Završno izviješće Razdoblje od travnja 2000. do ožujka 2003. godine Za projekt: Razvoj proizvodnje hmelja na područ ju Republike Hrvatske Broj ugovora: II-80-9/99 Početak projekta: travanj 2000. Glavni istraživač: mr.sc. Siniša Srečec Sudjelujuća ustanova: Visoko gospodarsko učilište u Križevcima U Križevcima, 11. ožujka 2003. Glavni istraživač
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH
Tijekom triju istraživačkih godina (od 2000. do 2003.) provedena su agronomska, tehnološkai ekonomska istraživanja kojima je bio temeljni cilj razvoj održive domaće proizvodnje
hmelja na osnovi znanstveno i stručno utemeljenih proizvodnih, kvalitativnih i ekonomskih pokazatelja. Osnovna polazišta u istraživanjima bila su slijedeća:
a) Snabdijevanje domaćih proizvođača piva isključivo uvozom. b) Potreba revitalizacije domaće proizvodnje hmelja na područ ju Hrvatskog podunavlja
(okolica Iloka).c) Razvoj proizvodnje hmelja na područ ju sjeverozapadne Hrvatske, konkretno
Kalničkog prigorja, čemu bi uz slične agroekološke uvijete kakvi vladaju na područ juSavinjske doline u Republici Sloveniji, najviše pridonijela stečena praktična iskustva ivještine samih poljoprivrednika, koji generacijski odlaze na sezonski rad u hmeljarstvosusjedne Slovenije ali i Njemačke.
Kroz tri godine provođenja realizirani su sljedeći ciljevi istraživanja:
1. Determinirani su kvantificirani svi limitirajući faktori na svjetskom tržištu koji bi semogli povoljno ili nepovoljno odraziti na razvoj domaće proizvodnje hmelja.
2. Upoznati su specifični zahtjevi i potrebe hrvatskih pivovara na kvaliteti i količinihmelja i proizvoda od hmelja.
3. Definirani su i kvantificirani svi proizvodni troškovi koji se mogu smanjiti uvođenjemnajsuvremenijih mjera agrotehnike, gnojidbe i zaštite. Određeno je u kojoj mjeriuvođenje istih doprinosi povećavanju dohodovnosti i profitabilnosti u odnosu na
prijašnje stanje.4. Na osnovi Porterovog modela nacionalnih konkurentskih prednosti uspostavljena je
čvrsta stručna i poslovna suradnja s Daruvarskom pivovarom i razvijene su dvije novemarke piva Staro Češko – Light i Old Bohemian - Lager pivo u potpunosti ohmeljenas hrvatskim hmeljem.
5. U svim fazama planiranja, organizacije rada, provođenja pojedinih radnih operacija,nastupa na tržištu, provjere kvalitete i razmijene iskustava s krajnjim i ultimativnimkupcima a to su hrvatske pivovare, primijenjen je PDCA – ciklus (Planiraj-uradi-
provjeri- djeluj; Plan-Do-Check-Act, Deming, 1989.), kao osnovni alat neophodan za početnu fazu implementacije bilo kojeg sustava upravljanja kvalitetom, kao što je primjerice TQM (Total Quality Management).
Lokacija na kojoj su se provodila istraživanja je selo Gregurovec u okolici Križevaca, na površinama Prve hmeljarske zadruge Sv. Petar Orehovec. Prema prijavi projekta istraživanjasu se trebala provoditi i na područ ju Iloka, na površinama tvrtke Agrokomerc – Ilok. Nažalostzbog određenih strukturnih, vlasničkih i kadrovskih previranja i problema u kojima se našlatvrtka Agrokomerc, nije bilo moguće uspostaviti potpunu suradnju na institucionalnoj razini,o čemu je u šestomjesečnom progresivnom izviješću, kao i u godišnjem progresivnomizviješću za provu istraživačku godinu (2000.) informirano Vijeće za istraživanje u
poljoprivredi.
