili indirektno voena, prema
odreenom cilju usmerena zajednika delatnost uenika i
nastavnika.
Samoobrazovanje prolazi kroz nekoliko faza tokom svog razvoja a
od uticaja kole zavisi do kog stepena e se razviti i kakvu e ulogu
imati tokom itavog ivota.
Neki nastavni oblici pogoduju vie od ostalih razvoju
samoobrazovanja programirana nastava, domai zadaci...
imlea
Samoobrazovanje se od obrazovanja razlikuje po stepenu
aktivnosti osobe koja se obrazuje. Savremena didaktika je utvrdila
da se u procesu obrazovanja ne radi samo o davanju i primanju,
dakle o minimalnoj aktivnosti uenika. Uenikova aktivnost je oznaka
procesa obrazovanja i procesa samoobrazovanja.
Zadatak kole je da razvije potrebu uenika za daljim obrazovanjem
i osposobi ih za samostalno sticanje znanja nakon zavretka
kolovanja. Preduslovi za sposobnost samoobrazovanja su: vetina
sluenja knjigom, visok nivo predznanja, sluenje savremenom
tehnologijom.
Prednosti samoobrazovanja su: poveana aktivnost (samorad),
veliki interes i zalaganje, poveana psihika aktivnost. Nedostaci: S
obzirom da izostaje nastavnikovo usmeravanje i voenje dolazi do
gubljenja vremena i snage, do lutanja, zanemarivanja predznanja.
Saznanja mogu biti pogrena, nepotpuna, nepovezana.
6. Saznanje, obrazovanje, uenje i nastava
Saznanje je aktivnost kojim subjekat otkriva istinu. Saznanje
(kognicija) je proces kroz koji pojedinac postaje svestan unutranje
i spoljanje stvarnosti i time stie znanja o njoj. Rezultat procesa
saznanja je znanje, znanje saznanje.
Razvojnu liniju saznanja ine 3 etape: senzualizam, racionalizam,
pragmatizam:1. ulno saznanje Zasnovano je na samom opaanju putem
ula. Znaaj opaanja (percepcije) je ogroman jer je to polazna taka
itavog ljudskog znanja. Preko nje ovek prima informacije o spoljnom
svetu i kasnije ih prerauje.
Percepciji prethodi oseaj. Proces saznanja potie od ivog
posmatranja i upravlja se ka apstraktnom miljenju.
Posmatranje u nastavi ne sme biti letimino, sluajno, pasivno,
povrno. Svrha posmatranja moe se ostvariti ako je ono namerno,
aktivno, svesno, organizovano. Da bi se to ispunilo, nastavnik mora
saoptiti uenicima cilj posmatranja. Bitno je da posmatranje bude
praeno razmiljanjem. Pored gledanja potrebno je angaovati vie
ulasmatranje.
2. Misaona aktivnost Njome se stie pravo znanje. Putem analize,
sinteze, identifikovanjem i razlikovanjem, apstrakcijom,
generalizacijom ... formiraju se pojmovi, sudovi, zakljuci.
Sud je sloenija misaona forma od pojma. Nastaje kada se dva ili
vie pojma dovode u vezu.
Zakljuivanje je povezivanje i utvrivanje relacija izmeu
pojmova.
Saznanje je plod vlastite misaone aktivnosti.
3. Praktina provera
Ovo je zavrna faza saznajnog procesa, kriterijum istine.
Uenici se u nastavnom procesu upuuju da praktino primene steeno
znanje u radionicama, laboratorijama....
Prodanovi Nikovi: Svako saznanje je specifino po tome ko i pod
kakvim uslovima saznaje, te se u skladu sa ovim i uspostavlja
struktura saznajnog procesa u kome se pravi podela na nauno
saznanje, svakodnevno, laiko i saznanje u nastavi. Naunika odlikuje
strogo logiko rezonovanje, metodoloki organizovano, dok je u
svakodnevnom ivotu saznavanje spontano, nehotino. U nastavnom
procesu saznavanje je jedna od tri komponenti uenja (afektivna,
kognitivna i konativna) i odnosi se na usvajanje vetina, znanja,
saznajnih sposobnosti, navika i intelektualnog ponaanja. Autori
razmatraju kognitivnu, saznajnu stranu uenja. U okviru nastave,
saznajna aktivnost uenika je sastavni deo uenja i poseban vid
saznanja.
imlea: Uenje je svojevrstan, specifian nain saznavanja. Znanje
predstavlja sistem naunih injenica i generalizacija koje su uenici
shvatili, usvojili, zadrali u pamenju i koje, ako imaju aplikativni
karakter, umeju i da primenjuju.
Obrazovanje
Vladimir Poljak: Obrazovanje, kao jedna od osnovnih pedagokih
kategorija i funkcija, obuhvata u sebi i znanje i sposobnosti.
Obrazovanost je kvalitet linosti, odreen znanjem i sposobnostima, a
prema dimenzijama znanja i stepenu sposobnosti razlikuju se i
kvaliteti i stepeni obrazovanosti.
Bakovljev pod obrazovanjem podrazumeva sticanje znanja, vetina i
navika. imlea: Pod pojmom obrazovanje misli se na proces sticanja
znanja, vetina i navika, stvaranje naunog pogleda na svet i
razvijanje psihofizikih sposobnosti. Zapoinje u prvoj godini ivota,
sistematski se odvija u koli i produava nakon kolovanja, pa se
smatra irim pojmom od nastave (ali se moe tvrditi i da je nastava
iri pojam jer obuhvata i vaspitni aspekt.)
Uenje
Uenje je trajno ili relativno trajno menjanje ponaanja pod
uticajem iskustva, vebi i prakse. kolsko uenje je usvajanje znanja,
vetina i navika.
imlea: Uenje, tj. sticanje znanja jedan je od naina saznavanja
spoljanjeg sveta. Proces uenja u nastavi prilagoen je ueniku,
njegovim snagama i sposobnostima koje uvek prolaze kroz etape
razvoja. Uenje kroz nastavu je takav oblik saznavanja koje se
odvija pod rukovodstvom nastavnika te uenici nisu preputeni sami
sebi, nema lutanja jer ih nastavnik vodi do cilja.
Uenje kroz nastavu je specifian oblik spoznavanja, razlikuje se
od ostalih po tome to je uenje ubrzano, a saznavanje
pojednostavljeno. Proces uenja sadri i oblike rada koje susreemo u
naunom spoznavanju, kao to su: ponavljanje, uvebavanje,
proveravanje. Prodanovi Nikovi: Uenje je proces stalnog i relativno
trajnog progresivnog menjanja uenika i proces prenoenja
generacijskog iskustva putem nastave. Autori navode osnovne
karakteristike uenja u nastavi:- uenje je dijalektiki proces
menjanja linosti,- intencionalan, racionalan proces stalnog
strukturiranja i prestrukturiranja mentalnih snaga, svaka faza je
anticipirana u prethodnoj,- uenje je bitan, dominantan faktor
razvoja linosti uenika,- regulisan, regulativan proces, sam se bori
protiv neorganizovanosti (entropije),- uenje je interakcijska
komunikacija nastavnika i uenika-human proces uticanja i menjanja,-
stalno motivisan prioces neprekidnog poveanja obima znanja,
iskustava, navika, vetina,- uenje stremi svom najviem obliku uenju
putem reavanja problema.Nastava je sloen proces u kome uenici
svesno, aktivno i po odreenom planu usvajaju znanja, vetine i
navike, razvijaju svoje fizike i psihike sposobnost, izgrauju nauni
pogled na svet, osposobljavaju se za samoobrazovanje.
Milan Bakovljev smatra da nastava doivljava brze promene i da
nijedna definicija ne moe ostati tana. Pod nastavom podrazumeva ono
uenje uz neposrednu ili posrednu nastavnikovu pomo koje se
realizuje u kolama i drugim slinim ustanovama, po tano utvrenim
nastavnim planovima i programima. Nastava moe biti individualna i
kolektivna. Didaktika se najee bavi kolektivnom nastavom. Bakovljev
navodi vrste nastave:
- redovna nastavaobavezna je za sve uenike odreenog razreda i
odreene kole,- dopunskanamenjena uenicima koji imaju tekoe u uenju,
realizuje se tokom nastavne godine,- produna-vid dopunske nastave
koji se realizuje nakon nastavne godine ,- dodatna-ukljuuje uenike
koji imaju sposobnosti i elje da prodube znanja u odreenoj
oblasti,- izborna-kola je u obavezi da ponudi predmete koje je
propisao ministar, a uenici se moraju opredeliti za neke njih i
tada oni postaju obavezni nastavni predmeti,- fakultativna-uenici
se po slobodnom izboru mogu ili ne moraju opredeliti za neki od
ponuenih predmeta,- __________-namenjena uenicima koji polau
popravni ili kvalifikacioni ispit.
Aktivnost nastavnika u nastavi naziva se pouavanje, a aktivnost
uenikauenje. Ono je efikasno samo ako su angaovani svi potencijali
i ako je uenik maksimalno aktivan. Dobro pouavati znai podsticati i
omoguiti aktivno uenje. Prodanovi i Nikovi: Nastava je poseban
didaktiki organizovan simultani v-o rad koji se ostvaruje u
posebnim institucijama (kolama i dr. ustanovama za institucionalno
o. i v.) i u kome obavezno aktivno uestvuju nastavnik i uenici.
Nastava poseduje didaktika, tehnoloka i ergoloka obeleja.
