4. SIGURNOSNE KOPIJE I OPORAVAK BAZE PODATAKA Podaci predstavljaju jedan od najznačajnijih resursa u organizaciji. Tokom godina poslovanja organizacije prikupe mnogo podataka o svojim kupcima, imovini, ulaganjima, prozvodima i sl. Ti podaci se koriste u cilju unapreĎenja poslovanja organizacije. Zbog svog značaja za preduzeće nemogućnost pristupa takvim podacima je neprihvatljiva i može biti pogubna za poslovanje. Svaki sat nedostupnosti može značiti gubitak u milionskim iznosima. Da bi se obezbedilo nesmetano poslovanje u preduzećima se implementiraju različita rešenja kojima se nastoji obezbediti dostupnost podataka čak i u slučaju pojave nekih problema poput problema sa električnom energijom, kvar na disku ili pad servera. Problemi poput greškom obrisanih podataka od strane korisnika, nemogućnost pristupa podacima usled problema sa softverom nisu pokriveni ovakvimm rešenjima. Sve nabrojano ukazuje na potrebu za stalnim kreiranjem rezervnih kopija podataka da bi se sprečio njihov gubitak. Poseban problem predstavljaju vanredne situacije poput: zemljotresa, poplava, požara i uragana koje mogu biti pogubne po preduzeće. U takvim okolnostima nije dovoljno samo posedovanje rezervnih kopija već je imperativ da one budu na drugoj lokaciji van opasnosti od uništenja. 4.1. POTREBA ZA REZERVNIM KOPIJAMA PODATAKA Rezervna kopija predstavlja glavnu komponentu plana kreiranja sigurnosnih kopija i oporavka podataka. Ukoliko iz bilo kog razloga baza podataka postane nedostupna putem rezervne kopije se može izvršiti oporavak baze i tako je dovesti u stanje pre pada. Samim tim jedan od najvažnijih zadataka administratora treba da bude redovno kreiranje kopija. To podrazumeva pravljenje konzistentnih kopija podataka obično u formi image fajlova. Različiti su uzroci koji mogu dovesti do potrebe za oporavkom baze podataka. Možemo ih podeliti na: Hardver – nekada je hardver bio glavni uzrok oporavka. Mada je danas hardver uglavnom pouzadan opet može doći do kvara pojedinih komponenti kao što su diskovi, kontroleri i sl. Greške u samim aplikacijama – u aplikacijama mogu postojati greške (tzv. bug) koje mogu dovesti do neželjenih izmena nad podacima. Da bi se to sprečilo potrebno je da aplikacije pre upotrebe budu podvrgnute testiranju. MeĎutim, ponekad se može desiti da uprkos testiranjima aplikacija i dalje sadrži greške koje još nisu otkrivene. Padovi operativnog sistema – poput baze podataka operativni sistem takoĎe može da padne. Pogrešni drajveri, ne ažuriranje sigurnosnim zakrpama su samo neki od uzroka koji mogu dovesti do problema u radu operativnog sistema. Korisničke greške – pored grešaka u samim aplikacijama korisnici su najčešći uzrok potrebe za oporavkom. Nepažljivo ažuriranje podataka često dovodi do potrebe za oporavkom. Sigurnosni propusti – danas sve više dobijaju na značenju. Loše podešavanje firewall-a, odsustvo bilo kakvog antivirusnog programa, neadekvatno dodeljene privilegije korisnicima sve to može dovesti do neovlaštenog pristupa i izmene nad podacima. Vanredne situacije – elementarne nepogode kao što su: poplave, uragani, požari i sl.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
4. SIGURNOSNE KOPIJE I OPORAVAK BAZE PODATAKA
Podaci predstavljaju jedan od najznačajnijih resursa u organizaciji. Tokom godina poslovanja
organizacije prikupe mnogo podataka o svojim kupcima, imovini, ulaganjima, prozvodima i sl.
Ti podaci se koriste u cilju unapreĎenja poslovanja organizacije. Zbog svog značaja za preduzeće
nemogućnost pristupa takvim podacima je neprihvatljiva i može biti pogubna za poslovanje.
