Servisni pregledi vozila UVOD
Ako izuzmemo nove automobile i obavezne servise do isteka
garantnog roka, moemo se zapitati koliko smo upoznati sa redovnim
odravanjem prosjenog vozila, odnosno ta to spada u servis. Odgovor
lei u tehnikom priruniku koji bi trebalo da ima svako vozilo kao
obaveznu literaturu od strane proizvoaa. No, stvarnost je obino
drugaija.Veina vlasnika vozila ne vodi dovoljno rauna o redovnom
servisiranju preporuenom od proizvoaa. Dio preputa to mehaniaru, a
dio pokuava to vie utedjeti na vozilu obavljajui samo najnunije
popravke. Ipak, puno vei problem je neobavjetenost i/ili neznanje
vlasnika i dijela mehaniara koji se bave tim poslom.Neke injenice
koje su bitne za vlasnike automobila: Prosjean automobil ima 70 do
10 stavki koje treba provjeriti, promijeniti, podmazati ili
nadopuniti Prosjean servis traje 8 i vie radnih sati Servis
podrazumjeva provjeru svega od krova do gume Najvea panja se
prilikom servisiranja mora posvetiti koionom sistemu, sistemu
upravljanja, signalizaciji i dotrajalosti guma.Dakle, servis je
tekue odravanje vozila u ispravnom stanju po svim elementima, za
odreeni broj preenih kilometara koje je propisao proizvoa. Svi
proizvoai su predvidjeli vijek trajanja ili dali garanciju na svaki
dio ili sklop uz uslov da se ti dijelovi pravilno odravaju i
koriste. Kvarovi nastali nestrunom upotrebom ne spadaju u servis i
smatraju se popravkom.
1. Osnovne djelatnosti servisa
Osnovne djelatnosti servisa obuhvataju odravanje vozila starosti
do 3 godine. U tom periodu najvei dio odravanja vozila otpada na
redovno odravanje koje se sastoji od:
1. Zamjene motornog ulja2. Zamjene filtera motornog ulja3.
Kontrole nivoa koionog fluida4. Kontrole nivoa rashladne tenosti5.
Kontrole nivoa tenosti servo upravljaa6. Zamjene pomonih remenskih
prenosnika7. Zamjene koionih ploica
U zavisnosti od reima korienja automobila, kao i preene
kilometrae u poetnom periodu eksploatacije (koji je kod veine
proizvoaa danas obuhvaen garancijom) esto je potrebno vriti i
ozbiljnije radove koji obuhvataju:
1. Zamjenu zupastog remena, zatezaa zupastog remena, vodilica
zupastog remena, kao i pumpe za rashladnu tenost;2. Zamjenu koionih
diskova3. Zamjenu amortizera
U poetnom periodu eksploatacije vozila rijetke su znaajnije
havarije, ali se ipak deavaju. Uzroci teih otkaza vozila su obino
neadekvatno korienje, oteenja nastala usled loih puteva (udarne
rupe), neredovno servisiranje (posebno neredovna zamjena motornog
ulja), kao i lo kvalitet goriva.
Sl.1.Osnovne djelatnosti servisa
Kod vozila sa automatskim mjenjaem do teih havarija dolazi po
pravilu zbog neadekvatnog odravanja. Nedostatak znanja o
specifinostima takvih prenosnika kod korisnika obino rezultira time
da se istim ne posvjeuje nikakvo redovno odravanje, koje se inae
sastoji tek od zamjene specijalnog ulja i filtera ulja. Do teih
havarija na motorima redovno dolazi usled pregrijavanja, pucanja
zupastog remena, prisilnog startovanja i velikog optereenja motora
pri veoma niskim temperaturama ( na ta su posebno osjetljivi dizel
motori), te lo kvalitet goriva na domaim prostorima koji ne tako
rijetko ima razorne posledice po sistem ubrizgavanja goriva kod
modernih motora, posebno onih koji troe dizel gorivo.
