-
SKESKELETNO MIINI SISTEM LETNO MIINI SISTEM OVEKAOVEKA
Doc. dr Sneana MarkoviDoc. dr Sneana MarkoviDoc. dr Sneana
MarkoviDoc. dr Sneana MarkoviIInstitut za biologiju i
ekologijunstitut za biologiju i
ekologijuPPrirodnorirodno--matematiki fakultetmatematiki
fakultet
UUniverzitet u Kragujevcuniverzitet u Kragujevcu
-
SKELETNO MIINI SISTEM
osnova na kojoj je telo izgraeno i omoguava
kretanje
Fina usaglaenost kostiju, zglobova, miia, koe, nervnog
sistema
-
POTPORA I KRETANJE Dvonono kretanje uspravno hodanje na zadnjim
ekstremitatima:
Stopala ravne povrine; palac nije u opoziciji sa drugim prstima;
noni prsti sa ravnim lancima Ugao kolena prema ravnom zglobu Kosti
nogu su due Zglobovi bedara su okrenuti nadole i postrance (lee
glava femura) Karlica je kratka, oblika zdele, podupire utrobu Kima
ima S oblik Kima ima S oblik Glava se nalazi na vrhu kimenog stuba
Otvor za prolaz kimene modine u potiljanom delu je ispod
lobanje.
Kima predstavlja osnovni segment ljudskog skeleta; obezbeuje
uspravno dranje tela; sve ostale kosti su neposredno ili posredno
povezane sa kimom.
Kosti imaju potpornu ili zatitnu ulogu Polne odlike skeleta
Uticaj starosti na skelet; regeneracija kostiju Zglobovi omoguavaju
savitljivost skeleta Popreno prugasti miii povezani za skelet preko
tetiva Nervni sistem regulie aktivnost miia regulacija pokreta
skeleta
-
SKELET
Skelet odrasle osobe ini 206 kostiju Skelet nosi meka tkiva i
daje oblik telu Kosti simetrino rasporeene na obe strane tela
i organizovane kao 1. Aksijalni skelet kosti centralnog dela
tela
(lobanja, kimeni stub, rebra i sternum ukupno 80 kostiju) zatina
uloga
2. Apendikularni skelet privrene za aksijalni skelet, 126
kostiju, obezbeuju pokretljivost (kosti udova, lopatice,
karlica)pokretljivost (kosti udova, lopatice, karlica)
Konstrukcija skeleta omoguava kretanje Vrste kostiju: duge
(femur), kratke (kalkaneus),
pljosnate (parijetalna), nepravilne (sfenoidna), sezamoidne
(patela)
-
Kimeni stub, rebra (12 parova), rebarna hrskavica, strenum
Ruka: humerus, radijus i ulna Noga: femur, tibija i fibula Rame:
skapula i klavikula
-
KARLICA oblik prstena izgraen od velikih kostiju (krsna kost,
dve bedrene kosti od ilijuma, iijuma i pubisa, pubina simfiza);
polne razlike
-
LOBANJA 8 velikih, pljosnatih kostiju oblae mozak: okcipitalna
(potiljana), frontalna (eona), 2x parijetalna (temena), 2x
temporalna (slepoona), 2x zigomatina (jabuna)
14 kostiju razliitog oblika ine skelet lica: sfenoidalna,
etmoidalna, lakrimalna, vomer, maksila, mandibula, kosti maksila,
mandibula, kosti srednjeg uva...
odrastanjem kosti se stapaju; pokretna mandibula.
-
KIMA 33 kimena prljena povezani pokretnim zglobovima;
vratni (cervikalni) 7 p, grudni (torakalni) 12 p; slabinski
(lumbalni) 5 p; krsni (sakralni) srasli -5 p i trtini (kokcigealni)
4 p.
