Top Banner
GLAVNA RAZDOBLJA ZEMLJINE PROŠLOSTI I VAŽNIJA ZBIVANJA U ŽIVOME SVIJETU era period epoha trajanje 10 6 god. Krapinski pračovjek KENOZOIK KVARTAR Holocen (Aluvij) 1 Pleistocen (Diluvij) TERCIJAR Pliocen 70 prevlast kritosjemenjača i sisavaca Miocen Oligocen Eocen Paleocen MEZOZOIK KREDA gornja 140 doba golemih paprati i golosjemenjača goleme paprati (baza kamenog ugljena) donja JURA Malm 185 Doger Lijas TRIJAS gornji 225 srednji donji PALEOZOIK PERM 270 KARBON 320 DEVON 400 psilofiti (prve kopnene biljke) alge i ribe oklopnjače SILUR 480 KAMBRIJ 570 najstariji životinjski organizmi PREKAMBRIJ ALGONKIJ 2 000 prvi stanični organizmi ARHAIK > 3000 pojava života Postanak Dinarida MEZOFITIKUM KENOFITIKUM PALEOFITIKUM
18

Sistematika 2-1

Jan 11, 2017

Download

Documents

ngohuong
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Sistematika 2-1

GLAVNA RAZDOBLJA ZEMLJINE PROŠLOSTI I VAŽNIJA ZBIVANJA U ŽIVOME SVIJETU

era period epoha trajanje

106 god.

Kra

pin

ski

pra

čovj

ek

KENOZOIK

KVARTAR Holocen (Aluvij)

1 Pleistocen (Diluvij)

TERCIJAR

Pliocen

70

pre

vlas

t kr

ito

sjem

enja

ča

i sis

avac

a Miocen Oligocen Eocen Paleocen

MEZOZOIK

KREDA gornja

140 doba

golemih paprati i golosjemenjača goleme paprati

(baza kamenog ugljena)

donja

JURA Malm

185 Doger Lijas

TRIJAS gornji

225 srednji donji

PALEOZOIK

PERM 270

KARBON 320

DEVON 400 psilofiti (prve kopnene biljke)

alge i ribe oklopnjače SILUR 480

KAMBRIJ 570 najstariji životinjski organizmi

PREKAMBRIJ ALGONKIJ 2 000 prvi stanični organizmi

ARHAIK >

3000 pojava života

Post

anak

D

inar

ida

MEZ

OFI

TIK

UM

KEN

OFI

TIK

UM

PA

LEO

FITI

KU

M

Page 2: Sistematika 2-1
Page 3: Sistematika 2-1

EMBRIOBIONTA (= CORMOPHYTA)

– STABLAŠICE ILI VIŠE BILJKE

• došlo je do morfološke (organografske) diferencijacije biljnoga tijela na osnovne vegetativne biljne

organe:

LIST

STABLJIKA

KORIJEN

Page 4: Sistematika 2-1

• došlo je do anatomske diferencijacije biljnoga tijela na:

1.KOŽNO STANIČJE

2.ŽILJNO STANIČJE

3.TEMELJNO STANIČJE

Page 5: Sistematika 2-1

• pretpostavlja se da su se najprimitivnije stablašice razvile iz nekih algi tipa današnjih

Phycobionta (= Chlorophyta) – boja (klorofil)

• zelene alge zauzimaju najplića mjesta u vodenim bazenima, dublje se razvijaju smeđe alge, a

najdublje crvene alge

• anatomska diferencijacija – razvoj provodnoga sustava za opskrbu nadzemnih dijelova biljke,

zaštita od isušivanja

Page 6: Sistematika 2-1

ODJELJAK: Rhyniophyta (= Psilophyta, = Psilopsida)

• najprimitivnije stablašice koje su se javile već tijekom Silura (prije oko 350-410 mil. godina), a

izumrle su nakon 100-njak mil. godina (u Devonu)

• to su bile malene 30-50 cm visoke biljke, rasle su na vlažnim i močvarnim staništima

• na horizontalnom dijelu izbojka nalazili su se rizoidi (korijen), a od toga izbojka uspravljao se je

vertikalni izbojak koji je bio dihotomski (viličasto) razgranjen (karakterističan za alge)

• na vrhovima ogranaka nalazili su se sporangiji, a središnjim dijelom prolazila je hadrocentrična žila

• kod primitivnijih riniofita čitava je stabljika obavljala asimilacijsku funkciju, a kod savršenijih su se

pojavile na površini emergencije koje su analogne listovima

• razvoj od riniofita tekao je u dva smjera od kojih je u jednom dominirao sporofit, a u drugome

gametofit. Do toga je moglo doći samo u onom trenutku kada su i sporofit i gametofit bili jednako

razvijeni i potpuno neovisni

Page 7: Sistematika 2-1

Magnoliophyta

Pinophyta

Polypodiophyta Equisetophyta Psilotophyta Lycopodiophyta Bryophyta

Rhyniophyta

Page 8: Sistematika 2-1

ODJELJAK: Bryophyta – MAHOVINE

• najprimitivnije živuće stablašice, ali nisu filogenetski najstarije

• dominacija gametofita

• kalcifobne biljke, rastu u zajednicama (busenima)