(Ergologija je nauka koja prouava opte aspekte o radu i mestu
nastave u sistemu ljudskog rada).7. Specifinosti saznajnog procesa
u nastavi
Prodanovi Nikovi:
Saznajni proces se odnosi na proces sticanja znanja, tj. proces
dolaenja do saznanja. Specifinosti saznajnog procesa u nastavi
su:
1. Rukovodea uloga nastavnika
Uenik je bie koje se razvija te je neophodno poznavati
zakonitosti njegovog psihikog razvoja. Na osnovu ovih saznanja
organizuje se nastavni proces. Nastavnik je organizator nastavnog
procesa, a svoju funkciju rukovoenja saznajnim procesom u nastavi
ispunjava na vie naina:
- bira pogodne nastavne sadraje i prezentuje ih tako da uenike
stavlja u situaciju u kojoj e otkrivati i saznavati,
- motivie uenike,
- odabira i kombinuje najracionalnije metode, postupke i
mere,
- planira opti tok saznajnog procesa imajui u vidu postavljene
ciljeve,- stara se o poboljanju, modernizovanju i inoviranju
saznajnog procesa primenom savremenih metoda, postupaka i
sredstava.- Posebni zadaci nastavnika:
- usmerava opaaje uenika ka uvianju bitnih svojstava opaenih
predmeta, pojava, procesa,- pomae razvijanju misaone aktivnosti i
misaonih operacija, kako bi uenik, shvatio sutinu prouavanih
predmeta i pojava,
- razvija kod uenika sposobnosti za samostalno planiranje
saznajnog procesa.2. Ubrzanost
je povezana sa uproenou. Mnogi autori smatraju da je ubrzanost
posledica uproenosti. Da bi se postigla ubrzanost nastave koriste
se mere za uproavanje ali i neke dodatne:
- vea zasnovanost saznajnog procesa na principima pozitivnog
transfera,- fleksibilno tretiranje trajanja nastavnog
ciklusapodeavanje duine ciklusa sposobnostima pojedinca za bri
razvoj.3. Uproenost saznajnog procesa- odnosi se na
pojednostavljenje puteva i postupaka saznavanja, sa ciljem da uenik
to pre ovlada potrebnim znanjima, vetinama i navikama, te da
razvije svoje umne i druge snage. Postie se nastavnikovom
rukovodeom ulogom. Ispoljava se u brojnim oblicima:
- izbegavanjem zaobilaznih, cik-cak puteva,
- izbegavanjem da se ponavljaju greke tokom procesa
saznavanja,
- prilagoavanjem nastave individualnim razlikama i psihikim
osobenostima uenika,- didaktikim oblikovanjem predmeta, pojava i
precesa putem modela, slika (oiglednih nastavnih sredstava).8.
Saznanje u nastavi saznanje u nauci imlea: Jedan od zadataka
nastave je da uenicima omogui da, u skraenom postupku, usvoje
dosadanje iskustvo oveanstva. Uenje je svojevrstan, specifian nain
saznavanja. Znanje predstavlja sistem naunih injenica i
generalizacija koje su uenici shvatili, usvojili, zadrali u pamenju
i koje, ako imaju aplikativni karakter, umeju da primenjuju. To je
trajni, kontinuirani proces usvajanja uoptenog iskustva oveanstava,
pretvaranje naunih istina u lina znanja.
Didaktika je uvek gradila koncepciju nastave na gnoseolokoj
osnovi: Komenski i Ruso su zagovornici senzualizma-najefikasnijim
putevima saznanja smatrali su ulno saznanje, eksperiment,
induktivno zakljuivanje, suprotstavljajui se tako racionalistima
koji su kao osnovni izvor i merilo saznanja isticali razum, um i
favorizovali mehaniko uenje i verbalizam.Trea koncepcija, didaktiki
pragmatizam, precenjivala je znaaj linog iskustva i prakse,
glorifikovala potrebe i interese dece, a predstavnik je Djui.
Didaktika ne moe biti autonomna, nezavisna od gnoseologije koja je
njena metodoloka baza, ali se ne moe ni potpuno svesti na nju. Mada
uenje jeste oblik saznavanja, specifian je do te mere da se izmeu
uenja i naunog saznanja ne moe staviti znak jednakosti.
Najznaajnije razlike izmeu naunog spoznavanja i uenja u nastavi
su:
-Proces uenja u nastavi prilagoen je ueniku, njegovim snagama i
sposobnostima koje prolaze kroz etape razvoja.
-Nastavni sadraji su paljivo odabrani i smiljeno rasporeeni. U
funkciji su vaspitnog delovanja.
-Uenje kroz nastavu je takav oblik saznavanja koje se odvija pod
rukovodstvom nastavnika te uenici nisu preputeni sami sebi, nema
lutanja jer ih nastavnik vodi do cilja.
-Uenje kroz nastavu je specifian oblik spoznavanja, razlikuje se
od ostalih po tome to je uenje uglavnom ubrzano, pojednostavljeno
saznavanje.
-Proces uenja mora da sadri i takve oblike rada koje susreemo na
putu naunog spoznavanja, kao to su: ponavljanje, uvebavanje,
proveravanje.
Poljak: Nastava jeste proces saznavanja jer uenici stiu nauna
saznanja, i nova znanja, a sticanje novih znanja je sutinski
saznajni proces. Nastava je specifian proces koji se razlikuje od
naunog procesa saznavanja:
Nauni (znanstveni) proces spoznavanjaNastavni proces
spoznavanja
Naunik otkriva nove naune spoznaje naunom metodologijom i naunim
metodamaNastavnik posredstvom nastavnih metoda vodi uenika do ve
otkrivenih istina
Naunik ide prema nepoznatom, put ka cilju je nejasanNastavnik
vodi uenike sigurnim putem, do poznatog cilja
Put naunog otkrivanja je naporan, dugotrajan, sa oscilacijama,
zastranjivanjimaPut usvajanja u nastavi je siguran i krai
Nauna problematika je ekstenzivnija i intenzivnijaNastavni
sadraji su didaktiki dimenzionirani
Zajedniko za nauno i nastavno saznanje je sam fenomen
saznavanja, te se i nastavni proces podreuje zakonima
saznavanja.
Povezanost didaktike i gnoseologije Gnoseologija (teorija
saznanja) je filozofska disciplina koja prouava problem ljudskog
spoznavanja, njegove sadraje, puteve, granice, kriterijume
istinitosti...Tri najbitnija gnoseoloka pravca su :-
Senzualizam-izvor saznanja je objektivna stvarnost koja se tano
saznaje ulima (senzorijama).
- Racionalizam - suprotan pravac, smatra da ulni organi
razliitih ljudi pod razliitim uslovima razliito odraavaju istovetne
predmete i pojave te ulno opaanje nije verodostojno. Racionalisti
istiu ljudski razum kao osnovni izvor, put i merilo
spoznavanja.
- Pragmatizam - istie praksu, odnosno rad, kao osnovu celokupnog
ljudskog saznavanja. Kriterijum istinitosti saznanja je korisnost
prakse. Komenski je bio pod uticajem senzualizma, Dewey (Djui) pod
uticajem pragmatizma.9. Kritika davanja znanja u gotovom
viduBakovljev Misaona aktivizacija uenika U udbenikoj pedagokoj
literaturi davanje znanja uenicima u gotovom vidu se otro kritikuje
jer ne aktivira uenike kao subjekte u nastavnom procesu. Ovakvi
postupci prouzrokuju:- pasivnost,
- receptivnost,
- nezainteresovanost,
- nemotivisanost,- nesamostalnost,- linu neangaovanost. Znanje
se ne moe dati, preneti, znanje se samo moe stei i to vlastitom
aktivnou.Obrazovanje je proces aktivnog usvajanja znanja i glavni
deo nastavnog procesa pripada ueniku. Navodi imleu koji istie da
uenik od pasivnog objekta tuih odgojnih mera postaje samostalan,
svestan, aktivan subjekt i stvaralac.
Uenicima se mora omoguiti otkrivanje umesto dobijanja istina.
Uenici vlastitim putevima i sredstvima istrauju, iskuavaju,
otkrivaju, pronalaze, proveravaju...Proces uenja treba to je mogue
vie da podsea na pravi proces saznavanja.Nastavnik uenike vodi kroz
kontinuirani niz otkrivalakih aktivnosti: mora se ponoviti bar deo
puta preen u nauci. Poznato je da se znanja steena samostalnim
istraivakim radom najdue pamte i najefikasnije primenjuju pri
reavanju praktinih zadataka.
Pretpostavka aktivnog uenja je samostalnost uenika koji, uz pomo
i rukovoenje nastavnika, uviaju uzrone veze i zakonitosti,
samostalno ih izgraujui.Uenik treba vlastitim naporom da reava
probleme, da samostalno doe do saznanja, a ne da dobija gotove
spoznaje.
Nastavnici moraju osposobiti uenike za samoobrazovanje. Svaka
dobro organizovana i didaktiki fundirana nastava sadri u sebi
kombinovane sisteme pouavanja i samouenja.
Dobro organizovana nastava polazi od postojeeg uenikog iskustva
koji slui kao izvor saznanja u nastavi.
Da li aktivno sticanje znanja zahteva previe vremena? Stav
mnogih nastavnika je da je racionalnije, bre, preneti znanja u
gotovom vidu. No, racionalizaciju nastave ne treba posmatrati sa
aspekta utroka vremena ve sa aspekta efikasnosti, odnosno uinka
nastavnog procesa..10. Stara i nova kola imlea: U naoj, ali i veini
ostalih zemalja, vri se reforma starih kolskih sistema. Starom
kolom gotovo niko nije zadovoljan, Pojmovi stara i nova kola
nastaju na prelazu iz 19. u 20. vek, u periodu kada su se poeli
javljati mnogi reformski pokreti.
Pod starom kolom mislimo na herbartovsku kolu 19. veka, a pod
novom na razliite smerove reformne buroaske kole iz prve polovine
20. veka: radna kola, funkcionalna, kola ivota i sl. Savremena kola
je dananja, socijalistika kola, te se govori o 3 istorijski
odvojene kole: stara, nova i savremena. Razlike meu njima su:1.