-
KOSTI AKE I STOPALA meusobno povezane male kosti u obliku
lepeze;
aka za precizne i snane zahvate, 27 kostiju, palac u opoziciji
sa ostalim prstima; 14 falangi, 5 metakarpalnih i 8 karpalnih
kostiju
stopalo od 26 kostiju, oslonac, ravnotea; 14 falangi, 5
metatarzalnih i 7 tarzalnih kostiju (skona kost talus, petna kost -
kalkaneus)talus, petna kost - kalkaneus)
-
DIFERENCIJACIJA
HONDROCITA
DIFERENCIJACIJA
OSTEOCITA
-
STRUKTURA I RAST KOSTIJU Kost vrsta, jaka, laka, neznatno
savitljiva Kost je ivo tkivo od elija, proteina, mineralnih
soli
(Ca i P) i vode Osteblasti, osteociti i osteoklasti Kompaktna i
sunerasta kost
Joni Ca i P grade hidroksiapatit Sunerasto i kompaktno KT
Periost, endost donose hranu do Volkmanovih kanala
Haverzovi kanali Osteon Haverzov sistem (koncentrini slojevi
vrstog Osteon Haverzov sistem (koncentrini slojevi vrstog
tkiva lamele; centralni kanal sa krvnim sudovima i nervima;
prostor za kotane elije i tenost)
Periost izvor oseogenih elija Ljudske kosti se formiraju (1)
intramembranskim
okotavanjem od mezenhima, ili (2) endohondralnim okotavanjem od
hrskavice
Kotana sr
-
Rast i razvoj kostijuSkelet fetusa od vrste, elastine
hrskaviceKod novoroene bebe skelet je okotao; telo kosti primarni
centar osifikacije,
epifize od hrskavice sekundarni centar osifikacije, zona rasta
(elije hrskavice)Osifikacija traje do 18. godine ivota
-
Zarastanje kostiju Prelom kosti zgruavanje krvi
osteoblasti grade masu sunerastog tkiva oko povrede (kalus)
kompaktna kost
Kod odraslih osoba je potrebno oko 6 nedelja za zarastanje
preloma, kod dece krae
Delovanjem osteoblasta i osteoklasta, zadebljalo tkivo (kalus)
se na kraju formira u pravu kost
Imobilizacija Imobilizacija Osteoporoza gubitak kotanog
tkiva
starenjem
-
ZGLOBOVI Zglob mesto u kome se dve kosti susreu Podela zglobova
prema strukturi i
pokretljivosti: pokretni, polupokretni i nepokretni
1. Pokretni sinovijalni zglobovi sinovijalna membrana lui
sinovijalnu tenost; rotacioni i arkasti zglob (pokreti u
jednoj ravni; okretanje glave, koleni zglob), elipsoidni zglob
(pokreti u dve ravni; runi zglob), kuglasti zglob ravni; runi
zglob), kuglasti zglob (pokreti u vie ravni; rameni zglob)
Unutranjost zgloba - zglobne povrine kostiju prekrivene
hrskavicom, sinovijalna membrana, sin. tenost, fibrozna kapsula
2. Polupokretni zglobovi hrskavica izmeu zglobnih povrina;
kimeni zglobovi, pubina simfiza
3. Nepokretni zglobovi pljosnate kosti lobanje (nakon roenja do
adultnog perioda), krsna kost
-
Odravanje stabilnosti zglobova Ligamenti vrste i elastine trake
vezivnog tkiva Spoljanji ligamenti pripojeni za kosti fibrozna
(zglobna) aura; titi zglob od
oteenja i povreda i prua mu stabilnost i fleksibilnost Unutranje
fibrozne trake (ligamenti) Retinakulumi obavijaju tetive
Fibrozni kolutovi izmeu kostiju kolenog i runog zgloba
(meniskusi), izmeu tela kimenih prljenova (diskusi); diskusi od
unutranjeg (voda i kolagena vlakna) i spoljanjeg dela (fibrozni
prsten)
-
MIII Miii grade telesnu masu nae telesne teine Kontrakcije
miinog tkiva omoguavaju pokrete tela, odravanje uspravnog
stava,
rad unutranjih organa Skeletni, srani i glatki miii
-
DIFERENCIJACIJA MIINE ELIJE
Miino tkivo se razvija od paraaksijalnog, intermedijernog i
lateralnog mezoderma,dok miii glave i vrata nastaju od
ektomezenhima.Somatski miii trupa i udova nastaju od
miotoma.Visceralni miii se formiraju od splanhnopleuralnog i
intermedijernog mezoderma.
