SISTEMATSKE JEDINICE (TAKSONI ILI SVOJTE) • radi lakšega snalaženja u sistematici biljaka, uvedene su od doba Linnéa do danas mnoge sistematske jedinice (taksoni ili svojte) višega i nižega reda • osnovna sistematska jedinica u sistematici, koju je uveo već i Linné, zove se VRSTA (species) • tijekom razvoja sistematike (preko 2000 godina) došlo je do otkrića velikoga broja biljnih i životinjskih vrsta, te se je definicija i uopće shvaćanje vrste mijenjalo paralelno s razvojem sistematike • Linné je definirao vrstu kao skup sličnih ili jednakih jedinki (individua) • danas postoji niz definicija i shvaćanja vrste i teško je naći jednu definiciju koja bi bila opće prihvaćena i u botanici i u zoologiji, te se shodno problematici upotrebljavaju najčešće tri definicije vrste: 1. TIPOLOŠKA – skup sličnih ili jednakih jedinki. Statička je i najčešće se upotrebljava u sistematici. 2. GENETIČKA – skup sličnih ili istih genotipova koji se međusobno oplođuju i imaju zajednički kompleks gena. 3. BIOLOŠKA – skup prirodnih populacija koje svoje nasljedne osobine (gene) međusobno nesmetano razmjenjuju i reproduktivno su izolirane od drugih populacija.
17
Embed
SISTEMATSKE JEDINICE (TAKSONI ILI SVOJTE) osnovna sistematska jedinica u sistematici, koju je uveo već i Linné, zove se VRSTA (species) ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
SISTEMATSKE JEDINICE
(TAKSONI ILI SVOJTE)
• radi lakšega snalaženja u sistematici biljaka, uvedene su od doba Linnéa do danas mnoge sistematske jedinice
(taksoni ili svojte) višega i nižega reda
• osnovna sistematska jedinica u sistematici, koju je uveo već i Linné, zove se VRSTA (species)
• tijekom razvoja sistematike (preko 2000 godina) došlo je do otkrića velikoga broja biljnih i životinjskih vrsta,
te se je definicija i uopće shvaćanje vrste mijenjalo paralelno s razvojem sistematike
• Linné je definirao vrstu kao skup sličnih ili jednakih jedinki (individua)
• danas postoji niz definicija i shvaćanja vrste i teško je naći jednu definiciju koja bi bila opće prihvaćena i u
botanici i u zoologiji, te se shodno problematici upotrebljavaju najčešće tri definicije vrste:
1. TIPOLOŠKA – skup sličnih ili jednakih jedinki. Statička je i najčešće se upotrebljava u sistematici.
2. GENETIČKA – skup sličnih ili istih genotipova koji se međusobno oplođuju i imaju zajednički
kompleks gena.
3. BIOLOŠKA – skup prirodnih populacija koje svoje nasljedne osobine (gene) međusobno nesmetano
razmjenjuju i reproduktivno su izolirane od drugih populacija.
• u novije vrijeme prevladava mišljenje da je najmanja biološka jedinica POPULACIJA,
te se istraživanja vrsta orijentiraju upravo na istraživanja populacija.
• pod populacijom podrazumjeva se skup jedinki koje nesmetano izmjenjuju svoj genetički materijal i
zauzimaju određeno (zajedničko) stanište (biotop)
• nemogućnost međusobnoga oplođivanja i plodnosti ili neplodnosti potomaka osnovna je osobina
životinjske vrste.
• kod biljne vrste nije isključena mogućnost križanja dviju jedinki različitih vrsta, ali je za biljnu vrstu
značajno da njene jedinke zauzimaju određenu ekološku i geografsku nišu, gdje joj jedinke druge
vrste nisu konkurentne
• takav primjer su vrste roda Platanus (P. occidentalis P. orientalis = P. hispanica, = P. acerifolia
= P. hybrida), koje se nakon intervencije čovjeka vrlo dobro križaju i njihovo je potomstvo plodno
× =
P. occidentalis L. P. orientalis L. P. hispanica Münchh.
• sličnih primjera ima i s drugim vrstama npr. Salix alba S. fragilis, Quercus petraea Q.
pubescens
• biljna je vrsta relativno stalna i takva ostaje sve dok se ne promjene ekološki uvjeti
• budući da se ekološki uvjeti stalno mijenjaju, a kako vrste moraju pratiti te promjene nakon
duljega vremena i uz znatnu promjenu ekoloških uvjeta dolazi do formiranja dviju ili više vrsta
od jedne ishodišne vrste
• ukoliko se ekološke promjene dogode naglo, vrste najčešće ne mogu pratiti takve promjene te
tada dolazi do propadanja vrsta (fosili)
× =
Salix alba L. Salix fragilis L. Salix × rubens Schrank
TAKSONI NIŽI OD VRSTE
• Podvrsta (subspecies) – Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra
Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra Pinus nigra J. F. Arnold
Prunus domestica L. ssp. insititia (L.) C. K. Schneid. Prunus domestica L.