Stara kola je izgraena na pogrenoj psiholokoj pretpostavci da je
dete ovek u malom, te da se u odnosu na odraslog oveka razlikuje
samo u kvantitativnom, a ne i u kvalitativnom pogledu.2. Nova kola
odlazi u drugu krajnost, poznatiju kao pedocentrizam. Uenik postaje
mera svega, a njegove potrebe, interesi i elje postaju glavne
determinante kole.3. Savremena kola odbacuje pedocentrizam. Polazi
od naune injenice da su obrazovanje i vaspitanje drutveno
uslovljeni, te da drutvo postavlja koli cilj i zadatke koji se
realizuju u skladu sa prirodom uenikovog bia.Dete je i subjekt i
objekt nastavnog procesa.
Stara kola je intelektualistika, nije se vodilo rauna o bogaenju
emocija ve o intelektualnim sadrajima.
Nova kola smatra da je volja, a ne intelekt, osnov ovekove
psihe. Sticanje znanja je konica u razvoju linosti sa jakom voljom
!
Savremena kola je za cilj postavila harmonian razvoj linosti-
smisao obrazovanja i vaspitanja je u simultanom, meusobno
uslovljenom razvoju intelekta, emocija i volje.
Stara kola karakterie didaktiki materijalizam usvajanje to veeg
fonda znanja.
Nova kola karakterie didaktiki formalizam u prvom planu je
razvijanje psihofizikih sposobnosti.
Savremena kola reenje trai u jedinstvu materijalnog i formalnog
obrazovanja. kola daje znanja, vetine, navike i uenike osposobljava
za samoobrazovanje.
Stara kola karakterie receptivnost i pasivnost uenika koji je
objekt memorie i reprodukuje.
Nova kola istie spontanu, nedirigovanu samoaktivnost uenika.
Nastavnik je bolji ukoliko je njegov stav pasivniji.
Savremena kola eliminie pasivnost, mehaniko memorisanje a
naglaava svesnu aktivnost uenika.Nastavnik, aktivni rukovodilac
nastavnog procesa, smanjuje svoju ulogu osposobljavajui uenika za
samoobrazovanje.
Stara kola poiva na antagonizmu fizikog i umnog rada,
favorizujui isti, duhovni rad. Nova kola sveukupnoj nastavi daje
obeleje fizikog rada, zapostavljajui psihiki rad.
Savremena kola uklanja ovaj antagonizam. Fiziki rad nije
manuelni, nije ni samom sebi svrha, proet je psihikim radom te ima
i vaspitne i obrazovne zadatke.
Stara kola je verbalistika, dominirale su: metoda izlaganja,
metoda razgovora i rada na tekstu.
Nova kola stavlja u prvi plan neverbalne metode: metodu
ilustracije, demonstarcije, laboratorijsku metodu, koje osiguravaju
aktivno sticanje znanja.
Savremena kola smatra da sve didaktike metode mogu biti -
aktivne metode, te se podjednako primenjuju i verbalne i neverbalne
nastavne metode.
Stara kola vodi rauna o interesima drutva i odraslih, a ne o
interesima dece. Herbart: Interes je zadat, razvie se tokom
nastavnog procesa.
Nova kola smatra da u nastavi treba polaziti od interesa deteta
koji su bioloki uslovljeni i daju celokupan karakter nastavi.
Savremena kola polazi od deijih interesa koji su ve razvijeni
ali razvija i nove interese, proiruje ih.
Stara kola ima unificirane, krute nastavne planove i programe
koje propisuje centralizovan uprava. Zahtevi su identini za sve
uenike.
Nova kola uvaava individualne razlike meu uenicima u
sposobnostima i interesovanjima.Uklanja centralizam i uniformnost,
naruava koncepciju jedinstvene kole.
Savremena kola odbacuje anarhinost, ima jedinstvene planove i
programe koji su elastini prilagoavaju se lokalnim prilikama i
individualnim karakteristikama uenika.
Stara kola : nastavnik pouava- uenik ui; nastavnik predaje uenik
prima; uenje se razlikuje od svakodnevnog, prirodnog uenja.
Nova kola favorizuje prirodno uenje, minimizira ulogu
nastavnika. Uenici svet upoznaju na osnovu linih iskustava,
samouenjem, zanemaruje se civilizacijsko iskustvo.
Savremena kola unosi puno elemenata prirodnog uenja, ali put do
samouenja vodi preko pouavanja: uz pomo nastavnika usvajaju se
iskustva oveanstav u obliku naunih generalizacija. Konaan cilj
nastave je prirodno uenje te pouavanje ne moe biti dominantno i
favorizovano.
Stara kola naglaava nastavnikovu kontrolu uenikovog uspeha te on
postaje lovac na neznanje (koje uenik veto prikriva). Ovo stvara
neprijateljstvo izmeu nastavnika i uenika.
Nova kola nastavnika oslobaa kontrole i ocenjivanja, te funkcije
preuzimaju uenici. U takvoj koli se radi svata, dosta se i ui ali
se malo toga naui.
Savremena kola ne odbacuje nastavnikovu kontrolu, ona je
prelazna etapa ka samokontroli uenika koja je cilj a ne polazna
taka.
Stara kola neguje krutu, nametnutu, spoljanju disciplinu.
Nastavnik propisuje i nadzire, ne trudei se da pojasni potrebu i
vanost disciplinovanosti, niti opravdanost moralnih normi.
Nova kola uenicima nita ne namee ni nareuje. Disciplina je
smatrana za tvorevinu odraslih koja ne odgovara deijoj prirodi.
Savremena kola smatra da je svrha vaspitnih postupaka
osposobljavanje za svesnu samodisciplinu i samoupravu, te bogatim
izborom sredstava podstie taj razvoj.kolska disciplina vremenom
poprima elemente samodiscipline te nije izraen antagonizam.11.
Zadaci nastave didaktiki trougao, etvorougao
Poljak Didaktika
Zadaci nastave- Nastava je proces, kretanje usmereno ka
ostvarivanju odreenih zadataka, koji su trojaki.1. Materijalni
zadaci se odnose na sticanje znanja (materije, grae) o objektivnoj
stvarnosti, u okviru odreenih predmeta. Znanje je sistem usvojenih
injenica i generalizacija. Sve do kraja 19. veka ovo je bio jedini
zadatak nastave, uenici su injenice memorisali, formalistiki
usvajali. Ovo je koncepcija didaktikog materijalizma. Formulacije
koje se odnose na materijalni zadatak glase: upoznati, pokazati,
ukazati, uoiti, razumeti, shvatiti, pouiti, nauiti. (Nikako ne
koristi formulacije: predati, dati, dobiti).
2. Funkcionalni (formalni) zadaci se odnose na razvoj brojnih i
raznovrsnih sposobnosti: senzornih, praktinih, izraajnih,
intelektualnih, odnosno na razvoj funkcija linosti u ivotu i radu.
Funkcionalni zadatak razvija percepciju, panju, matu, pamenje,
miljenje, emocije, interese, volju... Naglaavaju je predstavnici
nove kole, na prelazu iz 19. u 20. vek. Ova koncepcija je nazvana
didaktiki funkcionalizam (formalizam). Formulacije s obzirom na
funkcionalni zadatak glase: razviti, osposobiti, usavriti,
formirati, uvebati, navikavati, izgraivati, izotriti, izraavati,
misliti, ... Savremeno obrazovanje tumaimo kao jedinstvo znanja i
sposobnosti, te u istom jedinstvu treba posmatrati materijalne i
funkcionalne zadatke nastave. Znanje je pretpostavka razvijanja
sposobnoti, sposobnosti su uslov za usvajanje novih znanja.3.
Vaspitni zadaci ulaze u domen teorije vaspitanja, a ne didaktike,
ali ih moramo naglasiti jer je nastava proces obrazovanja i
vaspitanja, koji se proimaju, ukrtaju, komplementiraju. Obrazovanje
je osnova za formiranje stavova i uverenja, ali i obrnuto.
- Faktori nastave1. Nastavnik je je kvalifikovani strunjak koji
pouavanjem uenika organizuje efikasan proces obrazovanja i nastave
u celini,2. Uenik sistematskim pouavanjem od strane nastavnika, i
samostalim uenjem, stie obrazovanje,3. Nastavni sadraji, odnosno
obrazovni sadraji, odreuju program obrazovanja koji je potrebno
ostvariti,Ovi inioci nastave predstavljaju didaktiki trougao. U
poslednje vreme se govori i o didaktikom etvorouglu.
4. Tehnika (obrazovna tehnologija) sve vie dolazi do izraaja u
savremenoj nastavi.
Pero imlea, III knjiga
Zadaci nastave1. Materijalni zadaci su trajno obeleje nastave
jer je svaka kola svojim acima omoguavala sticanje znanja, vetina i
navika. Uenici treba da upoznaju osnovne pojave u prirodi i drutvu,
glavne zakonitosti razvitka prirode, drutva i ljudskog miljenja,
pravilno shvate svoje mesto i odnose u svetu, nain na koji mogu
delovati na njega.
2. Formalni (funkcionalni) zadacifunkcije se ne mogu razvijati
nezavisno od obrazovnih sadraja, to su dve strane jedinstvenog
procesa. Savremena nastava suzbija didaktiki materijalizam i
pridaje sve veu vanost funkcionalnim zadacima.
3. Vaspitni zadaci proizilaze iz materijalnih i funkcionalnih,
tesno su sa njima povezani. Nastavnik smiljeno i planski bira
sadraje i organizuje ih tako da vri veliki vaspitni uticaj na
uenike. Sem intelektualnog vaspitanja, zastupljeno je i fiziko,
moralno, estetsko i radno, vaspitavaju se oseanja, jaa volja,
oblikuje karakter, razvijaju se tanost, urednost, marljivost,
kritinost, kultura rada...I nastavnik deluje vaspitno na svoje
uenike.