Glatko miino tkivo se razvija iz intermedijarnog i lateralnog
mezoderma.
Srano miino tkivo se razvija od splanhnopleuralnog mezoderma
-
Specijalizovano je za:-kontrakcije slabe snage-dueg
trajanja-automatski, bez uticaja volje izvode se
spori i slabi pokreti.
Nalazi se:-u zidovima krvnih i limfnih sudova-u zidovima organa
za varenje-duniku i njegovim ograncima-oko veih odvodnih kanala
lezdi-u odvodnim mokranim i polnim
Glatko miino tkivo moe dugo da se nalazi
GLATKO MIINO TKIVO
-u odvodnim mokranim i polnim putevima
-u oku-u koi
u stanju kontrakcije razliitog intenziteta. To je tonina
kontrakcija glatkog miia -tonus.
Vaan je za odravanje lumena upljih i cevastih organa: kada se
tonus povea lumen se smanjuje i obrnuto.
Autonomna motorna vlakna upravljaju radom glatke muskulature
(ubrzavaju i usporavaju ritam kontrakcije).
-
Gradi myocardium Poprenoprugasta miina vlakna Kraa od
skeletnihGranaju se i meusobnoanastomoziraju Poseduju prelazne ploe
(disci
intercalares) na mestima spajanja
Miokard se funkcionalno ponaa kao celina zbog prelaznih ploa;
impuls nastao na jednom mestu proiruje se po celom miokardu i ceo
mii se kontrahuje.
Kontrahuje se bez uticaja volje, pod dejstvom autonomnog nervnog
sistema.Do kontrakcije dolazi spontano, bez pobude ivaca.
SRANO MIINO TKIVO
intercalares) na mestima spajanja miinih elija ivaca.
Srce embriona kuca, pre nego to u njegaurastu nervi.Nervna
vlakna ubrzavaju (simpatikus) iliusporavaju srani ritam
(parasimpatikus)
-
Naziv - zbog lokacije vezivanja uglavnom za periost kostiju
skeleta
Poprena ispruganost Osnovna morfoloka jedinica
skeletnog miia je poprenoprugasto miino vlakno
SKELETNO MIINO TKIVOU svakom vlakancu se smenjuju svetla i tamna
mesta, koja lee u istoj visini u svim, paralelno poreanim
vlakancima.
Izgrauje celokupnu skeletnu muskulaturu- Za razliku od glatke
muskulature, poprenoprugasto miino tkivo samo retko gradi slojeve u
zidu nekog upljeg organa, skeletnog miia je poprenoprugasto miino
vlakno
Masa sarkoplazme sa mnogo jedara koja su periferno
postavljena.
Duina 1 mm-12 cmDebljina 10-100 mNajtanja - spoljanji miii
one
jabuiceNajdeblja - miii udova Zadebljavaju kod pojaanog
miinog rada
gradi slojeve u zidu nekog upljeg organa, npr. gornji deo
jednjaka.
- SMT izgrauje zasebne jedinice, koje predstavljaju organ miinog
sistema nazvan mii (musculus).Specijalizovano je za:-kratkotrajne,
snane kontrakcije-inerviu ga motorna vlakna cerebrospinalnih ivaca,
pa je pod uticajem volje
-
SKELETNI MIII Skeletni miii prekrivaju skelet, kontrakcijama
pokreu telo i zglobove Stalna napetost (tonus) oslonac telu
uspravan stav Izrazi lica Preko 600 skeletnih miia Struktura
skeletnog miia miofibrile (od aktina i miozina) miina vlakna
fascikulusi Skeletni miii su rasporeeni po slojevima koji se
meusobno preklapaju (povrinski
i duboki miii)
-
Lice: kruni mii oka, veliki jabuni mii Vrat:
sternokleidomastoid, trapezius Grudi: pectoralis major (veliki
grudni m), spoljanji i
unutranji meurebarni miii, Abdomen: abdominal muscles (pravi
trbuni m),
external oblique abdominal (spoljanji kosi trbuni m) Ruke:
deltoid (deltasti m), triceps brachii, biceps brachii,
brachioradialis (dugi pregiba palca), fleksor capri radialis
(duboki pregiba prstiju)
Noge: sartorius (terzijski m), rectus femoris (etvoroglavi m),