Sl.2. Osnovni kontrolni pregled vozila u prve tri godine
eksploatacije
2. Obavezni servisni pregledi vozila, tekue odravanje i
podmazivanje
Pregledi vozila se obavljaju iz preventivnih razloga - da bi se
sprijeilo nastajanje neispravnosti i poveala sigurnost vozila u
saobraaju.
Postoji vie vrsta ovih pregleda i to:
servisni pregledi u garantnom roku redovni tehniki pregledi
svakodnevni pregledi tehniki pregledi tehniki pregledi koje
propisuje vlasnik vozila
2.1. Servisni pregledi u garantnom roku
Postoji vie vrsta servisa u garantnom roku: Nulti pregled
Obavlja prodavac vozila na novom vozilu neposredno pred prodaju,
a obuhvata dekonzervaciju, pranje i ienje vozila, kontrolu nivoa
rashladne tenosti, koione tenosti, kontrolu ulja u motoru, mjenjau,
pogonskom mostu, kontrolu svjetlosne signalizacije, sistema za
koenje, upravljanje, provjeru kompletnosti alata u vozilu i dr.
Prvi servisni pregled
Zadatak ovog pregleda je da se pored radova svakodnevnog
pregleda i njege obavi zamjena ulja, preistaa kao i da se izvre sva
potrbna podeavanja, pritezanje pojedinih veza i spojeva. Obavlja se
posle odreenog broja kilometara.Taj broj se kree u opsegu od 1500
2500 km. Kod boljih vozila broj preenih kilometara je mnogo vei i
kree se od 5000 10000 km.
Sl. 3. Servis
2.2. Redovni tehniki pregledi
Ovi pregledi obuhvataju one radove koji se obavljaju u
kontinuitetu posle drugog servisnog pregleda posle preenih 10000,
20000 i 50000km. U ove preglede spadaju:
zamjena ulja i preistaa provjera nivoa ulja u mjenjakom
prenosniku provjera nivoa tenosti u sistemu za koenje provjera
nivoa elektrolita u akumulatoru provjera zazora ventila provjera
stanja kaia za pogon razvodnog mehanizma podmazivanje svih mijesta
ienje preistaa vazduha provjera stanja koionog sistema provjera
rada servo ureaja provjera stanja amortizera i stabilizatora
2.3.Svakodnevni pregledi
Svakodnevne preglede obavlja voza prije polaska na vonju kao na
primjer:
istoa vozila, stanje zaprljanosti stakala, farova i tablica nivo
goriva u rezervoaru nivo rashladne tenosti u sistemu za hlaenje
nivo tenosti za pranje vjetrobranskog stakala pritisak vazduha u
pneumaticima funkcionalnost svjetlosne signalizacije stanje
sigurnosti pojaseva podeenost sjedita postavljanje obavezne opreme
i alata
2.4.Tehniki pregledi
Obavezne tehnike preglede obavljaju ovlaene organizacije i one
su udruene u meunarodnu asocijaciju tj.svjetsko udruenje
organizacija koje obavljaju tehnike preglede vozila-CITA-meunarodni
komitet za inspekciju motornih vozila sa sjeditem u Briselu.
U naoj zemlji je za sprovoenje sistema-tehniki pregled nadlean
MUP.
U toku tehnikog pregleda se primjenjuju principi tzv.brze
dijagnostike, sa ciljem da bez ikakvog rasklapanja provjeri
ispravnost svih vitalnih sistema i dijelova vozila.
Sl.4. Ispitna linija za motorna vozilaRedovne i periodine
kontrole motornih i prikljunih vozila tj.tehniki pregledi se vre
zbog:
utvrivanja tehnikog stanja vozila identifikacije vozila veanja
trajnosti zatite ivotne sredine stvaranja pozitivne svijesti vozaa
o potrebi korienja ispravnog vozila i dr.