Tek jedinstvena realizacija materijalnih, formalnih i vaspitnih
zadataka daje o-v procesu karakter prave nastave.
Faktori nastave- Tokom prirodnog uenja sreemo samo dva faktora:
osobu koja se obrazuje i obrazovnu grau. U nastavnom procesu
postoji i trei faktor nastavnik.1. Uenik je faktor radi koga se
nastava organizuje. Uoavaju se dve vrste odnosa: prema grai i prema
nastavniku. Graa treba da aktivira uenika, podstie razvoj
intelektualne sfere, emotivne sfere, moralne, estetske... Delovanje
je aktivno i svestrano. Uenik nije pasivni objekt izloen delovanju
nastavnih sadraja, odnos je dvosmeran. Rezultat uenja nije jednak
kod svih uenika. Odnos sa nastavnikom je takoe dvosmeran. Uenik
nije samo izloen nastavnikovom pouavanju ve aktivno ui. Uenik je
aktivni uesnik nastavnog procesa.
2. Nastavnik se nalazi u odreenom odnosu prema grai i prema
ueniku. Grau odabira iz bogatog naunog fundusa, prerauje,
prilagoava ueniku, a graa motivie nastavnika da doivi njenu
vrednost, o-v potencijal, podstie ga na pouavanje. Znaajniji je
odnos nastavnika prema ueniku. Nastavnik je posrednik izmeu uenika
i odraslih. Na uenika deluje neposredno, snagom svoje linosti,
pomaga je i saradnik, a uenici svojim stavovima i postupcima,
individualnim osobenostima, uslovljavaju postupke nastavnika.
3. Graa je realna osnova na kojoj se odvija nastavni proces i
preko koje se uspostavljaju odnosi nastavnika i uenika. Karakter
grae determinie nastavne oblike, metode, sredstva, postojanje
metodike nastavnih predmeta. Graa uslovljava stav uenika, njegov
stil uenja, kao i stav nastavnika i stil pouavanja. Odnosi sa
uenikom i sa nastavnikom je dvosmeran. Istorijski razvitak kazuje
da odnos ova 3 faktora nije uvek bio harmonian, da je dolazilo do
dominacije jednog nad drugima. Sholastika favorizuje nastavnika
(magister dixit). Didaktiki logicizam postavlja logiku kao jedini
fundament didaktike i daje primat nastavnoj grai. Nasuprot njemu,
didaktiki psihologizam i njegov najradikalniji izraz pedocentrizam,
apsolutnu dominaciju daju uenikovoj linosti.
12. Didaktiki uslovi za ostvarenje uenike aktivnosti u
nastaviProdanovi Nikovi Didaktika Didaktiki uslovi uspenog
uenja
1. Motivacija u procesu uenja Motivacija je sistem motiva koji
pokreu oveka na raznovrsne intelektualne, emocionalne, socijalne i
druge aktivnosti. Motivi se nalaze u osnovi svakog oblika
ponaanja.
U nastavi se postavlja pitanje kako postii to da na uenika
deluju motivi koji ga ukljuuju u aktivnosti koje vode povienju
efekata uenja? Uenje je specifina aktivnost koja se u nastavi
odlikuje dvema crtama kojih nema u spontanom uenju:- projektovanost
praktina upotrebljivost znanja se dogaa tek kasnije, te ne moe biti
koriena kao neposredno motivaciono sredstvo,- egzogenost u nastavi
dejstvuje i preovladava motivacija izazvana spolja, pod uticajem
nastavnika, drugova, roditelja, te se postavlja pitanje kako
spoljanje podsticaje povezati sa unutranjom potrebom uenika za
uenjem? U toku uenja dolazi do opadanja, gaenja motivacije, te je
potrbno razviti plan sekundarnog motivisanja uenika. Neophodno je
stalno odravati motivaciju na visokom nivou.
Uenje je motivisana aktivnost, motivacija predstavlja bitno
svojstvo i inilac efektivnosti, daje pravac, direkciju uenju te je
neophodno itavu strukturu asa i ceo proces uenja proeti smiljenim
mehanizmom motivacionih oblika da bi se postigla vea efikasnost
uenja i nastavnog rada. Pozitivne mere motivacije daju bolje
rezultate i poviavaju nivo aspiracije. Negativne mere prouzrokuju
frustraciju.
2. Osposobljavanje uenika za samostalno uenje
Uenje je primaran proces razvijanja svih snaga uenika, a
pouavanje je sekundaran proces. Krajnja svrha svake nastave je da
uini sebe nepotrebnom i pree, pod odreenim okolnostima i na
odreenom uzrasnom nivou, u samouenje, samoinstrukciju.
U savremenoj koli se naputa tradicionalna koncepcija sticanja
znanja zapamivanjem i vernom reprodukcijom zapamenog, a u prvi plan
stavlja razvijanje misaonih sposobnosti, stvaralaki pristup
nastavnim sadrajima i sposobnost za samostalno uenje. Najvii
obrazovni i vaspitni kvalitet i ishod nastave sve vie postaje
umenost uenika da se slui podacima, da ih samostalno misaono
prerauje, klasifikuje, uporeuje, pronalazi bitne veze i odnose koji
doprinose reavanju problema. Novi i prevashodni zadatak nastave je
uenje uenja.
Osposobljavanje za samouenje pretpostavlja razvijenost itavog
niza vetina i navika kod uenika: poznavanje tehnika uenja, vetina
efikasnog korienja knjiga, renika, enciklopedija; vetina beleenja i
strukturiranja gradiva; olakanog zapamivanja; vetina pisanja
samostalnih radova; vetina svakodnevnog planiranja uenja,
optimalnog ureenja radnog mesta, paljivog i koncentrisanog uenja;
navika samokontrole i provere sopstvenog rada i rezultata rada. (
na str. 72,73 skripti su opisane sve nabrojane vetine)
3. Uenje pomou transfera
Transfer uenja je prenoenje iskustva iz jedne ranije, na jednu
kasniju aktivnost, odnosno sa jedne ranije situacije uenja na jednu
kasniju situaciju. Pritom se moraju zadovoljiti dva uslova:- izmeu
te dve aktivnosdti mora postojati slinost, odnosno uzrono-posledina
veza
- mora postojati odreeni nivo mogunosti za pregrupisavanje i
preoblikovanje ranije nauenih reakcija. Don Lok postavlja teoriju
formalne discipline - vebanje odreene aktivnosti poboljava
sposobnost pomou koje se ona vri (uenje latinskog jezika pospeuje
preciznog miljenja). Torndajk osmiljava teoriju identinih elemenata
vebanje se moe vriti samo u okviru jedne specifine aktivnosti, a ne
u okviru neke opte sposobnosti. Transfer e postojati samo ako
aktivnosti imaju zajednieke elemente. Na ovoj postavci se razvio
ameriki pragmatizamuenici su pohaali nastavne programe koji su
imali sadraje identine onima sa kojima e se susretati u ivotu.
Najveu panju privukla je teorija generalizacije do transfera moe
doi samo ako je ranije nauen jedan opti princip koji se potom
primenjuje na odgovarajue situacije uenja. Ukoliko je optost
principa ili metode vebanja vea, utoliko je i dejstvo transfera
vee.
Savremena nastava se ne zadovoljava samo sticanjem i usvajanjem
znanja ve zahteva osmiljavanje i korienje tog inventara u novim
situacijama i njegovu adekvatnu oprimenu. Od samog poetka kolovanja
je neophodno uiti uenike kako da znanja prenose na nove situacije i
kao da naine i metode miljenja prenose sa jedne na drugu
aktivnost.
Primena didaktikih, kolskih znanja u svakodnevnom ivotu je samo
poseban vid transfera, koji se odnosi na ljudsko uenje shvaeno u
najirem smislu te rei.
4. Povratna informacija u nastavi
Povratnu informaciju ine svi oblici uzajamnog obavetavanja izmeu
uenika i nastavnika u nastavnom procesu, svi vidno-sluni signali
kojima je cilj da utvrde stanje u sistemu (koliko je shvaen sadraj,
koji je dostignuti nivo uspeha, razumljivost izlaganja) i spree
mogue gubljenje informacija. U nastavi, funkcija povratne
informacije ima osnovni znaaj.
U poetnoj Vinerovoj koncepciji kibernetike povratnom
informacijom se obezbeuje kontrola i regulisanje rada sistema,
povratna informacija je tekue obavetenje o toku i rezultatima
upravljanja sistemom. Direktna informacija nosi elementarnu poruku
a povratna informacija nosi poruku o funkcionisanju sistema koji
prima direktnu poruku.
Nastavnik od ueniak dobija povratnu informaciju u vidu odgovora
na postavljeno pitanje. Ako je odgovor pogrean, sledi uputstvo, tj.
nova informacija- regulativna povratna informacija. U nastavnom
procesu postoje sledei kruni tokovi:- dvosmerna verbalna
komunikacija nastavnika i uenika,- povratna sprega mimikom,-
spoljanja povratna sprega samokontrola sopstvenih emitovanih
znakova putem sopstvenih ula,- unutranja povratna sprega kontrola
centralnog nervnog sistema nad znakovima koje proizvodi sama osoba
(kontrola usana npr.),- korienje zajednike zalihe znakova,-
povremeno samostalno informisanje o predmetima iz spoljnjeg sveta,-
delovanje oba subjekta na spoljnji svet realizacija. Po samoj
svojoj organizaciji, tj. po svojim ogranienjima (veliki broj
uenika, veliki broj informacija, nemogunost permanentne provere
znanja...), klasina nastava nema mogunost da kontrolie stalnu
povratnu spregu te ne moe ni efikasno upravljati nastavnim procesom
u celini. Osnovna pedagoka funkcija povratne informacije je
obavetavanje o napredovanju uenika i toku nastavnog procesa ali i
motivisanje uenika na plodonosniji rad. Ona predstavlja i
potkrepljenje i podsticaj. Treba biti stalna, tekua, blagovremena i
iscrpna.