Svaki sat nedostupnosti može značiti gubitak u milionskim iznosima. Da bi se obezbedilo
nesmetano poslovanje u preduzećima se implementiraju različita rešenja kojima se nastoji
obezbediti dostupnost podataka čak i u slučaju pojave nekih problema poput problema sa
električnom energijom, kvar na disku ili pad servera. Problemi poput greškom obrisanih
podataka od strane korisnika, nemogućnost pristupa podacima usled problema sa softverom nisu
pokriveni ovakvimm rešenjima. Sve nabrojano ukazuje na potrebu za stalnim kreiranjem
rezervnih kopija podataka da bi se sprečio njihov gubitak. Poseban problem predstavljaju
vanredne situacije poput: zemljotresa, poplava, požara i uragana koje mogu biti pogubne po
preduzeće. U takvim okolnostima nije dovoljno samo posedovanje rezervnih kopija već je
imperativ da one budu na drugoj lokaciji van opasnosti od uništenja.
4.1. POTREBA ZA REZERVNIM KOPIJAMA PODATAKA
Rezervna kopija predstavlja glavnu komponentu plana kreiranja sigurnosnih kopija i
oporavka podataka. Ukoliko iz bilo kog razloga baza podataka postane nedostupna putem
rezervne kopije se može izvršiti oporavak baze i tako je dovesti u stanje pre pada. Samim tim
jedan od najvažnijih zadataka administratora treba da bude redovno kreiranje kopija. To
podrazumeva pravljenje konzistentnih kopija podataka obično u formi image fajlova.
Različiti su uzroci koji mogu dovesti do potrebe za oporavkom baze podataka. Možemo ih
podeliti na:
Hardver – nekada je hardver bio glavni uzrok oporavka. Mada je danas hardver
uglavnom pouzadan opet može doći do kvara pojedinih komponenti kao što su diskovi,
kontroleri i sl.
Greške u samim aplikacijama – u aplikacijama mogu postojati greške (tzv. bug) koje
mogu dovesti do neželjenih izmena nad podacima. Da bi se to sprečilo potrebno je da
aplikacije pre upotrebe budu podvrgnute testiranju. MeĎutim, ponekad se može desiti da
uprkos testiranjima aplikacija i dalje sadrži greške koje još nisu otkrivene.
Padovi operativnog sistema – poput baze podataka operativni sistem takoĎe može da
padne. Pogrešni drajveri, ne ažuriranje sigurnosnim zakrpama su samo neki od uzroka
koji mogu dovesti do problema u radu operativnog sistema.
Korisničke greške – pored grešaka u samim aplikacijama korisnici su najčešći uzrok
potrebe za oporavkom. Nepažljivo ažuriranje podataka često dovodi do potrebe za
oporavkom.
Sigurnosni propusti – danas sve više dobijaju na značenju. Loše podešavanje firewall-a,
odsustvo bilo kakvog antivirusnog programa, neadekvatno dodeljene privilegije
korisnicima sve to može dovesti do neovlaštenog pristupa i izmene nad podacima.
Vanredne situacije – elementarne nepogode kao što su: poplave, uragani, požari i sl.
Sigurnosne kopije i oporavak baze podataka
2
Prilikom kreiranja rezervne kopije potrebno je odlučiti da li će se kreiratu puna kopija ili
inkrementalna. Puna rezervna kopija predstavlja kompletnu kopiju svih podataka. U ovom
slučaju glavni problem može nastati ukoliko je reč o velikim bazama podataka jer da bi se
kreirala kopija potrebno je mnogo vremena a i prostora na medijumu (disku ili traci).
Inkrementalne kopije (ponekad nazvane i diferencijalne) obuhvataju podatke koji su pretrpeli
izmene od poslednje izrade sigurnosne kopije. To znači da je za njih potrebno manje vremena da
se kreiraju kao i da zauzimaju manje prostora. Nedostatak jeste da se samo putem njih nemože
izvršiti oporavak već je potrebno da postoji i puna kopija koja će poslužiti kao osnova.
Osim podataka moguće je i kreiranje kopije indeksa. I dok je kod nekih SUBP to opcija kod
drugih se to podrazumeva. Potrebno je da administrator analizira isplativost kreiranja kopija
indeksa. Pitanje treba da bude da li kreirati rezervnu kopiju i kasnije je iskoristiti pri oporavku ili
je možda bolje rešenje ponovo ih kreirati kada se jednom izvrši oporavak. Ukoliko je reč o većim
bazama podataka gde je prisutno mnogo indeksa svakako da je bolje rešenje kreiranje
sigurnosnih kopija indeksa.
Administrator treba da odredi koliko će se često kreirati sigurnosne kopije. Pri tome treba
imati na umu sledeće:
Koliko su podaci važni za poslovanje? Koliki je gubitak u slučaju da podaci postanu
nepristupačni?