Preduzee nadleno za obavljanje tehnikih pregleda po zakonu
obavezno je da posjeduje osnovnu opremu i ureaje za obavljanje
tehnikih pregleda.
Tu spadaju:
ureaji za kontrolu ispravnosti sistema zaustavljanja kompresor
sa manometrom nagazna ploa za kontrolu usmjerenosti prednjih tokova
regloskop za kontrolu i usmjerenost jaine svjetala sa luksometrom i
vizirom uglomjer za utvrivanje slobodnog hoda toka upravljaa ureaj
za kontrolu sadraja ai u izduvnim gasovima kod dizel motora ureaj
za mjerenje sadraja ugljen-monoksida CO2 u izduvnim gasovima oto
motora mjera buke-fonometar metarska pantljika mjerni ureaj za
provjeru razmaka osovina i raspona tokova toperica dubinomjer za
mjerenje dubine ara na pneumaticima katalog boja
Sl.5. Kontrola svjetala uz pomo regloskopa
2.5.Tehniki pregledi koje propisuje vlasnik
Oni mogu biti svakodnevni, sedmini, mjeseni i po potrebi.
Sl.6. Stanice za tehniki pregled
3. Proljeni servis automobila
Vozilo je prije dolaska na servis potrebno najprije odvesti u
perionicu i dobro ga oprati od soli. Posebno treba obratiti panju
na donji dio karoserije, gdje treba uraditi dubinsko pranje, prije
svega oko tokova, poto se so tu tokom zime najvie skuplja i izjeda
automobil. Ukoliko je prije zime postavljena zatita na patosu,
neophodno je kod limara provjeriti da li je dolo do korozije na tom
mjestu. Pored toga, potrebno je dodatno oistiti spone, balans kugle
i sajle kako i njih ne bi uhvatila korozija.
Obino pranje automobila predstavlja pranje spolja i iznutra, dok
dubinsko ili hemijsko ienje automobila podrazumjeva mnogo vie od
usisavanja unutranjosti vozila. Mainama, prakovima i auto
kozmetikom mogue je otkloniti fleke sa sjedita, tapacirunga ili
mebla i so sa patosa ili dijelova oko tokova.
Iako je zima prola, automehaniari trebaju da savjetuju graane da
jo jednom premau limene dijelove automobila zatitnim antikorozivnim
sredstvima. Za razliite dijelove na vozilu postoje drugaija zatitna
sredstva koja doprinose njihovom neranju.
Za podnu zatitu koristi se antikorozivno sredstvo na bazi
bitumena koje je crne, sive ili bijele boje i uglavnom se nanosi
obinom etkom, ali se preko njega pod ne moe farbati. Za sajtne,
rubne dijelove i dijelove kod tokova najbolju zatitu pruaju
sredstva koja se sastoje od plastinog PVC materijala, dok se vosak
koristi preteno za unutranje dijelove vrata ispod tapacunga. Kada
je rije o patosu automobila, vozai moraju provjeriti poloaj zadnjeg
i prednjeg trapa jer, kako kau mehaniari, tokovi, ukoliko su u
nepravilnom poloaju, mogu nagrizati gume to moe biti indikator da
na podvoju vozila postoje oteenja na sponama.
Sledei korak u servisu tie se provjere konica, koje treba
podmazati. Koiona tenost se mijenja na svake dvije gosine, poto na
njen kvalitet utie vlaga. S druge strane, trajnost ploica u dananje
vrijeme je znatno smanjena zbog ekoloke prirode materijala od kojeg
se prave, pa je neophodno paljivo pregledati da li postoje
eventualna oteenja, istroenost ili pojava pukotine na mjestu gdje
se koiona obloga spaja sa metalnim dijelom koione ploice.
Mada su vozai zvanino obavezni da voze sa zimskom gumama do 15.