13. Zakoni, principi i pravila u didaktici
Filipovi Didaktika
Zakonitosti u didaktici Velikan didaktike epike Lukrecije
preuzima ovaj termin iz pravnih spisa i ustaljuje ga u nauci. Zakon
(lex, latinski) oznaava konstantne, opte, nune pravilnosti,
uzrono-posledine veze , saznajne norme...
Disterveg jo u 19. veku didaktiku smatra naukom koja prouava
zakone i pravila nastave, mada je tada pedagogija bila neafirmisana
nauka. U to doba su se ozbiljnije razmatrali samo principi, naela i
pravila nastave.
Sredinom 20. veka se javlja promena u pogledu prouavanja zakona.
O tome raspravljaju i nai pedagozi Pataki i Teodosi. Pataki: Nauni
zakon odraava stvarne veze meu pojavama, objektivno date u samoj
stvarnosti. Zadatak pedagoke nauke sastoji se u tome da otkriva i
prouava objektivne, specifine pedagoke zakone razvitka i odgoja
mladog narataja, kako bi na njihovoj osnovi na objektivan, nauni
nain izlagala principe i pravila za pedagoku praksu.
Prodanovi 1966. pie: Didaktika tei otkrivanju osnovnih
zakonitosti nastavnog rada, principa i optih problema na kojima se
nastavni rad zasniva. Principi dobijaju polifunkcionalni karakter
normativni su, regulativni, korektivni i integrativni.
Poljak zakljuuje da je didaktika grana pedagogije koja prouava
opte zakonitosti obrazovanja, a otkriti zakonitosti o. znai
utvrditi one stalne uzrono-posledine veze i odnose u procesu
sticanja obrazovanja. Didaktiki principi se izvode na osnovu
spoznate objektivne zakonitosti nastavnog procesa, iz ega
zakljuujemo da su i oni zakonomerna nauna kategorijalna i praktina
okosnica nastavnog rada. Filipovi zatim navodi da se u udbenicima
didaktike malo raspravljalo o did. zakonitostima a vie o
zakonitostima nastave (optim tendencijama kretanja u nastavi). ak
je dolazilo i do poistoveivanja zakona i principa. U didaktici se
javljaju kauzalni, deterministiki, statistiki, normativni i dr.
zakoni.
Detaljno je pojasnio opte i posebne zakone u didaktici:
Opti:1. zakon akcelerativnog razvoja linosti polaznika nastave
univerzalan, nuan i taan zakon jer je nastava oduvek teila ubrzanom
razvoju znanja, vetina, navika, stvaralakih i drugih sposobnosti2.
zakon polifaktorske uslovljenosti tokova i rezultata u nastavi
nastava se ne moe svesti na jednofaktorsku o-v realnost. Faktori su
meusobno proeti, ponekad protivrenih, nesinhronizovanih tendencija.
Ova polifaktorska uslovljenost ima rang opteg didaktikog zakona jer
se javlja u svim vremenima, vrstama i organizacionim okvirima
nastave.3. zakon klasno-idejnog i kulturno-epohalnog obeleja
nastave. Sistem nastavnog rada je sastavni deo drutveno-politikog i
klasno-vrednosnog sistema, nastava nosi, razvija i oivotvoruje
ideologiju vladajue klase.
Posebni:1. osnovni zakon uzajamne povezanosti tj.
uzrono-posledinih veza dva psiholoka procesa,2. zakon vebanja
intenzivnije vebanje uvruje reakciju i zadrava je u biu uenika,3.
zakon intenzivnosti intenzivnije vebanje uslovljava bolje i
trajnije zapamivanje,4. zakon asimilacije svaki novi stimulans
izaziva reakciju koja je u vezi sa tim stimulansom doivljenim u
prolosti,5. zakon rezultantnosti uspean odgovor stimulie dalji
napor, lo rezultat dovodi do izbegavanja daljih aktivnosti i
napora.
pogledati na strani 89. skripti ematski prikaz didaktikih
zakonitosti
Didaktiki principi su normativni zakoni didaktike jer se njima
standardizuju okviri i procesi koji treba da se ine da bi se
ostvario odreeni cilj.
Poljak Didaktika
Didaktiki principi Princip je polazite, rukovodee naelo,
primarni zahtev, smernica u radu.
Didaktiki principi su odreena naela kojima se rukovodi nastavnik
u nastavnom radu da bi uspeno ostvario njegove zadatke. Izvode se
na temelju spoznate objektivne zakonitosti nastavnog procesa.
Zakonitosti moraju da postoje da se nastavni proces ne bi pretvorio
u improvizaciju. to se bolje upoznaju zakonitosti nastave, formirae
se i vie principa koji odraavaju tu zakonitost. Didaktiki principi,
dakle, ne mogu biti nametnuti od spolja.
Didaktiki principi su polazna rukovodea naela, odnose se na sve
delove nastavnog procesa (sadraj, metode, sredstva, saznajni
aspekt...) i primenjuju se u svim fazama nastave, poev od
koncipiranja pa do izvoenja. Oni su opti regulatori nastavnog
procesa.
- Didaktiki principi su:
- zornosti i apstraktnosti (14. pitanje),- aktivnosti i
razvoja,- sistematinosti i postupnosti,- diferencijacije i
integracije,- primerenosti i napora,- individualizacije i
socijalizacije (15. p.),- racionalizacije i ekonominosti (17. p.),-
istorinosti i savremenosti itd.
Krklju Didaktiki disput Jedan od prvih uslova koji mora biti
ispunjen, da bi se definisali zakoni u jednoj nauci, jeste da nauka
ima svoju metodologiju. Za pedagoku nauku, kao i za didaktiku, se
moe se rei da imaju savremenu, marksistiki zasnovanu, metodologiju.
Veina didaktiara izlae zakone kao zadatak, ali ne objanjavajui ih;
oteavajuim okolnostima, za otkrivanje zakona, smatraju se
mnogobrojni inioci koji utiu na tok i rezultate vaspitno-obrazovnog
rada u nastavi. Izuzetak je Filipovi, koji u svojoj didaktici
izlae: zakon razvoja linosti polaznika nastave, zakon polifaktorske
celovitosti, tokova i rezultata u nastavi i zakon klasno-idejnog i
kulturno-epohalnog obeleja nastave. On istie da su nauni zakoni u
didaktici samo deo postojee zakonitosti koja vlada u nastavi.
Uopte, postojalo je razmimoilaenje meu didaktiarima kada je re o
samom predmetu didaktike i njenom definisanju. Opteprihvaena je
Poljakova definicija po kojoj je didaktika grana pedagogije koja
prouava opte zakonitosti obrazovanja. Otkriti zakonitosti
obrazovanja znai one uzrono-posledine veze i odnose u procesu
sticanja obrazovanja. Danas postoje znaajni istraivaki rezultati u
pojedinim pedagokim disciplinama, u didaktici posebno, a koja je
mogue iskoristiti za teorijska prouavanja koja e dovesti do
otkrivanja zakona, bez kojih se jedna nauka ne moe uspeno
razvijatiPoljak Principi Komparativna prouavanja na podruju
didaktike pokazuju da postoje pozitivni pristupi teorijskoj obradi
didaktikih problema, meu kojima se nalaze i didaktiki principi.Meu
didaktiarima ne postoje razmimoilaenja u oceni da otkrivanje novih
i prilagoavanje starih did. principa treba vriti jedino na osnovu
prouavanja stvarne nastavne prakse.
Pregled didaktikih principa:imlea - sistem didaktikih principa
obuhvata:
- princip primerenosti nastave dobu uenika,- princip
individualizovanosti nastave,- p. nastavnikovog rukovoenja
nastavom,- p. korienja postojeih i razvijanja novih interesa,- p.
doivljaja,- p. svesne aktivnosti,- p. povezanosti nastave sa
ivotom,- p. povezanosti teorije sa praksom,- p. sistematinosti i
postupnosti,- p. zbornosti,- p. ekonominosti,- p. trajnosti vetina
i navika, Radovan Teodosi navodi sledee principe:- p. naunosti i
idejne usmerenosti nastave,- p. primerenosti nastave uzrastu
uenika,- p. individualizacije nastave,- p.sistematinosti i
postupnosti,- p. svesne aktivnosti,- p. oiglednosti,- p.
povezanosti teorije i prakse,- p. racionalizacije i ekonominosti u
nastavi,- p. trajnosti znanja, vetina i navika. ilih daje sledei
sistem didaktikih principa:- nastavno naelo vaspitnosti pouavanja,-
nastavno naelo aktivnosti uenika,- nastavno naelo oiglednosti
pouavanja. On istie da se did.principi izvode iz optih naunih
spoznaja, i to naroito naprednih nauka, u skladu sa optim
principima naeg vaspitanja, i zadacima koji iz njih proistiu.
Didaktiki principi proizilaze iz nastavne prakse i trpe sve
promene njenog istorijskog razvoja, to dovodi do zakljuka da se
saznanja o didaktici stalno nadopunjuju.
Pokuaj definisanja i klasifikacije did.principa pomogao bi nam
da neke od postojeih principa redukujemo na nivo didaktikih
pravila, neke da uvrstimo u zakone didaktike.
Ponekad se did.principi shvataju kao jednostavan i jednosmeran
odnos uzroka i posledice, a oni to nisu, i pored toga to se koriste
kao ilustarcija uzrono-posledinih veza. Ovakav odnos doveo bi do
toga da se vea panja posveti i prouavanju didaktikih pravila.