2
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH
Znanstveni i stručni radovi objavljeni tijekom provođenja projekta:
1. Srečec S., S. Habijanec, D. Kaučić. 2001. Proizvodna iskustva hmeljarasjeverozapadne Hrvatske u klimatski ekstremno nepovoljnim godinama 1999. i
2000. Hmeljarski bilten (Hop bulletin), 8(2001)1; 57-62.2. Srečec S. i D. Kamenjak. 2000. Stanje i prespektive hmeljarstva u RepubliciHrvatskoj. Zbornik plenarnih izlaganja i sažetaka sa znanstvenog skupa«Izazovi hrvatskoj poljoprivredi na pragu 21. stoljeća». Poreč, 8.-11. studeni2000.
3. Srečec S., Ivka Kvaternjak, Ž. Vukobratović, D. Kaučić, V. Marić. 2001.Kinetika akumulacije α-kiselina i suhe tvari šišarica hmelja u uvjetima suše.Zbornik sažetaka s 37. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma smeđunarodnim učešćem. Opatija, 19. –23. veljače 2001. godine.
4. Srečec S. 2002. Hmeljarstvo. Priručnik iz hmeljarstva nastao na osnoviiskustava tijekom provođenja projekta. Rukopis je u fazi recenzije. Zasada je
donešeno samo jedno mišljenje recenzenta Prof. dr. Vladimira Marića.
Opis tehnologije
Detaljan opis tehnologije dat je u priručniku ˝Hmeljarstvo˝, koji je nastao na osnovi iskustavastečenih tijekom provođenja projekta i kojeg u cijelosti dostavljam u prilogu, kao i pisanurecenziju recenzenta Prof. dr.sc. Vladimira Marića.
Ekonomska analiza (profitabilnost)
- Analiza konkurentnosti proizvodnje hmelja u Hrvatskoj u usporedbi s stanjem u
SAD-u
Prodajna cijena definirana svjetskom cijenom hmelja na tržištu, možemo reći da gotovo svi proizvođači hmelja imaju manje-više jednak ukupni prihod po jedinici površine, odnosno potoni proizvedenog hmelja. Određene razlike u visini ukupnog prihoda uvjetovane suisključivo vještinom pregovarača kod formiranja prodajne cijene hmelja u izravnim
pregovorima s kupcem, no te su mogućnosti izuzetno ograničene. Stoga, svi uzgajivači hmelja
u svijetu poboljšavaju svoju konkurentsku sposobnost maksimalnom racionalizacijom svihtroškova koji opterećuju proizvodnju hmelja po jedinici površine (Schleup i Bubendorf,
1997.). Najveću racionalizaciju svih troškova (fisknih i varijabilnih) u proizvodnji hmeljaizvršili su američki hmeljari (tablica 1.) uz pomoć Zavoda za ekonomiku poljoprivredeSveučilišta u državi Washington (Hinnman, 1999.).
Tablica 1. Ukupni troškovi (fiksni i varijabilni) u proizvodnji gorkih kultivara hmelja u SAD,
država Washington (Hinmann, 1999.)
Godina uzgoja Iznos US$/acre (1 acre = 0,405ha)
Godina podizanja hmeljarnika i sadnje hmelja 4.452,12
Prvogodišnji nasad hmelja 3.280,35 Nasad u punoj rodnosti 3.901,77
3
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH
Na osnovi tih vrijednosti napravljena je usporedba s ukupnim troškovima u proizvodnjihmelja u Kalničkom prigorju (tablica 2.). No, potrebno je napomenuti da u tablici 2., uukupnim fiksnim troškovima nije uključena i visina anuiteta na dugoročne obaveze (kredite)uzgajivača hmelja, kao i stopa amortizacije. Razlog tome je različiti način obračuna odnosno
deprecijacije glavnice kroz vrijeme otplate u SAD-u i u Hrvatskoj. Također u tablici 2., nisuuključeni niti troškovi rada uzgajivača hmelja i sezonske radne snage. Napominjem, da su svevrijednosti u tablici 2. izražene u US$/ha (kunski iznos pretvoren u dolarsku protuvrijednost
prema aproksimativnom srednjem tečaju HNB za devize i efektivu tijekom: 1999., 2000.,2001.)