Marta, dunost auto servisa je da upozoravaju da ljetnji pneumatici
zahtjevaju stabilno vrijeme u duem periodu, pa se zato postavljaju
nezavisno od kalendara.
Poto su ljetnje gume tvre od zimskih, da bi dobro prijanjale za
podlogu, temperatura nekoliko dana konstantno mora biti iznad sedam
stepeni.
4. Opti pregled vozila
Nakon to radnik serviser izvri osnovni vizuelni pregled
navedenih elemenata i posavjetuje vlasnika vozila, pristupa se
detaljnom pregladu i svih vanih sklopova i podsklopova.
4.1. Servisni pregledi na motoru
Kod modernih automobila, dijagnostikim raunarima je mogue vrlo
lako, precizno i brzo doi do velikog broja bitnih informacija o
stanju motora i svim eventualnim smetnjama i poremeajima radnih
parametara.
Sl.7. Dijagnostika modernog automobilskog motora
Nakon toga serviser pristupa pregledu i eventualnoj zamjeni
sledeih stavki:
1. Zamjena ulja i filtera2. Zamjena svih filtera goriva3.
Zamjena svih vazdunih filtera4. Provjera ulja na mjenjau,
eventualna zamjena5. Provjera ulja u diferencijalu (ukoliko ga
automobil ima) i eventualna zamjena6. Provjera mikroremena ili
klinastih remena i eventualna zamjena7. Kod benzinaca, provjera
svjeica i kablova za svjeice i eventualna zamjena8. Provjera
elektrine instalacije motora9. Provjera akumulatora, elektrolita i
napunjenosti (obavezno ienje klema i zatita od oksidacije)10.
Vizuelni pregled zaptivenosti (dihtovanja) brtvi (dihtunga) motora.
Ukoliko se utvrdi da postoji curenje ili vlaenje, potrebna je
popravka11. Potrebno je upozoriti vlasnika vozila da svako curenje
ulja u mnogim zemljama povlai rigorozne kazne, jer motorno ulje
sadri veoma kancerogenu tvar dioksin
Sl.8.Kanalni remen koji povezuje i pogoni veliki broj vrlo vanih
agregata na motoru
4.2. Servisni pregledi koionog sistema
Nakon gore pomenutih pregleda u servisima se obavljaju i sledee
provjere:
1. Provjera stanja koione tenosti (ulje za konice). Ukoliko je
koncentracija vode vea od 1% obavezna je izmjena. Provjera se vri
davaem higroskopnosti, tj. aparatom za provjeru kvaliteta koione
tenosti.2. Provjera svih metalnih cijevi koionog razvoda
(instalacije) i zatita istih od korozije. Ukoliko postoji vidljiva
korozija ili jae oteenje potrebna je zamjena.3. Provjera svih
fleksibilnih crijeva (cijevi) konica, a ukoliko postoje makar i
mikropukotine obavezna je zamjena.4. Provjera istroenosti disk
ploica ili pakni ne smiju biti istroene vie od 2/3. U protivnom,
treba ih zamijeniti.5. Provjera istroenosti diskova ili doboa
konica, kao i vizuelni pregled moguih mehanikih oteenja. Svaka
fabrika daje maksimalnu dozvoljenu istroenost istih i razlikuje se
od tipa do tipa automobila.
6. ienje i podmazivanje nalijegajuih metalnih dijelova konice i
svih pokretnih dijelova, kao i odmaivanje svih frikcionih
dijelova.7. Provjera ABS a kod vozila koja to imaju radi se
posebnim dijagnostikim ureajem.
Sl.8. Simulacija kretanja vozila sa klizanjem tokova usled
blokiranosti i sa obrtanjem istih (osjeneno vozilo)
Sistem regulacije sile koenja se vri kako na vozilima sa
hidraulinim sistemom tako i sa pneumaticima.