Pravilo se formulie u saetom obliku i esto ima imperativni
karakter.
Pravila u pedagogiji su smernice, konkretna uputstva kojih
nastavnik treba da se pridrava u odreenim situacijama kako bi
uspeno ostvario cilj obrazovno-vaspitnog rada.
14. Princip oiglednosti i apstraktnosti Poljak: Znanje je
jedinstvo usvojenih injenica i generalizacija, te postoji i
analogno jedinstvo principa oiglednosti i principa
apstraktnosti:
Princip oiglednosti osigurava usvajanje injenica, a princip
apstraktnosti usvajanje generalizacija.
Oiglednost oznaava celovito ulno doivljavanje, tj percepciju
objekta prouavanja, radi usvajanja injenica i formiranja pravilnih
predstava. Uenicima se mora omoguiti da u toku nastave, ulnim
organima, neposredno zahvataju objektivnu stvarnost kja se prouava.
ulno doivljavanje intenzivira psihike funkcije matu, emocije, te
princip oiglednosti ima ire psiholoko znaenje i ne svodi se samo na
vizuelno opaanje.
Ovaj princip se primenjuje na svim etapama nastavnog procesa, uz
primenu oiglednih izvora znanja: neposrednog posmatranja objektivne
stvarnosti, neposrednog posmatranja nastavnih sredstava, slikovitog
pripovedanja i formiranja adekvatnih predstava...
Princip oiglednosti dominira na mlaem kolskom uzrastu jer tada
deca sistematski upoznaju (spoljanju) pojavnost objektivne
stvarnosti. Odraslima je ovaj princip nuan pri prouavanju
nedovoljno poznatih naunih injenica.
Treba obazrivo dozirati uestalost primene oiglednih nastavnih
sredstava da se ne bi formirali samo povrni utisci. Uenici moraju u
svojoj svesti akumulirati dovoljan broj injenica - da bi se potom
mogle uvrstiti apstrakcije i generalizacije (formiranje pojmova,
zakona, principa...). Oiglednost je uslov za izvoenje apatrakcija
ali meu njima postoji dijalektika, dvosmerna veza: To je proces
koji tee od konkretnog do apstraktnog; indukcija put od injenica do
generalizacija. No, to je i inverzivni, obrnuti put dedukcija:
apstrakcije se konkretizuju novim injenicama.
Bakovljev Didaktika
Princip oiglednosti Oiglednost u nastavi treba da obezbedi
povezanost miljenja sa ulnim iskustvom i ne moe se svoditi samo na
opaanje u toku nastavnog asa. Savremeno tretiran, princip
oiglednosti predstavlja zahtev da se proces sticanja znanja u
nastavi neposredno ili posredno zasnuje na uenikom ulnom iskustvu,
bez obzira kada i gde je ono steeno. Stoga se oiglednost raalizuje
raznovrsnim oblicima: neposrednim opaanjem predmeta, slika, pojava;
oslanjanjem na predstave seanja, na matu; deduktivnim zakljuivanjem
na temelju postojeih iskustava.
Funkcija oiglednosti je da omogui aktivnu nastavu, tj. misaonu
aktivizaciju uenika obradom ulnih utisaka izgrauju se
uzrono-posledine veze meu stvarima i pojavama. Oiglednost u nastavi
mora biti sredstvo a ne cilj. Nastava moe biti oigledna i bez
ikakvih oiglednih sredstava, a ne mora biti oigledna ni sa mnotvom
takvih nastavnih sredstava!
Oiglednost na osnovu manuelnog rada se naziva aktivna
oiglednost. To je didaktiko pravilo a ne princip. Princip je zahtev
od koga se nikada ne odstupa, koji uvek vai.
15. Princip individualizacije i socijalizacije
Poljak: ivot i rad se kreu izmeu bipolariteta- individualiteta i
zajednice. To je osnova za izvoenje ovog didaktikog principa.
Odeljenje je skup individua koje se razlikuju po svojim fizikim i
psihikim osobenostima. Ove individualne osobenosti uenika se moraju
uvaavati, a nastava se mora individualizovati, u cilju :-
prilagoavanja specifinostima uenika,
- razvijanja do maksimuma individualnih psihofizikih
potencijala. Individualizacija se najlake ostvaruje u dopunskoj,
izbornoj i fakultativnoj nastavi.
U redovnoj nastavi se sprovodi razliitim nainima diferencirane
nastave. Individualizovani rad se odnosi na sve uenike u odeljenju,
ostvaruje se putem individualnog rada uenika zadacima na nekoliko
nivoa teine, tj diferenciranim zahtevima u sadrajima i nainu rada,
tako da se uvae i zadovolje razlike meu uenicima. Grupni rad sa
pravilnom raspodelom aktivnosti takoe doprinosi individualizaciji
nastave.
Individualizacija se najtee ostvaruje u frontalnom radu, a moe
se postii : izborom razliitih izvora znanja, izmenom nastavnih
metoda, oblika i aktivnosti, neposrednom komunikacijom sa
uenicima...
Individualizacija nastave se ne sme odvijati tako da slabi
interpersonalne odnose, socijalizaciju i socijabilnost.Kolektiv e
biti snaniji ako su snane individue, a ne njihove individualnosti.
Razvoj pojedinca mora doprinosti formiranju snanog kolektiva, zato
princip individualnosti treba sjedinjavati sa principom
socijabilnosti.
16. Princip naune zasnovanosti nastave i princip povezanosti
teorije i prakse
Prodanovi Nikovi Svaka pravilno organizovana nastava treba da
obezbedi teorijsku i praktinu komponentu uenik treba da razume i da
ume. Saznanje objektivne stvarnosti neodvojivo je od jedinstva
teorije i prakse u procesu saznanja. U nastavi se sjedinjuju
teorija i praksa i ostvaruje se jedinstvena linost koja teorijski
shvata i praktiki ostvaruje.
Svakoj praksi neophodna je teorijska osnova, a svaka teorija
nalazi u praksi svoju najpouzdaniju vrednosnu potvrdu.
Nastavni proces obezbeuje ueniku funkcionalno uvrivanje u 3
osnovne dimenzije u linom ivotu, drutvenim odnosima i ljudskom
radu. Neophodno je dostii lini razvoj do stepena individualnog
maksimuma, socijalizacije i formiranja stvaralakih, radnih,
organizacionih sposobnosti. Svest o tome da aktivno ukljuivanje u
nastavni proces, zasnovano na jedinstvu teorije i prakse, podstie
njegov lini razvoj ini da uenik nastavu doivi kao deo svog linog
ivota, svoje socijabilnosti i neophodnost svoga rada.
Stepen funkcionalne povezanosti nastave sa 3 navedene dimenzije
je najadekvatniji pokazatelj savremenosti nastavnog rada i njegovih
edukativnih mogunosti. Time se i princip jedinstva teorije i prakse
potvruje kao krajnji rezultat izuavanja a ne kao polazna taka
nastavnog rada.
17. Princip ekonominosti i racionalizacije
Poljak: Smisao opteg naela ekonominosti je da se postigne najvei
mogui uinak sa to manjim utrokom vremena, sredstava i snaga. Ovaj
princip se primenjuje u svim podrujima ljudske delatnosti.
Pretpostavka za dobru ekonominost u nastavi je pravilno
komponovanje nastavnih planova i programa po razredima. Svaki
sadraj ima optimalno vreme za usvajanje sa najmanje napora i
vremena. Linijski raspored nastavnog gradiva je ekonominiji od
koncentrinog.
Sistem pouavanja je ekonominiji od sistema samostalnog rada
uenika.
Svaki nastavni postupak zahteva odreeni optimalni utroak
vremena. Ekonomisanje vremenom podrazumeva smiljeno usklaivanje
nastavnih sadraja sa nastavnim postupcima, a da se pritom ne
umanjuje obrazovno vaspitna vrednost.
Ekonominost nastave je povezana sa racionalizacijom. Savremeni
ovek racionalizuje svoj ivot unoenjem smiljenih promena, te se ovo
primenjuje i na nastavni proces.
Racionalizovati nastavu znai sprovesti smiljene, racionalne
promene, da bi se postigao kvalitetniji uinak u propisanom vremenu,
tj. vea ekonominost. Sprovodi se u svim delovima nastavnog procesa:
racionalizacijom izvora saznanja, izborom adekvatnih nastavnih
sredstava, metoda; stvaranjem povoljne psiholoke atmosfere u
odeljenju, intenziviranjem aktivnosti uenika, boljom
profesionalizacijom nastavnika, boljom iskorienou
kapaciteta...Svrha racionalizacije je poveanje radnog uinka u
predvieno nastavno vreme predvieno nastavnim planom.
Racionalniji rad je inventivniji, dovitljiviji, pronicljiviji,
smiljeniji, zahteva visok stupanja osmiljenosti nastavnih
postupaka.
Uslov za ostvarivanje racionalizacije je temeljno poznavanje
nastavnog procesa i uenika. Racionalizacija je uslov za veu
ekonominost nastave.
18. Nastavni sistemi pojam i klasifikacijaObrazovanje Sistem je
nauni pojam. Ovaj termin je grkog porekla, oznaava sklop i
organizaciju. Znaenje pojma se neprestano menjalo i modifikovalo.
Najjednostavnija definicija sistema bila bi da je sistem skup
elemenata u interakciji. Sistem se definie i kao skup jedinica sa
meusobnim relacijama, ili kao objektivno povezana celina nekih
stvari. Sistem je celina u kojoj su elementi meusobno vrsto
povezani i u interakciji sa okolinom.