Tablica 2. Ukupni proizvodni troškovi i nabavna vrijednost dugotrajne imovine u Kalnič kom
prigorju (Izvor podataka: Prva hmeljarska zadruga)
Godina uzgoja Iznos US$/ha (1 ha = 1,6acre)
Godina podizanja hmeljarnika i sadnje hmelja 4.571,07
Prvogodišnji nasad hmelja 2.767,70 Nasad u punoj rodnosti 2.153,00
Uspoređujući vrijednosti gornje vrijednosti može se, s izvjesnom rezervom, zaključiti da jekonkurentska sposobnost hrvatskih uzgajivača hmelja otprilike na razini konkurentskesposobnosti američkih uzgajivača hmelja, čak i kada bi se uračunala i visina amortizacije kaoi anuiteti na dugoročne obveze/kredite i svele na površinu od 1 acre, razlike ne bi bile bitnoveće.
*Razlog negativnom pokriću proizvodnih troškova u 2000. godini, koja je bila ujedno i prvagodina uzgoja, leži u suši. Kao što je poznato 2000. vegetacijska godina bila je izuzetno sušnai poprimila je dimenzije elementarnih nepogoda, koje su i proglašene na teritoriju cijeleRepublike Hrvatske.Konverzija kunskih iznosa u dolarsku protuvrijednost izvršena je prema srednjem tečajuHNB-a.
4
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH
Sama tehnološka rješenja primjenjiva su u proizvodnji hmelja i implementirana su u praksu. No ono što bi vrijedilo istaći je način na koji se pristupalo rješavanju tehnoloških problema, a
to je uporaba PDCA-ciklusa. PDCA metoda/ciklus kao osnovni alat u upravljanju kvalitetomsvoju punu afirmaciju u gotovo svim područ jima ljudske djelatnosti, doživjela je 1950-tihgodina u Japanu i do danas je poznata kao Demingov krug kvalitete (Deming's Cycle). Iakodan danas nosi ime poznatog autoriteta na područ ju upravljanja kvalitetom W. EdwardsDeminga, njezin pravi tvorac je Walter Shewhart koji ju je razvio za potrebe tvrtke BellLaboratories tijekom 1930-tih (Deming, 1989., Masaaki, 1986., Scholtes, 1988., Hosotani,
1992., Shiba, Graham i Walden, 1993., Kume, 1995., Fehér, 2001.). PDCA ciklus kratica jeza engl. Plan-Do-Chec-Act ili Planiraju-Uradi-Provjeri-Djeluj i u biti predstavlja listu
provjere četiri stadija kroz koja se prolazi od trenutka suočavanja s problemom do trenutka pronalaska rješenja problema.Prema Shewhartu i Demingu značenja svakog od pojmova su sljedeća:
• Plan/planiraj poboljšanje svih operacija ili uvođenje novih operacija, proizvodnih procesa i dr., pronalaženjem slabih točaka u postojećim operacijama i proizvodnim procesima i na taj način identificiraj problem, te pronađi ideje kako riješiti ili otklonitinedostatke.
• Do/uradi promijene s ciljem da riješiš problem isprva na eksperimentalnoj razini i/iliu manjim proizvodnim uvjetima.
• Check/provjeri da li izvedene promijene na eksperimentalnoj razini ili u manjim proizvodnim uvjetima daju očekivani rezultate. Ukoliko ne daju identificiraj trenutačni problem i započni novi ciklus.
•
Act/djeluj tako da u što kraćem roku implementiraš dobivene eksperimentalnerezultate ili rezultate dobivene u manjim proizvodnim uvjetima u konkretnu
proizvodnu situaciju.