Sl.9. Blok ema ABS sistema regulacije sile koenja
Sl.10. Pregled sadraja vode u koionoj tenosti 4.3. Provjera
ovjesa trapova
Servisni preledi ovjesa trapova obuhvataju sledee provjere:
1. Provjere krajnica2. Provjere kugli3. Provjere aura (leaja)
lafeta4. Provjere letve volana i svih spona5. Provjere zadnjeg
ovjesa6. Provjere amortizera
Sl.8. Osnovni elementi ovjesa automobila sa zadnjim pogonom
4.4. Provjera sistema auspuha ispusnog sistema gasova
Izduvni sistem na automobilima izloen je ekstremnim optereenjima
i jako korozivnoj sredini na njega djeluju vibracije, visoke
temperature, vlaga, so, izduvni gasovi, razni spojevi izduvnih
gasova sa vlagom, korozija itd. Stoga je njegov pregled i
servisiranje, koje se u ovlaenim servisima po pravilu sastoji od
zamjene oteenog dijela izduvnog sistema ili sistema u cjelosti.
U principu, osnovni vizuelni pregled podrazumjeva:
1. Vizuelni pregled cijevi i lonaca auspuha2. Provjera emisije
ispusnih gasova putem posebnog dijagnostikog aparata
Sl.9. Prikaz osnovnih elemenata klasinog izduvnog sistema
putnikog automobila
Sl.10. Pravilo za rotaciju pneumatika na automobilu
5. Ostale provjere
Ostale provjere koje se obavljaju u servisima automobila su
sledee:
1. Provjera kompletne signalizacije (migavci, stop
svijetla...)2. Provjera farova3. Provjera osvetljenja registarskih
tablica4. Provjera osvjetljenja unutranjosti vozila5. Provjera i
dosipanje tenosti za pranje stakla6. Podmazivanje svih brava7.
Podmazivanje arki vrata8. Provjera manetni pogonskih osovina9.
Provjera svih zatitnih guma volana10. Provjera istroenosti guma i
moguih oteenja, kao i prisustva raznih stranih tijela u gumama
(npr. klina) te rotacije istih ako je potrebna i mogua.11. Provjera
eventualnih oteenja felni12. Obavezna provjera naduvanosti svih
guma13. Obavezna provjera naduvanosti rezervne gume (mora biti vea
za, otprilike, 1/5 od normalne)14. Provjera dotegnutosti felni15.
Provjera svih stakala na vozilu16. Provjera brisaa i metlica
brisaa17. Provjera limarije (manja oteenja zatititi od
propadanja)18. U zimskom periodu obavezna zatita brava i kedera
(guma oko vrata) od smrzavanja19. Provjera dotegnutosti vijaka svih
vitalnih dijelova vezanih za sigurnost
6. Posebne provjere
Posebne provjere podrazumjevaju kontrolu dotrajalosti zupastog
remena i svega vezanog za njega. S obzirom na konstrukcijska
rjeenja, kod nekih automobila se umjesto zupastog remena nailazi i
na druge tipove prenosa prenos zupanicima ili prenos lancima.
Specifinosti ovih rjeenja imaju veliki uticaj i na tip odravanja i
servisiranja istih. Zupasti prenos zahtjeva najmanje servisiranja i
primjenjuje se veoma rijetko (obino kod nekih terenskih vozila ili
kod motocikala kod kojih motori rade sa ekstrenmo velikim brojem
obrtaja.
Sl.11. Tipovi prenosa razvodnog sistema (prenos sa lancima,
prenos sa zupastim remenom i prenos sa zupanicima
Navedene take se odnose na sve modele auta i moraju biti
ispotovane inae se provjere ne mogu smatrati servisom. Meutim svaki
proizvoa ima svoje specifinosti, koje nisu ovdje navedene, ali se
nalaze u tehnikom priruniku o odravanju odreenog tipa vozila. Svaki
proizvoa propisuje nakon koliko preenih kilometara je potreban
servisni pregled automobila.
