1.STILSKE ETAPE UMJETNOSTI 19.STOLJEA / VREMENSKI OKVIR +
PRIMJERI- 19. st. je graansko stoljee uz kojeg se vezuje pojam
MODERNOG. Obiljeava ga SUEGZISTENCIJA stilova . - 1. pol. 19. st.
je vrijeme klasicizma i romantizma, u srednjoj Europi; Austriji i
Njemakoj pojavljuje se BIDERMAJER umj. graanskog drutva koja se
bavi svijetom graanstva. - 2. pol. st. obiljeio je realizam.- U
Francuskoj i Engleskoj nema bidermajera , no tu se stvara umjetnost
vladajuih slojeva 70-ih god. U drugoj polovici stoljea prisutan je
i simbolizam, te impresionizam koji oznaava poetak povijesnih
avangardi,nakon njega dolazi postimpresionizam. Kraj st. granii sa
ekspresionizmom i kubizmom.- Vremenski okvir u koji umjetnost
19.st. spada je poetak francuske revolucije, obiljeen je Napoleonom
i njegovom vladavinom (empire-carska umj.), a traje sve do
1.svj.rata., raspada Austro-Ugarske.
2. KLASICIZAM / OSNIVA KLASICIST. SLIKARSTVA U FRANCUSKOJ- Mlae
razdoblje klasicizma esto se naziva neoklasicizam, traje od 1760.
do 1830. - Pojavio se kao reakcija na raskonost baroka i
pretjeranost rokokoa, te posljedica arheolokih otkria antikih
spomenika (npr. Pompeja).- lat. classicus uzoran; odlian- Nastaje
prevladavanjem i negiranjem uznemirenih formi rokokoa, te
programatskim traenjem mirnoe, harmoninosti ozbiljnosti izraza u
duhu klasine antike. - Teoretske osnove za oivljavanje klasinih
ideala proizale su iz duhovnog pokreta PROSVJETITELJSTVA.- za
razvoj klasicizma bitna je:1. likovna orijentacija umjetnikih
kolonija u Rimu od 17. st. nadalje2. paladijevska arhitektura -
poetkom 18. st. intenzivan je pokret NEOPALADIJANIZAM u Engleskoj
(R. B. Burlington) i Veneciji (Scipione Maffei), te SAD-u.-
Francusko slikarstvo pred revoluciju nadahnjuje klasicistikog
slikar JACQUES LOUIS DAVID koji stvara programatsku umjetnost - ona
predstavlja ideal novog drutva, odraz je nove filozofije
racionalizma.
3.Najznaajnije programatsko djelo klasicizma - Revolucija je
imala snanu kulturnu pozadinu , poticala je revolucionarnu svijest
koja polako stvara programatsku umjetnost, ona vodi prevratu
(knjievnost revolucionarni pamfleti) u kojem se gradski plemii
udruuju sa 3. Staleom.- U parikim salonima stvaraju, oblikuju
smjernice graanske politike, filozofije i umjetnosti. - Njegovo
djelo smatra se najvanijim umjetnikim, mogli bismo rei i politikim
ostvarenjem toga doba. J.L.David naslikao je sliku naziva:*
ZAKLETVA HORACIJA
- Djelo je u slubi revolucionarnih ideja, poziva na promjene.
Sadraj ima politiku poruku .- programatska slika - izloena u Rimu,
a zatim u Parizu (naslikana 1784.). - Radnja je koncentrirana na 1.
plan - u 2. planu arhitektura je u funkciji kazaline kulise,
zamraena - za razliku od prethodne rokoko umjetnosti David fiksira
bitno svjetlo usmjereno na skulpturalno oblikovane likove prvog
plana.- likovi su u kompoziciji postavljeni prema zlatnom rezu -
ene shrvane bolom u kompoziciji slie likovima sa antikih reljefa -
inspiriran je rimskim reljefima.- sve bitno za sliku nalazi se u 1.
Planu - politika poruka: poziva na oruje, na boj otac sinovima daje
maeve kojima e braniti Rim (Pariz).- dominira chiaro-scuro i
lokalne boje (ne utjeu meusobno jedna na drugu) hladne i suzdrane.-
Ovom slikom David postaje zaetnik REVOLUCIONARNOG SLIKARSTVA bio je
lan Jakobinskog kluba, jakobinski ministar kulture za vrijeme
diktature jakobinaca 1792.-94.
4. WINCKELMANN I NJEGOVA ULOGA U FORMIRANJU STILA- Nazivamo ga
prvim povjesniarom umjetnosti, a njegovo djelo Povijest umjetnosti
Starogvijekasmatra se prvim literarnim povijesno-umjetnikim djelom.
- Prilazi umjetnosti s aspekta stila, a ne biografije kao npr.
Vasari, kojeg su svi slijedili. - Smatra da antika prua model
povratka racionalnom shvaanju umjetnosti, povratak prirodi, ona je
filozofska i drutvena pozadina programa prosvjetiteljstva, sadri
tenje svijetu bez religioznih dogmi.- Winckelmann smatra da su
plemenita jednostavnost i mirna veliina ideali klasine umjetnosti.-
est uzor pri stvaranju je Laokonova grupa - na koju se pozivaju i
umjetnici i pisci. - Winckelmann govori o razliitim fazama jednog
stila (arhajsko, klasino, barokno ili maniristiko).
5. JACQUES-LOUIS DAVID( 1748.-1825.)Vrhunac klasicizma: Slike
Jacquesa Louisa Davida- revolucionarne slike- vladavina genre
slikarstva u francuskoj kratka, Greuzova popularnost do 1765.
dosegla vrhunac- povijesno slikarstvo - 1774. Luj 16. imenovao
Charlesa Clauda d'Angivillera glavnim ravnateljem graevina -
smatrao osobnom misijom unititi sve to se smatralo raskalaenou
rokokoa i to zamijeniti moralistikim historijskim slikama-
Najznaajniji predstavnik francuskog klasicizma. Ui kod rokoko
slikara, a zatim odlazi u Rim gdje se susree sa rimskom umjetnou.
Tu nastaje Davidov revolucionarni klasicizam. David rasplinjenom
rokoko crteu i ulnosti suprotstavlja vrstu kompoziciju graenu
linijom, a intimne genre prizore rokokoa zamjenjuje herojskim
temama.- Likove modelira statuarno, a pozadina funkcionira kao
zastor-teatar. U Rimu je meu ostalim upoznao i Caravaggia - njegove
krupne likove i osvjetljenje. - Slikar je Revolucije (Jakobinska
diktatura), a potom i Napoleonov dvorski slikar. Nakon Napoleonova
pada i Restauracije Burbonaca David je osuen na progonstvo. Odlazi
u Bruxelles gdje radi stilizirajue portrete sa hladnim koloritom i
odmjerenim rasporedom likova (Tri dame iz Ganda).
*Smrt Marata (1793.)- propagandna slika- Marat - revolucionar i
branitelj puka, okrutan, mrzili i bojali ga se- protivnica
revolucije zabila mu no u grudi dok je pisao na prenosivom stoliu
naslonjen preko kade, gdje je provodio veinu vremena zbog
smrtonosne kone bolesti koja ga je izobliila- izdie u kadi drei
pero u ruci, a u drugoj ruci navodnu molbu Cordeyeve koja mu je
trebala odvratiti pozornost da ga lake probode- kolski primjer
zlatnog reza- potpuno pojednostavljena, nema zbunjujuih detalja,
sve na svome mjestu- realistino naslikano, detalji, osvjetljenje,
planarnost- prizor blie ravnini slike, gotovo do ruba platna- ne
znamo je li se nalazi nekakav prostor iza kade ili ne-pisai pribor
i krvavi no dramatino ubaeni u gledateljev prostor- Marat bio
poznat kao neprivlaan - ovdje tijelo kao grki bog, aneosko lice-
oputena ruka - poloaj Kristove ruke, skidanje s kria, oplakivanje
ili Pieta - kao suvremeni muenik- obina kutija umjesto stola, kao
stara grobna ploa- Boja nije jedan od glavnih imbenika, nema ni
osnovnih-crvene i plave - prevladava monokromija.- Oblik koji
zauzima panju - kubus pored kade podsjea na nadgrobni spomenik. Na
antiku navodi i posveta autora A Marat - njemu, kao to su nekada
tal. miljokazi usmjeravali putnike uz cestu - usmjerava se narod.
Pismo koje dri u ruci objanjava dogaaj
* MME RECAMIER Nastaje 1800., namjerno nedovrena.- Izvuena u
prvi plan, paralelna je s osnovnim planom slike. - Poza ozbiljna,
upriliena realizacija idealnog portreta sa frizurom rimske
patricijke - simbol nove Francuske vlasti graanstva. - Stvara
ravnoteu niui elemente od lijevo prema desno - smjer pogleda prema
desno. - Svijetlost prati dijagonalno gibanje slike iz lijevog
gornjeg kuta prema desnom donjem. - Leaj e poslije utjecati i na
razvoj namjetaja u empire stilu.
*Sokratova smrt- Velik napredak ka klasicizmu, likovi oblikovani
statuestkno, pozadina scenina i jednostavno- Prisutna je dubina -
prostor hodnika koji se nalazi na lijevoj strani djela- Podignuta
Sokratova ruka -prst, propaganda. Otkriva kako e on za svoje ideale
popiti i otrov te umrijeti. -Monokroman je , meso nije ive boje-
Glavna tema je patriotizam. Sokratova ena dostojanstveno odlazi
nema patosa.
*Napoleon prelazi Alpe- Uvijek je prisutan 'slikarski' element,
usprkos linearnosti, ali to kod Davida znai samo upotrebu
chiaro-scura i detaljne strukture poteza kista . - On nije bio
kolorist u pravom smislu rijei. Boja nije bila element kojim gradi
kompoziciju: ili ju potpuno subordinira kompoziciji likova i
koristi hladne lokalne boje ili koristi prigueni sistem tonova na
granici monokromije. - Za samog Davida, njegove slike su bile vie
od umjetnosti protesti, glorifikacije, manifestacije nove tenje u
umjetnosti koja 'lijepo' poistovjeuje s 'istinitim' i 'razumnim'. -
Poistovjeuje Napoleona sa Karlom Velikim i Hannibalom.
6.DAVIDOVI UENICI- Nastavljaju Davidovo klasicistiko slikarstvo,
ono koje izraava istou revolucionarnih misli. - Javlja graanska
aristokracija i inovniki aparat nove imperije. - Davidovi uenici
mijenjaju nain upotrebe boje, u vrijeme Napoleonova carstva
klasicizam se obogauje dekorativnim elementima (pohodi u Africi
Egipat: sa vojskom idu u znanstvene ekspedicije i arheolozi,
najpoznatiji Champolion). - Nastaje EMPIRE STIL koji predstavlja
spoj antike i egipatske dekorativne umjetnosti. - Na izmjenu stila
utjeu i prijenosi umjetnina iz osvojene Italije u Francusku. - Novi
uzor je stil zrele renesanse, osobito Rafaela u smislu kolorita i
upotrebe sfumata.
FRANCOIS PASCALE GERARD (1770.-1837.)- Za vrijeme Burbonaca pa i
u doba Louisa Phillipa, zadrava funkciju portretiste dvora. - Nakon
1800. nadalje, posvetio se iskljuivo portretima. - Oblikuje
dopadljive forme pod utjecajem Canovinih kipova. Jedan od
portretista Napoleonove obitelji i dvora, autor reprezentativnih
portreta u itavoj figuri.
* MADAME RECAMIER (1802.)- Kompozicija je piramidalna.- Glava
ide prema lijevo, a tijelo prema desno. Pogled u promatraa odaje
ravnoteu. - Sjedi kao da se naginje, nije statina kao kip. Uhvaen
moment. - Na empire naslonjau, davidovski element zastor u pozadini
- oslanja se na erotizam kasnog rokokoa bosa stopala, gola ramena.
- Iz draperije uoljiv je pejza.
* AMOR I PSIHA- antika tema, zadovoljavanje ukusa graanske
aristokracije kasnog carstva putena slatkost- na Gerardovu izrazu
baziran slatkasti, dopadljivi malograanski klasicizam- za razliku
od Davidove suzdranosti, Gerard koristi INTIMNIJE, DOPADLJIVIJE
OBLIKOVANJE = osnova bidermajera.PIERRE PAUL PRUDHON (1758.-1823.)-
boravio u Italiji, inspiriran tal. kasnom renesansom Rafael,
Leonardo i Correggio
*Pravda i Osveta gone Zloin- Zloinac je prisutniji od zloina
samog - rtva - Pria uz sliku. Sami motiv govori o tome. Mjeseina u
funkciji atmosfere. - Slika je raena za pariku Palau pravde tada se
akt teko viao u takvim scenama.- Opet je prisutna barokna
dijagonala, kao da se likovi sa neba obruavaju na njega.
* CARICA JOSEPHINE (1805.)- Polu leea poza, karakteristina za
romantistika djela - uma i osvjetljenje. - Melankolija prisutna.
Impostacija u duhu kasne renesanse, empire haljina.