PDCA ciklus je kontinuiran i odvija se u pravilu bez prekida jer svaki proizvodni proces(shvaćen u širem smislu riječi) zahtjeva neprestana poboljšanja.Razlog zbog kojeg se na ovom mjestu spominje PDCA ciklus leži u činjenici da je PDCAciklus izuzetno koristan alat u rješenju problema brze i učinkovite implementacije svihinovacija pa čak i usvajanja novih tehnologija. Stoga je PDCA ciklus sasvim prirodno
primijenjen i u realizaciji čitavog projekta razvoja proizvodnje hmelja napose u njegovomistraživačkom dijelu u čijoj je provedbi učestvovao velik broj suradnika različitih struka i
stupnja naobrazbe. Od poljoprivrednika, agronoma, agrarnih ekonomista do tehnologa pivarstva.
5
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH
Prema mišljenju poljoprivrednika najveće koristi od ovog projekta očituju se u slijedećim bitnim točkama:
1. Uz same poljoprivredne proizvođače i suradnike iz znanstvenih ustanova na realizaciji projekta učestvovali su i hrvatske pivovare, čime je ostvarena dobra suradnja sDaruvarskom i Karlovačkom pivovarom. Štoviše izravno je provjerena kvaliteta
proizvedenog hmelja kroz tehnološki postupak proizvodnje pojedinih marki piva, kaošto su 'Old Bohemian', 'Staro Češko Light' i 'Rally' pivo. Na taj način utrt je put premaostvarenju buduće poslovne suradnje s ultimativnim kupcima proizvedenog hmelja ato su hrvatske pivovare. Konkretno s Daruvarskom pivovarom sklopljen je
petogodišnji ugovor o poslovnoj suradnji, a s Karlovačkom pivovarom dosadašnjatehnička suradnja prelazi u poslovnu suradnju. Što je izuzetno važno za budući razvojhmeljarstva u Hrvatskoj.
2. Od 2002. godine proizvodnja hmelja uvrštena je u sustav novčanih poticaja u poljoprivredi, što prema mišljenju poljoprivrednika ne bi bilo moguće bezupoznavanja šire javnosti s rezultatima projekta razvoja hmeljarstva. To će svakakoimati dobar učinak na dalji razvoj proizvodnje hmelja.
3. Realizacijom projekta, otklonjena su sva sporna pitanja odnosno nepoznanice gledeefekta provođenja pojedinih agrotehničkih mjera u agroekološkim uvjetimasjeverozapadne Hrvatske, poglavito Kalničkog prigorja. Na taj način provjerena su iizravno primijenjena određena teoretska znanja i praktična iskustva uzgajivača hmeljau Sloveniji i Njemačkoj.
6
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH
ƍ p = specifična prava težina, Specific densityWL = gornja granica plastičnosti, Liquid limitW p = donja granica plastičnosti, Plastic limitIp = indeks plastičnosti, Index of plasticity
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH
Tumač kratica: T-S = nezasićenost adsorpcijskog kompleksa tla bazama, Nonsaturation of soil adsorption complex with alkaliesLegend: S = suma baza sposobnih za zamjenu, Amount of exchangeable alkalies
T = maksimalni adsorpcijski kompleks tla za baze, Maximal soil adsorption complex for alkaliesV = stupanj zasićenosti adsorpcijskog kompleksa tla bazama, Soil adsorption complex saturation rate for alkalie
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH
Tablica 4. Rezultati postignute gor čine piva marke 'Old Bohemian' ohmeljenog hmeljemcv. Aurora, rod 2001. proizvedenog u Kalničkom prigorju (Izvor podataka: Analitički
Ako izuzmemo ekstremno sušnu 2000. godinu dinamika rasta i razvoja hmelja pokazuje
pravilan rast u 2001. i 2002. vegetacijskim godinama (Graf. 1., 2. i 3.). To možemo objasniti povoljnim klimatskim prilikama tijekom 2001. i 2002. godine (Graf. 5. i 6.). Dobar raspored padalina tijekom 2001. i 2002. povoljno se odrazio i na kinetiku akumulacije α-kiselina kaonajvažnijeg pokazatelja kemijske kvalitete hmelja a time i njegove pivarske vrijednosti (Graf.