O kakvim podacima je reč? Da li su u pitanju podaci kojima se pristupa samo radi čitanja
ili su podložni i izmenama?
Da li postoji vremenski period u toku dana kada je smanjen broj pristupa bazi podataka
tako da se može pristupiti kreiranju sigurnosne kopije bez da se ometa poslovanje
preduzeća?
Kolika je veličina baze podataka i koliko je vremena potrebno za različite tipove
rezervnih kopija? Da li je to vreme prihvatljivo? Ukoliko je reč o izuzetno velikoj bazi
podataka, kreiranje rezervnih kopije će zahtevati znatan prostor i vreme.
Na kom medijumu se smeštaju rezervne kopije? Preporučljivo je da se rezervne kopije
prvo kreiraju na disku pa potom prebace na drugi medij: drugi disk, traku a ukoliko je
reč i o manjim kopijama može i na DVD-u.
Da li se rezervna kopija prebacuje na nekoliko različitih medija koji se potom šalju na
druge lokacije?
Preporučljivo je da se izvrši i analiza kritičnosti i dinamičnosti (podložnosti promenama)
podataka. U tu svrhu može se iskoristiti dijagram sa slike 1. na sledećoj strani. Apscisa prikazuje
važnost podataka i to od nekritičnih podataka koji su lako zamenljivi pa do kritičnih koji su
vitalni za preduzeće. Na ordinanti je prikazana njihova promenljivost i to od podataka koji su
statični (nepromenljivi) pa do dinamičnih podataka. Da bi se dijagram mogao koristiti potrebno
je prvo analizirati podatke i postaviti ih na dijagram. Nakon što se ustanovi položaj na dijagramu
može se odrediti koliko je često potrebno kreirati rezervnu kopiju svakog objekta. Potrebno je
često kreirati sigurnosne kopije podataka koji su kritični i promenljivi.
U prvom kvadrantu će biti podaci koji su kritični za poslovanje i podložni su čestim
izmenama. Budući da je reč o vrlo bitnim podacima potrebno je češće praviti rezervne kopije.
Preporučljivo je kreiranje svakodnevno.
U drugom kvadrantu se nalaze podaci koji su kritični za poslovanje preduzeća ali ih
karakteriše statičnost. Kada je u pitanju ova grupa podataka preporučuje se kreiranje kopija
jednom nedeljno.
Sigurnosne kopije i oporavak baze podataka
3
U trećem kvadrantu su podaci koji su podložni čestim izmenama ali nisu toliko vitalni za
poslovanje preduzeća. Reč je o podacima kod kojih svi ne moraju biti obuhvaćeni sigurnosnom
kopijom.
U četvrtom kvadrantu su podaci koji su najmanje važni za poslovanje preduzeća. Reč je o
podacima koji se lako mogu ponovo obnoviti iz drugih izvora.
Ukoliko se u preduzeću nalazi više baza podataka potrebno je analizirati svaku od njih. Neke
od njih su kritične za poslovanje firme i ukoliko doĎe do njihovog pada potrebno ih je što je
moguće pre obnoviti.
Slika 1. Kritičnost i dinamičnost podataka
Osim rasporeda administrator treba da odluči i koliko verzija kopija želi da čuva. Čuvanjem
dodatnih verzija obezbeĎuje se oporavak baze podataka u slučaju pojave bilo kakvog problema
prilikom upotrebe poslednje verzije rezervne kopije tako što će se upotrebiti prethodna verzija.
Perod čuvanja rezervnih kopija trebalo bi da bude dva ciklusa. Dakle osim poslednje kreirane
kopije treba da postoji još najmanje jedna kreirana ranije. U skladu sa brojem kopija koje se
čuvaju potrebno je čuvati i odgovarajući broj dnevnika.
Sledeći saveti su vezani za kreiranje kopija tako da se obezbedi efikasan oporavak:
Istu rezervnu kopiju potrebno je kopirati na nekoliko medija da bi se izbegla neupotre-
bljivost usled oštećenja medija na kom se nalazi (trake ili diskovi),
Potrebno je da strategija kreiranja rezervnih kopija bude usklaĎena sa strategijom
oporavka u slučaju vanrednih situacija. Mnogi alati za rezervne kopije obezbeĎuju
mogućnost simultanog kreiranja lokalnih i offsite sigurnosnih kopija,
Za svaki objekat u bazi podataka potrebno je čuvati dve verzije rezervne kopije tako da
ukoliko poslednje kreirana verzija postane neupotrebljiva se može izvršiti oporavak
koristeći stariju verziju,
Rezervna kopija se može prvo kreirati na disku na kom se nalazi i baza podataka pa
potom se prebaciti na traku ili drugi disk,
Da bi se smanjio broj traka ili diskova potrebnih za smeštanje rezervnih kopija
preporučljivo je izršiti kompresovanje fajlova,
1 2
4 3
Statični Dinamični
Nek
riti
čni
Kri
tičn
i
Važ
nost
podat
aka
Promenljivost podataka
Sigurnosne kopije i oporavak baze podataka
4
Neophodno je da u plan kreiranja rezervnih kopija i oporavka bude uključen i sistem
katalog objekata baze objekata.