Jean-Baptiste Regnault- Francuski slikar. Dobivi "Prix de Rome"
za sliku "Aleksandar Veliki kod Diogena" boravio je due vrijeme u
Italiji. - U doba afirmacije klasicizma pokuava se suprotstaviti J.
L. Davidu i njegovoj koli svojim kompozicijama tradicionalno
akademske fakture. Bio je na glasu kao pedagog.
*Francuska izmeu slobode i smrti- Slika podsjea na Sv.Trojstvo.
- Lik francuska - personifikacija, na niem simbol smrti, a na viem
sloboda. - Takoer jedno od djela koje je raeno u programatske
svrhe- paleta monokromna
ANTOINE JEAN GROS (1771.-1835.)- glavni predstavnike empire
slikarstva - nakon povratka Burbonaca na vlast 1816. David odlazi u
Bruxelles, te Gros postaje njegov nasljednik
* NAPOLEON KOD ARCOLE (Italija)- za razliku od Davida, ovdje je
prisutan topli kolorit boje meusobno interferiraju podsjeaju na
barokno slikarstvo = Velazquez i Rubens, otvorena barokna forma,
Napoleonov pogled usmjeren van slike- odlunost stava ukazuje na
Napoleonovo izjednaavanje sa ratnicima prolosti (Cezar, Hanibal) -
unutarnji nemir u oima.- zaduen za slikanje Napoleonovih vojnih
pohoda, nastavlja se na Davidovu ideju slike - reportau izuzetna
preciznost detalja koji zanimaju graanstvo.
* MADAME RECAMIER- u zrelim godinama - izuzetan portretist-
Davidov idealizam zamjenjuje realizmom- otklon od Davidovih hladnih
boja tonsko koloristiko slikanje- esto slika nekoliko faza iste
bitke koje se uzastopno postavljaju u galerijama- Gros je
prethodnik romantizma u slikama - reportaama prisutna dramatinost
(ive kretnje konja), toplim koloritom on najavljuje romantizam.
* STUDIJA MARALA MARATA - Davidov je crte precizan, Gros koristi
kratke, nervozne pokrete koji dinamiziraju sliku - odstupanja od
Davida. narativnost, kolorizam, nervozniji crte, otvorena forma,
orijentalni rekviziti.
7. KLASICIZAM NOVI ANROVI- Pravi klasicistiki pejza je postao
"herojski". - U svim klasicistikim pejzaima od osnovne je vanosti
odnos izmeu krajolika i ljudske figure moralistiki pejza. -
Herojski pejzai su slobodne kompozicije sa patetino interpretiranim
elementima stvarnosti. - Figure u pejzau esto imaju karakter tafae
i nerijetko ih rade drugi slikari. - U herojskom pejzau priroda se
velia, ali kroz ljuska mjerila.
8. JEAN AUGUST DOMINIQUE INGRES- (1780.-1867.)- kratko lan grupe
primitivnih- naglasak na snanim obrisima i liniji - obiljeje
njegova klasicistikog stila- Franc. slikar i crta - sa 11 na
Akademiji u Toulouseu - bio Davidov uenik- na Davidovoj slici "Mme
Recamier" slika KANDELABAR i radi prema strogim klasicistikim
naelima- u davidovoj koli bori se protiv akademskih formula i
klasicistike doktrine.- 1806.-20. kao stipendist boravi u Rimu,
udaljava se od Davidove manire, uzor nalazi u RAFAELU I GRKOJ
ANTICI (a ne u rimskoj plastici koja je uzor klasicistima).- Djela
ovog razdoblja predstavljaju njegov najvii domet, slubeni pariki
krugovi proglaavaju ih "grafikim i bizarnim" te Ingres u salonu
doivljava neuspjeh.RIMSKA FAZA (1806.-20.) slika najbolje
historijske scene koje protivnici nazivaju "varijacijom crtea na
grkim vazama"- Zapoinje aktove koji kasnije postaju kanonom
slikanja - 1807.-10., skicira vei dio djela koje radi kasnije -
1820.-24. boravak u FIRENCI kontakt sa trecentom i quattrocentom,
uzdrava se crtanjem portreta, kopira slike u muzejima.- 1825.
povratak u PARIZ lan Accademie de Beaux Arts, zatim i njen
direktor, otvara privatnu kolu, radi najbolje kompozicije,
doivljava uspjeh, ali ga napada slubena kritika- odlazi u RIM
preuzima direkciju Accademie de France u Vili Medici - slika
historijske, mitoloke i sakralne kompozicije te portrete sa
izrazitim individualizmom modela.- 1855. svjetska izloba - izlae u
posebnoj dvorani "Salle Ingres" 68 slika, doivljava potpun uspjeh-
nakon sukoba sa Delacroixom o odnosu boje i crtea, postulatima
slikarstva, principima akademizma i romantizma dolazi do izmirenja-
postaje priznat umjetnik- njegovi uenici ga, u odnosu na Davida,
proglaavaju "revolucionarom, realistom"- Protivnici mu zamjeraju
pedanteriju i nedostatak boje (povrinu izmeu kontura, po njima on
ispunjava OBOJENJEM a ne bojom).- Kao odluan faktor slike Ingres
istie SIVU BOJU - prema slikarskom temperamentu on je prethodnik
romantizma.- Borba izmeu Ingresa i Delacroixa traje cijelu I. pol.
19. st. - 1855. sukobi prestaju, nakon Davidove smrti Ingres hvali
njegova djela- imao izuzetan dar za portretiranje pronicavo izvlai
individualnost karaktera - aktovi pokazuju prikrivena romantiarska
usmjerenja .
*Portret Napoleona na carskom prijestolju- zgusnuti prostor,
naglaena linija - tu zavrava paralela s Davidom i primitivcima -
poinje Ingresov romantizam- luksuz - zlato, dragulji, mramor
tapiserija, rijetki predmeti- Napoleon u jednoj ruci dri zlatno
ezlo Karla Velikog, u drugoj bjelokosnu ruku pravde - kraljevsko
naslijee- pozlaeno prijestolje- poza kao u Van Eyckova Boga i
konja, poistovjeivanje Napoleona s Bogom- lik vei od prirodnog -
distanciran i boanski- egzotian i romantiarski sadraj slike-
raskone boje
* TURSKA KUPELJ- Rad na enskom tijelu nagomilava arabeske koje
nalaze odraz u krunoj kompoziciji- Glazbenica ( Kupaica Valporqa)
je u prvom planu , okrenuta leima, zatvara ponavljanje krune
kompozicije. - Gledatelj je iskljuen , potisnut u ulogu
voajera.
*Velika odaliska- nekoliko kraljeaka vie - neproporcionalna-
postavljena u poloaj Venere- utjecaj antike, bez kritikog osjeajnog
pogleda, predstavlja prostitutku u haremu.- tei istoi, umjerenosti
i jednostavnosti- vie prevladava razum nego osjeaji - hladne boje
degradacija- pregledna kompozicija - uvijek u prvom planu, po
zlatnom rezu- Pozadina neutralna, prostor plitak djeluje kao
kulisa- Osvjetljenje raspreno i nejasno
9. OSNOVNE RAZLIKE KLASICIZAM ROMANTIZAM / USPOREDI NA
PRIMJERU
Klasicizam *Velika Odaliska
- nekoliko kraljeaka vie - neproporcionalna- postavljena u
poloaj Venere - utjecaj antike, bez kritikog osjeajnog pogleda,
predstavlja prostitutku u haremu.- tei istoi, umjerenosti i
jednostavnosti- vie prevladava razum nego osjeaji - hladne boje
degradacija- pregledna kompozicija - uvijek u prvom planu, po
zlatnom rezu- Pozadina neutralna, prostor plitak djeluje kao
kulisa- Osvjetljenje raspreno i nejasno Romantizam *Odaliska poiva
na divanu
- model je prikazan erotino, kao da se nudi promatrau- krivudave
obline titraju na platnu, jarke ive boje- senzualna poza, gleda u
promatraa bez imalo srama- ona je prikazana kao ena od krvi i mesa
u koloritu, a ne kao kamena statua- javlja se provala osjeaja,
lirizma
10. CENTRI KLASICISTIKE UMJETNOSTI- U treoj etvrtini 18.stoljea
u Rim stiu umjetnici sa svih strana, pa ovaj grad u to vrijeme
postaje prijestolnica jedne nove kulture - neoklasicizma. - Novi
ukus uinio je da neoklasicizam postane internacionalna umjetnost,
zajednika za Europu - London i SAD -Washington.- Iako je kolijevka
neoklasicizma bio Rim, on je u Francuskoj - Parizu imao najvie
uslova za razvoj zahvaljujui racionalizmu francuskog duha i
prosvjeenosti enciklopedista.
11. POVIJESNE EPOHE (STILOVI) ZNAAJNE ZA FORMIRANJE STILA /
PRIMJERIU klasicizmu su popularni HISTORICISTIKI STILOVI koji
preuzimaju stilove ranijih epoha: neogotika, neobarok,
neorenesansa, neoklasicizam Prije 19. st. sva razdoblja su bila
neprijateljski raspoloena prema svojim prethodnicima, no u 19. st.
se to mijenja, razvija se i sama povijest umjetnosti, zatita
spomenika, muzeologija.
12. KARAKTERISTIKE KLASICISTIKOG SLIKARSTVA / PRIMJER-
SLIKARSTVO I. polovice 19.st. odlikuju: antike teme, precizan crte,
plastinost likova, jasna kompozicija, suzdrane boje. - Slikanje
likova po uzoru na rimske, antike statue - izgledaju kao skulpture.
Odjeveni su u odjeu karakteristinu za antiku umj.- Centrirana,
simetrina kompozicija za razliku od baroknih dijagonalnih, tenja da
se likovi pokau paralelno s povrinom slike, suprotno baroknom
odvoenju u dubinu. Planarnost - prostor dobiven uslojavanjem -
svojstveno rimskoj umjetnosti reljefa.
J. L. David *Otmica Sabinjanki - glorifikacija borbe za
sloboduUvrijeeno stajalite o enama kao krhkim biima.- sve je
paljivo poslagano - potjee iz rim. reljefa- svaki lik moemo gledati
kao zasebnu cjelinu samodostatne studije- zamak podsjea na
Bastillu- nema boja likovi kao da su izraeni od mramora.
13. TEME KLASICIZMA / PRIMJERI- Historijske teme - bitke,
mitologija protkana motivima koji su prepoznatljivi i u vrijeme
demokratske osvijetenosti klasicizma. - Suvremene se povezuju sa
temama iz prolosti.- Naravno prikazi vladara - raskoni portreti u
figuri, te portreti plemstva.
14. KLASICISTIKI PEJZA- Klasicistiko pejzano slikarstvo je
iznenaujui fenomen jer mu je samo ime kontradiktorno. U
klasicistikoj koncepciji svijeta umjetnosti, nije bilo mjesta za
pejza. - Teoretiari su mu dali posljednje mjesto u hijerarhiji
umjetnosti. - Klasicistiki pokuaji da prikau pejza kao ideju
zaostajali su za jednostavnijim prikazima ideja ljudskom figurom,
iako je ukljuivalo kontradikcije i paradokse, pejzano slikarstvo se
poelo oslobaati restrikcija specijalistikog anra i zauzimati vodeu
ulogu u stoljeu prirodnih znanosti.
15.JOSEPH ANTON KOCH & IDEJA NEZAVISNOG PEJZAA- Zaetnik je
njemakog klasicizma na podruju herojskog pejzaa. - po uzoru na C.
Lorrainea i N. Poussina radi pejzae.- Prvi veliki slikar planina -
mladi pastir iz Tirola koji je postao slikar - utjecaji iz Alpa
odluujui element u njegovom pejzanom slikarstvu - opisi planina.- U
Kochovim djelima prevladavaju malo jedni, malo drugi - rani
historijski i poetini pejzai.- Dominira izmiljeni krajolik nad
ljudskim likovima - u veini su sluajeva figure male, a krajolik
prevladava - stvara imaginarne krajolike od mnogih slojeva, zona i
detalja, svaki od njih je u velikoj mjeri neovisan.
Macbeth i vjetica, 1829. Planinski pejza s jezerom
16.NAZARENCI- Ujedinjuju pejza s figuralnim prikazima- cilj je
oivljavanje kranske umjetnosti, s osvrtom na njemaki kasni srednji
vijek (Durer) i talijanski quattrocento.- 1809. u Beu osnivaju
grupu 'Lukas-Bund' ili 'Ceh sv. Luke' reminiscencija na
srednjevjekovne Cehove i bratstva. - Johann Friedrich Overbeck,
Franz Pforr, J. Wintergest, Hottinger meu prvim lanovima protive se
akademskim uenjima, te odlaze u Rim gdje 1810. useljavaju u
samostan sv. Izidora. Postaju 'redovnici u samostanu umjetnosti'. U
Rimu im se pridruuju jo njemak i slikari Peter Cornelius, Julius
Schnorr von Carolsfeld, Friedrich Olivier,...- Rim opet postaje
sredite dogaaja, ali ne kao dom antike umjetnosti, kao to je to
bilo za klasiciste, ve kao centar katolianstva. Ograniavanje
tematike na kranske teme u tom smislu imaju restriktivniju
ideologiju i doktrinu od klasicizma, ali romantiarski element je
upravo ta religiozna tematika, to je esto i jedino to ih ini
romantiarima. Za Friedricha i Rungea kranstvo je vano, ali oni
imaju jako malo slika s biblijskim temama.