Pinus nigra J. F. Arnold ssp. dalmatica
(Vis.) Franco
• Varijetet i oblik (varietas, forma) – Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco var. menziesii;
Quercus robur f. filipendula
Pseudotsuga menziesii
(Mirb.) Franco
var. menziesii
Pseudotsuga menziesii
(Mirb.) Franco var.
glauca (Beissn.) Franco
var. menziesii var. caesia var. glauca
Juniperus communis L. f. oblonga Juniperus communis L.
Svojstva
Svojta
(Takson)
Morfološke
razlike
Geografski
uzorak
Genetska
raznolikost
Vjerojatnost
prirodnoga
križanja
Fertilnost
križanaca
Podvrsta
(Subspecies)
Više jasno
uočljivih
razlika
Kompaktne,
uglavnom
alopatrijske ili
peripatrijske
Najčešće
značajno
poligenska
Moguća u
području
dodira
areala
Značajno
smanjena
Varijetet
(Varietas)
Jedna ili
nekoliko
jasno uočljivih
razlika
Kompaktne,
uglavnom
alopatrijske s
nekim
preklapanjima
Poligenska
ili
uzrokovana s
nekoliko
gena
Vjerojatna u
područjima
preklapanja
areala
Smanjena
Oblik
(Forma)
Obično jedna
jasno
uočljiva razlika
Sporadične,
simpatrijske
Obično
uzrokovana
jednim
genom
Uvijek
očekivana Potpuna
Osnovne značajke koje se primjenjuju pri određivanju statusa svojti
(taksona) nižih od vrste (podvrsta, varijetet, oblik; prema Stuessy 1990).
• Klon (clone) i kultivar (cultivare) – Populus nigra L.’Italica’ ili
Fagus sylvatica L. ’Atropurpurea’
Populus nigra L. Populus nigra L. ’Italica’
Salix alba L. Salix alba L. ’Tristis’
• Ekotip (oecotypus) – predstavlja skupinu biljaka jedne vrste koje su prilagođene određenom
ekološkom području (klimatski, geografski, visinski i edafski)
• Rasa – geografska ili lokalna, a u biti predstavlja ekotip
• Čista linija – homozigotno i genetski jednako potomstvo nastalo samooplodnjom
• Genotip – potpuna genetska konstitucija
• Biotip – skupina jedinki koje imaju isti genotip
• Klina – postupna promjena fenotipskih značajki populacije
Fagus sylvatica L. i F. sylvatica L. ’Atropurpurea’
Gleditsia triacanthos L.
Gleditsia triacanthos L. ’Inermis’
KRIŽANCI
Križanac (hybrida) – međuvrsni križanci ili interspecijes hibridi
× =
Larix decidua Mill. Larix kaempferi (Lamb.) Carrière Larix × eurolepis A. Henry
Populus alba L. Populus tremula L. Populus × canescens (Aiton) Sm.
× =
– križanci između vrsta različitih rodova (intergenus hibridi)
Ukoliko ne postoji mogućnost pisanja znaka ’’ može se umjesto njega pisati grčko slovo iks (x),
npr. Larix x eurolepis.
× =
Cupressus macrocarpa Hartw. Chamaecyparis nootkatensis (D.
Don) Spach
× Cupressocyparis leylandii
Dallim. et A. B. Jacks.
TAKSONI VIŠI OD VRSTE
• sve do 1966. godine bilo je puno pokušaja imenovanja taksona viših od vrste, a tada je stvoren
univerzalni sistem imenovanja tih taksona – GENUS-TIPUS PRINCIP
• genus-tipus princip bazira se na gramatičkoj osnovi imena tipičnoga roda na koju se dodaju
karakteristični nastavci koji su određeni za svaki takson (svojtu)
• poznavajući taj sistem imenovanja taksona viših od vrste može se vrlo jednostavno svakome taksonu
vrlo brzo odrediti status
• sva imena taksona viših od vrste pišu se velikim početnim slovom i sastoje se od jedne riječi (Pinus,