gastrocnemius (dvoglavi m lista), tibialis anterior (prednji
golenjani mii)tibialis anterior (prednji golenjani mii)
-
Lea: trapezius, deltoideus, latissimus dorsi (najiri leni m)
Karlica: gluteus maximus (veliki sedalni m) Noge: biceps
femoris, gastrocnemius, Ahilova tetiva
-
TETIVE povezuju miie za kost; od kolagena, delimino elastine;
tetiva prolazi kroz periost i usauje se u kotano tkivo; mogu biti
obavijene fibroznim kapsulama (sinovijalnim omotaima)
Rad skeletnih miia povezuju dve kosti rasteui se preko
zgloba; miii vuku kosti; rasporeeni u miii vuku kosti;
rasporeeni u
parovima na suprotnim stranama zgloba naizmenina kontrakcija i
relaksacija (biceps i triceps nadlaktice);
u mirovanju miii su u stanju delimine kontrakcije (miini tonus)
uspravan poloaj
-
Poluge kosti deluju kao poluge, miina aktivnost je sila koja
deluje na polugu, deo tela koji se pokree prua otpor, zglobovi su
take oslonca;
prvi, drugi i trei stepen poluga
-
Kontrola miine aktivnosti putem nervnog sistema Nervni sistem
nervno-miina sinapsa miina kontrakcija Zavrna motorna ploa:
hemijska sinapsa, acetilholin, N(nikotinergiki)-holinoceptori
(jonotropni), prolaz jona Na, K i Ca; postsinaptiki akcioni
potencijal nastaje egzocitozom oko 100 presinaptikih vezikula
i otvaranjem preko 200 000 postsinaptikih kanala; razgradnja Ach
acetilholin esterazom i difuzija Ach iz sinaptike pukotine; otrovi
i droge botulin inhibira izlazak Ach iz vezikula, -bungarotoksin
blokira
otvaranje jonskih kanala, kurare se kompetativno vezuje za Ach
receptore, neostigmin je inhibitor acetilholinesteraze,
suksametonijum (slian Ach) ima depolariui efekat i sporije se
razgraujedepolariui efekat i sporije se razgrauje
Proprioreceptori nervni sistem miii Motorna jedinica motoneuron
sa svim miinim vlaknima (25-1000) Stepenasta miina aktivnost Broj
motornih jedinica po miiu, kao i broj ukljuenih motornih jedinica
doprinosi
finoi pokreta
-
Kontraktilni aparat poreno-prugastog miia
Snop miinih vlakana Miino vlakno (miocit) sarkolema,
sarkoplazma, mitohondrije, miofibrili Sarkomere ograene Z
linijama od
aktina, miozina, tropomiozina, troponina, titina
Sarkolema transferzalne tubule (T sistem), sarkoplazmin
retikulum longitudinalni tubuli (depo jona Ca); longitudinalni
tubuli (depo jona Ca); trijade
Elektromehaniko sparivanje pretvaranje ekscitacije u kontrakciju
skeletnog miia
AP ekscitira dihidropiridinske receptore sarkoleme u regionu
trijada aktivacija rianodinskih receptora na membrani
sarkoplazmatskog retikuluma (Ca kanali)
Ca-ATPaza
-
Brza i spora miina vlakna; zamor Spora vlakna su bogata
mitohondrijama,
kapljice masti, mioglobin; koriste kiseonik iz cirkulacije,
bogato prokrvljena; crveni miii
Brza vlakna imaju manje mitohondrija, koriste malo kiseonika,
bogati glikogenom, dominantna anaerobna glikoliza; beli miii
Energetski izvori za miinu kontrakciju ATPATP Obnavljanje ATP:
(1) defosforilacija
kreatin fosfata, (2) anaerobna glikoliza (produkcija laktata),
(3) aerobna oksidacija glukoze i masnih kiselina
Fiziki rad: (1) pozitivni dinamiki rad (naizmenina kontrakcija i
relaksacija), (2) negativni dinamiki rad, (3) statiki posturalni
rad (neprekidna kontrakcija)
Odstranjivanje produkata metabolizma (joni H, CO2 i laktat);
protok krvi kroz miie (radna hiperemija)