*Tetschenski oltar (F.), *Bijeg u Egipat(R.)
17.Utjecaj Francuske revolucije na umjetniki ivot / primjeri-
Revolucija likvidira monarhiju i privilegije vladajue klase. U
umjetnosti se odbacuje sve ono to je odravalo apsolutistiki duh i
aristokratska shvaanja. Umjetnost se demokratizira u graanskom
smislu, a s tim se javljaju nove teme i zadaci. Uzori se trae u
batini antike. - Jo u doba Luja 16 javljaju se tendencije da se
uznemireni oblici rokokoa zamjene jednostavnim. To se vidi u
arhitekturi J.A.Gabriela (panteon-Paris), interijeri, pokustvo...-
U toj ranoj fazi antika je neodreeni ideal da bi u klasicizmu
postala model. U graditeljstvu i kiparstvu tijekom 17. i 18. st.
nije bilo pravog prekida s antikom batinom (FORMALNI ELEMENI), u
slikarstvu je trebao puno otriji zaokret. Taj ideal je J.M.Vienn i
njegov uenik J.L.David formirao kao dogmu. Kao politiki aktivan
jakobinac on svojim temama slavi rimske republikanske vrline, ali
nakon uspostave carstva postaje glorifikator Napoleona, njegov
dvorski slikar i jedan od stvaralaca stila Empire. U Davidovu djelu
dominira ast i siguran crte, likovi su rasporeeni i modelirani kao
na rim. reljefima, a kolorit je hladan i bez sjaja. Klasicizam je
dao jo majstora - Grossa i Ingresa - stvaraoca majstorskih
portreta.
18.EUGENE DELACROIX*Danteova barka, 1822.- Slika s kojom
debitira na Salonu, 3 godine nakon GricaultoveMeduze- Takoer
monumentalno djelo, energino, ali potpuno drugaija upotreba boje-
Dante i Vergilije prelaze rijeku Stiks. Pri izradi koristio se
knjievnim predlokom; inspirirana je GricaultovomMeduzom, te
Rubensom (Izlazak Marije Medici na more)- Monumentalne figure i
kolorit mitski likovi oko barke kao velike bijele mrlje na slici.
Veinom obrauje teme koje nemaju dodira sa stvarnou i vremenom u
kojem ivi povijesni i mitoloki prizori, prizori iz knjievnosti,
Biblije.- Najvei kolorist 1. pol. stoljea boja je sredinja snaga
slike, to ga razlikuje od ostalih romantiara, gdje je esto izraena,
ali ipak uvijek ostaje podreena crteu- u Louvreu prouava i kopira
djela Rafaela, Tiziana, Veronesea, Rubensa - prevladavanje forme
nad sadrajem
*Pokolj na Hiosu, 1824.- radi se o ratovima Grka za osloboenje
od Turaka, cijela Europa je simpatizirala s Grcima, radi o
suosjeanju sa suvremenim dogaajima.- Naturalizam, runoa likova, to
je u to vrijeme jo uvijek novo - vidljiv je utjecaj i Grosovih
historijskih kompozicija - pod utjecajem Constablea, koji u isto
vrijeme ima izlobu u Parizu, Delacroix preslikava pozadinu svoje
slike.- jad i patnja u prvom planu - nadahnut skupinama mrtvih i
umiruih na Grosovoj slici Bolnica za okuene u Jaffi i Gericaulovoj
Splev Meduze. Pale i pokolj u srednjem i stranjem planu.- prednji
plan skupina grka - okupljeni da budu smaknuti - pomirenost sa
sudbinom, oajanje, beznadnost
*Grka izdie na ruevinama Misolongija (1827).- Radi i
monumentalne zidne slike, od 1833. sve do smrti; oslikava Salon du
Roi u Palais Bourbon (1833.-7.), knjinicu palae Luxembourg, strop
Galerie d'Apollon u Louvreu (1849.-51.), Chapelle des Anges u
Saint-Sulpice (1849.-61.) najvanije (slike Heliodor izbaen iz
Hrama,Jakovljeva borba s anelom). Kao i nazarenci, zasluan je za
obnavljanje zidnog slikarstva.
*Sloboda predvodi narod 28. srpnja, 1830.- Politiki angairano
djelo, vrijeme srpanjske revolucije, jedno od rijetkih suvremenih
motiva, ena sa zastavom Francuske tradicionalna personifikacija
slobode- moe se usporediti s Davidovim politikim slikama, ali s
novim oblikovanjem s jakim smislom za stvarnost, u stilu
Gericaultove Meduze
*Alirske ene (1834)- 1832. Delacroix boravi u Aliru, to se
ovdje, osim u izboru teme, odraava i u novom bogatstvu kolorita.
Radi i mnoge druge slike inspirirane prizorima iz afrikog ivota,
mnogo je prizora u kojima Arapi love divlje zvijeri, niz slika
lavova i tigrova - atmosfera slike - zaguljiv osjeaj- skrovit
prostor proet ulnou- Doivljaj Alira dovodi i do razvoja
Delacroixove palete i novih razmiljanja na tu temu mnogo je pisao o
boji. Radi i velik broj litografija ilustracije za GoetheovogFausta
(1827) i Shakespeareovog Hamleta(1834-43). - Dobar je i kao
portretist, ali uglavnom ne radi naruene portrete ve portrete
prijatelja i sl.
19.Historijsko slikarstvo- Adolf von Menzel poinje karijeru kao
ilustrator.- Romantina tema, iako je on anti-romantiar, naturalist
- u ranoj fazi Menzel je uglavnom pod utjecajem berlinskih
bidermajer slikara, osobito Krgera, ali i belgijskog historijskog
slikarstva.- 400 ilustracija za Kuglerovu Povijest Fridrika Velikog
(1840.-42.)- Smatrao je da je historijsko slikarstvo najvia
kategorija slikarstva, pa u takvim djelima prihvaa neto od obveze
za idealizacijom. - S druge strane je njegov suprotni ideal
prikazivanje vidljivogsvijeta ovaj ideal ostvaruje nizom pejzaa i
interijera, nastalih od sredine 40-ih do sredine 50-ih, a postaju
poznati tek neto prije njegove smrti, te se od tada ubrajaju meu
najbolja slikarska djela 19. st.:Gradilite s vrbama (1846.), Vrt
palae princa Albrechta u Berlinu (1846.), eljeznica Berlin
Potsdam(1847.), Soba s balkonom, (1845.), Umjetnikova sestra sa
svijeom (1845.),Soba sa sestrom (1847.),.. - Velika uloga svjetla
kao elementa boje daje naturalistiki karakter tako gradi i volumen
mogu se smatrati djelima nekog neovisnog ranog impresionizma - sam
Menzel imao je udan stav prema ovim slikama kasnije kad je odbacio
impresionizam kao 'umjetnost lijenosti', skrivao ih je, ali u
starosti je dovravao i prepravljao neke od njih, to pokazuje da su
one za njega bile ipak vie od studija (uglavnom to i jesu zavrene
slike, samo neke su studije).
*Soba s balkonom - cijeli sadraj slike predstavlja inovaciju
nevaan motiv, jedan od najranijih primjera hvatanja ari trenutka
imortalizacija jutra.Nastanak suvremenog historijskog
slikarstva
Benjamin West (1738.-1820.)- britanski klasicistiki slikar
povijesnih tema- popularizacija suvremenog historijskog
slikarstva
*Smrt generala Wolfea- smjetaj dogaaja u realistinom ambijentu-
Wolfe pobjedio u bici za Quebec- slika u gledatelja postigla
uspjeh- prizor uvjerljiv- Weat uveao likovi i dogaaj uinivi ih
klasicistikima - moderna klasika- Wolfe kao suvremeni Krist i
muenik, vojnici - apostoli- likovi u kontrapostu i profilu,
istodobno moderni i klasini- jedini neosjetljiv lik je Irokez,
plemeniti divljak - promatra dogaaj
20.Romantizam i odnos prema prirodi / primjeri- Romantiari su
prirodu doivljavali kao bezgraninu, divlju, promjenjivu, uzvienu i
slikovitu. (Kad bi se ovjek ponaao "prirodno", nagonski, nestalo bi
zla i srea bi bila potpuna.- Cijeli dio njem. tradicije je opsesija
prirodom UMA i PLANINA, a prisutna je i u starim germanskim
mitovima - uma je nepregledan, tajanstven, mistian prostor koji
omoguuje prikazivanje duhovnih stanja proboji svijetla u umu =
prizor radosti ili tuge-planine.- Alpe osjeaj strahopotovanja,
planine kao prijetee i sudbonosno mjesto (divovi) - Schwarzwald
planine se isprepliu sa umama. - Movara prijetei prostorrijeke
motiv Rajne - pustopoljine koje zavravaju morem sivo more je odraz
melankolije.
Engleska: Duhovni intenzitet i veza s prirodom
William Blake- Goyin sljedbenik
*Lazarov dom- jedna od dvanaest grafika u boji- vizija rane
povijesti svijeta- ljudi nakon roenja i dalje povezani s vjenou iz
koje su doli, pa su u moralnom pogledu dobri, slobodni i ispunjeni
matom- bradata smrt dri svitak, tamniar na desno strani- duhovna
odsutnost, zlo
John Constable- vanost prirode unutar romantiarske ideologij e-
potreba za povezivanjem s prirodom- jedan od dvojice britanskih
umjetnika koji se krajolicima istiu u tom razdoblju- ive mrlje
boje- bljetava atomsfera- tamni i dramatini, vedri i spokojni
pejzai
*Kola sa sijenom- ivot se odvija sporo - poljski radnici
rutinski obavljaju poslove
*Katedrala u Salisburyu gledana s livade- tamniji i nemirniji
krajolik- naslikao god dana nakon smrti ene- duga - nada- golem
jasen - ivot, grob - smrt- otri kontrast svijetlog i tamnog-
nadahnut idovskim grobljem Jacoba Ruisdaela
Joseph Mallord William Turner (1775.-1851.)- drugi veliki
engleski pejzaist tog doba- svoje prizore punio povijesnim motivima
za razliku od Constablea slike imaju i filozofsku dimenziju - bavi
se specifinim svjetlosnim efektima: prodor suneva svijetla kroz
maglu ili oblake.- Umjetna svijetla poar ili vatra, dim, magla- u
takvoj atmosferi se gubi tonost oblika nastaju stanovite VIZIJE - u
takvu atmosferu ubacuje DOGAAJ ili dijelove ARHITEKTURE- unutar
prirode Turner istie svoje subjektivne vizije, iako polazi od
pejzanog slik. 18. st. (u ranoj fazi radi slino Constableu i
Boningtonu) Turner istie NESTALNOST ATMOSFERE sumarno, brzo
slikanje- prvo osporavan, priznanje doivio tek u starosti- njegov
opus najavljuje modernitet 20. st.
* POAR LONDONSKOG PARLAMENTA- refleksija plamena na Temzi- most
i ljudi koji promatraju katastrofu su osvijetljeni vatrom-
uronjenost u atmosferu i impresiju nasluivanja motiva uvodi nas u
impresionizam- ova Turnerova slikarska metoda vezana je uz osjeaj
romantiarskog ushita, jeze nema jasne slike o zbivanju- simbolina
razina poar Stare Engleske romantiarski osjeaj straha pred
propadanjem
*INTERIJER U IZMAGLICI SVIJETLA- svijetlost zamuuje motive-
prostor se moe samo naslutiti- opipljivo svijetlo se DIFUZNO iri
prikazan UGOAJ, impresija prodora svjetla u interijer- Turnerove
slike imaju i simbolinu, filozofsku poruku (zaeci simbolizma)
* PARNI BROD U SUMRAKU- brod je simbol novog doba- moderno
interpretiran pejza slobodni potezi kista bez opisnog elementa-
grad uronjen u atmosferu, povrina vode u skraenju
* KIA, PARA, BRZINA- uzor impresionistima- Turner donosi
apoteozu stroja vjesnika novog vremena - lokomotiva ide kroz kiu,
mijea se para, svijetlo, kia- dijagonala koja stvara osjeaj
NAPETOSTI, dramatinosti- impresioniste privukla njegova impresija
prostora u magli i kii
* BROD S ROBLJEM- kasni apstraktni stil- podloga - nevana
suvremena zbivanja- bolesni, umirui ljudski teret - za tajfuna
pobacan u more- more sa fantastinim ribama, katastrofa koja prijeti
unitenjem- Ruskin u ovoj slici vidi "istinitost, ljepotu,
intelektualnost"- krvavo crveni sunev odsjaj- tragian zastraujui
prizor
Njemaka: Friedrichov panteistiki krajolikDavid Caspar Friedrich
(1774.-1840.)- ljudska sudbina - hladna pusto, uznemirujua tiina-
teme - prijelaz od fizikog zemaljskog oblika u duhovno bie koje
pripada vjenosti- slika figure pojedinane ili u paru, ali s
funkcijom da povezuju promatraa s pejzaom ili da izazovu enju za
tim pejzaom- tenja za beskrajnim, nemjerljivim, koja postoji jo u
klasicistikom pejzanom slikarstvu, ali je tamo sputana, ovdje
prevladava. - Romantizam se eli izraziti na jednostavniji i
izravniji nain. Veliina ovjeka odraava se u prirodi. Romantiarski
pejza ovjeku daje isto kontemplativnu ulogu ime se daje glas
prirodi tj. njenoj tiini. To je i glavni element Friedrichove
umjetnosti. - pohaao je akademiju u Kopenhagenu, kasnije je ivio u
Dresdenu, gdje i umire u siromatvu i dubokoj melankoliji. - Glavni
motivi njegovih slika su s baltikih obala, ruevine gotikog
samostana u Eldeni (Samostansko groblje pod snijegom, 1819), Harz
planine ( Pejza sa Harz planina, 1820.), Dresden i okolica. -
stvarne slike, esto s mnogo detalja, pretae u posebna raspoloenja
kojih dotad nema u pejzanom slikarstvu (magla na obali, oblaci nad
veernjim nebom, sumrak na planini, itd. uvijek su ta raspoloenja
uronjena u tugu drama tiine prirode koja mui duu, a ta
'tragedija'najee je izraena opresivnom tiinom.