10., 11 i 12.). Praćenjem brojnosti lisnih ušiju (Graf. 7., 8. i 9.) ostvarene su znatne uštede u primjeni preparata za zaštitu bilja, prvenstveno zbog tretiranja rubnih redova hmeljarnika isprječavanja daljeg širenja lisnih ušiju u unutrašnjost nasada. Isto se odnosi i na suzbijanjecrvenog pauka, kao i na suzbijanje primarne i sekundarne infekcije hmeljnom peronosporom i
pepelnice hmelja. Valja naglasiti da su stalno rastući urodi iz godine u godinu posljedicaisključivo pravilno provedenih agrotehničkih mjera, tako da je ostvaren dobar urod i kvailtetahmelja na tlu koje po svojim pedofizikalnim i pedokemijskim osobinama nikako ne spada u
tipična hmeljna tla (tablice 1, 2 i 3).
B) Tehnološka istraživanja
Svi rezultati provedenih ispitivanja kvalitete piva ohmeljenog isključivo s hmeljem cv. Aurora proizvedenog tijekom 2000. i 2002. godine (tablica 4.) pokazuju da proizvedeni hmelj posveodgovara svim standardima na kvaliteti hmeljne sirovine koju pred dobavljače hmelja ihmeljnih proizvoda postavljaju hrvatske pivovare. Evidentno je da je proizvedeni hmeljujednačene kvalitete, a to omogućava sigurno vođenje svih tehnoloških procesa u proizvodnji
piva, što je jedan od temeljnih zahtjeva pivarske industrije.
C) Ekonomska istraživanja
Prema podacima IHGC-a (International Hop Growers Convention), svjetska proizvodnjahmelja nalazi se još uvijek u dugotrajnoj krizi, koja je započela sredinom devedesetih godina.To stanje je prouzročeno smanjenjem utroška čistih α-kiselina u hmeljenju osnovnesladovine. Naime od početka devedesetih godina prošlog stoljeća, pa do danas utrošak čistihα-kiselina u hmeljenju osnovne sladovine neprestano pada, tako je prosječan utrošak čistih α-kiselina od 10 g/hl osnovne sladovine, kakav je bio 1992. godine, pao na svega 5,5 g/hl u1998. godini (Virant, 1998., Srečec, 2000.), što je uzrokovalo smanjenje potražnje hmelja nasvjetskoj razini. Zemlje članice IHGC-a vrlo brzo su reagirale na novonastalo stanje i
započelo je smanjenje površina pod hmeljem u svijetu (Graf. 13.). Drastično smanjenje površina pod hmeljem u 1998. godini kao i smanjenje proizvodnje u 1999. godini, dovelo jedo privremenog oporavka tržišta u 2000. godini, kada su cijene hmelja na svjetskom tržištunaglo skočile, što zbog pada ukupne proizvodnje i smanjenja zaliha iz 1999. godine, što zbogsmanjenja broja ugovora između vodećih prerađivača i distributera hmelja i najvećih pivovara(Sreč ec, 2000.). No bez obzira na smanjenje površina pod hmeljem, ukupna proizvodnjahmelja neprestano se povećava. Uzrok tome leži, kako u klimatski povoljnim godinama zauzgoj hmelja u zemljama koje su vodeći proizvođači hmelja (Njemačka i SAD), tako i u višojrazini primijenjene agrotehnike na sada gotovo prepolovljenim površinama pod hmeljem usvijetu. Na osnovi toga, analitičari tvrtke Joh. Barth & Sohn procjenjuju suficit čistih α-kiselina na svjetskom tržištu hmelja od čak 1064 tone u 2002. godini (Graf. 14.).