Po svojoj prirodi, sistemi su otvoreni i nalaze se u
interaktivnom odnosu sa okolinom. Postoje i zatvoreni
sistemi.Nastava kao sistem Pedagoke pojave se nikada ne javljaju
izolovano. Nastava je svojevrstan sistem, sloen, kibernetiki sistem
koji zadovoljava sledee uslove:
- dinaminost nastava je komunikacijski sistem u kome nastavnik
prenosi ueniku nastavne sadraje sa ciljem da postane subjekt
upravljanja,- nastavni sistem se sastoji od razliitih podsistema
koji ne ine prost zbir ,- dimenzionalnost - vremenska dimenzija
(prolost, sadanjost, budunost), - prostorna dimenzija (odvija se u
odreenom prostoru) . Poljak - Nastavni sistemi
Sinonimi: nastavni sistemi, didaktiki sistemi, sistemi
obrazovanja, nastavna strategija..
Pod nastavnim sistemom se tumai oblikovanje, strukturiranje
nastavnog procesa. Nastavni sistem je domiljena, sreena, racionalna
i ekonomina struktura izvoenja nastavnog rada.
- Postoje dva pristupa nastavnim sistemima:- parcijalni pristup
iz sklopa brojnih inilaca nastave izdvajaju se samo neki. Na pr
nastavni sadraji(obavezna, izborna, fakultativna nastava...)
nastavnik (sistem razrednog nastavnika, predmetnog nastavnika...),
formacije uenika (frontalni, grupni, rad u paru, individualni
rad),- celovit pristup uzima u obzir sve relavantne nastavne
inioce.
Poljak nastavne sisteme deli na:
tradicionalne i savremene1. predavaka nastava
1. heuristika nastava (83. pitanje)
2. predavako-prikazivaka
2. programirana nastava (posebna pitanja)
3. katehetika
3. egzemplarna nastava (22. pitanje)
4. majeutika
4. problemska (posebna pitanja)
5. samorad u novoj koli
5. mentorska
6. auto-didaktiki rad1. Predavaka nastava - je jedan od
najstarijih nastavnih sistema. Zove se jo i dogmatska nastava,
verbalna nastava. Koreni su joj 18. i 19. veku ali se zadrala do
danas. Ovaj nastavni sistem nastao je na naunoj zabludi(usled
nerazvijenosti psihologije i pedagogije) da se znanja i sposobnosti
uenicima mogu dati, preneti. Nastavnik bi trebao izlagati a uenici
usvajati. Struktura rada u predavakoj nastavi svodi se na
predavanje i ispitivanje, a nedostaje pripremanje uenika, vebanje i
ponavljanje, te ima brojne pedagoke slabosti.Predavaka nastava je
ekonomina nastavnik se istovremeno obraa velikoj grupi uenika.
2. Predavako prikazivaka - Predavaka nastava se vremenom razvija
u pravcu predavako-prikazivake nastave jer se preporuivalo da
nastavnik svoje verbalno izlaganje proprati i demonstriranjem,
crtanjem i pisanjem. Ovo je korak napred zbog sjedinjavanja audio i
video komponenti, ali se struktura asa svodi na predavanje i
primanje. svoenje nastave na senzorne aktivnosti sluanje i gledanje
je nedovoljno za intenzivniji rad uenika, rad koji omoguuje
efikasniji uinak.
3. Katehetika - U nastojanju da se u nastavu uvede komunikacija
izmeu uenika i nastavnika nastao je poseban sistem katehetika
nastava. Sistem je izgraen na bazi katehetikog razgovora odreenog
pitanja nastavnika i odreenog odgovora uenika. Nastao je jo u
srednjevekovnim kolama, kao nain uenja napamet crkvenih dogmi iz
katehizma: memorisanje i pitanja i odgovora i uspostavljanje
asocijativnih veza meu njima. Ovaj nastavni sistem se, to je veoma
pogreno, koristi i pri obradi novog gradiva uenik se pita ono to
tek treba da naui te nagaa odgovore. Fatalna zabluda nastaje ako se
problemska i programirana nastava izgrauju na osnovama katehetike
nastave.
4. Majeutika nastava - je izgraena na Sokratovom, majeutikom
obliku razgovora. (majka mu je bila babica, majeutika je vetina
poraanja). Sutina je u ispitivanju uenika bez davanja prethodne
informacije (analogna je katehetikoj nastavi!). Informacija je
iskazana implicitno a ne eksplicitno i u tome je slabost ovog
sistema. Sokrat je smatrao da su, zbog seobe due(metempsihoze), sve
spoznaje oveku ve uroene i da je dovoljno samo da se, pravilno
postavljenim pitanjem, podstaknu da izau na povrinu. Pitanje je
alternativno, u sebi sadri ILI, te odgovor moe biti pozitivan ili
negativan. Majeutiku je bolje primenjivati kao metodu, tj. oblik
razgovora a ne kao nastavni sistem.5. Samorad u novoj koli
Savremeni sistemi Heuristika nastava (heuriskein pronalaziti,
otkrivati) dobija ime od Arhimedovog poklika. Heuristika je
disciplina koja se bavila prouavanjem metoda pravilnog upravljanja
umom radi otkrivanja novih spoznaja.
Bitna didaktika odrednica heuristike nastave istie da nastavnici
svojim nainom pouavanja misaono vode uenike do shvaanja obrazovnih
sadraja. jer, vanost imaju samo oni sadraji koje uenici u
potpunosti razumeju. Heuristika nastava se naziva jo i razvojna,
genetika, induktivna nastava. Bitna obeleja su:-dominantno je
pouavanje nastavnika svojevrsna didaktika pomo uenicima,-voenje
vodi do potpunog shvatanja sadraja uenici su stekli taan i jasan
misaoni uvid u strukturu sadraja,-o shvaenim sadrajima umeju se
izraavati, a na ovaj nain steeno znanje ima kvalitet operativnosti,
aplikativnosti, funkcionalnosti, primenljivosti,-zahteva solidnu i
svestranu pripremu nastavnika. Slabosti:-teko je sve uenike misaono
voditi i dovesti do shvatanja ,-neke uenike nije ni potrebno
voditi,-voenje ne doprinosi osamostaljivanju uenika. Heuristika
nastava ima opravdanja i u savremenoj nastavi, naroito tokom obrade
tekih i sloenih nastavnih sadraja.koji se mogu shvatiti jedino
nastavnikvim voenjem. Filipovi:1. temeljni oblici organizacije
nastave:-kolektivni(frontalni)
-grupni
-individualni rad
2. savremeni sistemi ire upotrebe:
-razredno-asovni sistem
-kola bez razreda
-timska nastava
- Poljak : sistem direktnog pouavanja, samostalnog rada i
programirane nastave
- Prodanovi: sistem pouavanja i sistem samouenja direktna i
indirektna nastava
19. Timska nastava Poljak: Timska nastava je posebna pedagoka
odrednica reformne kole, nastala iz potrebe za prevazilaenjem
individualistikog rada nastavnika, tj. njegove personalne
izolovanosti.
Izolovanost nastavnika se pokuavala prevazii korelacijom
nastavnih sadraja razliitih predmeta, uspostavljanjem strunih i
razrednih aktiva, ali su efekti bili nedovoljni.
Timski rad je udruivanje odgovarajuih specijalista na zajednikom
poslu, radi postizanja maksimalnog uinka. Obeleje timske nastave je
personalno i programsko zajednitvo. Izvrena je interna podela rada,
svako preuzima deo posla za koji je struan po znanju i
sposobnostima. U tim su ukljueni i saradnici bibliotekar,
medijatekar, profesije van kole...
Za timski rad je neophodno da se zajedno pripremi rad, raspodele
poslovi, izvede aktivnoist prema dogovorenom planu, analizira i
utvrdi odgovornost. U klasinom didaktikom trouglu, sve tri
varijable (nastavnik, uenik, gradivo-sadraj) iskazane su u mnoini!
Kombinacije varijabli su viestruke, a sve u cilju najefikasnijeg
nastavnog procesa.
Pretpostavke timskog rada su: pozitivni interpersonalni odnosi
lanova tima, zajedniko pripremanje za rad i tano preciziranje (ko?
ta? kako? gde? kada? koliko?), zajednika evaluacija.
Filipovi: Timska nastava je sistem organizovanja u kome dva ili
vie nastavnika redovno, sa ciljem, dele odgovornost za planiranje,
prezentovanje i evaluiranje predavanja pripremljenih za dva ili vie
razreda.. Tim nastavnika organizovano i suodgovorno izvodi nastavu
u vie odeljenja istog razreda u okviru jednog nastavnog predmeta,
ili u razliitim razredima i predmetima. Ukoliko je grupa heterogena
po uzrastu ili se nastava izvodi za razliite predmete, moraju se
utvrditi obrazovni nivoi i mogunosti uenika, te formirati
ujednaene, manje grupe. Tim nastavnika konceptualno i operativno
postie efikasnije rezultate od izolovanih napora pojedinaca jer
svako preuzima aktivnosti za koje ima izrazitiji smisao i
aspiraciju.
U ovom nastavnom sistemu primenjuju se frontalni, grupni i
individualni oblici rada.
Otvorenost nastavnika prema modernoj tehnici i tehnologiji
edukativne komunikacije, prema inovacijama, timskom radu, prema
ostalim akterima obrazovnog sistema su kljune pretpostavke
efikasnog nastavnog procesa.
20. Kurikulum - Curriculum
Pedagoki leksikon: Kurikulum su racionalne strukture na osnovu
kojih su organizovani procesi uenja. U najirem smislu, kurikulum je
tehnika ili tehnologija racionalnog upravljanja miljenjem,
metodoloki postupak istraivanja i mmmmmmmmm u kojim uestvuju
mmmmmmmmmm nastavnog gradiva radi prenoenja znanja i mmmmmmmm.
skripta, 119. str.