*Tetschenski oltar (1808.) Raspelo na brijegu- za kunu kapelu
grofa Thuna u Tetschenu-nije jasno je li slika religiozna ili je
pejza (to je bila suvremena kritika)- novo shvaanje i religije i
pejzaa - pejza se doivljava kao manifestacija boga- to djelo je
trebalo biti prvenstveno kao instalacija u posebnom, zatamnjenom
prostoru sa tradicionalnim okvirom
*Redovnik na obali mora, 1809.- jedno od najvanijih djela- tri
vodoravne plohe ine vrlo jednostavnu kompoziciju, toka okupljanja
tih ploha je sitna figura monaha- tema dominacije prirode nad
ovjekom monotonost pejzaa, neizmjerna samoa- izbjegavanje okvira
(proirenje prostora, tj. neograniavanje) suvremenik kae da se
promatra osjea kao da su mu 'kapci odrezani'- likove je ponekad
oblaio u narodnu nonju buenje nacionalne svijesti- pejzai imaju
elemente portreta krajeva - hijeroglifski nain izraavanja (mogue je
naopake gledati sliku)- likovi su leima okrenuti promatrau
pozivanje na gledanje slike- iroke vizure pejzaa linije horizonta
znaju imati blagu krivulju- prikazi usamljenih stabala, zimski
prizori melankolija - tanki namazi boje, ravnomjerno nanoenje boje,
simbolika vrijednost boje
*Samostansko groblje pod snijegom, 1819.*Brod u ledenom moru
(1798), *Brodolom 'Speranze' (Brodolom 'Nade')- popularna
romantiarska tema brodoloma kao ovjeka bespomonog naspram sila
prirode- ipak, u Friedrichovom djelu ima racionalizma, kao i
simbolizma radi brojne slike 'grobova junaka' u kojima su izraene
patriotske ideje
Amerika: Krajolik kao metafora i omiljenost tog genreaThomas
Cole i kola Hudson River- umjetniki pokret utemeljen na krajoliku-
20-ih godina- umjetnici u poetku bili koncentrirani u dolini rijeke
Hudson, kasnije se rasprili
Thomas Cole (1801.-1848.)- glavna linost u skupini- u poetku
vedute uzviene - divlja priroda, esto olujna s tamnim oblacima koji
zamrauju zemlju, munje- 30-ih godina boja gua, slike manje podlone
formulama, specifinije
*Rukavac- u prednjem planu divljina s pognutim drveem od
nevremena - tamni olujni oblaci- dolje - sunana dolina, rijeka
Connecticut, obraena polja, naselja
21.Biedermeier slikarstvo - Rani naturalizam slikarstvo
bidermajera- Naturalizam se javlja uz klasicizam i romantizam.-
stil skromnoga graanskog ambijenta- Bidermajer je prvenstveno
razdoblje u Austriji izmeu Bekog kongresa 1815. i revolucije
1848.,t e isto razdoblje u Njemakoj, ali slikarstvo bidermajera se
javlja i u Skandinaviji, vicarskoj,Francuskoj- manje vani
umjetnici, pojedina bolja djela nadmauju ogranienost stila.
Rudolf von Alt- Rani radovi, prikaz Salzburga, poneto od
bidermajerskih jasnih detalja ali je to iskljuivo posljedica
zanata- pred kraj ivota (oko 1900.) radio akvarele nemirnih
pokreta.-Vedute pogledi na spomenike austrougarske Italije i june
Njemake- vrhunski akvarelist, naturalizam proizlazi iz bidermajera,
ilustrativnost oblika i perspektivnih linija- utjecao na oca Jakoba
i brata Franz Alta- genre-slikarstvo austrijskog bidermajera
posljednji procvat genre-slikarstva ponekad je naglasak na
socijalnim uvjetima (u nekim Waldmullerovim djelima), ali jaa je
tendecija uljepavanja i iznoenje buroaskog ivota Peter Fendi Carl
Schindler Beani, radili u akvarelu Fendi radi genre-scene a
Schindler scene svojnicima, ive bojeJosef Danhamer ivot u gradu,
Michael Neder ivot seljaka - porteti Franz Eybl
22.Waldmller, Spitzweg, AmerlingFerdinand Georg Waldmller
(1793-1865) - Slikar koji se zalagao se za nove tendencije u
slikarstvu, prekid s Bekom akademijom, gdje je bio profesor od
1830. - Prouavanje prirode kao jedini cilj slikarstva, odbija
realistike i romantiarske tendencije. - Pejzano slikarstvo nastaju
brojni prikazi jezera *Pejza Pratera,1830.- Uvijek je prisutan mali
pojas zemlje, nebo i drvee slian Kobellu ali bez manirizma ili
Corotu unato detaljima.*Pogled na Hallstattersee iz Huttenckalma,
1838.-Snaga slika proizlazi iz lijepog postava- pejzai jasni, otro
osunani- elja za realnou, vanost svjetlosti (sunana svjetlost s
otrim sjenama).- Vana tjelesna vrstoa i ljepota povrine- mrtva
priroda po tradiciji klasinih i baroknih mrtvih priroda. Portreti
:Beethoven (1823), Princ Andre Razumovsky (1835), Francois Hanry
(1834), Ane, druga ena(1850)- Jednostavni tonovi kojima prikazuje
istinito i realno ali ujedno tei skladu i kompoziciji.- Portreti
seoskog ivota i beke buroazije prije 1848.- Idealizam gdje
istinitou, detaljima i svjetlom nije uspio doi do univerzalnosti
*Rano ljeto u Wienerwaldu berai ljubiica, *Prozor okruen
vinogradima (1841.)- Zapoeo kao portretist minijatura te
scenografije za provincijska kazalita (1814.-17.)- putuje u London
i Pariz ali nije usvojio Courbetovu metodu plein-aira. - Tek pred
kraj ivota promjene u izrazu bljei tonovi, sanjivost Stara beka
kolaWaldmuller ima dosta uenika, ali ne i pravih nasljednika.
Carl Spitzweg (1808.-85.)- Vie crta nego slikar- Zanima ga
anegdota, dogaaji malih gradova,hiroviti ekscentrici i osamljenici
*Ljubitelj kaktusa (1858.), *Knjiki crv (1862.) noni uvari i ulini
svirai.
- Spojio je formu i sadraj, efekt camere obscure i sunevo,
mjeseevo svjetlo je poput umjetnog. - Vidljiv je utjecaj
barbizonske kole (Diaz) i Delacroixa, ali tek od 1851 kad putuje u
Pariz, Belgiju i London- izvornost miljea Siromani pjesnik, 1839.)
i dra karikaturalne tonalnosti u kasnijim pejzaima- bidermajerska
pozicija izmeu realizma i idealizacije je vie kompromis nego
sinteza, a naglaava se u boji- iako koristi jarke boje, kolorit mu
nikad ne jenjava i prisutna fantastinost.
Friedrich von Amerling (1803.-87.) Uio u Beu i Pragu, vidljiv
utjecaj engleskog portretnog slikarstva (radio u Londonu), povrnost
i rutinska elegancija.*Rudolf von Arthaha s djecom 1837.*Moritz
Michael Daffinger- Portretist minijaturaJosef Kriehuber - veze
bidermajera s klasicizmom ili romantizmom ( Kersting, Wilhelm von
Kobell, Peter Kraff) . - Kao da su veliki ideali ustupili mjesto
manjim idealima, veliki univerzalni ideali, harmonija i mir
klasicizma ili neogranienost romantizma se svodi na sitno-graanske
idealizacije ovjeka na ulici i svakodnevnog ivota. Ali za razliku
od tih negativnih tendencija rasla je potreba za predstavljanjem
vidljive stvarnosti jedini cilj slikarstva, koji se najuspjenije
ostvaruje u pejzau. Osjeaj za stvarnost je ubrzo nadmaen poimanjem
prostora, atmosfere i svijetla
.
23.Portretura u romantizmu- U panjolskoj Francesco Goya
predstavljao novi romantiarski duh, slikajui portrete i slike iz
suvremene povijesti proete uznemirujuom psihologijom.
*Obitelj Karla IV.- otkrivanje kraljeve unutarnje ljudskosti i
obiosti - zamislio kao usporedbu s Velazquezovim Las Meninas- na
slici prisutan umjetnik- obitelj stoji ispred dvije velike uljane
slike- odjea kraljevska, ali nezgrapni, nedostaje samouvjerenosti-
likovi se ine osamljenima i uplaenima- boja bljetava
Jean Auguste Dominique Ingres (1780.-1867.)- kratko lan grupe
primitivnih- naglasak na snanim obrisima i liniji- obiljeje njegova
klasicistikog stila- bio Davidov uenik- premda je sebe definirao
kao povijesnog slikara, njegov glavni talent sastojao se u
portretiranu, osobito ena.
*Portret Napoleona na carskom prijestolju- zgusnuti prostor,
naglaena linija - tu zavrava paralela s Davidom i primitivcima -
poinje Ingresov romantizam- luksuz- zlato, dragulji, mramor
tapiserija, rijetki predmeti- Napoleon u jednoj ruci dri zlatno
ezlo Karla Velikog, u drugoj bjelokosnu ruku pravde- kraljevsko
naslijee- pozlaeno prijestolje- poza kao u Van Eyckova Boga i
konja, poistovjeivanje Napoleona s Bogom- lik vei od prirodnog-
distanciran i boanski- egzotian i romantiarski sadraj slike-
raskone boje
*Portret gospoe Ines Moitessier- pretvorio ju u zemaljsku boicu-
glatka ujednaena put, divna obla ramena, rafaelijansko lice-
odjevena u raskonu haljinu s ruinim uzorkom, ukraena draguljima i
lepezom od paunova perja- ispred zrcala s pozlaenim okvirom- bez
vidljivih poteza kista- precizan crte, bogata paleta- poza -
razliiti klasini uzori
Theodore Gericault 1791.-1824.)- Gros uzor*Portret luaka,
1822.-1833.- istraivao duh ljudsku patnju- energini potezi - fizika
energija, psihotian poremeaj: nervoza, strah, smrknuta ozbiljnost-
osjeaj vlastite vanosti- simbolizira nesavrenost i niz ljudskih
psihoza i slabosti- odraz odbojnosti romantiara prema racionalizmu
prosvjetiteljstva, svjedoi o zanimanju za psihiku i fiziku patnju
ljudi na rubu drutva
24.Orijentalizam / primjeri- Orijentalizam je prikladna etiketa
da bi se opisala fascinacija orijentom kod umjetnika 19. i 20.st. -
To je sklonost prema egzotinom, udomaenom u francuskoj ve od 17.st
Ingres, Delacroix, Chasserau lansirali su modu tema inspiriranih
Sjevernom Afrikom i Bliski Istokom. - Osvajanje Alira 1830.godine
obiljeit e francuske slikare, poticati na putovanja te obnoviti
njihovu umjetniku inspiraciju. - Postoje njemaki, talijanski,
belgijski ili ameriki orijenalizam. U to doba orijentalizam jo
predstavlja avanturu otkrivanje jednog drugog svijetaJ.A.D. Ingres
Velika odaliska,E.Delacroix cijeli ciklus odaliski, Alirske ene,
D.Morelli - Turska kupelj
25.Prerafaeliti- Bratstvo romantizma koje 1848. u Londonu osniva
nekolicina mladih britanskih umjetnika John Everett Millais, Dante
Gabriel Rosetti i William Hunt. - Potpisuju se sa PRB. - Istiu se
svojim kategorikim odbijanjem oponaanja stvarnosti u korist mate, u
ponovnim otkriem talijanskih primitivaca, tj. religiozne umj. prije
akademskih propisa to ih je nametnuo Rafael. - Teme su im brojni
biblijski dogaaji ili oni izvueni iz starih tekstova vezanih na
svetu povijest. Po tome oni se suprotstavljaju realizmu koji se
raa, iako esto dijele iste sklonosti. Snano obojeno misticizmom
prerafaelitsko slikarstvo rabi ipak fotografsku preciznost. -
Postao je jedan od najutjecajnijih pokreta druge polovice 19. St.