Pored navedenog, posebne provjere vre se na automobilima sa
plinskom instalacijom. S obzirom na specifinost ovog sistema,
pregled istih ne vri se u obinim ili ovlaenim servisima (osim u
sluajevima kada se radi o fabriki ugraenoj plinskoj instalaciji) ve
u servisima specijalizovanim za ugradnju i odravanje LPG ili CNG
sistema.
Sl. Osnovni elementi plinske instalacije
7. Alat za servisni pregled automobila
Alat predstavlja osnovnu vrstu opreme svakog radnog
mijesta.Postoji mnogo razliitih vrsta alata,da ih je skoro nemogue
pobrojati i sistematizovati. Takoe je teko napraviti razliku izmeu
alata i pribora koji se koriste za servisiranje i opsluivanje i oni
koji slue za odravanje vozila. Alati se mogu klasifikovati na vie
naina a nabrojaemo neke od njih.Prema funkciji koju obavlja pri
radu na otklanjanju nepravilnosti,alat moe biti:
radni mjerni kontrolni stezni rezni
Alat se prema nainu upotrebe dijeli na:
runi mainski
Prema broju tipova vozila na kojima se moe primjeniti,tj. prema
vrsti i broju radnih operacija alat se dijeli na:
Univerzalni-koji se moe primjeniti za vei broj operacija i vie
tipova i marki vozila. Specijalni-koji se koristi za obavljanje
samo jedne radne operacije na jedno ili nekoliko tipova vozila
odreenog proizvoaa.
Alat moe da se podijeli i prema vrsti zanimanja koja ih u radu
koriste i to na:
automehaniarski autolimarski bravarski autoelektriarski
tapetarski i dr.
Na kraju alat moe da se posmatra pojedinano ili kao
garnitura:
garnitura istog alata garnitura raznog alata garnitura u ormaru
garnitura u tani garnitura u runoj kaseti garnitura u pokretnim
kolicima
7.1. Radni alat
Radni alat slui za neposredno obavljanje odreene operacije.
Uobiajeno je da svaki radnik bude zaduen sa po jednom garniturom
ovog alata, koja se smijeta u runu kasetu ili pokretna kolica. U
radni alat spadaju:
1. odvijai raznih duina, irina i debljina vrha, mogu biti
pljosnati i krstasti2. razni kljuevi - viljukasti, okasti i
kombinovani usadni, nasadni, ravni, krivi cijevasti, zglobni klju
za tokove i dr.3. ekii mogu biti raznih oblika i teine kao i raznih
materijala (drveni, elini, mesingani, olovni, plastini, gumeni i
td)4. klijeta raznih oblika i veliina: kombinovana pljosnatih
eljusti, okruglo - konusnih eljusti, ravana klijeta sa ravnim i
krivim eljustima, stolarska klijeta, univerzalna (papagaj), grip
klijeta klijeta za zegerove prstenove, klijeta za sijeenje, za
cijevi, za icu, za sjeenje izolacije i dr.5. probojci, takai, igle
za obiljeavanje6. elini ili mesingani izbijai, nabijai7. razni
univerzalni izvlakai ili svlakai8. dinamometarski (moment) kluevi
raznih opsega mjerenja momenta pritezanja i dr.
7.2. Mjerni alat
Mjerni alat mjeri vrijednost odreene promjenljive veliine.