• vrlo mali broj vrsta podnosi Ca++- ion (npr. Cratoneuron commutatum – mah sedrotvorac)

Page 9: Sistematika 2-1

ONTOGENETSKI RAZVOJ MAHOVINA

Page 10: Sistematika 2-1

ONTOGENETSKI RAZVOJ MAHOVINA

• klijanje haploidnih spora, stvarajući nitastu taložnu tvorevinu (prokličnicu ili protonemu)

sličnu nitastoj zelenoj algi (položaj poprečnih membrana je različit – u algi "I", a u mahovina "/“)

• na vrhu stabalca razvijaju se anteridiji i arhegoniji (dvospolne i jednospolne, dvodomne i

jednodomne)

• muški spolni organ se sastoji od jajastoga gametangija (anteridija) u kome nastaju muške spolne

stanice (spermatozoidi) koje imaju dva biča. Nakon dozrijevanja anteridija njegova stijenka puca i

spermatozoidi odlaze u prirodu

• ženski spolni organ ima oblik boce i zove se arhegonij (poput tučka)

• oplodnja je moguća samo uz prisustvo tekuće vode u kojoj plivaju spermatozoidi koje jajna stanica

kemotaktički privuče i jajna stanica se spoji s jednim (kopulira)

• iz oplođene jajne stanice razvija se sporogon (2n), a on na svome vrhu nosi sporangij

• kako sporogon raste on raskida arhegonij i njegov vršni dio nalazimo na sporangiju (kaliptra)

• sporangij je na sporogon pričvršćen pomoću kolumele, a u sporangiju se razvijaju redukcijskom

diobom spore (n)

• nakon sazrijevanja sporangija spore raznosi vjetar i u povoljnim uvjetima kliju

Page 11: Sistematika 2-1

• u mahovina se mogu jasno uočiti pravilne izmjene generacija, tako spore, prokličnica i

vegetativno tijelo su haploidni (n), a kako vegetativno tijelo završava svoj razvoj tvorbom

spolnih stanica (gameta) zove se gametofit

• kod oplodnje nastaje oplođeno jaje s 2n, a iz njega raste sporogon sa sporangijem koji također ima

2n. Ti organi završavaju svoj razvoj tvorbom spora ili nespolnih rasplodnih stanica, pa ih nazivamo

nespolna generacija ili sporofit.

• zbog dominacije gametofita i

neophodnosti prisustva tekuće vode

mahovine su se zadržale na vrlo niskom

stupnju razvoja što je i normalno jer su

uvjeti na Zemlji pogodovali razvoju

sporofita koji lakše podnosi sušu

• spolna generacija je zelene boje i

autotrofna, a nespolna je bez klorofila i

heterotrofna i potpuno ovisna o

gametofitu

Page 12: Sistematika 2-1

Sphagnum. A Sph. acutifolium, biljka sa sporogonima (2/3×). B. Sph. squarrosum, zreli sporogon na vršku ogranka, pb

listići perihecija, ps pseudopodij, aw embrioteka, d pokrov (10×). C Sph. acutifolium, mladi sporogon (uzdužni presjek), f

baza sporogona, w stijenka sporogona, c kolumela, s spore, ah vrat arhegonija (17×). D isto, protonema s mladom

biljčicom (100×). E Sph. molluscum, dio ogranka bez listića sa stanicama za vodu u obliku boce (100×). F isto, poprečni

presjek (100×). G Sph. acutifolium, mrežotina stanica u listiću, odozgo; velike stanice za vodu sa spiralnim odebljanjima

i rupama, između toga uske stanice s kloroplastima (300×). H isto u poprečnom presjeku (300×).

Page 13: Sistematika 2-1

Građa listića u vrste Leucobryum glaucum. Dva

sloja stanica bez plazme, međusobno povezana

velikim otvorima u stijenci; između toga male,

izdužene stanice s kloroplastima (350×).

Andreaea rupestris. A

čitava biljka (8×). B

uzdužni presjek kroz mladi

sporofit (40×). c kaliptra,

col kolumela, k tobolac, ps

pseudopodij, sf baza

sporogona, sg sporogeno

tkivo.

Page 14: Sistematika 2-1

Bryidae. A Archidium

phascoides, čitava biljka (5×) i

tobolac (20×). B Dicranum

scoparium, trogodišnja biljka

(prirodna veličina). C

Fissidens bryoides (4×); C

listić (15×). D Tortula muralis

(4×); D' peristom (30×); D"

listić s dlakom (10×). E

Grimmia pulvinata (prirodna

veličina). F Funaria

hygrometrica (2×). G

Splachnum luteum (prirodna

veličina). H Rhodobryum

roseum (prirodna veličina). J

Tetraphis pellucida (2×); J'

peristom; J" košarica s

rasplodnim tjelešcima (8×). K

Climacium dendroides

(prirodna veličina). L

Hylocomium splendens,

četverogodišnja biljka (l/2×).

M Cratoneuron commutatum

(l/2×). N Papillaria deppei

(l/2×). O Buxbaumia aphvlla

(prirodna veličina). P

Polytrichum commune s

mladim sporogonom,

pokrivenim kaliptrom

(l/2×).

Page 15: Sistematika 2-1
Page 16: Sistematika 2-1
Page 17: Sistematika 2-1
Page 18: Sistematika 2-1