Wiliam Holman Hunt (1827.-1910.)- najreligiozniji lan preraf.
drutva- karakteristika - spoj viktorijanskog moralnog uenja i snane
realistinosti
*Buenje savjesti (1853.-1854.)- nadahnuto odlomkom iz Davida
Copperfielda Charlesa Dickensa u kojem Davidov prijatelj, skroman
ribar Peggoty, odlazi traiti svoju ljubljenu Emily koja je pobjegla
s nemoralnim dendijem- Hunt zapravo pripovijeda priu jedne od tisue
bijednih ena iz realistike knjievnosti toga doba kojima je
prostitucija bila jedina nada u boljitak iako e ih ona odvesti u
propast- sjedi u krilu ljubavnika, pjeva pjesmu, postaje svjesna
stihova, pomilja na svoju obitelj i uasnuta je svojim grenim
stanjem- soba puna bljetavih vulgarnih proizvoda - moralno zlo toga
vremena (kao na Van Eyckovom portetu Arnolfinijevih) - svaki
predmet funkcionira simboliki- maka koja goni pticu pod stolom -
ena grabljivica, sat skoro podne - upozorava na vrijeme koje istie,
zrcalo koje odraava otvoren prozor - sloboda, na cijeloj slici
biblijska upozorenja- mnotvo predmeta i likova kvari kompoziciju i
dopadljive estetske obrise - to se nije svialo PRB-u
John Everett Millais (1829.-1896.)- PR bratstvo u poetku
najpoznatije po slikama utemeljenim na Bibliji i knjievnosti- slike
sluile kao moralne pouke
*Krist u drvodjelskoj radionici (1849.-1850.)- Isus kao djeak u
pooimovoj radionici, roditelji ga tjee zbog rane na ruci- svaki
predmet u prostoriji simbol koji navjetava Isusa kao Spasitelja-
rasjeen dlan - stigme, roak Ivan sa zdjelom- krtenje, alatke na
zidu, ljestve - raspee- slika vie od nestvarne inscenacije genre
prizora- prikazuje prljavtinu ispod Isusovih noktiju kao to je
Courbet to prikazao u kamenolomca - poistovjeivanje s radnikom
klasom
*Ophelia-Shakespeare, Hamlet-pijeva prije nego se utopi u
rijeci
Dante Gabriel Rosseti (1828.-1882.)- danas najpoznatiji po
svojim radovima nakon izlaska iz PR bratstva- bio glasnogovornik i
prvi voa PRB-a, znakovit njegov odmak od bratstva
*Beata Beatrix (1864.-1870.)- kasnija faza rada- portret njegove
ene, najei model - poinila samoubojstvo uzevi veliku koliinu
laudanuma ( opijum koji izaziva ovisnost, sluio za suzbijanje boli,
ali se esto zloupotrebljavao)- prikazuje nestvarnu duhovnu ljubav-
stil po linearnosti i jednostavnosti ranorenesansni- sat u ruci
prikazuje 9 sati kada je E. Siddal izdahnula, golubica s aureolom -
duh sveti, baca joj u krilo smrtonosni mak- u pozadini Dante i
ljubav hodaju ulicama Firence gubei jedno drugo u magli -
nagovjetava Beatricinu smrt- E. Siddal odjevena u srednjovjekovnu
odjeu, crvena kosa po stilu kasnogotika- glava obavijena aureolom
ute i naranaste boje- kao da je na prijelazu ivota i smrti- izraz
odaje molitvu, udnju, pa i seksualnos t- Rossetijevo stanje duha
zbog gubitka voljene osobe- udaljen od realizma i drutvenih
problema Bratstva- umjetnost koja izraava matovitost i duboke
psiholoke porive
26.BarbizonciTheodore Rosseau i Barbizonska kola- Godine 1833.
Theodor Rousseau otkriva selo Barbizon na rubu ume Fontainebleau.
Ondje se nastanjuje 1847., a slijede ga Jean-Francois Millet, Corot
i Courbet ondje esto borave. - okuplja umjetnike odane pejzau koji
bjee iz grada jer on postaje nehumano mjesto za ivot: Rousseau,
Daubigny, Troyon, Diaz, Dupre, Millet, Descamps, Jacque, no jednako
tako i umjetnici pristigli iz cijele Europe, ak i iz Sjedinjenih
Drava. - Svjetska izloba 1855. oznaava njihovo slubeno i javno
prihvaanje- Rade pod utjecajem Constablea i nizozemskih majstora
17. st., te umjetnike povezuje uglavnom slikanje u plein airu i
njihove studije prema motivu. Oni ele da vrijede same po sebi.-
Premda nastavljaju rabiti tamni pod - sloj i bitumensko smee
tonove, oni rade manje u ateljeu, te stoga odravaju slobodniji
odnos prema kompoziciji, stavljaju promatranje i poetski izraz
iznad potivanja akademskih pravila.- Razvijaju s klasinim
oponaanjem dijalektiku vezu koju e prekinuti impresionisti. - Nakon
1860. God. Sisely otkriva Barbizon te ondje dovodi Renoira,
Bazillea i Moneta.
Theodore Russeau (1812.-1867.)*Pod brezama- stvarna lokacija -
svako stablo individualizirano, svaki oblak jedinstven- sumrak -
svje, vlaan, jesenski zrak- plavo zeleno nebo, smee-naranasto lie-
potez kistom tokast - poput Constableovog- boja u mrljicama- tmurna
atmosfera
Jean Francois Millet*Angelus
27.Realizam ope razlike s klasicizmom & romantizmom
REALIZAM, IMPRESIONIZAM I PRERAFAELITI, 1848.-1885. g.- Pozitivizam
- naziv koji se esto upotrebljava da se oznai novi pragmatini
mentalitet i materijalizam koji su se pojavili 40-ih godina 19. st.
Skovao ga je francuski filozof Auguste Comte koji je 30-ih godina
poeo pisati vie svezaka pod naslovom Pozitivna filozofija.- Ogledan
primjerak pozitivizma je uspon fotografije 40-ih godina 19. st,
koju veina ljudi do tada nje smatrala umjetnou ve sredstvom za
vjerna biljeenja prirode i dogaaja- posljedica pozitivizma u
umjetnosti je realizam- sada umjetnici vie ne idealiziraju i
dramski uprizoruju ivot, nego neuljepano, neidealizirano, a
isticali su i njegovu kratkotrajnost- umjesto pridavanja
vrijednosti divljim uzletima mate, egzotinom i uzvienom, realisti
su stajali s objema nogama vrsto na zemlji i obino bez emocija,
smireno opisivali moderan ivot- opisi ivota seljaka i ugnjetane
gradske sirotinje te sve brojnije velegradske srednje klase- u
slikanju pejzaa taj se realizam razvio u impresionizam-
impresionizam takoer oznaavao pojavu avangarde - ideja da su
umjetnici ili zamisli izrazito novi ili radikalni za svoje vrijeme-
Realizam u prvom redu pokret koji je bio odraz dramatinih promjena
u drutvu, njegov nastanak podudara se s velikom revolucijom koja je
izbila diljem Europe 1848. g.
- Najee teme realizma bile su socijalne. Na podruju vjernog
prikazivanja teme realizma se sudaraju sa naturalizmom, a na
podruju postizanja jake ekspresivnosti sa izraajnou plastike i
slikarstva gotike. Prikazuje fotografski reducirane detalje, nema
sitnih koji podsjeaju na fotografiju - realistikim izrazom ili
prikazom tegoba rada, od samog Courbeta, realistike izraajnosti su
blii H.Daumier i J. F. Millet (seljakim scenama).
REALIZAM - vrijeme uzleta znanosti i tehnike- sustavno
istraivanje svijeta, netom otkrivena fotografija-primorava slikare
da se suoavaju s njom.- realizam je suprotnost idealizmu,
reproduciranje stvari onakvih kakve jesu- u lik. umjetnosti gotovo
je iskljuivo orijentiran na Francusku, desetak godina kasnije na
Njemaku - u perifernim zemljama prisutan je kao metoda oblikovanja,
a ne lik. orijentacija- programatski realizam u Francuskoj
uvjetovan je umjetnikim, politikim te socijalnim zbivanjima
-protest protiv poplave romantizma, izraavanje suprotnosti sa
larpurlartizmom u umjetnosti - u nekoliko djela Courbet se
pribliava SOCIJALNIM TEMEMA za koje se borio u politikom djelovanju
(druga strana slike Atelier kritiki prikazani tipovi gra. drutva;
neobino ikomponiranje Pogreba u Ornansu)- realizam je zapravo
prijelazna faza iz romantizma na impresionizam
KLASICIZAM - razdoblje koje se okree antici, tei istoi,
umjerenosti i jednostavnosti- teme su daleka prolost i mitologija,
ali i istiniti povijesni dogaaji- prevladava razum - boje su hladne
i degradirane,bez ivosti- likovi oblikovani kao skulpture-
historicizam-mnotvo neostilova, kako su utjecali na arh. Tako
uoavamo postupno utjecaje umjetnika iz prolosti na djelima
klasicista. ROMANTIZAM - naelo romantizma "l'art pour l'art"-
revolucionarni duh u djelima Delacroixa - vie je duh nego stil,
svojevremeno je bio umjetnika avangarda- provala ilirizma,
strastvena opijenost bojom- zanos- priroda i znanost u istom
miljeu-pejzai-sile prirode u odnosu na ovjeka.
28. Gustave Courbet- (1819.-1877.)- Aktualnost Courbetovih djela
u postavljanju novog odnosa slik. svijesti prema prirodi, tematika
proirena na svakodnevni ivot. - Courbet: "Ljepota stvorena prirodom
vea je od svake umj. konvencije". On je lomio konvencije, a za
razliku od romantiara imaginaciju koristi da bi naao potpuniji
izraz za ono to postoji. - Njegov credo: "slikarstvo je konkretna
umjetnost koja postoji ni u em drugom doli prikazivanju realnih
postojeih stvari". - Cijeli ivot praen odbijanjem, neshvaanjem,
mrnjom- protivnicama smetala njegova elementarnost koja je imala
vodee mjesto u danima Parike komune nakon pada Komune optuen kao
"narodni izdajica".- Ulaskom Versajaca u Pariz Courbet je zatvoren,
atelje razgrabljen, zaplijenjene slike (svojim slika mapu optubi je
"obezvrijedio ono to je lijepo")- U zatvoru naslikao nekoliko slika
cvijea, a izlaskom producira itave serije slika da bi isplatio dug
u ime otete Vendomskog stupa (nije mu dokazana krivnja) spomenik
imperijalizma, replika Trajanova stupa iz vremena empira posveena
Napoleonu- pod takvim pritiskom poinje pobolijevati - sa
neisplaenom naknadom bjei u vicarsku sasvim dotuen i uniten. - U
Courbetovom opusu su SAETE SMJERNICE za budue generacije- talent,
kreativnost je ili voena ukusom ili nastaje iz nagona (Manet).- Ne
pripada koli - hvalio se da nije imao uitelja ve u prvim radovima
on je formiran majstor.- I ako nije imao uitelja istinsko
slikarstvo je upoznao na izvorima starih majstora koje odlikuje
neposredan odnos prema realnom objektu- uzor su mu majstori baroka
koji istiu znaenje stvarnosti Zurbaran, Ribera,
Velazquez,Rembrandtove tople polusjene, oduevljen Halsom.
Prve slike na visokoj majstorskoj razini.* AUTOPORTRET SA
POJASOM- Iz tame mekano oblikuje volumen, imaju romantiarsku
znaajku kao i autoportret pod nazivom:
* RANJENI veza sa tradicijom ali i suvremenicima Delacroixa
kopirao u Louvreu, Gericault (promjena iz romantizma u realizam je
promjena u doziranju elemenata).- Courbet je neposredno od
Gericaulta preuzeo mekan i snaan nain isticanja volumena, ali je
Courbetovo oblikovanje volumena snanije proeto bojom - tonsko
slikarstvo obiljeava ovu I. fazu najznaajnija slika:
* POGREB U ORNANSU - slika uvrijedila mnoge gledatelje- obini
ljudi iz provincije, bez otmjenosti ili idealizacije- ne sadri
baroknu dramatinost i kompozicijsku strukturu- nema lika u sreditu
pozornosti- pas jednako tretiran i jednako vaan kao sveenik ili
gradonaelnik- 50 likova nad grobnom rakom, reljefno rasporeeno-
skup portreta Courbetovih sumjetana- svi likovi u prirodnoj
veliini- folklorni kostimi, lica izraavaju razliita duhovna stanja-
u pozadini pejza peina- monumentalnost izraza postie tonskim
slikarstvom- tamna paleta, crvena boja povezuje tonove- koristi
jake kontraste tonova i boja.- Jedinstveno, monumentalno djelo sa
dubokim humanizmom rezultat je dubokog doivljavanja stvarnosti-
nazvali ga "veliki slikar-budala" . - Njegovo slikarstvo izraz je
oekivanja drutvene klase koja je revolucijom dola na vlast. - Tenje
Revolucije Courbet ostvaruje svojim istinitim realizmom kao pravom
i ivom umjetnou (L'art vivant)- za realistiko oblikovanje nije
bitna tema, ve umjetnikovo shvaanje- nastoji neposredno zahvatiti
stvarnost (Delacroix objekt zahvaa tako da slika novu prirodu:
Courbet prikazuje samu sr stvarnosti) - on materijalizira sile
prirode l'art vivant.