Prema podacima tvrtke Hopsteiner, ugovorene cijene hmelja iznose aproksimativno 3,2Eur/kg naturalnog hmelja ili hmeljnih šišarica stiješnjenih u hmeljne bale od 50 Ztr. (1 Ztr.=
21
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH
50 kg), uz tek manje godišnje fluktuacije ovisno o ostvarenoj kvaliteti i premijamaotkupljivača. No cijene na slobodnom tržištu za neugovorene količine proizvedenog hmelja u2001. godini iznosile su svega 1,1 Eur/kg.Glavni uzrok takvom stanju jest smanjenje gor čine piva je trend koji je prisutan svugdje uEuropi a započele su ga velike multinacionalne pivarske kompanije. Jednostavno, pivarska
industrija pritisnuta konkurencijom drugih pića u želji da privuče što veći broj potrošača iz populacije mlađe i srednje životne dobi počela je proizvoditi pivo smanjene količine ekstraktai niže gor čine, koje okusom sve više nalikuje bezalkoholnim pićima koje konzumira upravo taciljana grupa potrošača. Osim toga, većina tehnologa pivarstva, što je naročito izraženo uvelikim svjetskim pivarskim kućama, smatra da od svih parametara koji determiniraju ukupnukvalitetu piva najviše utječu kvasci i ispravno vođeni fermentacijski procesi 45-55%, kvalitetaslada utječe 20-30%, a kvaliteta hmelja utječe otprilike 15-25%. Stoga, po nekima od njih,nije moguće povećati kvalitetu piva inteligentnom uporabom hmelja. Takve pivovare gledajuna hmelj kao isključivo ˝izvor α-kiselina˝. Za razliku od njih postoji i drugi pristup u
pivarstvu. On se temelji na činjenici da iskustva pivara pokazuju, kako hmelj može bitiodlučujući ̋preljev na kolaču˝ u ukupnoj kvaliteti piva i nadasve određuje prepoznatljivost
okusa samog piva kod potrošača. Za takve pivovare i njihove dobavljače, hmelj je vitalnasirovina koja se razlikuje po osobinama sorte, uzgojnim područ jima i stupnju prerade uhmeljne proizvode.
No, sva krivnja za svjetsku recesiju u hmeljarstvu ne može se isključivo prebaciti na stranu pivarskih tehnologa i velikih multinacionalnih pivarskih kompanija, već i na svjetskuindustriju hmelja. Naime sami prerađivači i veletrogovci hmeljem i hmeljnim proizvodima,trebali bi se upitati nisu li sami doprinijeli tijekom proteklih 20 godina da hmelj postane˝minorni sastojak ̋. Ukoliko izuzmemo rasprave i radove poglavito njemačkih i slovenskihznanstvenika (Adrian Forster, Ludwig Narziß, Majda Virant i dr.) namijenjene relativnoužem krugu stručnjaka, široka rasprava između pivarskih i hmeljarskih stručnjaka postala jerijetkost. Na kongrese i stručne skupove koje organizira IHGC dolazi relativno malo pivara, ana kongrese i skupove koje organizira EBC još dolazi još manje hmeljara. Štoviše, uorganizacionoj strukturi EBC-a postoji jedno od glavnih tijela odnosno odbora, a to je Odborza ječam i slad, no nažalost ne postoji odbor za hmelj. U tom smislu stvari su se ipak donekle
počele mijenjati. Naime, u rujnu prošle godine održan je Simpozij o hmelju, u organizacijiSmart Brewing Services pri Oxford Brookes University, koji bi trebao otvoriti novi dijalogizmeđu pivara i hmeljara o vrijednosti i važnosti hmelja i hmeljnih proizvoda u proizvodnji
piva (Bradley, 2002.). Na kraju, čak i sama komercijalna komunikacija kroz dulji niz godina svodi se uglavnom na pregovore o cijeni hmelja i hmeljnih proizvoda, između isključivo ekonomski orijentiranihodjela nabave i prodaje, dok su viši oblici suradnje, koji uključiuju dugoročna planiranja
potreba, zaliha i razine proizvodnje jedne i druge strane, ustupili svoje mjesto˝ deal-u
˝
, što jeuz ostale razloge, ekonomske naravi doprinijelo postupnom smanjivanju broja dugoročnihugovora o snabdijevanju hmeljem (Graf. 16.).