U servisima se primjenjuju sledea mjerila:
kljunasta pomina mjerila mogu biti raznih veliina i raznih
tanosti pomino mjerilo za mjerenje dubina mikrometarski vijci za
razne opsege mjerenja i tanosti (od 0.01-0.001mm) komparatori za
mjerenje odstupanja od odreene duinske mjere. Posebno treba istai
komparator sa priborom za mjerenje odstupanja prenika otvora.Tanost
mjerenja komparatorom je 0.01mm instrumenti za mjerenje
temperaturae mogu biti: ivini i elektrini instrumenti za mjerenje
pritiska se drugaije nazivaju manometri ostali instrumenti za
mjerenje podpritiska elektrinih veliina, buke, broja obrtaja i td.
stroboskopska lampa (mjeri ugao pretpaljenja) unimer za mjerenje
elektrinih veliina orometar (mjeri tvrdou gume) dubinomjer (mjeri
dubinu are pneumatika) bometar (mjeri temperaturu mrnjenja
rashladne tenosti) areometar (mjeri gustinu elektrolita u
akumulatoru) ventil sa manometrima fonometar (mjeri buku)i td.
7.3. Kontrolni alat
Pomou kontrolnog alata se kontrolie vrijednost neke mjere,
odnosno da li se ta mjera nalazi u zadatim granicama ili ne. U
univerzalni kontrolni alat spadaju garniture kontrolnih listia za
kontrolu zazora, kontrolnici za navoje, ugaonici, kontrolni epovi
za kontrolu raznih otvora. U okviru specijalnih alata izrauje se
veliki broj kontrolnika:
kontrolnik ureaja za kontrolu slobodnog hoda toka upravljaa
kalibar za kontrolu poloaja plovka u lonetu karburatora kontrolni
alat za kontrolu oscilujuih ramena vjeanja toka kontrolni alat za
kontrolu upravnosti klipnjae sa klipom kontrolnik za kontrolu
dubine kompresionog prostora
7.4. Stezni alat
Stezni alat slui za pridravanje nekog dijela za vrijeme dok se
na njemu obavlja neka radna operacija. Stezni alat moe biti
univerzalni i specijalni. U univerzalni spadaju razne rune i stone
stege. U specijalne stezne vrste alata spadaju razni nosai za
privrivanje nekog sklopa za radni sto, specijalne stege, specijalna
klijeta i sl.
7.5. Rezni alat
To je alat pomou kojeg se moe obaviti rezanje tj. sjeenje nekog
materijala.
U rezni alat spadaju:
1. turpije raznih veliina finoe raznih zuba i oblika (ravne,
pljosnate, trouglaste, okrugle, poluokrugle i dr.)2. sjekai raznih
veliina stabla i irine sjeiva3. makaze raznih veliina i oblika4.
grebai raznih veliina i oblika5. burgije raznih prenika i duina6.
razne vrste glodala7. razvrtai ili proirivai8. nareznice ili
ureznice sa navojem raznih oblika i prenika
7.6. Specijalni alati
Specijalni alat slui za obavljanje samo jedne a najvie dvije do
tri operacije i to samo na vozilima jedne marke ili ak jednog tipa
te marke. U ovu vrstu alata spadaju:
1. nosa motora sa rukama2. nosai motora koji slue da se motor
privrsti za obrtni radni sto3. alati kojima se menja dri za radni
sto4. specijalni klju za odvijanje vijaka koji spajaju glavu sa
blokom motora5. alat za izbijanje voica ventila6. poluga za
sabijanje opruga ventila7. alat za blokiranje zamajca8. alat za
ugradnju osovinice klipa u klipnjau9. alat za rastavljanje zglobnih
veza10. alat za sabijanje opruga toka11. klijeta za klipne
prstenove12. alat za odvijanje dizni13. elna za namjetanje klipnih
prstenova i td
Zakljuak
Tehnika ispravnost motornog vozila, veoma je znaajan inilac
bezbednosti saobraaja, a kontrola tehnike ispravnosti u servisima i
tehniki pregled vozila u centrima za vrenje tehnikih pregleda,
predstavlja vanu preventivnu meru, kojom se obezbedjuje maksimalna
ispravnost vozila u saobraaju i poboljava bezbednost uesnika u
saobraaju.Isto tako, prilikom istraivanja, dolo se do podataka da u
oko 30-35% vozila koja su predmet tehnikog pregleda, konstatuje se
tehnika neispravnost, koja se uglavnom ogleda u neispravnosti
koionog sistema, ili upravljakog mehanizma, svetlosno-signalnim
uredjajima, istroenosti pneumatika i istroenosti i neispravnosti
boje ili karoserije vozila. Prednji podaci nedvosmisleno upuuju na
injenicu da se u saobraaju kree veliki broj tehniki neispravnih
vozila, a s tim u vezi, opravdano se konstatovani da je faktor
vozilo mnogo veeg procenta u nastanku saobraajnih nezgoda, nego to
je zvanino predstavljeno, a da se i prilikom vrenja uviaja ine
odreeni propusti, pre svega iz razloga to se vozila koja su
uestvovala u saobraajnim nezgodama ne upuuju uvek na vanredne