* TUCAI KAMENA, 1850. Dresden- dva radnika, tucaju kamen kako bi
dubili ljunak za cestu- prikaz fizikog rada - dominira tamni ton. -
Radio veoma brzo, iz te stvaralake snage izrasta njegova
samosvijest - poderana odjea. siromatvo, drutvena klasa- radnici i
kamenje jednako tretirani- likovi u plitkom prostoru (i u pogrebu
isto)
* ATELJE- Naga ena stoji i promatra C. dok slika pejza rodnog
kraja- atelje sa modelima, znancima i obinim posjetiocima. Prvotan
dojam kaosa prelazi u sklad- grupe plastinih tijela u dubini
prostora al na enskoj figuri oduevio Delacroixa.- ivotnost
mjerljiva sa Velazquezovim * Meninas- nastala 1855.- Sinteza,
naslikao program realizma, nazvao je "REALNOM ALEGORIJOM" koja
oznaava fazu 7 godina njegova ivota - prikazao sve ive tipove i
ideje koji su ispunili 7 god. njegova ivota prijatelji ga
promatraju u radu (Baudelaire ita u kutu), mrtvaka glava na
novinama moda odgovor na napade protiv njega.Povrijedila
suvremenike, izbaena iz Salona.- Kvaliteta unutra. lik. sadraja,
pretvaranje ivotne materije u djelo- voen zahtjevom slobodnog
razvoja individue, ne priznaje postojanje ikakvih kola 1861. Uenici
Beaux Artsa okupili su se oko C. ali ih je on tretirao kao svoje
suradnike a ne uenike- povremeno se bavio i modeliranjem
plastika.
* RIBII - slika u Parizu i rodnom mjestu (izuzetno brzo) -
djela:* GOSPOICE NA OBALI SEINE* MAGNOLIJE* KOUTE NA POTOKU* STARI
INVALID- pejzai iz Ornansa* VAL - meu najsnanijim slikama u C.
opusu. - Slikao u Engleskoj, Holandiji, Bavarskoj u Njemakoj bio
osobito cijenjen - za prusko-francuskog rata ostaje u Parizu - za
vrijeme Komune izabran za njenog lana - nakon sukoba Komune i
Versajaca zatvoren, obolijeva bjei u vicarsku - umire 1877. u
Ornansu, tijelo pronaeno tek 1919.
29. Realizam teme + primjeri;- Najee teme realizma bile su
socijalne. -Na podruju vjernog prikazivanja teme realizma se
sudaraju sa naturalizmom, a na podruju postizanja jake
ekspresivnosti sa izraajnou plastike i slikarstva gotike. -
Prikazuje fotografski reducirane detalje, nema sitnih koji
podsjeaju na fotografiju- realistikim izrazom ili prikazom tegoba
rada, od samog Courbeta, realistike izraajnosti su blii H.Daumier i
J. F. Millet (seljakim scenama).
Jean-Francois Millet (1814.-1875.)- slike iz seoskog ivota-
specijalnost
*Sija, oko 1850. god.- seljak, poderana odjea - siromaan,
potlaen- monumentalan, masivan, dinamian lik. ispunjava gotovo
cijelu povrinu slike- nije toliko individualiziran kao Coubertovi
likovi na Pogrebu u Ornansu- tamni chiaroscuro- radnik u sjeni,
mijea se s tlom- po seoskim temama Millet realist, njegova
senzibilnost romantiarska
Honore Daumier (1808.-1879.)- poznat kao karikaturist
litografijama brzo i suptilno dokumentira razliita zvanja, klase i
tipove ljudi u Parizu (u Parikim novinama)*Ovoga moemo slobodno
pustiti, 1834.- nakon radnikog ustanka u Parizu - stradali mnogi
nevini graani- pretili kralj Luj Filip, ustanovivi da svezani
radnik nema pulsa, objavljuje da ga se slobodno moe pustiti da
ode
*Vagon treeg razreda- naputa humor i satiru te izraava karaktere
i tipove- psihologija onodobnog gradskog ivota- osamljena gomila,
hrpa zguranih radnika- u prvom planu umorna obitelj- Daumiera
nazivali i realistom i romantiarom
Rosa Bonheur - slikarica ivotinja- velike dimenzije
*Oranje u Nivernaisu- krave i bikovi- naslikano do najsitnije
pojedinosti
Napad realista na akademske vrijednosti i graanski ukus- Coubert
napao vrijednosti Francuske akademije i graanski ukus- suvremeni
ivot proglasio vrijednom temom za slikanje kao to su povijesni
dogaaji- Coubertova odbacivanja akademskih vrijednosti 60-ih godina
preuzeo Edouard Manet bavei se gradskim, a ne seoskim ivotom
Jean-Baptiste Carpeaux (1827-75)-Najvei majstor 'slikarske'
skulpture 19.st.- Rude mu je bio uitelj, radi crtee prema njegovim
skulpturama.- U nizu portretnih poprsja Carpeaux ostvaruje
slikarski realizam u svom osobitom stilu. - Radi skulpture na isti
nain kako slika i crta (nervozno uzbuenje). - Sve slikarske
elemente i iluziju materijala sve lako prevodi u skulpturu, ponekad
ak i rutinski, ali, najboljim njegovim djelima postoji ravnotea
izmeu kiparske forme i povrine, kako ona ne bi prevladala.
*Ples- reljef za proelje Opere u Parizu- mitoloki prizor.-Veseli
bakanalski ples - aktovi, razigrani pokret, isprepletena tijela,
senzualnost suvremenici su se osjetili uvrijeenima jer je ta
skulptura na javnom mjestu . - Pogaao ih naturalizam - dinamiki
ples, ivi pokret. - ovim elementima prethodi Rodinu *Ples
30. Njemaka inaica
31. Impresionizam vremenski okvir + glavni predstavnici &
djelaImpresionizam: drukija vrsta realizma- naziv skovao jedan
neprijateljski raspoloen konzervativni kritiar 1874. godine kada je
pisao o prvoj izlobi umjetnike udruge nazvane Anonimno drutvo
umjetnika. Tu izlobu sada nazivamo prvom impresionistikom izlobom.
Pisac, kao i javnost smatrao da su slike nalik na skice te ih
smatrao pukim impresijama. Pojavljuje se u nazivu uljane slike luke
Claudea Moneta izloene na prvoj izlobi impresionista pod nazivom
Impresija: Izlazak sunca. Ono to impresionizam ima zajedniko sa
slikama Maneta i Degasa je nedovren izgled, slian skici, izraavanje
doivljaja trenutka i elja za modernim izgledom. Impresionisti se
vie bavili ruralnim i gradskim krajolikom nego likovima. Radili na
otvorenom. Slikali svjetlo koje se odbija, a ne predmete.
- Impresionisti slikaju TRENUTANOST stvarnosti, nastoje
fiksirati treperenje zraka svijetla slikani SADRAJ JE UINAK
SVIJETLA U TRENU kad je taj sadraj slikan. - Bitni su sadanji
utisci boje i svijetla, prolazni moment, pokret, gibanje, atmosfera
i realizacija NEPOSREDNE VIZIJE - kao dosljedni pleneristi zapoinju
i dovravaju slike u prirodi, hvatajui mijene atmosfere i svijetla
slikar je improvizator koji u brzini SKICIRA ONO TO IZMIE u
neprestanom gibanju.- ISTE OTVORENE BOJE koje su meusobno
komplementarne - boja predmeta je NESTALNA ona ovisi o intenzitetu
svijetla - boje se nanose u mrljama koje se u oku gledatelja
mijeaju u are, "mrlje od 7 istih, nemijeanih boja (spektar)"-
paleta postaje sve svjetlija
- Ve su G. Courbet i E. Manet inicirali slikanje kao neposredno
promatranje prirode i prikazivanje stvarnosti koja izmie. U
plein-airu su slikali C. Corot i G. Courbet, ali su slike dovravali
u ateljeu. - Edouard Manet je slikama * DORUAK NA TRAVI (1863.) i *
OLIMPIJA (1865.) prekinuo sa tradicionalnim slikarstvom svijetla i
sjene . On slika "PLONIM SVIJETLOM", sliku gradi velikim svijetlim
plohama, prijelaz svijetla u sjenu izvodi suprotstavljanjem manje
intenzivnih tonova (a ne polutonova). - Oko Maneta se okuplja,
oduevljena njegovim nainom slikanja, grupa mladih inovatora sastaju
se u caffe Guerbois u Parizu- 1874. zajedniki izlau kod NADARA -
zajednikog imena nisu imali Th. Duret ih nazvao "prijatelji
Maneta"Prema izloenoj Monetovoj slici
* IMPRESIJA RAANJE SUNCA - podrugljivog naziva impresionisti,
kasnije oni prihvaaju taj naziv - CLAUDE MONET, CAMILLE PISSARRO,
EDGAR DEGAS, ALFRED SISLEY, AUGUSTE RENOIR, PAUL CEZANNE
- ARMAND GUILLAUMIN (1841.-1927.) pridruio se impresionistima,
slika pariku periferiju i pejzae u maniri impresionista
- javlja se u Francuskoj 60ih godina 19 st.- dominira na
prijelazu 19. u 20. st. Usmjerenost impres. slika na vizualno i
"trenutno"- odraava duhovno stanje graanstva krajem 19. st.
Claude Monet (1840.-1926.)- pionir impresionizma- slikao na
otvoenom- plein air- trudi se uhvatiti svjetlo
Auguste Renoir (1841.-1919.)- sprijateljio se s Monetom7-takoer
razvio impresionistiki stil svijetlih boja- osim pejzaa privlaila
ga i figura
*Ruak na brodskoj zabavi- genre- prizor u restoranu- u pozadini
jedva naziremo jedrilice i amac- odjeom identificira pojedince-
ivopisan osunan prizor dokolice- ugodan, oputen- treperavi, lepravi
potezi- asimetrina kompozicija - od lijeve strane, desna kao
odrezana
Camille Pissarro (1830.-1903.)- spontan, svijetle boje- ivio na
selu- drutveni anarhist, odan puku- omiljeni motivi seljaci i
seoska dobra (za razliku od veine ostalih impresionista)- radio na
otvorenom- kompozicije esto sloene
*Uzlazna staza prema L' Hermitageu- predgrae Pariza- ploan
zastor stabala ispred prizora sela u dubini- desno staza koja kao
da se uspinje po slici,a ne ide u dubinu- ima i neka apstraktna
obiljeja - strukturirane komp imat e golem utjecaj na Cezannea
BERTHE MORISOT (1841.-1895.) ena Manetova brata, nastupa na svim
impres. izlobama- prevodi Manetovu umjetnost u enski izraz-
viestruki model E. Maneta za Balkon i portret Odmor- slika pejzae i
figurativne kompozicije- likovi obino ene i djeca- aktivnosti imune
ene- svijetla paleta, energini potezi
Mary Cassat- amerikanka, oslanja se na izraz E. Degasa- iste,
jednostavne forme, pojednostavljen raspored boja, teme majinstva (*
Majka i dijete).
Edouard Manet- Francuski slikar i grafiar- postaje uenik
Coturea, ve u samom poetku njegova rada prisutna je POTREBA ZA
SAETIM POJEDNOSTAVLJENJEM - Suprotstavlja se akademskoj modelaciji,
prezire ilustrativno slikarstvo optereeno naracijom i anegdotom-
slikajui ivot svakidanjice nastavlja Courbetov "l'art vivant.- nije
modelirao imitirajui tvar da bi ostvario plastinu oblinu, on je
slikao ono to je vidio: povrinu stvari, satkanu od svijetla i boje.