Potrebno je obezbediti da se započeti proces kreiranja rezervnih kopija može nastaviti
ukoliko doĎe do prekida. Primera radi, ukoliko je za kreiranje rezervne kopije potrebno
3h, a do prekida doĎe nakon 2h i 30 minuta ukoliko se proces ne može nastaviti potrebno
je početi sve od početka.
Preporučljivo je da kada se jednom kreira rezervna kopija proveri njenu ispravnost.
Podaci koji se ne nalaze u bazi podataka ali se upotrebljvaju od strane aplikacija baze
podataka treba takoĎe da su uključeni u rezervnu kopiju.
Različiti SUBP se meĎusobno razlikuju po opcijama koje poseduju kada je su u pitanju
rezervne kopije i oporavak podataka. Zbog toga je važno da administrator bude upoznat sa
mogućnostima konkretnog SUBP -a.
Na kraju potrebno je rešiti i čuvanje rezervnih kopija. Čuvanje na istoj lokaciji na kojoj je i
firma predstavlja loše rešenje. Glavni razlog za to leži u činjenici da u slučaju bilo kakve
vanredne situacije objekti firme mogu biti uništeni a time i sigurnosne kopije.
Slika 2. New Orleans (USA) nakon uragana Katrina 2005. godine
Preduzeća koja su čuvala sigurnosne kopije na istoj lokaciji gde je i sedište su nepovratno
izgubila svoje podatke
Da bi se to sprečilo organizacije pohranjuju podatke na udaljenim lokacijama (remote
locations). U slučaju da su finansijska sredstva ograničena alternativu predstavljaju kompanije
koje obezbeĎuju infrastrukturu za čuvanje u svojim objektima. Tipičan primer ovakve kompanije
jeste Iron Mountain (slika 3.) sa sedištem u Bostonu. Podaci se čuvaju daleko od bilo kog grada
u zabačenom planinskom mestu, duboko ispod površine zemlje. Iron Mountain je osnovana
1951. godine kada je otkupljen veliki napušten rudnik. Objekat je ureĎen i sadrži veliki broj
nivoa sa prostranim hodnicima štoje bilo idealno za stvaranje podzemne baze. Rudnik je i u
vreme hladnog rata služio za slične stvari za koje služi i danas, brojne firme i ustanove su
odlagale svoje arhive, proizvode ili predmete od vrednosti. Sa sve većim prisustvom računara u
savremenom poslovanju i budući da su firme ukinule papirno poslovanje to je i ova kompanija
svoj podzemni objekat dobrim delom preorijentisala, te on danas služi za arhiviranje elektronskih
dokumenata. U podzemnim hodnicima se nalaze računari, monitori, bekap serveri čime je
Sigurnosne kopije i oporavak baze podataka
5
dobijen data centar. Precizna lokacija ovog centra nije poznata široj javnosti, jedino što se zna
jeste da se nalazi u oblasti Gvozdenih planina u američkoj državi Pensilvanija. Nepostoje nikakvi
putokazi niti natpisi, već oni koji dolaze, dolaze isključivo po pozivu i dobijaju pisana uputstva.
Slika 3. Iron Mountain, ulaz u objekat (levo), računaski centar (u sredini), serveri
za smeštanje podataka (desno)
U Evropi postoji slično rešenje koje postoji u okolini Kampfberga u Austriji. Objekat je po
svojoj nameni i načinu funkcionisanja veoma sličan prethodnom. earthDATAsafe (slika 4.) je
otvoren novembra 2003. godine. Pokretač projekta je kompanija Daimler Chrysler Consult Graz
Gmbh. Računarski centar je ukopan 250 metara ispod planine i od početka je zamišljen kao
bezbedan računarski centar za razliko od američkog objekta koji je nastao adaptacijom
napuštenog rudnika.
Slika 4. earthDATAsafe: levo unutrašnjost objekta. Jedan od ulaza u objekat (desno)