No, bilo kako bilo krize u hmeljarstvu nisu ni dotada bile nikakva novost. Određenefluktuacije cijena hmelja, ovisno o razini ponude i potražnje dešavale su se i ranije, tako danitko nije mogao predvidjeti tijek i duljinu hmeljarske krize, koja je zbog gore navedenihrazloga i svoje dugotrajnosti do danas poprimila dimenzije recesije. Osim toga, bez obzira nasvjetsku krizu, proizvodnja hmelja je još uvijek neusporedivo dohodovnija u usporedbi s bilokojom drugom granom poljoprivredne proizvodnje. Usporedbe radi, ukupni prihod koji
prigorski hmeljari ostvaruju svojom proizvodnjom hmelja na površini od 5 ha, jednak jeukupnom prihodu koji se ostvaruje proizvodnjom pšenice na površinama od 50 ha (Graf. 15).
Danas domaća proizvodnja hmelja, prema podacima HGK-Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, učestvuje u ukupnoj hrvatskoj potrošnji hmelja s 2,2%. To je
22
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH
svakako malo, ali je najviše ukoliko respektiramo svjetsku hmeljarsku krizu i postojećugospodarsku situaciju u Hrvatskoj, koja je izuzetno loša u hrvatskom agraru. Svojimentuzijazmom, radom, racionalnim upravljanjem svim raspoloživim resursima (ma koliko god
bili skromni) i neprestanim reinvestiranjem ostvarene dobiti, prigorski hmeljari uspjeli su dokonca prošle godine završiti prvi investicijski ciklus, čime su realizirali Poslovni plan u roku
od svega tri godine, savlađujući brojne zakonske, financijske, pravne pa čak i različite lokalne barijere i otpore. Razvoj proizvodnje hmelja u Hrvatskoj, konkretno razvoj proizvodnjehmelja u Kalničkom prigorju bio bi gotovo nemoguć bez primanja hmeljara u Strukovnugrupaciju hrvatskih proizvođača piva, slada i hmelja. Zahvaljujući tome hmeljari imajumogućnost izravne komunikacije, što podrazumijeva razmjenu mišljenja i iskustava sa svojimstrateškim kupcima, a to su hrvatske pivovare, a brojni su i slučajevi kada Strukovnagrupacija pruža nesebičnu pomoć i izravno lobira pri resornom Ministarstvu poljoprivrede išumarstva, u cilju zaštite interesa ili ostvarenju poslovnih ciljeva Prve hmeljarske zadruge injenih osnivača. Ukratko, prigorski hmeljari izuzetno se trude da ne ponove greške svjetskihuzgajivača hmelja, te da ostvarenjem dugoročne poslovne suradnje sa svojim kupcima stvorerealne pretpostavke za svoj dalji rast.
Kroz četiri godine svojeg rada, hmeljari Prve hmeljarske zadruge podigli su konstrukcijuhmeljarnika na površini od 5 ha i zasnovali nasad hmelja bezvirusnim sadnim materijalomkultivara Aurora. Sagradili su halu, nabavili i ugradili kompletnu stacionarnu opremu zaobiranje hmelja, sušenje i pakiranje hmelja u hmeljne vreće od 1 Ztr. (aprox. 50 kg). Dvijegodine za redom vršili su privremeni izvoz hmelja u Sloveniju na uslužnu peletizaciju u peletetip 90, koje su plasirali svojem prvom kupcu, a to je Daruvarska pivovara. Prošle godinenabavljena i puštena u pogon nova linija za proizvodnju hmeljnih peleta tip 90, čime jezavršena zadnja faza Poslovnog plana i ostvareni su realni infrastrukturni uvjeti za povećanje
površina pod hmeljem. Suradnja s Daruvarskom pivovarom zasnovana je na Porterovommodelu nacionalnih konkurentskih prednosti (Schleup i Bubendorf, 1997.) i cilj hrvatskihhmeljara je postići sličan oblik suradnje sa svim hrvatskim pivovarama. Dokaz uspješnosti tesuradnje jest i proizvodnja piva marke ˝Old Bohemian˝, koje je isključivo ohmeljeno hmeljem