On boju osjea kao vrijednost svijetla.- narator koji se pridrava
tradicije - Novo povezuje sa tradicijama prolosti- ipak * Doruak na
travi (1863.) i * Olimpija (1864.) izloene u Salonu, bile napadane
kao uvreda likovnoj tradiciji- Opus mu se moe podijeliti u 3 faze:
I. faza: pod utjecajem panjolskih majstora (Velazquez, Goya),
izraava se tonski - meu najranijim slikama je * PIJANICA APSINTA,
odbijena od Salona, oznaava prekid sa Coutureovim izrazom, Couture
rekao da je to mogao naslikati samo slikar koji se i sam opijen
apsintom- iri salona mu odbija slike * FLAUTIST i * DORUAK NA TRAVI
- na izlobi Odbijenih oko Maneta se skupljaju istomiljenici
(Jongkind, Whistler, F.-Latour)- Zola i T. Duret brane ismijanog
Maneta.1863. sam izlae 14 slika u GALERIJI "MARTINET": * PANJOLSKI
PLES, * CIGANI, *KONCERT U PARKU TUILLERIE- uz Zolu, Manetovi
branitelji su Ch. Baudelaire te kasnije S. Mallarme za iju poemu
Manet crta ilustracije - 1865. putuje u panjolsku iako mu se i
dotad prigovaralo da je samo sljedbenik panjolaca II. faza:
kontrastima i arenilom boja pribliava se impresionistima, iako ne
radi kao pravi plenerist* CLAUDE MONET U VRTU* PLAA* U AMCU -
veliki pejzai iz Normandije - iako slika u plein-airu, likovi mu
poziraju! - s nekoliko poteza fiksira motiv- paralelno slika i
portrete:* E. ZOLA, * S. MALLARME, * BERTHE MORISOT testalni model
* VICTORINE-LOUISE MEUREND (Olimpija) u razliitim kostimima III.
faza: u vrijeme kad je sputan boleu - radi mrtve prirode (cvijee) i
manje portrete te Pastele - radio i bakroreze, litografije, crtee
perom ili trskom- Prvom fazom Manet utjee na Raia, Kraljevia i
Becia koji oznaavaju poetke hrv. suvremenog slikarstva- portrete
najvie radio u pastelu - brojna njegova djela su "slike slika". -
Na moderni lik. jezik prevodi djela umjetnika koje osobito cijeni
(* POGUBLJENJE MAKSIMILIJANA, * BALKON GOYA) - Olimpija raena prema
Urbinskoj Veneri Tizian* FRULA - slika nema dubine ve realistiki
skraene konture stvaraju efekt trodimenzionalnosti- pozadina je
jednako blizu kao lik.- Manet je slikarstvo oslobodio od takmienja
sa fotografijom - 1867. odrana izloba OBOJENIH JAPANSKIH DRVOREZA
istoa boja, odsutnost sjena- Manetovi sljedbenici se nazivaju
impresionistima on sam ne prihvaa taj naziv.* BAR "FOLIES BERGER"
(1881.-82.)- pozadina nije vie neutralna, u ogledalu se odraava
vesela unutranjost. * GONDOLA NA CANALE GRANDE - gotovo
impresionistike odlike - cjelina se mrvi, nestaju konture, te
lokalni tonovi, paleta je sve svjetlija (slika u plein-airu)* MRTVI
TOREADOR- skraenje tijela, plone boje.
Napad realista na akademske vrijednosti i graanski ukus- Coubert
napao vrijednosti Francuske akademije i graanski ukus- suvremeni
ivot proglasio vrijednom temom za slikanje kao to su povijesni
dogaaji- Coubertova odbacivanja akademskih vrijednosti 60-ih godina
preuzeo Edouard Manet bavei se gradskim, a ne seoskim ivotom
* OLIMPIJA- lik svijetli u sivilu prvog plana- pozadina je
jednostavna i tamna sa pojedinim svijetlim akcentima boja buketa,
vrpca oko vrata i ukosi, uti al- Obina ena upitna morala, njegov
model Vietarin - Ono to je bilo neobino za slikarstvo toga doba je
to akt-ena pogledom bez imalo srama obraa promatrau. - Crna kontura
tijela vidljiv utjecaj japanskih grafika. - Kompozicija je
stijetena pa izaziva neugodu.- temelji se na Tizianovoj Urbinskoj
Veneri
*Doruak na travi- raena je po uzoru na Giorgionea prisutna je
ikonoloka problematika.- Manet je kompoziciju dijelom preuzeo sa
Rafaelova "Parisova suda" prema bakrorezu Raimoldia - vizualni
manifest umjetnike slobode. - Slikar moe kombinirati razliite
elemente zbog estetskog dojma - odan "istom slikarstvu" potezi
kista i boje, a ne njihovo znaenje, su slikareva stvarnost- uzori:
Hals, Velazquez, Goya oduevljen njihovom slobodnom tehnikom i
bojama.- Nema klasine modelacije. Kompozicija je piramidalna.-
Rjeava tijelo kao siluetu te gradi istim tonovima. - Intrigantan
potez- postoje dva izvora svjetlosti: jedan je prikazan u pozadini
nainom na koji osvjetljuje enu koja se kupa,a drugi osvjetljava
likove sreditu slike-bez pretjeranih sjena kao da ih je netko
fotografirao.- likovi, stabla, mrtva priroda - lebde u prostoru-
kupaica vea nego to bi trebala biti
33.PointilizamGeorges Seurat- Program poentilizma poiva na
znanstvenim analizama boja. One se nanose u pjegama u bojama
spektra, tek njihovim mijeanjem u oku nastaje efekt slike.- Zaetnik
ovakvog naina slikanja bio je franc.umj. Seurat.- Za njega je
slikarstvo "razumska operacija". Tokice su sitni potezi kistom
meusobno komplementarnih boja.- P. Sinac postaje jedan od
najdosljednijih pristaa poentilizma . Opa internacionalna faza
postimpresionizma, koja prelazi u modu. - U poetku ove faze Seurat
nastoji da tokice istih boja u oku proizvedu ive vibracije i
briljantnost svijetla. Nastojao oblike komponirati u skladnosti i
odreenoj statuarnosti .- Signac se dotle iivljavao u samom TEHNIKOM
POSTUPKU bez obzira na oblike vanjskog svijeta- time nastupa
degeneracija impresionizma, formira se neoimpresionizam forma se
rastapa u vibraciji malenih ara istih boja vidljivo kod Signaca u
ranoj fazi: *PORTIEUX, 1888. vidljivo strogi, geometrijski precizan
crte koji kasnije nestaje u razlivenoj plohi poentilistike
strukture.
*Nedjeljno popodne na otoku La grande Jatte (1884.-1886.)-
korijeni u Manetovom realizmu - prikazuje srednju klasu- kurtizana
u etnji s majmunom, vesla u majici bez rukava pui lulu- likovi kao
ikone - svaka prikazana u profilu, frontalno ili u trietvrtinskom
pogledu
34.Programatsko djelo pointilizma1884. oficijelni Salon odbija
sliku
* KUPAI NA ASNIERESU- Seurat osniva Salon des Independant u
kojem su neoimpresionisti kao grupa formirani 1886. -
Neoimpresionisti , nastoje rijeiti pitanje boja i svijetlosti na
temelju stroge ZNANSTVENE METODE tokice istih i nemijeanih boja su
PRORAUNATO I SISTEMATSKI USKLAENE, dok oblici postaju STILIZIRANI I
GEOMETRIZIRANI. - Spontanost impresionizma transformirana je u
krutu shemu umjetnog polaganja tokica i ara =poentilizam - unato
polikromiji platna djeluju hladno, kao da su raena prema ustaljenoj
formuli.
35.Caspar David Friedrich
36. Philipp Otto Runge- vodei njemaki romantiki slikar. - Autor
je alegorijskih i mistino religioznih kompozicija te osobito
uspjelih portreta djece (Hunselbeckova djeca). Pisao je o teoriji
boja. - Znaajniji pejzaist. Studira u Kopenhagenu i Dresdenu, gdje
upoznaje Friedricha.- Portreti su mu realistini ali mistino
osvjetljenje to ih svrstava u poetiku romantizma. U likovima esto
prikazuje grotesknost: *Umjetnikovi roditelji i djeca, 1806.-
Zaetnik je romantizma ne samo svojim slikarstvom, nego i kao pisac
teoretiar koji se bavio izuavanjem boja.4 doba dana: Jutro, Podne,
Veer, No, 1808. 09.
37. William Turner
38. Po emu se klasicistika skulptura razlikuje od barokne? -
Tijekom 19. st. skulptura ne slijedi neki logian razvoj kao
slikarstvo (koje je dominantna umjetnost). Iako daje odreen broj
velikih kipara i djela. - esto se previe oslanja na klasine uzore
pa ostaje akademska, beivotna i dalje se osjeaju elementi baroka,
kao i u slikarstvu.- Prisutna je mirnoa stava, jednostavni obrisi i
modelacija.
Kiparstvo- za razliku od slikarstva, kiparstvo poetkom 19. St.-
ograniavajue- U skulpturi 19. st. se termini romantizam i realizam
ne mogu koristiti u svom potpunom znaenju. Realistike tendencije
postoje jo od vremena baroka- Nema ni romantizma u strogom smislu,
kao organiziranog irenja doktrine, romantizam se odraava
prvenstveno u izboru tema.- Tijekom razdoblja klasicizma,
romantiarska, sentimentalna filozofija ogledala se u
pojmu'engleskog vrta', to podrazumijeva i skulpturu unutar takvih
vrtova.- Ni u formalnom smislu nema generalnog trenda prema novom,
bitno drugaijem stilu- dakle, romantizam u skulpturi ogleda se
prvenstveno kroz teme kojima se bavi to podrazumijeva narativne
elemente i raspoloenje. - U ovom smislu i David D'Angers moe se
smatrati romantiarom. - Romantizam u kiparstvu postoji samo u
Francuskoj (u Njemakoj, eventualno, ima klasicistike skulpture koja
povremeno skree u sentimentalizam).
Antonio Canova *Amor i Psiha- dojmljiv raspon tekstura- Amor i
Psiha na humku prekrivenom draperijom - snaan osjeaj kojeg vezujemo
u romantizam- trenutak kada Amor, smrtnicu Psihu, u koju se
zaljubio, budi iz vjenog sna u koji ju je bacila ljubomorna Venera-
njenost, strast, pokret
39. U kojim podrujima klasicizam trai omiljene teme?- Pozivanje
na antiku je konstantno, no percepcija remek djela evoluira u
skladu sa arheolokim otkriima.- Literarno poznavanje grko-rimske
mitologije raa isprva alegorijsku obradu: Venera predstavlja
ljepotu, Herkul snagu.- razdoblje koje se okree antici, tei istoi,
umjerenosti i jednostavnosti- teme su daleka prolost i mitologija,
ali i istiniti povijesni dogaaji- prevladava razum - boje su hladne
i degradirane,bez ivosti- likovi oblikovani kao skulpture-
historicizam - mnotvo neostilova, kako su utjecali na arh. tako
uoavamo postupno utjecaje umjetnika iz prolosti na djelima
klasicista.
40. Prvi kipar francuskog klasicizmaJean-Antoine Houdon-
franscuski kipar - najbolji primjer prosvjetiteljskog empirizma-
realizam u okviru klasicizma- portretist
*Voltaire u sjedeem stavu- terakota- odjeven u rimsku togu s
vrpcom na glavi, stolica antikog stila- objeena koa na vratu,
krezuba usta, duboke bore, sputena ramena starost, krhkost- glava
zaokrenuta, usta se smijee, jedna ruka visi s naslona, druga vrst
dri- otar um, duhovitost
*George Washington- umirovljeni general u uniformi- ma visi uz
snop antikog prua - 13 kom - 13 prvobitnih drava- oslanja se na
tap- kontrapost, plemeniti izraz - klasino- realistini detalji
42. Koje antike skulpture slue kao predloak? Zato? / primjeri-
Laokonova grupakao ideal i predmet mnogih interpretacija
(Winckelmann, Goethe,...). - Veliki uzor je iApolon Belvederski. -
Obje skulpture poznate su od 16.st. kada se otkrivaju grke klasine
skulpture. - Winckelmann jednu od kulminacijskih toki povijesti
umjetnosti vidi u djelima Fidije, Thorvaldsen se meu prvima
interesira za Fidiju. Do tada sevrednovala samo helenistika
tradicija. Za biste i portrete nekih suvremenika umjetnika uzimani
su predloci Venere, velikih rim. careva.
43. Koji klasicistiki kipar slovio za majstora cijele
Europe?Houdon je bio posljednji veliki kipar klasicizma.
44. KIPARSKI CENTRI - U vrijeme klasicizma kiparski centri u
Europi ovisili su o tadanjim arheolokim otkriima iz antikog
svijeta. - Umjetnici putuju skupljajui iskustvo i naobrazbu, pa se
kao kulturna sredita smatraju Rim (naravno zbog najvie sauvanih
spomenika prigodnih za prouavanje), Pariz (openito sredite europske
umjetnosti) ,..pa ak i London (tamo su se nalazila neka od
najvanijih arh. vrednota ). Kipari pojavom arheologije nastoje
proiriti svoje reference i nai povijesnu istinu.