Poljak: Izvorno znaenje je - redosled uenja gradiva po goditima,
tj redosled uenja nastavnih sadraja, te se ponegde jo i danas
poistoveuje sa nastavnim planom i programom u klasinom smislu.
Javlja se na prelazu 16. u 17. vek, kada izbijaju suprotnosti
izmeu crkve i mlade graanske klase koja eli da reformie
obrazovanje, prilagoavajui ga svojim potrebama. Crkva nastoji
zadrati latinski jezik kao slubeni i koristi izraz curriculum tok
ispunjen sadrajem. Na konkursima za izbor univerzitetskih profesora
morao se priloiti prikaz toka ivota i rada curriculum vitae.
(trenutno takozvani CV). Komenski i Ratke, jeretici po miljenju
katolike crkve, zahtevaju radikalnu reformu kole i predlau grki
izraz didaskein, to u izvornom smislu znai pouavati. Evropa
prihvata ovu koncepciju. Amerika, zahvaljujui katolikim
misionarima, pedagoku terminologiju zasniva na latinskim izrazima
koje, nakon drugog svetskog rata, vraa u Evropu.
Kurikulum se smatra svojevrsnom kolskom pedagogijom (Tyler).
Drugi autori naglasak stavljaju na metodologiju rada. Kurikulum
nije samo nastavni plan i program ve obuhvata ciljeve, sadraje i
postupke uenja i pouavanja, nastavne planove i nastavni stil.
Kurikulum obuhvata celokupni proces obrazovanja i proces uenja.
Komponente kurikuluma su : ciljevi sadraji metode sredstva
organizacija kontrola.
Kurikulumom su, dakle, obuhvaena sva pitanja nastave,
obrazovanja, uenja i pouavanja, a to je sadraj i evropskog izraza
didaktika.
Evropska didaktika je koncipirana po formalno- logikom kriteriju
i stoga slabije usklaena sa praksom. Diskusije o kurikulumu
doprinele su usklaivanju didaktike teorije i didaktike prakse.
21. Dalton plan i Projekt metodaJovan orevi Reformni pedagoki
pokret u XX veku
Dalton plan je jedan od najrasprostranjenijih oblika
organizacije nastavnog rada zasnovanog na principu
individualizacije. Prva ga je primenila Helena Parkherst u Daltonu,
SAD, u periodu od 1905. do 1925. godine. U ovom programu razvijena
je ideja o obrazovnim laboratorijama.
Postojei kolski sistem je izmenjen tako da su svima pruene
jednake mogunosti za uenje i napredovanje. Uenicima je data velika
sloboda tokom pohaanja nastave i samog procesa uenja. Ui se bez
prinude, nesmetano, pripremajui se za ivot, rad, slobodu,
odgovornost.
Nastava je individualna a zadaci su prilagoeni stepenu razvoja
uenika. Svi predvieni sadraji se moraju optimalno savladati da bi
se mogli dobiti naredni.
Uenici su organizovani u grupe sa slobodnim izborom rada u
laboratorijama, seminarima, kabinetima, bibliotekama, pod
rukovodstvom predmetnih nastavnika. Svaki predmet ima minimalni,
srednji i maksimalni program. Uenici se samostalno opredeljuju za
jedan od njih i potpisuju jednomeseni radni ugovor specifian za
grupu kojoj pripadaju. Svako ima svoj karton u kome je na
grafikonima zabeleen stepen ispunjenosti obaveza ugovora. Razred
kao celina takoe ima svoj karton.
Osnovni princip -sloboda- se povezuje sa principom kooperacije
ili rada u grupama, to omoguuje raznovrsne interakcijske odnose.
Evidentan je uticaj uija i njegovih demokratskih ideja.
U SAD je naglasak Dalton plana na individualnom radu, a u
Sovjetskom savezu je akcenat na grupnom radu. Vrednovao se samo
rezultat brigade kao celine a zapostavljala su se individualna
dostignua. Ovo je dovelo do niza slabosti i nedostataka te je ovaj
sistem ubrzo naputen.
Projekt metoda (problem metoda) nastaje kao reakcija na
tradicionalnu nastavu koja se zadovoljava usvajanjem i
reprodukovanjem nastavne materije, zapostavljajui razvoj
sposobnosti. Povezana je sa razvojem privrede i planiranjem i
realizovanjem projekata. Kilpatrik izdvaja 4 glavna tipa
projekata:- projekat konstruktivnog tipa (urediti, napraviti,
odigrati...),- projekat tipa usvajanja i procenjivanja (sluati,
uivati...),- projekat problemskog tipa ( intelektom reiti
problem),- projekat tipa uenja ( nauiti, savladati neko pravilo,
teoriju...). Projekti mogu biti individualni ili socijalni
(grupni). Nakon odreivanja cilja koji se eli dostii, odabiraju se
tehnike koje e se primeniti za njegovo dostizanje a svaki pojedinac
razvija svoju linu aktivnost usmerenu ka zajednikom cilju.
Kombinacijom individualnog i grupnog rada upravlja nastavnik,
usmeravajui ga i kontroliui. Principi ove nastave ili metode
problema nalaze se u filozofiji Dona uija, koji smatra da projekt
metoda ima za cilj da prilagodi uenike ivotu (ovo je trenutno veoma
aktuelno, sadrano je u nastavi graanskog vaspitanja i naziva se
participacija uenika!) i da razvije snanu motivaciju koja dovodi do
reavanja problema.
Kuzine je u Francuskoj razvio metodu slobodnog rada po grupama
na principima slobodnog udruivanja dece i grupa; slobodnog izbora i
ostvarivanja radnih obaveza; intervenisanja nastavnika samo u
sluaju neophodnih potreba ili zahteva dece. ova metoda takoe
podstie samoobrazovanje uenika i razvija socijalni duh i samisao za
saradnju u zajednikom radu.
22. Egzemplarna nastavaPoljak, Nastavni sistemi Izdvajanje, iz
nastavnog programa odreenog predmeta, tipinih sadraja -
reprezentativnih primera za odgovarajue tematske celine. (exemplum,
lat.- iz mnotva izdvojeno ono bitno) Povod za pojavu ideje o
egzemplarnoj nastavi su preopirni nastavni planovi i programi.
Uzronici ove opirnosti su : - nauno-tehnika revolucija (eksplozija
nauke i tehnike),- pritisak drutva da se uvedu novi nastavni
predmeti, radi pripremanja za ivot u drutvu,- struni egoizam samih
nastavnika, izraen nadmetanjem za primat svog predmeta. Negativne
posledice opirnosti se ispoljavaju u didaktikom materijalizmu- zbog
urbe se sadraji obrauju povrno, dominira predavaka nastava,
verbalizam, izostaje intenzivnija misaona aktivnost uenika. Reenje
se trailo u produenju kolovanja, u koncepciji permanentnog
obrazovanja. Kao jedno od reenja, ponueno je i naelo egzemplarne
nastave, osmiljeno u Tibingenu 1951. Godine. Osnovni smisao je
formulisan u Deklaraciji na osnovu koje se dalje izgraivala
teorijska i praktina koncepcija egzemplarne nastave.
Postavke egzemplarne nastave - Faze odvijanja 1. korak na osnovu
paljivog prouavanja sadraja nastavnog programa, nastavnik izdvaja
ono to je slino a zatim iz mnotva slinog izdvaja bitno,
fundamentalno, reprezentativno, egzemplarno. Ovaj izbor se vri na
osnovu kriterijuma. Klafki izdvaja 7 optih kriterijuma:
- osnovno iskustvo odabrati ono to je ve neposredno
doivljeno,
- egzemplarnost ,
- tipino izabrati nosioce bitnih karakteristika,
- klasino izabrati sadraja trajne vrednosti, iz prolosti i
sadanjosti,
- reprezentativno reprezenti prirodnih i drutvenih fenomena,
- jednostavnost i svrhovitost forme sloene fenomene upoznavati
putem
jednostavnijih ,
- estetska forma mora biti implicitno sadrana.2. korak odabrani
egzemplarni sadraji obrauju se na egzemplaran nain primeran,
uzoran, temeljan, kvalitetan nain. To podrazumeva:
- potovanje ideje celovitosti, sintetinosti sadraja,
- originalan pristup obradi nastavnih sadraja,
- genetiko, razvojno koncipiranje obrade ,
- obrada sadraja na adekvatnim izvorima (multimedijskim),
- rad uenika na izvorima znanja, pod vostvom nastavnika,
- euristiki pristup (shvatanje sadraja koji se obrauju).-
Rezultat ovakve egzemplarne obrade je usvajanje nastavnih sadraja i
misaonih, logikih modela, te na temelju toga, razumevanje i
ostalih, analognih nastavnih sadraja.3. korak samostalan rad uenika
na obraivanju analognih sadraja rad po uzoru na prethodno usvojeni
model. Uenici samostalno obrauju novo gradivo na nain na koji su,
pod vostvom nastavnika, obradili egzemplarne sadraje. Tokom
samostalnog rada, uenici razvijaju radnu kulturu, sposobnosti i
postaju subjekti, nosioci rada.
4. korak - produktivno ponavljanje egzemplarnih i analognih
sadraja, tokom koga se sadraji sistematizuju, uporeuju,
proveravaju.
Prednosti - egzemplarna nastava omoguuje stvaralaki rad
nastavnika u oblikovanju nastavnog procesa i stvaralaki rad uenika
(u obradi analognih sadraja).
Ovo je prvi nastavni sistem koji omoguava stvaralaki rad
uenika.
Nedostaci - ako bi se kolovanje zasnivalo samo na ovom sistemu,
ne bi bili osposobljeni za ivot jer bi uvek traili uzore i modele
za reavanje problema. Egzemplarna nastava ima svoje mesto i
opravdanje samo u sklopu ostalih nastavnih sistema.
23. Nastavni plan ( definicija, vrste)Poljak, Didaktika