tehnike preglede. Takoe treba imati u vidu i injenicu da se naim
putevima kreu stara i dotrajala vozila, stara 12-13 godina, to
doprinosi poveanom riziku nastanka saobraajnih nezgoda.Servisiranje
vozila predstavlja veoma sloen proces, ak i ako se pri tome misli
samo na poetni period eksploatacije dok je vozilo jo uvijek u
garantnom roku i dok preena kilometraa jo uvijek nije dostigla
cifru od oko 100 .000 km.
Sloenost modernih automobila, izuzetno veliki broj podsklopova
sa velikim brojem funkcija, vrlo komplikovani elektronski sklopovi,
motori velike snage i specifinih konstrukcija, nestandardna rjeenja
kojim proizvoai vozila pribjegavaju kako bi prisilili kupce vozila
da ih servisiraju samo u ovlaenim servisima, samo su neki od
elemenata koji doprinose sloenosti procesa servisiranja.
Zbog svega ovoga preventivni servisni pregledi vozila imaju
presudnu ulogu.
Literatura
1. Dimitrije Jankovi, Nenad Janiijevi: Znaaj i sistem
organizacije odravanja i opravke motornih vozila, Beograd, 2003
god.
2. Stefan Peri: Objekti za odravanje vozila, Diplomski rad,
Mainski fakultet, Kragujevac.
3. Eksploatacija i odravanje vozila skripta
4. Interna literatura servisa automobila
5. Znaaj i sistem organizacije i odravanja i opravke vozila,
Zastava, Kragujevac, 1999.
6. Leri Kerli: Popravi sam svoj auto, Ljubljana, 1988.
7. Internet
Sadraj
UVOD...............................................................................................................1
1.Osnovne djelatnosti
servisa.........................................................................2
2.Obavezni servisni pregledi vozila, tekue odravanje i
podmazivanje...3
2.1.Servisni pregledi u garantnom
roku.................................................................4
2.2.Redovni tehniki
pregledi.................................................................................4
2.3.Svakodnevni
pregledi...........................................................................................5
2.4.Tehniki
pregledi..............................................................................................5
2.5.Tehniki pregledi koje propisuje
vlasnik............................................................7
3.Proljeni servis
automobila.........................................................................7
4.Opti pregled
vozila......................................................................................8
4.1.Servisni pregledi na
motoru...................................................................................8
4.2.Servisni pregledi koionog
sistema........................................................................9
4.3.Provjera ovjesa
trapova.............................................................................11
4.4.Provjera sistema auspuha ispusnog sistema
gasova.........................................11
5.Ostale
provjere...........................................................................................12
6.Posebne
provjere........................................................................................13
7.Alat za servisni pregled
automobila............................................................
7.1.Radni
alat..................................................................................................................
7.2.Mjerni
alat...................................................................................................................
7.3.Kontrolni
alat..............................................................................................................
7.4.Stezni
alat.....................................................................................................................
7.5.Rezni
alat......................................................................................................................
7.6.Specijalni
alati............................................................................................................
Zakljuak...........................................................................................................
Literatura..........................................................................................................
19