45. HOUDON I ODNOS PREMA KLASICIZMU - (1741.-1828)- Francuz za
kojeg moemo rei da je bio posljednji klasicistiki kipar. - Usprkos
toj tituli nije ba bio naklonjen idealima klas. kiparstva ,
karakteristike te umjetnosti u njegovim djelima zapaamo tek u
manjim tragovima. - Veinu karijere proveo je oblikujui barok.
skulpture.. - Odbijanje konvencija dovodi ga do usavravanja bisti i
portreta, od njega komisije naruuju velike linosti stoljea, poput
Voltairea i Rousseaua, vladara europskih zemalja , ali i politiara
kao to su Benjamin Franklin te George Washington.- Njegova snaga
lei u novom osjeaju za naturalizam, a to je ono to odreuje karakt.
franc klasicizma. *Washington *Voltaire
46. CANOVA I POSUDBE ANTIKE SKULPTURE - Antonio Canova
(1757.-1822.) - svoje modele tretirao kao heroje i genije onoga
vremena pa ih je esto prikazivao obuene u antike kostime, bez
obzira to je radio skulpture po ivim modelima.- Pri izradi djela
uvijek se oslanjao na neke od primjera antike, pa mu je tako za
izradu skulpture Laetitie Bonaparte ( Napoleonove majke ) kao uzor
posluila statua Agripina (rimska plemkinja, autor nepoznat).
Paolina Bourgeois ( Napoleonovu sestru) oblikovao je kao Veneru, a
Georgea Washingtona kao rimskog generala. 1803. dobiva narudbu da
izradi stojeu figuru Napoleona- monumentalno mramorno djelo. *
Laetitia Bonaparte
*Paolina Bourgeois
*Napoleon - Akt je lien svake stvarnosti bjelinom do krajnosti
ispoliranog mramora; jasnoa kontura naglaava svjetlosni efekt. -
Napoleon u svojoj junakoj nagosti kao da izaziva, ispreplee kipom
snagu Marsa, boga rata i eleganciju Apolona Belvederskog
47. BERTEL THORVALDSEN (1768./70.-1844.) - danskikipari jedan od
glavnih predstavnika kasnogklasicizma(neoklasicizam) u europskom
kiparstvu.- Studirao je na Akademiji uKopenhagenu, a
od1797.do1838.godine djelovao je uRimu, gdje je zanesenantikom
umjetnouizgradio neoklasini stil. - Tehniki je vjeto, preteito
umramoru, oblikovaomitolokei povijesne likove (Jason sa zlatnim
runom, 1803.),alegorijskui sakralnu plastiku (Krtenje Kristovo,
1805.), nadgrobne i javnespomenike(KopernikuVaravi, 1830.),
teportretnapoprsja.
*Krtenje Kristovo
*Kopernik- jedan od glavnih predstavnik kasnog FORMALISTIKOG
KLASICIZMA u skulpturi. - Kopira herojsko-patetine crtee svog
suuenika sa Akademije A. J. Carstensa - crta antika skulpturalna
djela. - On bolje od ikoga ilustrira frenetinu strast za antikom
poetkom 19.st. - Doivljava veliki uspjeh do 1850., ak mu je
povjereno restauriranje hrama Atene Afaje u Egini. - Zbog potpune
hladnoe djela i te volje da od antikog modela napravi figuru danske
umjetnosti, Thorvaldsenova skulptura je sasvim oprena romantiarskim
zahtjevima za izrazom i identitetom. - Toliko radi u frontalitetu
da vanost skulpturalne plastinosti zamjenjuje linearnost kontura. -
Odrie se dramatinosti, tei SKLADU I LJEPOTI koji postaju sami sebi
svrhom- u tom svom nainu virtuoznost dosee u enskim likovima i
likovima mladia. - Ant. boanstva nisu bia ve dopadljivo izglaani
mramori, kr. sveci su "pokrteni gr.bogovi" - Neki od radova:
*PROTJERIVANJE HELIODORA IZ HRAMA
*PRIJAM KOD AHILA i *OZDRAVLJENJE UZETOG, (1797.) , grupa *BAKHO
I ARIJADNA - Za groficu Vorincov izrauje portretna poprsja i 5.
mramornih figura: *AMOR S PSIHOM , *BAKHO , *APOLON , *GANIMED S
ORLOM, *VENUS VICTRIX - reljef *OTMICA BRISEIDE u stilu klasinih
bareljefa suprotno renes. i baroknim reljefima sa iluzionistikim
pozadinama ova figura je na istoj plohi *ADONIS, 1808. potpuno gr.
Inspiracije, *AUTOPORTRET, 1810. - medaljoni sa likovima mitolokih
boanstvima za dvorac Christiansborg u Kbenhavenu - orijaki kip
*MARS S AMOROM KOJI MU NOSI MA - plastike za nadgrobne spomenike
Italija, Njemaka, Poljska
*ULAZAK ALEKSANDRA VELIKOG U BABILON- friz dugaak 50 m,
nadovezuje se na panatenejski friz PARTENONA - prvotno namijenjen
za palau Kvirinal kao moguu Napoleonsku rezidenciju u Rimu - nakon
Napoleonova pada u vili Sommariva na jezeru Como
* NADA, 1818.- lapidarne i arhaizirane forme T. koristi
sporadino
- njegov je ideal ljepota nagog tijela u PRAKSITELOVOM DUHU
mitoloki likovi (*Amorov trijumf, *Merkur, *3 Gracije)
*UMIRUI LAV (1818.)
- prema ovoj skulpturi u blizini Luzerna u peini je isklesan
golemi spomenik vicarskim gardistima palim pri obrani Louisa XVI -
1819. povratak u domovinu - u Kbenhavnu radi *portrete lanova
vladarske obitelji - pozvan u Varavu radi *KOPERNIKOV SPOMENIK
(1830.), konjaniki spomenik *KNEZA J. A. PONIATOWSKOG (dovren 1830,
u Varavi postavljen 1923.) u kompoziciji i kostimu jahaa je REPLIKA
kipa M. ANTONIJA na Kapitoluju u Rimu- 1820. RIM za Marijinu crkvu
sam radi kipove Krista i apostola Pavla, za ostale -modele,
nadgrobni spomenik *PIA VII (Bazilika sv. Petra, 1831.) pripada
tipu nadgrobnih spomenika papa to ih je izradio G. L. Bernini - za
Mnchen radi KONjANIKI SPOMENIK BAVARSKOG KNEZA IZBORNIKA
MAKSIMILIJANA I. (1839.) romantiarska sklonost knez u nonji iz
vremena tridesetogodinjeg rata, izraene karakteristike
fizionomije.- 1828.-38. posljednje desetljee RIMSKOG BORAVKA radi
reljefe za nadgrobne spomenike u Italiji i Poljskoj i javne
spomenike: *LORD BYRON, Cambridge, 1831.*GUTENBERG, Mainz, 1837.
*KONARD HOHENSTAUF za njegovu grobnicu, crkva St. M. del Carmine u
Napulju - za ove skulpture radi modele, pomonici ih kleu u mramoru
(H. V. Bissen) - pregovara sa danskom vladom o gradnji muzeja za
svoja djela te se 1838. vraa u domovinu - posljednje godine ivota
provodi na imanju Nys u ju. Sjaellandu radi: *AUTOPORTRET S LIKOM
NADE, reljefe sa biblijskim i alegorijskim temama, *LIKHERAKLA,
proelje dvorca Christiansberg. 1848. dovren Thorvaldsenov muzej u
Kbenhavnu smjeteno 120 njegovih skulptura u mramoru, brojne skice u
sadri, arhiv sa dokumentacijom, odljevi, crtei- u dvoritu njegova
grobnica. - Posredstvom Carstensa i Kocha Thorvaldsen usvaja
Winckelmanove teze o primatu estetskog ideala KLASINE GRKE
SKULPTURE. - djeluje paralelno sa A. Canovom - meutim, dok se u
Canovinim djelima jo oituje senzualnost i razigranost rokokoa .
48. THORVALDSEN I RADIONICA- 1808. postaje lanom akademije Sv.
Luke. - Zatrpan narudbama iz svih dijelova Europe otvara radionicu.
- Meu pomonicima se istie P. TENERANI - u radionici se skulpture
izvode u vie primjeraka. - Thorvaldsen rijetko sam klee mramor po
njegovim modelima to rade pomonici. 49. KLASICISTIKA SKULPTURA U
NJEMAKOJ - Openito postoje dva trenda u kiparstvu: nain Canove i
Thorvaldsena, gdje dominira teorija umjetnosti, okupiranost
svijetom bogova i Titana, te vie osjetilna manira Houdona i
Sergela,koja pokuava reprezentirati stvarnost ovjeka, vidljivi
svijet. - Ovaj posljednji trend pokazat e se jaim i u kiparstvu i u
slikarstvu, dok doktrinarni klasicizam nee vie proizvoditi nita
novo.Gottfried Shadow (1764.-1850.)- Berlinski kipar, znaajan u
okviru njemake skulpture, boravi u Rimu, 1785.-87. (kratko), gdje
se susree i s Canovom. Potpuno je na strani Houdona i Sergela. Bio
je dvorski kipar u Berlinu, nakon Tassaerta (od 1788.), koji mu je
bio uitelj. Od Friedricha Wilhelma dobiva narudbu za spomenik
njegovom pokojnom sinu koji je umro s 8 godina (poezija smrti kao
tema, ali bez patosa) Spomenik Friedricha Velikog, 1793., u
Stettinu. Grubost, mukost, ponos graanina (protestantizam) elementi
Schadowove koncepcije ovjeka. - Zadrava slikarske efekte za razliku
od Canove, koristi razliite boje mramora, girlande,sjene reljefa, U
njegovu radu prisutna je jo uvijek tradicija baroka s dozom smirene
klasicistike modelacije i ikonografije. *Princeza Luise i njena
sestra Friedrike, 1793. spoj klasicizma i realizma (neposredni
trenutak);prisutan je klasic. ideal mirnoe, ali se osjea
prirodnost; valoviti pad nabora.*Skulptura na Brandeburkim
vratima
Christian Rauch (1777-1857)- Nijemac, Schadowov uenik i
najistaknutiji sljedbenik, za boravka u Rimu upoznajeThorvaldsenovu
umjetnost, koja takoer ostavlja jak dojam na njega. -
Karakteristina je za Rauchovu skulpturu tenja za uljepavanjem,
dopadljivou i dvorskom elegancijom, pa je tako i bio jako
popularan, dobivao narudbe za brojne portrete i spomenike.
*Spomenik kraljici Luisi Charlottenburgu (1810.-14.) jedno od
ranijih djela, spada meu najbolja djela te vrste.
*Kip ruskog cara Aleksandra (1814.-20.) sklad realizma i
idealizacije. U francuskoj klasicistikoj skulpturi, Canova,
Napoleonov dvorski kipar, je uspostavljao trendove. U kasnijim
radovima dolazi do pada umjetnike kvalitete, pokazuju plitki
naturalizam. Tu spada i njegovo najpoznatije djelo: *Spomenik
Friedrichu Velikomu Berlinu (1839.-52.)
Ludwig Schwanthaler (1802.-48.)- Najznaajniji bavarski
kipar.*Spomenik Bavarskoju Munchenu (1837.) - openito u Njemakoj
postoji idealistiki trend u skulpturi koji rezultira mnogobrojnim
kolosalnim patriotskim spomenicima.
Johann Heinrich von Dannecker (1758-1841)- Najdarovitiji
umjetnik nakon Shadowa tijekom rane herojske faze njemake
klasicistike skulpture *Ariadna jae panteru
Najpopularnije djelo (1803.) * Autoportret izvrsni su primjeri
njemakog klasicizma u skulpturi
50. SKULPTURA FRANCUSKOG ROMANTIZMA?- U skulpturi 19. st. se
termini romantizam i realizam ne mogu koristiti u svom potpunom
znaenju. - Realistike tendencije postoje jo od vremena baroka,
prijelaz na novu vrstu realizma mnogo je jednostavniji nego u
slikarstvu. - Nema ni romantizma u strogom smislu, kao
organiziranog irenja doktrine, romantizam se odraava prvenstveno u
izboru tema.- Tijekom razdoblja klasicizma, romantiarska,
sentimentalna filozofija ogledala se u pojmu'engleskog vrta', to
podrazumijeva i skulpturu unutar takvih vrtova.- Elementi
romantizma mogu se vidjeti i u Canovinom nadgrobnom spomeniku
Mariji Kristini u Beu ak gotovo nema ni pojave prouavanja
srednjovjekovnog kiparstva, kao to su se slikari, npr. nazarenci
oslanjali na SV slikarstvo. - Ni u formalnom smislu nema generalnog
trenda prema novom, bitno drugaijem stilu - dakle, romantizam u
skulpturi ogleda se prvenstveno kroz teme kojima se bavi to
podrazumijeva narativne elemente i raspoloenje. U ovom smislu i
David D'Angers moe se smatrati romantiarom. - Romantizam u
kiparstvu postoji samo u Francuskoj (u Njemakoj, eventualno, ima
klasicistike skulpture koja povremeno skree u sentimentalizam).
Francois Rude (1784.-1855.) - Skulptura romantizma dola je do
izraaja u njegovim djelima . - Pod utjecajem neoklasicizma, Rude
pokazuje interes da izvjesne detalje u opremi i odjeci dobrovoljaca
preuzme iz antike, ali rjeitost i zamah gesta i izraza, pokret
skulpturalnih masa i meusobna povezanost tih masa su romantiarski.-
Na trijumfalnom luku na trgu Etoile u Parizu, Rude je u dubokom
reljefu izdvajao grupu poznatu kao *MarseillaiseDjelo n