proizvedenim u Prvoj hmeljarskoj zadruzi. Prema rezultatima analiza kvalitete piva, u proizvodnji ˝Old Bohemian˝ piva u svakom uvarku postignuta je ciljana gor čina i željenaiskoristivost hmeljnih peleta, što je izravna potvrda ujednačene kvalitete hmelja proizvedenogu Kalničkom prigorju. Na osnovi izravne potvrde o kvaliteti hmeljne sirovine, početkom
prošle godine sklopljen je i Ugovor o poslovnoj suradnji između Daruvarske pivovare i Prvehmeljarske zadruge na pet godina, što je do sada najveće priznanje dosadašnjeg rada hmeljaraPrve hmeljarske zadruge i kvalitete proizvedene hmeljne sirovine. Trenutačno, Prvahmeljarska zadruga podmiruje oko 60% potreba Daruvarske pivovare.Početkom ove godine, pokrenuta je suradnja s Karlovačkom pivovarom. Naime, u veljači ove
godine izvršeno je probno varenje bezalkoholnog piva˝
Rally˝
, koje je bilo ohmeljeno i sahmeljem roda 2002. proizvedenog i dorađenog u pelete tip 90 u Prvoj hmeljarskoj zadruzi.Prema prvim rezultatima kemijskih analiza, ostvarena je očekujuća gor čina i dobraiskoristivost hmelja u osnovnoj sladovini.Zasada se može ustvrditi, da su nastupili tržišni uvjeti za dalje povećanje površina podhmeljem i prigorski hmeljari pokrenuti će novi investicijski ciklus i planiraju povećanje
površina pod hmeljem na ukupno 15 ha (10 ha novog nasada). Glavna strateška odrednicanastupa Prve hmeljarske zadruge, na poglavito domaćem tržištu, jest ostvarenje poslovnesuradnje sa svim pivovarama članicama Strukovne grupacije ili još preciznije ˝ulazak ̋ našeghmelja u određene marke piva pojedinih pivovara, kako bi se po načelima PDCA ciklusa(Plan-Do-Check-Act, Deming, 1989.) zadovoljili zahtjevi i želje kupaca.
23
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH
Stoga su hrvatski hmeljari itekako svjesni da su hrvatske pivovare njihov ultimativni kupac ida svoj dalji rast mogu ostvariti samo kroz potpunu suradnju uz poštivanje svih dogovorenihuvjeta.
Zaključak
Na osnovi provedenih trogodišnjih istraživanja može se zaključiti slijedeće:
1. Na područ ju sjeverozapadne Hrvatske postoje povoljni agroekološki uvjeti za uzgojhmelja, poglavito kultivara Aurora i moguće je proizvesti hmelj dobre i ujednačenekvalitete, koji u potpunosti odgovara standardima za kvalitetu hmeljne sirovinehrvatskih proizvođača piva.
2. Uspostavljena je dobra suradnja s gotovo svim hrvatskim pivovarama, poglavito sDaruvarskom i Karlovačkom pivovarom, kao ultimativnim kupcima proizvedenoghmelja.
3. Sami uzgajivači hmelja kao krajnji korisnici svih istraživačkih rezultata u potpunostisu ovladali samom proizvodnjom i implementirali su sve dobivene istraživačkerezultate u uzgojnom i organizacionom smislu.
4. Na osnovi analiza konkurentnosti može se zaključiti da je konkurentska sposobnosthrvatskih uzgajivača hmelja jednaka konkurentskoj sposobnosti američkih uzgajivačahmelja, ukoliko se uspoređuju vrijednosti ukupnih proizvodnih troškova.
5. Pokriće varijabilnih (gross margin) je 3,4 puta veće od ukupnihvarijabilnih/proizvodnih troškova kod proizvodnje nasada u punoj rodnosti, odnosno1,5 puta veće kod nasada u prvoj godini rodnosti. Što znači da se radi o ekonomskiodrživoj poljoprivrednoj proizvodnji.
U Križevcima, 11. ožujka 2003.
24
7/25/2019 Siniša Srečec - Razvoj Proizvodnje Hmelja u RH